Home Blog Page 787

Beograd dobija 200 novih autobusa na gas

Foto: GSP Beograd
Foto: Grad Beograd

U skladu sa politikom Grada Beograda da komunalni sistem da svoj doprinos smanjenju zagađenja, Gradsko saobraćajno preduzeće „Beograd” će ove godine nabaviti dve stotine novih autobusa sa pogonom na kombinovani gas.

Kako je za Beoinfo precizirao direktor ovog preduzeća Radiša Momčilović, GSP će takođe ove godine izgraditi gasne stanice u svoja dva autobuska pogona, čime će se omogućiti i redovno punjenje vozila.

“U narednom periodu, tokom sledećih godina, za svaku novu nabavku autobusa uslov će biti pogon na alternativna goriva umesto dizela. GSP „Beograd” daće maksimalan doprinos da vazduh u Beogradu bude čistiji”, istakao je Momčilović.

On je dodao da je aktuelni vozni park glavnog gradskog prevoznika takav da 83 odsto autobusa imaju „evro 5” i „evro 6” motore, te da je plan da preostali procenat vozila nižih kategorija u narednih nekoliko meseci bude rashodovan i zamenjen novim.

Izvor: Grad Beograd

Velika Britanija će se napajati energijom iz mini nuklearki od 2029?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Velika Britanija bi do kraja ove decenije mogla da se napaja pomoću malih nuklearnih reaktora. Naime, Rols-Rojs planira da napravi  fabrički izgrađene elektrane, odnosno male nuklearne stanice.

Zaštitnici životne sredine su podeljenih mišljenja kad je reč o nuklearnoj energiji. Jedni smatraju da je opasna za životnu sredinu i skupa, a drugi ističu da je radi postizanja klimatske neutralnosti potrebno služiti se svim raspoloživim tehnologijama.

Protivnici ove ideje zastupaju mišljenje da bi Velika Britanija trebala da u potpunosti napusti nuklearnu energiju i da se fokusira na obnovljive izvore, što bi bio i jeftiniji izbor.

Kompanija Rols-Rojs planira postavljanje malih modularnih reaktora na lokacijama gde su ranije bile nuklearne elektrane. U planu je izgradnja 10 do 15 stanica, veličine oko 1, 5 hektara, za koje je potreban prostor veličine 10 ari.

Kada je reč o dimenzijama, svaki grad bi mogao da ima svoj reaktor, ali javlja se problem obezbeđivanja ovih malih nuklearnih elektrana od potencijalnih terorističkih napada.

Kompanija ima novi pristup izrade pri čemu se očekuje drastično smanjenje troškova prilikom izgradnje. Koriste digitalne metode zarivanja i robotsku montažu i na taj način sklapaju montažne delove. Manji troškovi prilikom izgradnje doprineće i jeftinijoj struji,

Neki su ipak skeptični da li će ovaj projekat zaživeti do 2030, odnosno da li će “stići” Britaniju, koja će do tada morati da napusti ugalj i postigne postavljene ciljeve u borbi protiv klimatskih promena.

Jelena Cvetić

Ženka sivog sokola iz zgrade Beograđanke vraćena u divljinu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ženka sivog sokola (Falco peregrinus), koja je pronađena u utorak, 21. januara 2020. godine, u poslovnom soliteru Palata „Beograd“ (Beograđanka) nakon što je dospela u unutrašnjost zgrade, najverovatnije prilikom potere za plenom (golubovima), privremeno je zbrinuta u Zoološkom vrtu grada Beograda, s obzirom da nije mogla samostalno da izađe i odleti, ali i zbog potrebe da se izvrši pregled kako bi se utvrdilo da li je ptica povređena.

Intervencijom službe Zoohigijene Veterine Beograd životinja je transportovana u Zoološki vrt grada Beograda, gde je pregledana od strane veterinara. Nakon što je utvrđeno da ptica nema povreda koje bi onemogućile samostalni opstanak u prirodi, kao i da je u dobroj kondiciji za let, ona je puštena 22. januara 2020. godine u relativnoj blizini mesta gde je pronađena u Beogradu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ornitolog Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, pre nego što je ptica vraćena nazad u prirodu, obeležio je nožnim prstenom i uzeti su uzorci pera za potrebu eventualne DNK analize. Ženka sivog sokola vraćena je u svoje prirodno stanište u prisustvu veterinara i timaritelja Zoološkog vrta grada Beograda, ornitologa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, predstavnika Zoohigijene Veterine Beograd i Ministarstva zaštite životne sredine.

Sivi soko je strogo zaštićena vrsta ptice grabljivice i zaštićena je nacionalnim propisima Republike Srbije i međunarodnim ugovorima poput Konvencije o međunarodnom prometu i trgovini ugroženim vrstama (CITES). Ova vrsta je ugrožena na teritoriji Republike Srbije, ali i u regionu. Procenjeno je da se trenutno u Srbiji gnezdi svega 30 do 50 parova, što ukazuje na drastičan pad divlje populacije u poslednje dve decenije s obzirom da je početkom 21. veka na teritoriji Srbije divlju populaciju činilo između 75 do 90 parova.

Glavni faktor ugrožavanja opstanka sivog sokola u Srbiji je namerno ilegalno ubijanje, uključujući i trovanje, s obzirom da se sivi soko u naseljenim mestima pretežno hrani golubovima, što ga dovodi u direktan konflikt sa uzgajivačima rasnih golubova visokoletača. Ubijanje strogo zaštićene vrste poput sivog sokola predstavlja krivično delo u Srbiji. Dodatne pretnje po opstanak su takođe ilegalno sakupljanje jaja i mladunaca iz gnezda za ilegalno tržište pticama grabljivicama, upotreba hemijskih sredstava u poljoprivredi, uznemiravanje u prirodi i uništavanje prirodnih staništa.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Objavljena knjiga “Strane slatkovodne vrste riba u Hrvatskoj”

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Ministarstvo zaštite okoline i energetike je u saradnji sa kompanijom “Hyla” izdalo popularno-stručnu knjigu “Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj”, koju je napisala grupa autora; Tanja Mihinjač, Ivana Sučić, Ivan Špelić, Matej Vucić i Ana Ješovnik. Reč je o prvom sveobuhvatnom delu na ovu temu na hrvatskom jeziku čiji je cilj edukacija i podizanja svesti kod javnosti, naročito ribolovaca.

Knjiga sadrži informacije o problematici stranih vrsta riba, donosi pregled vrsta koji uključuje opis, biologiju i ekologiju, rasprostranjenost, način unošenja i širenja, uticaje na zavičajne vrste i staništa.

Takođe, čitalac u publikaciji može naći i uputstva šta da učini ako se susretne sa ribom koja nije zavičajna u slatkim vodama Hrvatske.

Po broju slatkovodnih sistema Hrvatska je jedna od najbogatijih država u Evropi, a u njenim rekama i drugim slatkim vodama živi oko 145 vrsta zavičajnih riba, od kojih su mnoge retke ili endemske vrste, naročito u krškim rekama jadranskog sliva. Zavičajne vrste riba su često ugrožene, a uz zagađenje i uništavanje staništa najviše ih ugrožavaju upravo strane vrste – vrste koje su zbog ljudskog uticaja dospele u ekosisteme i staništa na područjima u kojima prirodno ne žive niti su se mogle tamo proširiti bez direktne ili indirektne pomoći čoveka. Do danas je u Hrvatskoj zabeleženo 25 stranih vrsta slatkovodnih riba unetih iz drugih delova sveta. Međutim, taj broj je znatno veći kad mu se pridodaju vrste koje su u delu Hrvatske zavičajne, a prenete su iz voda u kojima prirodno obitavaju u vode u koje ne bi mogle dospeti bez posredovanja čoveka i u tim vodama predstavljaju strane vrste.

Strane vrste koje negativno utiču na zavičajne vrste (npr. direktno kroz lov zavičajnih riba ili borbom za hranu ili prostor) smatraju se invazivnim vrstama. Neretko takve vrste prave veliku ekonomsku štetu, a ponekad mogu nepovoljno uticati i na zdravlje ljudi.

Jedan od najdelotvornijih načina borbe protiv stranih vrsta je da se na vreme prepoznaju i da se spreči njihovo širenje. U tu svrhu u knjizi su iznete opšte informacije o stranim vrstama riba unesenim iz drugih delova sveta i prikazano je 30 vrsta slatkovodnih riba koje su već zabeležene u Hrvatskoj ili susednim zemljama.

S obzirom na to da strane vrste predstavljaju jednu od glavnih pretnji za bioraznolikost, veruje se da će ova knjiga ispuniti svrhu i doprineti očuvanju hrvatskih zavičajnih vrsta i staništa.

Knjigu je u elektronskom formatu dostupna na linku.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nemačkim radnicima u autoindustriji preti 400 hiljada otkaza zbog prelaska na električne motore

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Autoindustrija bi zbog prelaska s benzinskih i dizelskih motora na električne do 2030. godine samo u Nemačkoj mogla da ostane bez 410.000 radnika.

Ovo predviđaju stručnjaci iz Nacionalne platforme za budućnost mobilnosti (NPM), savetodavnog veća nemačke vlade.

Rojters piše kako električni motori imaju manje delova i nisu toliko zahtevni za održavanje, što je dobra vest za njihove korisnike, ali ne i  za osobe zaposlene u tradicionalnoj automobilskoj industriji.

Tako bi samo u proizvodnji motora i menjača u narednih 10 godina bez posla trebalo da ostane gotovo 90.ooo ljudi, a veliki broj njih bez svojih radnih mesta ostaće i zbog automatizacije, odnosno robota i softvera koji će u fabrikama zameniti ljudsku radnu snagu.

Njihov pesimizam ipak ne deli glavna Nemačka organizacija automobilske industrije (VDA) iz koje kažu da su ta predviđanja bazirana na “nerealno ekstremnom scenariju”.

Prema informacijama objavljenim prošle godine, u nemačkoj automobilskoj industriji u 2018. bilo je zaposleno 834.000 ljudi, što je najviše zaposlenih od 1991. S obzirom na to da se ove godine predviđa globalni pad prodaje automobila, može se očekivati da će i nemačke automobilske kompanije podeliti otkaze svojim radnicima.

Izvor: Energetika.ba

U subotu akcija odnošenja PET otpada u Vrbasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Opština Vrbas

Javno komunalno preduzeće “Komunalac” iz Vrbasa najavilo je za subotu, 25. januar, prva ovogodišnju akciju odnošenja ambalažnog PET otpada sa ulica Vrbasa.

“Radnici ‘Čistoće’ akciju će početi u 7 časova, pa je potrebno do tog vremena vreće sa PET otpadom izneti ispred kuća. U džakove i žičane kontejnere treba odlagati providnu plastiku, odnosno flaše od vode, sokova, piva ili ulja, kako bi se prikupljeni materijal lakše selektovao i presovao, a potom slao na dalju reciklažu. Organizovanim sakupljanjem PET ambalaže dajemo lični doprinos očuvanju životne sredine”, stoji u saopštenju JKP “Komunalac”.

Izvor: Opština Vrbas

Novak Đoković i Pežo – elektromobilom pravac u budućnost (VIDEO)

Foto: Peugeot
Foto: Facebook (screenshot)

Proslavljeni srpski teniser Novak Đoković je zaštitno lice novog Pežoovog modela električnog automobila Peugeot e-208 sa kojim je ovaj brend započeo promotivnu kampanju Move to electric.

Prema navodima kompanije, ovaj model električnog vozila s jednim punjenjem može da pređe gotovo 350 km.

Najviše pažnje privukao je deo promo spota u kojem se pojavljuje sedmogodišnji Novak i izjavljuje da želi da bude prvak sveta.

Upravo je na ovaj način Pežo želeo da istakne svoju dvovekovnu tradiciju i ambicioznost koja ih pokreće za budućnost punu inovacija.

Jasno je da će velikoj francuskoj automobilskoj kompaniji u fokusu biti liderstvo kada je reč o vozilima budućnosti – automobilima na električni pogon.

Jelena Cvetić

Završena rekonstrukcija škole u Leskovcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Od srede, 22. januara, učenici i zaposleni u Osnovnoj školi „Vasa Pelagić“ rade u prijatnijem, komfornijem i modernijem ambijentu jer je rekonstrukcija ove obrazovno-vaspitne ustanove koja uključuje renoviranje fasade, krova, zamenu oluka i gromobranske konstrukcije i nabavku opreme, završena.

Ovaj projekat, vredan oko 218.000 evra, je realizovan uz finansijsku pomoć Evropske unije, koja je preko EU PRO programa obezbedila 150.000 evra, a ostatak sume je izdvojen iz budžeta grada. Pored toga, grad je finansirao sanaciju jednog toaleta iznosom od 1,3 miliona dinara, a ostali toaleti će u najskorijoj budućnosti biti rekonstruisani.

Foto: Grad Leskovac

Ovim povodom je u prisustvu nastavnika i učenika OŠ „Vasa Pelagić“ održana pres konferencija na kojoj se prisutnima obratio gradonačelnik Leskovca dr Goran Cvetanović koji se zahvalio predstavnicima EU PRO jer su prepoznali važnost obnavljanja škola.

„Pored škole “Vasa Pelagić”, želim da vas da podsetim da smo uz pomoć EU PRO programa energetski sanirali i školu Trajko Stamenković, gde smo zajedno uložili 105 hiljada evra.”

“Zadovoljan sam činjenicom što smo velikim zalaganjem uspeli da sa preko 240 miliona dinara za energetsku sanaciju osnovnih i srednjih škola. Pored te sume, značajna sredstva izdvojena su za sređivanje učionica, toaleta, fiskulturnih sala, terena, školskih dvorišta, postavljane ograde. Ukratko, za sve što našim učenicima omogućava da rade kvalitetnije i uče bolje, da im boravak bude prijatniji u školskim klupama.“ Gradonačelnik Cvetanović je naglasio da će se u narednom periodu planira rekonstrukcija i dve velike škole: Škole za tekstil i dizajn i Trgovinsko-ugostiteljske škole.

Aleksandar Janković-Cincar, direktor ove vaspitno-obrazovne ustanove tom priliom istakao je sledeće:

„Želim da istaknem višestruki značaj ovog projekta sanacije energetske efikasnosti naše škole. S jedne strane je bitan estetski izgled, s druge strane sama činjenica da ovaj projekat omogućuje uštedu različitih tipova energije, a da istovremeno bude obezbeđen jedan topliji ambijent za naše učenike i zaposlene tokom njihovog boravka i rada u školi. Treći značajan efekat ovog projekat jeste i edukativan, imajući u vidu da je sada naš zadatak da ukazujemo stalno na značaj energetske efikasnosti i da istovremeno podstičemo njihov osećaj da daju svoj doprinos za uštetu različitih tipova energije.“

Direktor Janković je nakon toga podelio zahvalnice gradonačelniku Cvetanoviću, predstavnicima EU PRO programa, kao i Odeljenju za društvene delatnosti.

Menadžer sektora za infrastrukturu EU PRO programa kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge Dragana Novaković kazala je:

„Đaci i nastavnici ove škole će sada imati značajno bolje uslove za učenje i za rad, a to je upravo cilj projekata koje sprovodi EU PRO – bolji kvalitet života i uslova stanovništva. Radovi koji su obuhvatili renoviranje fasade i krova doprineće energetskoj efikasnosti ovog objekta i podići će energetski razred ovog objekta iz klase energetskog razreda G u energetski razred D. Projekat se bavi i podizanjem kapaciteta i znanja ljudi zašto je važna energetska efikasnost i zašto je važno racionalno trošiti energente.“

S tim u vezi je danas održana radionica o oboljšanju energetske efikasnosti za sve zaposlene u školi, za čiju realizaciju je EU PRO angažovao profesora Aleksandra Janjića sa Elektronskog fakulteta u Nišu.

Izvor: Grad Leskovac

Zašto se noću u tajnosti sadi drveće kod Splita?

Foto: Wikipedia/Asterion
Foto: Wikipedia/Direktor

Noću u Splitu ne spavaju svi, naročito ne zaljubljenici u prirodu. U sitnim noćnim satima grupa ljudi pod imenom Zelena gerila kreće na Marjan da sadi drveće.

Marjan je brdo, poluostrvo i park šuma smešten na zapadnom delu splitskog poluostrva. U podnožju brda Marjan sa istočne strane nalazi se grad Split.

Ovu zanimljivu samostalno organizovanu akciju sproveli su u nameri da sačuvaju prirodnu lepotu svog rodnog mesta. Nezadovoljni načinom održavanja šumskog područja, kao i devastacijom prirodnog okruženja, otpočeli su sprovođenje svoje zelene misije, i to u strogoj tajnosti. Naime, niko, čak ni njihovi najbliži, ne znaju ko učestvuje u ovom tajnom noćnom pošumljavanju, niti su upoznati sa detaljima same misije. Zelena gerila i sa medijima stupa u kontakt samo putem društvenih mreža.

Ipak, broj učesnika raste. Kako kažu, počelo je njih desetak, a zatim se taj broj uvećao nekoliko puta od početka ove godine. Trenutno sade tri vrste stabala: alepski bor, čempres i hrast crniku, odnosno one vrste kojih tamo već ima. Tvrde da ništa ne rade “na svoju ruku” već uz pomoć stručnjaka.

Cilj im je da ubrzaju pošumljavanje Marjana i da na taj način skrenu pažnju javnosti na brojne probleme kojima bi se trebalo pozabaviti na ovom području.

Za sada, kako kažu, zainteresovani sugrađani i svako ko ih podržava može da im se obrati preko društvenih mreža, te će oni odgovoriti na ponude koje se tiču donacija u vidu sadnica, novčane pomoći ili učešća u pošumljavanju.

Jelena Cvetić

Užice poboljšava uslove u saobraćaju

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U budžetu Grada Užica opredeljena su sredstva za rešavanje problema u oblasti saobraćaja. Član Gradskog veća zadužen za saobraćaj Budimir Vujović navodi da se uskoro završava Studija taksi prevoza, o kojoj su održane dve javne rasprave, a planirana je i njena javna prezentacija pre nego što odluka dođe u skupštinu.

Grad Užice je među lokalnim saomupravama u kojoj javni gradski i prigradski prevoz funkcioniše na najbolji i najefikasniji način uz optimalna izdvajanja iz gradskog budžeta.

„U ovoj godini nam ističe ugovor sa aktuelnim gradskim prevoznikom, krenuli smo u postupak izbora novog, odabrali smo konsultante, a cilj nam je da se na duži rok reši pitanje gradskog prevoza kroz primenu javno-privatnog partnerstva. Na taj način rešili bi pitanje prevoza u narednih 20 godina“, navodi Vujović i napominje da je u poslednjih nekoliko godina usluga javnog gradskog i prigradskog prevoza dovedena na jedan visok nivo.

„Jedan od uslova na konkursu za novog prevoznika biće i da autobusi budu sa minimum evro 5 motorima. To je standard koji je i u Evropi prihvaćen kao standard visoke klase zaštite životne sredine“, navodi Vujović i dodaje da neće biti osnivano akcionarsko društvo već će to biti društvo posebne namene koje će biti u vlasništvu privatnog partnera, ali će biti zaštićena imovina i delatnost na teritoriji grada od eventualno lošeg poslovanja društva van Užica.

Sa ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha, Vujović navodi da će se raditi i na ubrzanju saobraćaja: „Tokom ove godine u planu je izgradnja novog kružnog toka kod Narodnog muzeja.“

Foto: Grad Užice

„U gradskom budžetu za 2020. godinu smo izdvojili 25 miliona dinara da pokušamo našim sredstvima da podignemo kapacitet parkiranja u gradu, a svakako je i dalje otvoren javni poziv za sve koji su zainteresovani za privatnu investiciju u saradnji sa gradom za izgradnju parking mesta“, rekao je Vujović.

Po prvi put u Užicu će biti podeljena besplatna parking sedišta za decu rođenu u ovoj godini, pored sedišta roditelji će dobiti i obuku za montažu i korišćenje istih. Sedišta su namenja za decu koja imaju od 9 do 36 kilograma, tako da mogu duže da se koriste.

Izvor: Grad Užice

Najodrživije kompanije na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

Corporate Knights je medijska, istraživačka i finansijska firma s vizijom društva u kom cene proizvoda odražavaju njihov društveni, ekonomski i ekološki uticaj i u kom su svi akteri svesni kakve posledice njihovi izbori na tržištu mogu da imaju.

Korporativni vitezovi iz Kanade sebe opisuju kao glasnogovornike čistog kapitalizma. Jedan od načina na koji doprinose obistinjavanju svog ideala je i rangiranje svetskih korporacija s godišnjim prihodima većim od 1 milijarde prema ključnim kategorijama održivosti među kojima su i ugljenični otisak, rodna ravnopravnost, redovnost plaćanja poreza, proizvodnja otpada i implementacija inovacija. Svoju listu za 2020. godinu su objavili u utorak na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu (Švajcarska).

Čime se bave najodrživije kompanije sveta?

Foto-ilustracija: Pixabay

“Sve srećne porodice liče jedne na druge, a sve nesrećne porodice su nesrećne na svoj način” je kazivanje koje bismo mogli da upotrebimo i za održive odnosno neodržive kompanije. Ipak, uprkos sličnosti, održive kompanije se razlikuju po stepenu njihove održivosti, a neodrživim će različite stvari “doći glave”.

“Hajde da stvorimo svet koji se napaja zelenom energijom!” ne deluje kao slogan koji bi pristajao kompaniji čiji nekadašnji akronim Dong krije naziv Danska nafta i prirodni gas (Danish Oil and Natural Gas), a bogami ni epitet “najodrživije”. Ipak, to preduzeće je 2017. godine doživelo ogromnu transformaciju i za 1,05 milijardi američkih dolara prodalo svoj udeo u poslovanju fosilnim gorivima Ineosu.

Zaokret od vlasništva nad naftnim derivatima je posledično doneo i promenu imena i od tada danas najodrživija globalna kompanija radi pod imenom Ersted u znak sećanja na danskog fizičara i hemičara Hansa Kristijana Ersteda. Njegovi pronalasci su značajni u oblasti elektromagnetizma. Direktor Henrik Pulsen smatra da je laskava titula zapravo rezultat brzine i intenziteta metamorfoze Donga u Ersted. Najveći danski proizvođač energije, umesto na uglju, sada zarađuje na vetru, a projekte razvija i van nacionalnih granica – u Nemačkoj, Švedskoj, Holandiji, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Jedna decenija je bila dovoljna Erstedu da emisije ugljen-dioksida smanji za 80 odsto. Još pet godina i biće apsolutno ugljenično neutralni, tvrde.

I kompanija na drugom mestu najodrživijih vodi poreklo iz Danske. Reč je o nesvakidašnjem pripadniku prehrambene industrije Chr. Hansen koja svoju održivost temelji na “dobrim” bakterijama. Pored hrane, kompanijski stručnjaci pomoću biotehnologije razvijaju i rešenja za farmaceute i poljoprivrednike, a bez obzira na to koja ih privredna grana upotrebljava, svima je zajedničko da održavaju svežinu namirnica. Klijente snabdevaju kulturama, probioticima, enzimima i prirodnim bojama. Na prethodnom spisku održivosti, Chr. Hansen je bio prvi.

Ustaljena floskula kod nas je da skandinavski narodi sve rade baš onako kako treba. Očigledno je i održivost jedna u nizu tih stvari koje im idu od ruke – odnosno, u čije ostvarivanje ulažu vreme, rad i novac. Sledeća najodrživija kompanija naše planete je iz Finske. Reč je o Neste Oyj. Neste na finskom označava tečnost i nagoveštava poslovni pravac kompanije – ona je najveći svetski proizvođač obnovljivog dizela. Poseduje i dve rafinerije nafte.

Među top 100 plasirali su se i H&M (27), Schneider Electric (29), Vestas (37), Nacionalna banka Australije (42),  Siemens (41), Unilever (46), Adidas (55) i Tesla (74).

Gotovo polovina održivih kompanija, prema merilima Kanađana, se nalazi u Evropi, a po broju predstavnika slede Severna Amerika – 29 i Azija – 18. Ostatak liste možete da pogledate OVDE.

Jelena Kozbašić

Svakodnevna kontrola ribolovaca u Vojvodini zbog ribokrađe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Ribokrađa je problem sa kojim se čuvari svih ribolovnih voda, pa i onih koje su poverene na čuvanje JVP „Vode Vojvodine“ svakodnevno susreću. Dobro opremljeni timovi ribočuvarske službe JVP „Vode Vojvodine“ svakodnevno kontrolišu rekreativne ribolovce i privredne ribare na vodi, ali je ribokrađa kao problem stalno prisutna na ribolovnim vodama.

Tokom 2019. godine ostvareno je više od 2.400 kontrola ribolovnog područja pod ingerencijom JVP „Vode Vojvodine“, a prekontrolisano je više od 8.000 ribolovaca. Tokom kontrola zaplenjeno je više od 63 kilometara nelegalno postavljenih mreža i 150 komada drugog nedozvoljenog alata za ribolov. Protiv 44 osoba podnete su prekršajne prijave zbog nelegalnog ribolova.

Podsetimo, ribolovne vode date na korišćenje JVP „Vode Vojvodine“ su: detaljna i osnovna kanalska mreža Hidrosistema DTD u Bačkoj i Banatu, deo Dunava od Bačke Palanke do Beške (ukupne dužine 64 kilometra), zatim Begej, Zlatica, Karaš, Krivaja i akumulacija Čonoplja. JVP „Vode Vojvodine“ brine i o ribolovnim vodama u zaštićenim područjima Park prirode „Jegrička“ i Park prirode „Beljanska bara“. Za zaštićena područja moraju se kupiti posebne dozvole, za svaki park prirode posebno.

JVP “Vode Vojvodine” apeluje na sve ribolovce da poštuju pravila i ograničenja ribolova kako bi zajedničkim snagama sačuvali i unapredili riblji fond na vojvođanskim vodotocima.

Izvor: JVP “Vode Vojvodine”

Kina zabranjuje plastiku za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Unsplash (Yi Liu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Weiqi Xiong)

Kina se već godinama bori s ogromnim količinama otpada koje proizvodi 1,4 milijarde njenih građana, a najveće odlagalište otpada u zemlji, veličine oko stotinu fudbalskih igrališta, već je odavno puno, i to 25 godina pre planiranog roka. Kina je 2017. godine sakupila 215 miliona tona komunalnog otpada, ali podaci o recikliranim količinama otpada ipak nisu dostupni.

Prema podacima Univerziteta u Oksfordu, Kina je 2010. godine proizvela 60 miliona tona plastičnog otpada, gotovo dvostruko više od SAD-a gde je proizvedeno 38 miliona tona. Istraživanje je objavljeno 2018. godine i u njemu se navodi da je „relativna globalna slika slična projekcijama do 2025. godine“.

Nacionalna razvojna i reformska komisija je u nedelju objavila saopštenje prema kojem se u narednih 5 godina u Kini planira značajno smanjenje proizvodnje i upotrebe plastike. Novim planom zabraniće se i ograničiti proizvodnja, prodaja i upotreba pojedinih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, uz promociju alternativnih proizvoda, standardizaciju recikliranja plastičnog otpada i redovno i efekasno kontrolisanje zagađenja plastikom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Min G.)

Već do kraja ove godine uvodi se zabrana plastičnih kesa u supermarketima i trgovačkim centrima svih najvećih kineskih gradova, dok će u ostalim delovima zemlje zabrana stupiti na snagu do kraja 2022. godine. Osim plastičnih kesa, čak i onih najtanjih, u restoranima se do kraja ove godine očekuje uvođenje zabrane slamčica i ostalih predmeta za jednokratnu upotrebu, a kineski hoteli takve predmete moraju da prestanu da nude svojim gostima do 2025. godine.

Osim plastičnog otpada, Kina je najavila i mere zabrane uvoza nezakonito posečenog drveća. Zbog velike potražnje za sirovinama, Kina je u proteklih dvadeset godina postala i veliki pokretač ilegalne seče drveća, posebno u jugoistočnoj Aziji i Africi i zato se često naziva najvećim svetskim potrošačem ilegalno posečenog drveća i drvenih proizvoda. Zbog toga je kineska vlada, u cilju zaštite šumskih resursa i podupiranja zabrane seče prirodnih šuma odlučila da se obračuna i sa korupcijom u šumarstvu.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Uređivanje kružnih tokova u Podgorici – put ka moru kroz palme i čempres

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Gradsko preduzeće “Zelenilo” je u prethodnom periodu pejzažno uredilo tri kružna toka i to na raskrsnici ulica Vojislavljevića i 4. jula, na Jadranskoj magistrali na uključenju Jugozapadne obilaznice, kao i treći u nizu na Jadranskoj magistrali, odnosno na putu ka Aerodromu “Golubovci”.

Sredstva za uređenje kružnih tokova opredeljena su iz budžeta Glavnog grada, ali i kroz donacije društveno odgovornih kompanija.

Vrednost uređenja tri pomenuta kružna toka iznosi 46.620 evra.

Kružni tokovi na ovom putnom pravcu koncipirani su tako da daju simboliku samog puta ka moru kroz palme i masline dok se duh Podgorice prožima kroz Morački oblutak. Tako se na kružnim tokovima, sa jedne strane u parteru nalazi Morački oblutak i niže biljke – bonsai, masline i palme, dok je sa druge strane izvršena sadnja višeg sprata biljaka, odnosno čempresa na travnjaku.

Izvor: Glavni grad Podgorica

U planu rekonstrukcija 22 škole u Beogradu tokom 2020.

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević je juče, 22. januara, u opštini Voždovac obišao OŠ „Karađorđe” na kojoj je nedavno završena rekonstrukcija fasade s ciljem da se poboljša energetska efikasnost ovog objekta. Događaju je prisustvovao i podsekretar za obrazovanje i dečju zaštitu Igor Raičević.

Nikodijević je izrazio zadovoljstvo što u prvim nedeljama 2020. godine već ima priliku da obiđe školu na kojoj je završena rekonstrukcija i napomenuo da je reč o jednoj od najstarijih škola na teritoriji Beograda.

“Pre svega, želim da zahvalim svim ljudima koji su učestvovali u izvođenju radova na rekonstrukciji OŠ ‘Karađorđe’ na opštini Voždovac. Objekat je građen još 1926. godine, ali kada ga danas pogledamo, po izgledu škole niko ne može da pretpostavi da ona datira praktično s početka prošlog veka. Radovi su izvedeni kvalitetno, a direktor škole je potvrdio da je situacija sa grejanjem i energetskom efikasnošću zaista odlična. Osim nove fasade, urađena je i izolacija, a zamenjeni su i prozori. Učenicima je toplo i to je ono što je najvažnije. U OŠ ‘Karađorđe’ postoji i dnevni boravak i izuzetno mi je drago što će učenici imati maksimalno dobre uslove, kako za redovnu nastavu tako i za produženi boravak u školi”, rekao je Nikodijević.

On je podsetio da je opredeljenje Grada Beograda da se izdvaja što više novca za obrazovanje i dodao da se budžet Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu iz godine u godinu povećava.

“Ove godine budžet Sekretarijata je na rekordnom nivou i iznosi više od 24 milijarde dinara. Nastojaćemo da se taj trend nastavi i narednih godina. U ovom trenutku budžet Grada Beograda i ekonomska situacija su takvi da novca ima dovoljno i da možemo dovoljno da izdvajamo za projekte koje smatramo prioritetnim, što obrazovanje u Beogradu svakako jeste. Prema planovima Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu, ove godine bi trebalo da usledi rekonstrukcija još 22 škole na teritoriji Beograda. Naravno, osim rekonstrukcija, trudimo se da svim školama obezbedimo najmoderniju opremu, kako bi učenici sa teritorije Beograda imali iste uslove kao i njihovi vršnjaci u nekim razvijenijim zemljama”, istakao je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Prvi čovek gradske skupštine je rekao da je tokom prošle godine izdvojeno preko 35 miliona dinara za nabavku opreme za osnovne škole sa teritorije Voždovca, što, kako je dodao, govori da se iz godine u godinu ulaže sve više.

“Kada je Beograd u pitanju, škole koje se nalaze u centralnim delovima grada funkcionalne su isto koliko i one koje se nalaze na obodima. Cilj je da kvalitet obrazovanja bude ujednačen u svim delovima grada i da sva deca imaju jednak kvalitet nastave. Zahvaljujem ljudima iz Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu, ali i čitavom obrazovnom sistemu – direktorima, nastavnicima i pomoćnom osoblju, jer bez njihovog predanog rada i profesionalnog pristupa ne bismo uspeli da postignemo dobre rezultate. Verujem da ćemo u godinama koje dolaze obrazovanje u Beogradu izdići na još viši nivo”, zaključio je Nikodijević.

Direktor OŠ „Karađorđe” Milan Žegarac je rekao da su radovi na rekonstrukciji trajali oko godinu dana.

“Vrednost radova je iznosila 9.650.000 dinara i želim da zahvalim Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu, kao i predsedniku Skupštine grada Nikoli Nikodijeviću zato što su prepoznali potrebu da se izdvoje sredstva za rekonstrukciju naše škole”, rekao je Žegarac.

Izvor: Grad Beograd

Toplotne pumpe – kakvu uštedu donose i koliko koštaju?

Photo: Wikipedia/Kristoferb

Prednosti toplotnih pumpi

Foto: Wikipedia/Kristoferb

Glavna prednost toplotnih pumpi u odnosu na konkurenciju na tržištu uređaja za grejanje i hlađenje je ta što objekti koji ih koriste dobijaju višestruko više energije u odnosu na to koliko plaćaju. Sistem se napaja električnom energijom, a na svaki utrošeni kilovat generiše između 3,5 i 6 kW toplotne energije. Uz rastuće cene drugih energenata, uštede novca bi u budućnosti mogle da budu i još značajnije!

Prema nekim procenama, smanjuje koštanje grejanja za 65 odsto, a povrh toga je moguće programiranje rada za vreme niže tarife. Toplotne pumpe su tihe, potpuno automatizovane i lake za upravljanje.

U zavisnosti od režima, mogu da se upotrebljavaju i kao toplotni i kao rashladni aparati, a sve je više zastupljena njihova upotreba i za pripremu tople sanitarne vode.

Povrh toga, održavanje je nepotrebno. Proizvođači naglašavaju da uvođenjem toplotnih pumpi u zaborav padaju dim, pepeo, loženje, kao i “curenje” i kondenzacija na kotlovima. Nema brige i dodatnih izdataka za priključak, brojila i rezervoare, a pred zimu nema potrebe za pravljenjem zaliha bilo kakvog energenta. Imaju dug radni vek.

Uz primenu adekvatnih mera energetske efikasnosti, korisnost toplotnih pumpi se povećava.

Imaju i pozitivan uticaj i na kvalitet vazduha, snižavajući emisije ugljen-dioksida i do 50 odsto u odnosu na grejanje na bazi naftnih derivata.

Investicioni troškovi za toplotne pumpe

Kontaktirali smo stručnjake partnerske kompanije CEEFOR s pitanjem koliko bi nas koštalo da se na ovaj način grejemo – i hladimo – u kući ili stanu površine 60 m2. Objasnili su nam da bi u toj situaciji najpovoljniji izbor bila toplotna pumpa vazduh-voda, a voda-voda i zemlja-voda su prikladnije za veće objekte – privatne kuće.

Cena preporučene toplotne pumpe od 9 kW iznosi okvirno 1.700 evra na našem tržištu. Sa troškovima ugradnje toplotne pumpe, postavljanja podnog grejanja i uvođenja sistema za pripremu tople sanitarne vode i klimatizacije, ukupna investicija bi dostigla 7.000 evra. Rok njenog povrata zavisi od energetskog razreda domaćinstva, kao i načina na koji se prethodno grejalo.

Toplotna pumpa koju nam je CEEFOR savetovao bi, prema proračunima inženjera, na svaki utrošeni kilovat električne energije generisala 3,5 kW toplotne energije, a u tome kao, što smo već prethodno naglasili, i leži njena isplativost.

Jelena Kozbašić