Home Blog Page 520

Ojačati saradnju Srbije i Slovačke u energetskom sektoru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

O saradnji Srbije i Slovačke u energetskom sektoru, kao i o povezovanju kompanija u ovoj oblasti razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetsike i Rihard Sulik, ministar privrede ove zemlje.

“Postigli smo dogovor o tome da kao dve prijateljske države zajednički radimo na polju unapređenja energetike, danas najvažnije oblasti u svetu, i budemo podrška jedni drugima u budućem energetskom i privrednom razvoju”, istakla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Kako je istakla učiniće se sve i da se srpske i slovačke kompanije još više povežu, razmene iskustva i da razmišljaju o novim projektima koje srpske kompanije mogu da rade u Slovačkoj, a slovačke u Srbiji.

“Drago mi je i što ću početkom novembra učestvovati na međunarodnoj konferenciji u Bratislavi, gde ćemo nastaviti razgovore o unapređenju saradnje”, rekla je Mihajlović.

Sulik je istakao da Srbija i Slovačka imaju puno zajedničkih tema, od energetike do pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

“Slovačka ima puno iskustva u tome jer je svoj proces pristupanja započela ranije, tu smo da podelimo iskustva, ali i da iskažemo podršku Srbiji na putu ka EU”, rekao je on.

Na sastanku je posebno bilo reči o energetskoj tranziciji i modelima obezbeđivanja energetske stabilnosti dveju državava.

Energetski portal

Uputstvo za individualna domaćinstva o načinu sticanja statusa kupac-proizvođač

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi u našoj zemlji osvanuo što veći broj solarnih elektrana, procedura po kojoj građani mogu da nabave solarne panele i postanu kupci-proizvođači (prozjumeri) drastično je pojednostavljena. Ipak, kako je oblast obnovljivih izvora energije još uvek nova ne samo u Srbiji, već i u svetu,  mnogi još uvek ne razumeju termine kao što su “prozjumer” ili “neto merenje”.

Stoga je Elektrodistribucija Srbije objavila uputstvo kako individualna domaćinstva mogu steći status kupac-proizvođač za instalirane proizvodne snage fotonaponskih modula do 10,8 KW.

Da bi stekao status kupca-proizvođača, prethodno je potrebno da krajnji kupac:

1) izgradi proizvodni objekat instalisane proizvodne snage ne veće od postojeće odobrene snage priključka,
2) prilagodi merno mesto,
3) zaključi ugovor o potpunom snabdevanju električnom energijom sa neto merenjem.

Krajnji kupac sopstveni proizvodni objekat priključuje na svoju unutrašnju instalaciju i stiče status kupca-proizvođača upisom u registar kupaca-proizvođača koji vrši operator distributivnog sistema, nakon ispunjenja svih neophodnih uslova.

Izgradnja proizvodnog objekta

Izgradnja proizvodnog objekta se vrši prema Pravilniku o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, kao i vrsti objekata koji se grade, odnosno vrsti radova koji se izvode, na osnovu rešenja o odobrenju za izvođenje radova, kao i obimu i sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev i postupku koji nadležni organ sprovodi.

Izgradnju mogu da vrše pravna lica sa odgovarajućom licencom za obavljanje te delatnosti, na osnovu Opštih tehničkih uslova koje mora da zadovolji proizvodni objekat. Nakon izgradnje proizvodnog objekta, izvođač radova izdaje krajnjem kupcu potvrdu o ispravnosti uređaja i instalacija i usklađenosti sa propisima i standardima, a koja sadrži izjavu odgovornog izvođača radova, ateste za ugrađenu opremu i uređaje i izveštaje o sprovedenim funkcionalnim ispitivanjima. Krajnji kupac navedenu dokumentaciju dostavlja operatoru distributivnog sistema elektronskim putem na adresu:

1) za distributivno područje Beograd: kp.prikljucenje.bg@ods.rs
2) za distributivno područje Kragujevac: kp.prikljucenje.kg@ods.rs
3) za distributivno područje Kraljevo: kp.prikljucenje.kv@ods.rs
4) za distributivno područje Novi Sad: kp.prikljucenje.ns@ods.rs
5) za distributivno područje Niš: kp.prikljucenje.nis@ods.rs

Prilagođenje mernog mesta

Zahtev za prilagođenje mernog mesta podnosi krajnji kupac ili lice koje on ovlasti, elektronskim putem na odgovarajuću elektronsku adresu. U zakazanom terminu, radnici Elektrodistribucije Srbije obezbeđuju beznaponsko stanje na mernom mestu, skidaju plombe i demontiraju postojeći merni uređaj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Prilagođenje mernog mesta vrše pravna lica, koje je angažovao krajnji kupac, a koji poseduju odgovarajuće sertifikate ili licence za obavljanje delatnosti, na osnovu Opštih tehničkih uslova koje mora da zadovolji merno mesto. Radovi na prilagođenju se vrše u beznaponskom stanju.

Nakon prilagođenja mernog mesta, izvođač radova izdaje krajnjem kupcu potvrdu o ispravnosti uređaja i instalacija mernog mesta i usklađenosti sa propisima i standardima, a koja sadrži izjavu odgovornog izvođača radova i ateste za ugrađenu opremu i uređaje.

Krajnji kupac predaje navedenu dokumentaciju radnicima Elektrodistribucije Srbije koji, nakon kontrole mernog mesta, plombiraju uređaje i uspostavljaju napajanje objekta krajnjeg kupca za smer potrošnje.

Ukoliko priključak kupca, sa ormanom mernog mesta, nije u vlasništvu Elektrodistribucije Srbije, potrebno je da krajnji kupac potpiše Ugovor o preuzimanju mernih uređaja, merno razvodnih ormana, priključnih vodova, instalacija i opreme u merno razvodnom ormanu, u skladu sa Zakonom o energetici.

UPOZORENjE:

1) Potrošnja električne energije preko mernog uređaja na kome su oštećene ili nedostaju plombe operatora sistema i/ili na kome je krajnji kupac oštetio žig propisan zakonom o metrologiji, uz uslov da se utvrdi nepravilnost merenja električne energije, kao i
2) Samovlasna zamena uređaja tretira se kao neovlašćena potrošnja električne energije u smislu Zakona o energetici i podleže isključenju objekta kupca sa sistema.

Nije dozvoljena isporuka električne energije u distributivni sistem od strane krajnjeg kupca pre sticanja statusa kupca-proizvođača, odnosno pre zaključivanja ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem i upisa u registar kupacaproizvođača.

U suprotnom, operator distributivnog sistema će izvršiti obustavu isporuke i preuzimanja električne energije u skladu sa Zakonom o energetici.

Ugovor o potpunom snabdevanju sa neto merenjem

Nakon izgradnje proizvodnog objekta i prilagođenja mernog mesta, krajnji kupac je dužan da snabdevaču podnese zahtev za zaključivanje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem.

Kopiju zaključenog ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem sa krajnjim kupcem, bez komercijalnih podataka ili potvrdu snabdevača o zaključenom ugovoru, snabdevač dostavlja operatoru distributivnog sistema, elektronskim putem na adresu kp.ugovor@ods.rs.

Upis u registar kupaca-proizvođača

Nakon prijema ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem ili potvrde o zaključenom ugovoru koje je dostavio snabdevač i prijema potvrde izvođača radova o ispravnosti uređaja i instalacija proizvodnog objekta i mernog mesta i usklađenosti sa propisima i standardima, a koje sadrže izjave odgovornog izvođača radova i izveštaje o sprovedenim funkcionalnim ispitivanjima, ateste za ugrađenu opremu i uređaje, Operator distributivnog sistema vrši kontrolu i ispitivanje usklađenosti proizvodnog objekta i mernog mesta sa tehničkim uslovima, propisima i standardima.

Ukoliko operator distributivnog sistema konstatuje neispravnost uređaja, instalacije proizvodnog objekta ili mernog mesta, neće izvršiti priključenje proizvodnog objekta. Ukoliko se utvrdi nepravilnost ormana mernog mesta nakon prilagođenja mernog mesta od strane krajnjeg kupca, primeniće se odredbe Zakona o energetici.

Nakon otklanjanja nedostataka koje je operator distributivnog sistema konstatovao, krajnji kupac o tome obaveštava operatora sistema, elektronskim putem na odgovarajuću elektronsku adresu.

Ukoliko su uređaji, instalacije proizvodnog objekta i mernog mesta ispravni i usklađeni sa tehničkim uslovima, propisima i standardima, operator distributivnog sistema izdaje akt o priključenju, vrši priključenje takvog objekta na distributivni sistem i upisuje ga u registar kupaca-proizvođača.

Izvor: Elektrodistribucija Srbije

Prodaja vrtoglavo raste – Tesla obara sve rekorde

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Calluy)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)

Američki proizvođač električnih automobila Tesla prodao je rekordan broj vozila u trećem kvartalu 2021. godine. 

Prema saopštenju ove kompanije, u periodu od jula do septembra na 241.300 adresa isporučeni su modeli njihovih automobila što je nadmašilo sva njihova očekivanja i predviđanja. Naime, čelni ljudi Tesle pravili su proračune i njihov cilj je bio da u trećem kvartalu ove godine prodaju između 222.000 i 233.500 električnih vozila, dok najnoviji podaci pokazuju da su ove brojke ozbiljno premašene.

Činjenica je da kompanija Tesla, sa svakim novim kvartalom obara sve rekorde kada je prodaja u pitanju. U drugom tromesečju 2021. godine prodali su 201.250 automobila i postavili su rekord, koji su sada oborili.

Slično je bilo i prošle godine, u trećem kvartalu 2020. napravljeno je 145.036 vozila, a kupcima je dostavljeno neverovatnih 139.300 automobila. I tada je oboren rekord iz 2019. godine, kada je u trećem kvartalu dostavljeno 112.000 automobila.

Potražnja za električnim automobilima iz godine u godinu je sve veća, jer ova vozila ne koriste fosilna goriva, pa samim tim nema emisije štetnih gasova koji imaju negativan uticaj na klimatske promene i koji su štetni za našu planetu.

Sa prodajom ovih automobila raste i neophodna infrastruktura, a mnoge države raznim pogodnostima i beneficijama podstiču kupovinu e-vozila.

Milica Radičević

Poskupljenje gasa uzdrmalo Evropu – ima li Brisel rešenje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Veliki rast cena prirodnog gasa preti da ugozi oporavak globalne ekonomije od posledica pandemije. Dok se čeka samit lidera EU u Briselu, neke zemlje članice uvode mere koje bi smanjile pritisak na budžet prosečnog domaćinstva.

Dopisnik RTS-a iz Brisela Dušan Gajić kaže da je situacija sa cenom energenata u EU dostizala i dramatične razmere.

Kako je naveo, u četvrtak je kružila vest da će gas u odnosu na cenu od početka godine poskupeti deset puta, što je kasnije korigovano na petostruko veći iznos.

Već sada je jasno da će pojedinačna domaćinstva osetiti udar uvećanih cena na svojim budžetima. U Belgiji se procenjuje da bi račun za gas prosečnog domaćinstva mogao biti veći za 720 evra.

Nadležni sa druge strane, poručuju da rezerve gasa EU iznose 70 odsto ukupnih kapaciteta što bi trebalo da bude dovoljno da se pregura predstojeća zima.

Gajić napominje da se zajednički odgovor Brisela na gasnu krizu očekuje na samitu lidera EU za desetak dana.

Lideri EU treba da se utvrde smernice šta zemlje članice mogu da učine da svojim građanima olakšaju udar na kućni budžet a da se to ne kosi sa pravilima slobodnog tržišta i propisima o državnoj pomoći.

Međutim, neke zemlje članice već su preduzele određene korake.

U Španiji su već ukinuti porezi na energente i cene su ograničene, u Francuskoj je obećana pomoć od 100 evra za šest miliona domaćinstava, dok će vlasti Belgije proširiti tzv. socijalnu tarifu za energente, što znači izdvajanje iz budžeta od dvesta miliona evra, dok se neke zemlje članice nadaju planu Unije za zajedničku nabavku gasa.

Ostaje da se vidi koliko će trend visokih cena trajati i kako će se sprovesti plan za povećanje proizvodnje energenata iz obnovljivih izvora.

Izvor: RTS

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcela Laskoski)
Foto-ilistracija: Unsplash (Edward Cisneros)

Poslanici Narodne skupštine usvojili su novi Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, koji je u potpunosti usklađen sa evropskom regulativom iz ove oblasti.

“Zakonom je preciznije definisano šta je buka u životnoj sredini, proširena je lista izvora buke, kao i nadležnih za izradu strateških karata buke. Primena zakona doprineće efikasnijem rešavanju ovog problema i boljem kvalitetu života građana”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine.

Strateške karte buke su, kako je ukazala, osnova za izradu akcionih planova i sredstvo za obaveštavanje građana o nivou buke u životnoj sredini i njenim štetnim efektima.

Kako je objasnila, cilj je što efikasnije rešavanje ovog problema kako bi se sprečila izloženost štetnim efektima buke i time obezbedili bolji uslovi za živote građana, pri čemu je rok za donošenje akcionih planova najkasnije godinu dana od usvajanja strateških karata buke.

Ministarka je navela da je jedan od razloga za donošenje novog zakona i rešavanje problema povišene buke iz ugostiteljskih objekata.

“Zakonom se, pored ovlašćenih pravnih lica, daje i ovlašćenje komunalnim milicionarima da kontrolišu buku poreklom iz ugostiteljskih objekata i to etaloniranim uređajima za merenje buke, a u skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave”, precizirala je Vujović, navodi se u saopštenju.

Novi zakon donosi i obavezu prvog merenja buke, što znači da je vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta dužan da obezbedi prvo merenje buke na lokaciji, pribavi izveštaj i po potrebi sprovede mere zvučne zaštite.

Energetski portal

Čadež: Omogućiti privredi snabdevanje strujom iz domaćih izvora po ograničenim cenama

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Potresi na međunarodnom tržištu električne energije stvaraju ogromne troškove privredi i kompanije su suočene sa problemom kako da održe poslovanje i obezbede sirovine, jer rast cene struje povlači poskupljenje svega ostalog, upozorio je Marko Čadež, predsednik PKS.

Čadež vidi prelazno rešenje u snabdevanju privrede strujom iz domaćih izvora po ograničenim cenama.

Komplikovanu situaciju, po rečima predsednika PKS, moglo bi privremeno da razreši prolongiranje novih ugovora kompanijama između 60 i 120 dana dok se ne vidi kako će tržište da reaguje i snabdevanje privrede iz domaćih izvora po ceni koja bi bila ograničena, a ne bi elektroprivredi stvarala gubitke.

EPS je taj koji, u nekim vanrednim trenutcima poput ovih, čuva privredni sistem”, istakao je Čadež.

Predsednik PKS je zahvalio predsedniku Srbije, premijerki i ministarki energetike na angažvanju da se prevaziđe ova situacija i izrazio očekivanje da će Radna grupa u najskorije vreme naći rešenje koje će privredi omogućiti nesmetano poslovanje.

Cena prirodnog gasa u Evropi skočila  je na rekordnih 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara.

Izvor: Privredna komora Srbije

 

Usvojen Akcioni plan za Zelenu agendu za Zapadni Balkan

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na samitu EU-Zapadni Balkan, lideri Evropske unije, uz saglasnost lidera Zapadnog Balkana, usvojili su Deklaraciju u kojoj se nalazi i nekoliko tačaka koje se odnose na Akcioni plan za Zelenu agendu.

Evropska unija je objavila Ekonomski i investicioni plan (EIP) i smernice za sprovođenje Zelene Agende za Zapadni Balkan. Prema ovom planu u narednih sedam godina biće izdvojeno 30 milijardi evra za region. Iznos bespovratnih sredstava iznosiće devet milijardi evra, dok će ostatak sredstava biti uloženo pomoću novog Garantnog fonda za Zapadni Balkan. 

Kako je istaknuto ovaj plan bi trebalo da podstakne dugoročni zeleni društveno-ekonomski oporavak, te da ima uticaja na zelenu i digitalnu tranziciju uz povezivanje regiona.

Za uspešno sprovođenje ciljeva iz Zelene agende neophodno je preći na ugljnično neutralne i klimatski otporne ekonomije, veoma važnu ulogu igra primena principa cirkularne ekonomije, kao i borba protiv zagađenja i poboljšanje upravljanja otpadom.

“Srbiji treba pomoći da poboljša upravljanje otpadnim vodama, tako da Dunav može biti čist sve do Crnog mora. Kada je reč o Bosni i Hercegovini, razgovaralo se o ukidanju elektrana na ugalj i njihovoj zameni čistim alternativama”, rekla je  Ursula fon de Lajen, predsednica Evropske komisije.

