Kako dobro upravljati životnom sredinom

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas je u hotelu „Golden Tulip Zira“ u Beogradu održana konferencija EKO + SISTEM = DOBRO UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM u organizaciji Mladih istraživača Srbije koji sprovode projekat “EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine” uz podršku Švedske.

Neposredan povod za dijalog o dobrom upravljanju životnom sredinom je pokretanje trećeg ciklusa podrške EKO-SISTEM programa osnaživanja mreža udruženja građana koje se bave zaštitom životne sredine. Potpisani su ugovori za realizaciju deset projekata koje će sprovoditi 56 organizacija civilnog društva.

Skup je otvorila izvršna direktorka Mladih istraživača Srbije, Tanja Petrović, i u uvodnom obraćanju istakla da su očuvanje biodiverziteta, zaštita prirode i klimatske promene u srcu delovanja Mladih istraživača već skoro 50 godina, ali i da postoji globalno nerazumevanje koliko kvalitet života, dobrobit i opstanak svih zavisi od stanja u prirodi i očuvanja biodiverziteta koji se planetarno sve drastičnije smanjuje.

Pročitajte još:

Iznela je podatak iz prošlogodišnjeg Izveštaja o stanju planete da se blizu milion biljnih i životinjskih vrsta u svetu nalazi pred izumiranjem, a dnevno se iskrči površina šuma veličine 27 fudbalskih igrališta i dodala da je u Srbiji biodiverzitet relativno očuvan, te da postoji tradicija zaštite prirode, ali i duga istorija centralizovanog upravljanja zaštićenim područjima.

Naglasila je da zaštićena područja treba posmatrati kao osnov za održivi razvoj zajednica.

„Želja nam je da od građana napravimo saveznike u dostizanju ciljeva Zelene agende i otvorimo procese za sve zainteresovane strane, a pre svega za stanovnike zaštićenih područja i okoline,“ rekla je Tanja Petrović.

Usledio je panel na temu Bolja javna uprava – bolja životna sredina sa fokusom na učešću građana u procesima izrade politika i donošenja odluka koje se tiču zaštite životne sredine, o preprekama za učešće javnosti u ovim procesima, kao i za uspostavljanje partnerstava između civilnog društva i javnog sektora, ali i o značaju transparentnosti u radu javnih organa, koja u Srbiji često izostaje.

Panelisti, Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole, Uroš Mišljenović iz organizacije Partneri Srbija, Jelena Pejić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i Nemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija istakli su da je suština dobrog upravljanja životnom sredinom u saradnji, razmeni, međusobnom poverenju i uvažavanju svih aktera, uz poštovanje propisa i procedura i njihovu transparentnost.

Potom je u radnim grupama bilo reči o ulozi žena u dobrom upravljanju životnom sredinom, saradnji OCD i institucija u ovom domenu, i podsticanju mladih da se više uključe u pitanja
upravljanja životnom sredinom.

Jedan od zaključaka konferencije je da se recept za efikasno upravljanje životnom sredinom u Srbiji krije baš u ovoj igri reči EKO + SISTEM jer bez svesti o stanju u životnoj sredini i funkcionalnog sistema koji počiva na transparentnosti, uključivanju građana i saradnji između civilnog društva i javnog sektora, nema ni dobrog upravljanja životnom sredinom.

Izvor: Eko-sistem

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti