Home Blog Page 789

Vlada Španije proglasila vanredno stanje u vezi sa klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Španska vlada donela je danas odluku o proglašenju vanrednog stanja u vezi sa klimatskim promenama na nacionalnom nivou, preduzevši prvi korak ka uvođenju ambicioznijih mera u borbi protiv klimatskih promena i priznavši da ovaj problem zahteva hitnu reakciju. Na taj način je zemlja demonstrirala svoju voljnost da efikasnim sredstvima odgovori na izazov savremenog doba.

U narednih 100 dana vlada bi trebalo da parlamentu dostavi predlog zakonskih propisa u toj oblasti. Očekuje se ciljevi Španije biti istovetni kao oni koje je postavila Evropska unija, kao i da zemlja teži tome da do 2050. godine dostigne klimatsku neutralnost.

Do 2040. godine udeo obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u Španiji bi trebalo da se popne na 95 odsto.

Španci će se usmeriti i na postizanje nultog ugljeničnog otiska u sektoru poljoprivrede, kao i na smanjenje zagađenja životne sredine kroz saobraćaj.

Prema pisanju svetskih medija, više detalja biće objavljeno kada Vlada prosledi zakonodavstvo na odobrenje parlamenta.

Jelena Kozbašić

Smrtonosni misteriozni viris iz Kine prerasta u međunarodnu opasnost

Foto-ilustracija: Pixabay

Ljudi sa zaštitnim maskama za lice su postali uobičajen prizor u Kini. Međutim, razlog za to nije isti kao kod nas.

Foto-ilustracija: Unsplash (Liam Burnett Blue)

Kinezi se (ovog puta) ne pribojavaju posledica zagađenja vazduha na njihovo zdravlje, već misterioznog koronavirusa koji je na teritoriji te azijske zemlje tokom januara odneo već šest života.

Ukupno 291 osoba je trenutno zaražena, a bolest je izašla iz kineskih granica i izolovani slučajevi su otkriveni i u Japanu i na Tajlandu.

Koronavirusi predstavljaju grupu virusa-izazivača infekcije disajnih organa. Mogu da se manifestuju kao obična prehlada, ali pojedine vrste imaju i smrtni ishod. Njihovo ime potiče od latinske reči za krunu ili oreol, corona, zato što izgled virusa ispod mikroskopa podseća na te objekte.

Novootkriveni virus je sedmi koronavirus koji napada ljudsku vrstu.

Njegovo poreklo se vezuje za pijace u gradu Vuhan u centralnoj Kini, a virus je na pacijente prešao sa životinja. Na tamošnjim tržnicama se prodaje različito meso, kao i žive jedinke – od živine preko morskih stvorenja, slepih miševa i zečeva do zmija.

Dodatni strah uliva potvrda vladinog stručnjaka Žonga Nanšana da se bolest prenosi s čoveka na čoveka. Glavna briga kod oboljenja pluća je to što kašalj i kijanje omogućavaju njihovo brzo širenje. Pored toga, simptomi zaraženosti novim virusom su i otežano disanje i malaksalost.

Prema procenama Gradske zdravstvene komisije u Vuhanu, među obolelima se nalazi i 15 medicinskih radnika.

Foto-ilustracija: Pixabay

S obzirom na to da Kinezima predstoji sezona putovanja zbog Lunarne nove godine, na aerodromima vladaju pojačane biosigurnosne mere i preduzimaju se posebne provere poput merenja temperature putnika. Među zemljama koje su poštrile kontrolu se nalaze Australija, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države.

Kineska vlada procenjuje da će u narednom periodu broj pojedinačnih putovanja iznositi i više od 3 milijarde, ali su mnogi korisnici društvenih mreža najavili da će praznike usled novonastale situacije ipak provesti u svojim kućama, pa će taj broj potencijalno biti nešto niži.

Ministar zdravlja Republike Srbije Zlatibor Lončar je rekao da kod nas nema mesta za paniku, ali je uprkos tome najavio ozbiljniji nadzor na graničnim prelazima. Dodao je da su nadležni organi u kontaktu sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i da im za sada nisu dostavljene nikakve bitnije preporuke kao što je zabrana putovanja. On je, međutim, apelovao na građane da, bez preke potrebe, ne odlaze u područja ugrožena područja.

Odbor za hitne slučajeve Svetske zdravstvene organizacije održaće sutra sastanak zbog epidemije koronavirusa.

Jelena Kozbašić

Objavljen poziv za predstavnika NVO-a za izradu Pravilnika o zaštiti morske sredine u CG

Foto-ilustracija: Unsplash (Nemanja Vlaović)
Foto-ilustracija: Unsplash (Miljan Mijatović)

Na osnovu člana 3 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija (“Službeni list CG”, broj 41/18), Ministarstvo održivog razvoja i turizma objavljuje javni poziv za predlaganje predstavnika nevladine organizacije u radnom telu za izradu predloga pravilnika na osnovu Zakona o zaštiti morske sredine.

Skupština Crne Gore je na sednici održanoj 23. decembra 2019. godine donela Zakon o zaštiti morske sredine (“Službeni list Crne Gore”, br. 073/19 od 27.12.2019) kojim se u crnogorsko zakonodavstvo prenosi Okvirna direktiva o morskoj strategiji.

Ovim zakonom je stvorena osnova za izradu, razvoj, primenu i praćenje sprovođenja Strategije zaštite morske sredine, odnosno adekvatni zakonski mehanizam za ostvarivanje dobrog i održivog stanja morske sredine.

Više informacija pročitajte na linku.

Kako je protekla javna rasprava o upravljanju otpadom u Vojvodini?

Foto-ilustracija: Unsplash (Hobi industri)
Foto-ilustracija: Pixabay

Regionalni centar za upravljanje otpadom za potrebe Novog Sada i opština Vrbas, Temerin, Srbobran, Žabalj, Bačka Palanka, Bački Petrovac i Beočin trebalo bi da bude završen do 2024. godine, bar tako predviđa Nacrt Regionalnog plana upravljanja otpadom 2019-2028 koji je, u okviru javne rasprave, predstavljen zainteresovanoj javnosti u Skupštini grada Novog Sada.

Ovaj strateški dokument, koji su uradili stručnjaci Nemačke razvojne saradnje – GIZ Impakt, predviđa da se kroz tri faze dođe do održivog upravljanja otpadom na pomenutom području, koje godišnje generiše, prema procenama, oko 200.000 tona smeća.

U Nacrtu su definisani i drugi zadaci, te bi tako, do 2021. godine, cela teritorija Novog Sada i sedam opština bila pokrivena uslugom odnošenja otpada (trenutno je oko 98 odsto), a do kraja 2023. godine trebalo bi da bude razvijen sistem odvojenog sakupljanja otpada i upravljanja posebnim tokovima otpada. Regionalni centar za upravljanje otpadom, po Planu, činili bi regionalna sanitarna deponija (rok kraj 2024. godine), transfer stanice za pretovar otpada u Vrbasu i Bačkoj Palanci, postrojenje za sekundarnu separaciju otpada i postrojenja za kompostiranje zelenog otpada u Vrbasu, Bačkoj Palanci i Novom Sadu. Novi Sad bi imao tri, a ostale opštine po jedno reciklažno dvorište za besplatno odlaganje otpada pogodnog za recikliranje.

Plan predviđa da se do 2028. godine izgradi i postrojenje za tretman biorazgradivog otpada, a da do 2030. godine budu sanirana sva lokalna smetlišta i deponije. Kao zadatak postavljeno je i unapređenje informisanja građana o značaju odgovarajućeg upravljanja otpadom,.

Tokom rasprave navedeno je da će građanima biti obezbeđene kante za “suvi” otpad koji može da se reciklira, kao što je papir, guma, plastika, metal, i za “mokri” otpad u koji spada sve ostalo. Planira se i postavljanje kontejnera za staklo.

Predsednica Međuopštinske radne grupe za upravljanje komunalnim otpadom, koja je nosilac izrade Nacrta, Mira Radenović istakla je da se Plan donosi u skladu sa odgovarajućom nacionalnom strategijom i smernicama iz EU, a njime se stvaraju uslovi za osnivanje regionalnog centra za upravljanje otpadom.

Ovaj Plan ne određuje način prerade otpada i tehnologiju, već daje smernice i okvir za realizaciju ovako velikog projekta. Ovo je strateški dokument koji procenjuje određene mogućnosti, naglasila je Radenović tokom javne rasprave.

Prisutne građane na raspravi zanimalo je i da li je određena lokacija regionalne sanitarne deponije. Po rečima Radenović, Plan predlaže pet lokacija, ali konačnu presudu bi trebalo da donese Studija opravdanosti. Kako se navodi u planu, uslove za regionalnu deponiju ispunjavaju lokacija pored sadašnjeg smetlišta u Novom Sadu, jedna kod Kaća, zatim Stepanovićeva, te još dve u opštinama Temerin i Žabalj.

Da bi ovaj sistem zaživeo, Nacrt predviđa da je potrebno da se uloži 89,7 miliona evra. Taj novac bi trebalo da se obezbedi iz lokalnih budžeta, iz Pokrajine i Republike, ali i od Evropske banke za obnovu i razvoj i Nemačke razvojne banke KfW. Tako bi izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom trebalo da se finansira iz fondova EU, Republike i Pokrajine. GIZ je naveo da će donirati jedno kompostilište od 440.000 evra, a Novi Sad i opštine trebalo bi da sa 10 miliona evra finansiraju sanaciju i rekultivaciju postojećih deponija i smetlišta. Građani bi, s druge strane, ovaj projekat finansirali sa nešto višim cenama usluga, te bi tako u 2021. godini mesečni račun za domaćinstvo bio veći za 0,7 evra, u 2025. godini za 1,9 evra, a u 2035. godini 2,66 evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

S druge strane, tvorci Plana navode da, osim najvećeg dobitka, smanjenja zagađenja životne sredine i emisije ugljen-dioksida, benefiti ovakvog tretmana otpada iznose 42 evra za građanina Bugarske, zemlje koja je najpribližnija po ekonomskom razvoju Srbiji.

Sadašnjih procenjenih 200.080 tona otpada godišnje koje stvaraju građani i privreda u osam opština, do 2032. godine trebalo bi da naraste na 245.537 tona. Region će, prema procenama, u narednih 20 godina proizvesti 4,5 miliona tona otpada. Previđa se i da će kroz reciklažu i kompost biti utrošeno nešto više od 2,7 miliona tona otpada tokom dve decenije, te da će na samoj regionalnoj deponiji u navedenom periodu završiti oko 1,8 miliona tona smeća. Opasan otpad iz domaćinstava čini između jedan i tri odsto ukupnog otpada.

Izvor: Opština Vrbas

Srednjoškolci iz Srebrenice osmislili pametan kontejner “Smećko”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Facebook (screenshot)

Dvoje srednjoškolaca osmislili su pametne kontejnere koji će vas nagraditi ukoliko pravilno odlažete otpad. Sedamnaestogodišnji Marica i Haris iz Srebrenice tvorci su projekta “Smećko”, koji  su razvili u prostoru “Futures Makerspace”.

“Futures Makerspace” otvorila je Fondacija budućnosti prošlog jula u Srebrenici, kao deo mreže koja tek treba da se razvija širom Bosne i Hercegovine. Cilj je obrazovanje mladih ljudi, pre svega u oblasti informacionih tehnologija, ali i povezivanje sa lokalnom privredom čime će se napraviti promene u celom gradu, a naposletku i zemlji. Pored ovog u Srebrenici, za sada postoje prostori u Sarajevu i Tuzli.

Ukoliko projekat “Smećko” zaživi, BiH će dobiti prve pametne kontejnere. Prilikom predstavljanja svog proizvoda istakli su jednu od njegovih pozitivnih strana za koju su sigurni da će se ljudima dopasti. Naime, ovaj kontejner vas nagrađuje za pravilno korišćenje, odnosno za pravilno odlaganje smeća.

“Smećko” funkcioniše pomoću aplikacije i preko nje daje poene za pravilno odlaganje otpada, a nakon određenog broja sakupljenih bodova, oni se mogu iskoristiti za popust u partnerskim prodavnicima ili kompanijama, ili se može preuzeti novčana nagrada.

Dvoje kreativnih srednjoškolaca planiraju da za razvoj i realizaciju svog projekta traže pomoć od uprave grada i veruju da će naići na pozitivan odgovor, s obzirom na to da bi njihov izum pozitivno uticao na čitav grad, i kada je reč o zaštiti životne sredine i razvijanje svesti o važnosti pravilnog odlaganja otpada, ali i kada je u pitanju finansijska isplativost.

Jelena Cvetić

 

Besplatan priključak na daljinsko grejanje za građane Šapca!

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

U ulicama u Šapcu gde je izgrađena toplovodna mreža daljinskog grejanja, priključak na tu mrežu ubuduće će biti besplatan za građane.

Troškove priključivanja snosiće JKP “Toplana Šabac”. Ova Odluka, koju je nedavno usvojilo Gradsko veće grada Šapca, odnosi se i na kuće i na stambene zgrade, a uslov je da nisu više od 50 metara udaljeni od postojeće toplovodne mreže.

Cilj gradske Toplane je da se što više stambenih jedinica priključi na daljinski sistem grejanja, a njihova očekivanja su da će to rezultirati nižom cenom grejanja budući da će fiksni deo troškova, koji je stavka na svakom računu, biti podeljen na znatno više korisnika.

Dalje se navodi da ovakva praksa predstavlja pošteniji odnos prema građanima zato što Toplana investira u infrastrukturu koja ostaje u njenom vlasništvu, a ne u vlasništvu građana koji su do sada plaćali troškove izgradnje priključnih toplovoda i toplotnih podstanica, a zatim su bili obavezni da sve bez nadoknade prenesu u vlasništvo Toplani.

U perspektivi, očekuju se i ekološki benefiti ove odluke, odnosno prelazak domaćinstava koji se greju na neekološka goriva na daljinsko grejanje iz Toplane.

Izvor: Grad Šabac

Mehurićima protiv plastičnog otpada u morima (VIDEO)

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Neuspešno upravljanje plastičnim otpadom značajno je doprinelo rekordom nivou zagađenja plastikom u svetskim morima i okeanima. Iako se plastika koristi tek od pedesetih godina prošlog veka, čovečanstvo je usred okeana dosad uspelo da stvoriti nekoliko “ostrva” od plastičnog otpada.

Primera radi, samo Veliko pacifičko ostrvo smeća (GPGP) teži skoro 80.000 tona i pokriva površinu veću od kanadske pokrajine Kvebek. Već su se više puta čule tvrdnje istraživača prema kojima bismo u morima i okeanima do 2050. godine mogli da imamo veću masu otpada nego riba ako ne počistimo nered koji smo napravili.

Plastični otpad u mora i okeane dospeva vrlo lako i ima sve pogubniji uticaj na morske ekosisteme ugrožavajući sav podvodni život, a sve češće svedočimo velikom broju morskih kornjača i kitova koji zbog ljudskog uticaja uginu na plažama širom sveta.

Već postoje brojna rešenja kojima se radi na pokušajima sprečavanja dotoka plastičnog otpada u svetska mora i okeane, a nešto novo je ponudila i amsterdamska startap kompanija “The Great Bubble Barrier”, koja želi da obnovi morske ekosisteme degradirane ljudskim uticajem. Ova kompanija nudi rešenje stvaranjem barijera s mehurićima koji mogu biti postavljeni u kanalima, rekama i potocima. Barijera se postavlja dijagonalno na plovnom putu i stvara se pumpanjem vazduha kroz cev s rupicama koja se nalazi na dnu kanala ili reke. Mehurići se podižu prema površini i tako usmeravaju otpad prema obali, čime se zaustavlja njegovo nizvodno oticanje i dotok u more.

Ovaj mehanizam ne utiče na ribe koje mogu proći kroz mehuriće, ispod njih ili kroz poseban prolaz za ribe, kao ni na brodove koji prolaze kroz barijeru. Prototip je 2019. postavljen u jednom od amsterdamskih kanala i to u blizini glavne stanice i na toj lokaciji će se prikupljati otpad do 2021. godine.

“The Great Bubble Barrier” je inovativna tehnologija koja upozorava na neodgovorno ponašanje gradskog stanovništa i podiže svest o važnosti odgovornog upravljanja otpadom. Takođe, projekti poput ovog doprinose usađivanju osećaja hitnosti pri postizanju ciljeva održivog upravljanja otpadom, što bi trebalo da bude jedan od glavnih zadataka lokalnih i regionalnih samouprava i vlada zemalja.

Izvor: S.F./Ekovjesnik 

Srbija učestvovala na konferenciji o afričkoj kugi svinja u Berlinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Kameron Kincade)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Carson)

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije Velimir Stanojević, v.d. direktora Uprave za veterinu Emina Milakara i rukovodilac Centra za krizno planiranje i upravljanje naročito opasnim zaraznim bolestima u Upravi za veterinu Saša Ostojić učestvovali su na ministarskoj „Konferenciji o globalnoj budućnosti proizvodnje svinja u svetlu rastuće pretnje od afričke kuge svinja“, održanoj u Berlinu 17. januara 2020. godine na marginama 85. Međunarodnog sajma „Zelena nedelja“.

Afrička kuga svinja (AKS) predstavlja ozbiljan izazov koji preti globalnom sektoru proizvodnje svinja i predstavlja rizik po životinu sredinu i populaciju svinja i divljih svinja. Borba protiv AKS zahteva opsežnu intervenciju različitih nivoa vlasti i dugoročno koordinisane aktivnosti širom sveta.

Učešće brojnih ministara i vlasti Evropske unije i trećih zemalja, međunarodnih organizacija (OIE) koji su jasno istakli da je globalno širenje AKS ozbiljan izazov sa značajnim štetnim posledicama po životnu sredinu, poljoprivredu, trgovinu i bezbednost hrane. Naglašena je i hitna potreba za upravljanjem populacijom divljih svinja.

U nedostatku vakcine globalno iskorenjivanje bolesti kod domaćih i divljih svinja je ograničeno.

Rezultati konferencije jačaju globalni poziv na transparentnost i saradnju i jasno prepoznavanje regionalizacije kao osnovnog principa održivosti celog sektora.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

“Priroda u slici i (ne)prilici” u Inđiji

Foto: Inđijativa

Inđijci će do 31. januara biti u prilici da pogledaju jednu nestrandardnu izložbu fotografija pod nazivom „Priroda u slici i (ne)prilici“, koja već svojim imenom najavljuje sadržaj ekološkog karaktera, ali dve sasvim različite perspektive. Izložba je otvorena u petak, 17. januara u Galeriji Kuće Vojnovića u Inđiji.

Foto: Inđijativa

U okviru Eko foto-konkursa koji se prošle godine održao pod pokroviteljstvom Energetskog portala, izabrano je mnoštvo fotografija, kao i pobednička Đurđine Tomić, pod nazivom „Sakupljač zaboravljenih stvari“.

Nemoguće je ostati ravnodušan nakon doživljavanja scena koje prikazuju ono najlepše prirodno što nas okružuje, ali i ono manje lepo koje je takođe deo naše realnosti.

Inđijativa i Energetski portal zahvaljuju ljudima iz Kulturnog centra i Galerije što su omogućili prostor i vreme da se ovakav događaj desi i u njihovom gradu.

Autor: Mladen Rajić

Izvor: Inđijativa

Prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike je obavestilo stranke da je prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije („Službeni glasnik RSˮ, br. 56/16, 60/17 i 91/18).

Lica koja steknu status privremenog povlašćenog proizvođača i/ili povlašćenog proizvođača električne energije po osnovu zahteva podnetog posle 31. decembra 2019. godine stiču prava na podsticajne mere, ali ne mogu da ih ostvare do donošenja nove uredbe, saopštilo je nadležno ministarstvo.

Navedeno ne važi za lica koja steknu status povlašćenog proizvođača električne energije po osnovu zahteva podnetog posle 31. decembra 2019. godine, ako su prethodno stekli status privremenog povlašćenog proizvođača električne energije, kao ni za lica koja steknu status privremenog povlašćenog proizvođača i/ili povlašćenog proizvođača električne energije posle 31. decembra 2019. godine, a po osnovu zahteva koji su podneti pre 31. decembra 2019. godine, navodi se.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpisani sporazumi za projekat prečišćavanja otpadnih voda u Beogradu

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i zamenik gradonačelnika Goran Vesić prisustvovali su juče, 20. januara, u Vladi Republike Srbije potpisivanju Sporazuma o saradnji i Ugovornog sporazuma za projekat sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda centralnog kanalizacionog sistema grada Beograda. Sporazume su potpisali potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, direktor predstavništva kompanije „China Machinery Engineering Corporation” (CMEC) u Srbiji Li Sjuećeng i direktor JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” Dragan Đorđević. Potpisivanju su prisustvovali i predstavnici Ambasade NR Kine.

Gradonačelnik Radojičić je naglasio da se radi o kapitalnom, dugoročnom i izuzetno važnom projektu za Grad Beograd.

“Ovo je izuzetno značajan projekat za Beograd – dugoročan, kapitalni projekat. Važan je i zato što godinama nismo imali rešenje za ovaj veliki problem”,  rekao je Radojičić.

Dodao je i da je 2020. važna godina za realizaciju velikih ekoloških projekata u Beogradu.

“Ova godina je za Beograd godina velikih projekata koji se tiču zaštite životne sredine i unapređenja života Beograđana. Radiće se na realizaciji projekata kao što su metro, prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu, toplovod ObrenovacNovi Beograd, kao i na završavanju projekta Vinče, a sve ovo možemo da realizujemo zahvaljujući stabilnoj finansijskoj situaciji. Ovo je još jedan od projekata koje radimo zajedno sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture”, rekao je Radojičić, koji je zahvalio potpredsednici Vlade, kao i predstavnicima kineske korporacije kojima je poručio da očekuje da ovaj projekat bude na najvišem tehnološkom nivou, ali i da se rokovi poštuju.

On je precizirao da ovaj projekat ima dva dela – prvi koji je danas potpisan, i drugi, ništa manje važan, koji se tiče izgradnje same fabrike.

“Za realizaciju ovakvih projekata, osim saradnje Vlade, Ministarstva i Grada, potrebni su razumevanje i pomoć građana Beograda i verujem da ćemo zajedno unaprediti Beograd i imati jasne rezultate”, rekao je Radojičić.

Goran Vesić je istakao značaj projekta za grad Beograd jer, kako je podsetio, jedna trećina nema kanalizaciju, dok se u ostale dve trećine direktno izliva u Savu i Dunav.

“Postoji 100 direktnih ispusta u Savu i Dunav. Ne postoji nijedan veliki grad u Evropi kao što je Beograd, koji takav zločin radi prema svojim rekama. Kada bude završena ova fabrika za preradu otpadnih voda, najveća od predviđenih pet, 80 odsto ispusta u Savu i Dunav biće ukinuto”, ukazao je Vesić.

On je istakao da će nova fabrika pokriti 1,5 miliona ljudi, tačnije centralni, južni i zapadni deo Beograda. Takođe je dodao da će se fabrika raditi u dve faze. U prvoj fazi, prema njegovim rečima, radiće se interceptor, kanalizaciona crpna stanica „Ušće 2”, kao i još nekoliko manjih crpnih stanica.

“Radiće se ispod Save prolaz koji će svu kanalizaciju sa Novog Beograda i Zemuna prihvatati u interceptor i dalje usmeriti ka fabrici u Velikom selu. Takođe, radiće se veliki tunel od Venizelosove do Hitne pomoći. Potom nas čeka druga faza radova kada će se na pravi način tretirati otpadne vode, odnosno prerađivati sekundarno i tercijalno, a u skladu sa svim pravilima EU”, ukazao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je dodao da se uporedo sa ovim projektom izvode radovi na izgradnji kanalizacije na levoj obali Dunava.

“Tu će se raditi prečistač kako bi sve otpadne vode odlazile prečišćene u Dunav. Takođe, završavamo projekat fabrike manjeg kapaciteta za preradu otpadnih voda u Batajnici koji će Grad Beograd sam finansirati. Pregovaramo o projektu fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici i Obrenovcu i gradićemo još jednu manju fabriku u Boleču“, naveo je Vesić.

On je zaključio da će posle tih radova biti završen proces prerade otpadnih voda u Beogradu.

“Zato je ovo veliki dan za Beograd i zahvalan sam Vladi Republike Srbije, potpredsednici Zorani Mihajlović i predsedniku Aleksandru Vučiću, jer je ceo ovaj proces počeo u maju 2018. godine u Pekingu, kada je predsednik potpisao memorandum sa kineskom kompanijom, sa kojom danas potpisujemo i ovaj sporazum”, podsetio je Vesić.

Ministarka Zorana Mihajlović je precizirala da su danas potpisana dva dokumenta. Prvi se odnosi na sporazum sa kineskom kompanijom da mogu da počnu istražni radovi za realizaciju jednog ovako velikog projekta. Drugi se odnosi na ugovor za izgradnju fabrike za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Beograda u vrednosti od 271 milion evra, istakla je Mihajlovićeva.

“Ovo jeste važan dan za Beograd, jer su kapitalni projekti kao što su obilaznica oko Beograda, izgradnja metroa i prečišćavanje otpadnih voda najvažniji za jedan veliki grad koji se razvija iz godine u godinu i broji sve više stanovnika”, ukazala je resorna ministarka.

Ona je podsetila da 190 miliona kubika otpadnih voda, upravo ovih koje će se sada prečišćavati, odlazi u Savu i Dunav na godišnjem nivou. Prema njenim rečima, to je oko 60.000 olimpijskih bazena.

“Beograd je jedini veliki grad u Evropi koji nema ovakvo postrojenje. Zato je to pitanje kvaliteta života i zaštite životne sredine. Ovo jeste kapitalni projekat u koji moraju da budu uključeni i svi, od Vlade do Grada Beograda i lokalnih samouprava unutar prestonice”, ukazala je resorna ministarka.

Foto: Grad Beograd

Ona je podsetila da je u okviru nedavno usvojenog investicionog plana Vlada Republike Srbije do 2025. godine obezbedila sredstva u iznosu od milijardu evra koja će biti uložena u ostale delove Srbije sa sličnim problemima.

Direktor predstavništva kompanije „China Machinery Engineering Corporation” Li Sjuećeng je istakao da će se Beograd ovim projektom ozbiljno baviti tretmanom otpadnih voda, što će doprineti poboljšanju života Beograđana, ali će se izbeći i opasnost od poplava.

“Projekat će se izvesti u dve faze. U prvoj fazi će se kompletirati mreža interceptora za prihvat otpadnih voda i kišnih kanalizacija, a posebno u vreme velikih padavina. U drugoj fazi planiramo da koristimo najsavremeniju tehnologiju za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda. Ja sam takođe stanovnik Beograda i zadovoljstvo mi je što mogu da dam doprinos ovom gradu”, rekao je Li Sjuećeng.

Izvor: Grad Beograd

Peščani cunami u Australiji (VIDEO)

Foto: Twitter (screenshot)
Foto: Twitter (screenshot)

Mesecima su u Australiji buktali požari koji su sravnili nekoliko miliona hektara. Kontinent je delimično spasila kiša, ali ju je bilo previše pa je došlo do poplava. Tokom vikenda su zemlju pogodile peščane oluje.

Jaki vetrovi u Novom Južnom Velsu podigli su u vazduh pesak i prašinu, pa se u pojedinim gradovima dan iznenada pretvorio u noć.

U pojedinim delovima Novog Južnog Velsa vetar je duvao brzinom većom od 100 kilometara na sat.

Prema pisanju medija, najgore je bilo u mestu Dabo, pa su pojedini meštani oluju nazvali “peščani cunami”. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika hitne službe primile su u nedelju više hiljada poziva.

Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije i snimci na kojima se vidi zid peska koji se kreće u blizini pojedinih naselja.

Izvor: RTS

Vlasnici pasa u Beču moraju prvo da prođu obuku

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Ward)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Zamora)

Počev od jula 2019. godine, svi novi vlasnici pasa u Austriji moraju da prođu stručnu obuku kako bi stekli osnovna znanja o čuvanju i nezi svojih četvoronožnih prijatelja. U Beču je do sada ovu obuku prošlo 1.000 građana.

Nakon što je u julu 2019. godine u Austriji izglasan novi Zakon o držanju životinja, svi vlasnici pasa dužni su da prođu odgovarajuću obuku koju obavljaju ovlašćeni stručnjaci za pse.

Kurs košta ukupno 40 evra i traje najmanje 4 sata. Na njemu polaznici mogu da steknu osnovna znanja o dresuri, nezi i zdravlju pasa. Na obuci je moguće informisati se o zakonskim regulativama i propisima držanja pasa.

One vlasnike koji su u prethodne dve godine već nabavili psa zakon ne obavezuje da završe ovaj kurs. Međutim, novi vlasnici pasa mogu da dobiju dozvolu za držanje psa i registruju svog ljubimca tek nakon što završe ovu obuku.

Iako je deo polaznika smatrao da im kurs za držanje pasa uopšte nije potreban, ipak su pohvalili nastavu, izjavila je bečka pravobraniteljka za prava životinja Eva Persi.

Bilo je polaznika koji su odustali od obuke kada su uvideli koliko obaveza podrazumeva držanje psa.

Cilj obuke jeste da građani osveste kolika ih odgovornost očekuje pre nego što se upuste u pustolovinu posedovanja kućnog ljubimca.

Izvor: Eurocomm-PR

Otvorena prva kompresorska stanica na gasnom transportnom sistemu Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva kompresorska stanica na gasnom transportnom sistemu Republike Hrvatske svečano je otvorena u Velikoj Ludini u petak, 17. januara.

Puštanjem ove kompresorske stanice u rad omogućeno je uspostavljanje stalnog dvosmernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, što će omogućiti i otpremanje gasa sa budućeg LNG terminala na Krku i mogućih novih izvora gasa prema Mađarskoj i drugim zemljama.

Pored toga, time je osigurana i fleksibilnost upravljanja postojećim transportnim kapacitetima i njihovo racionalno povećanje u skladu sa potrebama tržišta.

Reč je o investiciji vrednoj 209,5 miliona kuna (28,1 miliona evra).

Uz predsednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, svečanosti je prisustvovao i ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić, koji je tom prilikom istakao sledeće: „Republika Hrvatska u svojoj Strategiji energetskog razvoja jasno se opredelila za diversifikaciju ruta isporuke i smanjenje energetske zavisnosti. Ovaj projekat samo je jedan u nizu dokaza da u realizaciji te strategije idemo u smeru koji smo zacrtali“, zaključio je.

Predsednik Uprave “Plinacro” Ivica Arar izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je kompresorska stanica izgrađena u planiranom roku od 16 meseci. Dodao je i kako je to bio veoma složen zadatak jer je reč o najkompleksnijem objektu na hrvatskom gasnom transportnom sistemu.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Srbija dobila Katastar rudarskog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, Srbija je dobila Katastar rudarskog otpada kao rezultat istoimenog projekta Ministarstva rudarstva i energetike sprovedenog uz finansijsku podršku Evropske unije.

Katastar rudarskog otpada je veb-aplikacija koja sadrži sistematizovane podatke o rudarskom otpadu sa 250 napuštenih ili zatvorenih rudnika.

Katastar takođe sadrži i rezultate detaljnih istraživanja za 41 lokacije rudarskog otpada sa hemijskim, mineraloškim, geomehaničkim ispitivanjima i laboratorijskim analizama, kao i kategorizaciju otpada i procenu uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

“Dobijeni rezultati pomoći će Ministarstvu u budućim analizama mogućnosti za eventualno preduzimanje aktivnosti sanacije, remedijacije i rekultivacije odlagališta koja su kritična u pogledu zagađenja životne sredine i opasnosti po zdravlje ljudi”, rekla je Dragana Jelisavac Erdeljan, šef Odseka za rudarstvo pri nadležnom Ministarstvu.

Jelisavac Erdeljan je takođe najavila da 2020. godine počinje primena uredbe koja reguliše oblast upravljanja rudarskim otpadom.

Privredna društva imaju mogućnost da u roku od najviše dve godine usklade svoje poslovanje sa tom uredbom, dodaje se u saopštenju.

Projekat vredan 2,1 miliona evra bi trebao da doprinese daljem razvoju i unapređenju sistema odgovornog i održivog upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji.

Izvor: Nova ekonomija

Ribari koji čiste more i recikliraju morski otpad dobili priznanje od pape

Foto-ilustracija: Unsplash (Sasan Rashtipour)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fredrik Öhlander)

Papa Franja je u subotu, 18. januara, odao priznanje ribarima koji čiste more sakupljajući otpad koji im se uhvati u mreže i reciklirajući ga i pozvao da se taj model primeni u čitavom svetu.

“Želeo bih da odam posebno priznanje za čišćenje morskog dna. To je važna inicijativa, pre svega zbog velike količine otpada, najviše plastičnog, koji ste sakupili, jer to može da postane model za druge regione Italije i inostranstvo”, rekao je papa ribarima iz jadranskog sela San Benedeto del Tronto.

Oni dobrovoljno skupljaju otpad i sortiraju ga kako bi se mogao reciklirati.

Ribari koje je Franja primio u Vatikanu svake nedelje mrežama uhvate oko tonu otpada, od čega oko 60 odsto čini plastika.

Procene su da oko 80 odsto otpada u okeanima potiče s kopna, a da preostalih 20 odsto dolazi s brodova i ribarske industrije.

Izvor: Zelena Srbija