Podsetimo, Potpisivanjem Sofijske deklaracije o „Zelenoj agendi“ za Zapadni Balkan, 10. novembra 2020. godine zemlje regiona obavezale su se da će sprovoditi mere u oblasti sprečavanja klimatskih promena i zagađenja, razvoja energije, mobilnosti i cirkularne ekonomije kao i razvoja biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane.  Kako je tada rečeno, prvi konkrentni koraci će biti podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Milica Radičević

Struja, drva, ugalj ili gas – svako domaćinstvo ima svoju računicu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani se svake godine preračunavaju koja im je najjeftinija opcija za grejanje. Neki tvrde da je najjeftinije grejati se na drva, drugi da se ulaganje u kotlove na pelet brzo isplati, a treći i dalje misle da je struja najisplativije rešenje.

Struja, drva, ugalj ili gas, svako domaćinstvo ima svoju računicu kada je u pitanju grejanje. Oni koji mogu, menjaju ga za jeftinije, ali i to je veliko opterećanje za kućni budžet.

I svako bi da uštedi. Ali, malo ko zna da se zbog loše stolarije gubi 25 odsto toplote, kroz zidove bez izolacije nestane 35 odsto, a zbog neefikasnog kotla izgubi se čak 45 odsto toplote.

Kada se sve sabere, Srbija baca 40 odsto energije više nego zemlje u regionu. To je kao godišnja proizvodnja termoelektrane Kostolac.

Miloš Banjac, profesor Mašinskog fakulteta, rekao je da prosečno domaćinstvo u Srbiji otprilike zauzima 60 kvadratnih metara stambenog prostora i troši oko 9.000 kilovat-sati energije godišnje.

“To nas svrstava u red vodećih evropskih zemalja po potrošnji, u zavisnosti sa kim se poredimo trošimo tri do četiri puta vše energije, svako domaćinstvo”, kaže Banjac.

Kako kaže, zbog toga imamo mogućnosti da mnogo toga i uštedimo, a najisplativije je zamena stolarije, vrata i prozora, odnosno izolovanjem objekata.

“Na taj način moguće su uštede, mereno na većem broju objekata da se ostvari do 40 odsto ušteda energije”, istakao je Banjac.

Nacionalni projekat koji finansiraju Republika i lokalna samouprava – nadoknada polovine troškova za zamenu stolarije, nove izolacije i kotlova – mogla bi da promeni statistiku.

“Za stan od 60 kvadrata, koji ima deset kvadratnih metara stolarije koje je potrebno zameniti, a prosečna cena od 14.000 dinara – investicija je 140.000. Država, jedinica lokalne samouprave učestvuje sa 50 odsto, a investicija za građane bi bila 70.000 dinara. Ako građanin taj stan dogreva ili greje na struju, on će godišnje uštedeti oko 40.000 do 50.000 dinara, što znači da će svoju investiciju vratititi u roku od dve do tri godine”, rekao je Milan Macura, pomoćnik ministra energetike, zadužen za energetsku efikasnost.

U pilot-projektu učestvuje 67 lokalnih samouprava. U Beogradu je u utorak raspisan javni poziv za firme koje će izvoditi radove. Ko će obavljati taj posao znaće se za dve nedelje.

Posle toga sledi poziv građanima. Plan je, kažu u Ministarstvu energetike, da se svake godine obezbedi 150 miliona evra za zamenu stolarije, izradu fasade i zamenu kotlova za grejanje.

Izvor: RTS

Velika akcija pošumljavanja – “Da šume bude više. Da se lepše diše!”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

SBB fondacija u saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije započinje veliku akciju pošumljavanja. Lokacije za pošumljavanje mogu da prijave lokalne samouprave, upravljači zaštićenih područja, udruženja građana i druga pravna lica koja se bave zaštitom životne sredine.

Za akciju pošumljavanja kandidati mogu da prijave lokacije širom Srbije, u gradovima i okolini, na kojima može da se posadi minimum 500, pa do nekoliko hiljada stabala. Akcija počinje tokom novembra u okviru projekta SBB fondacije „Ne prljaj. Nemaš izgovor“.

“Trenutna pošumljenost naše zemlje je oko 30 odsto, a veliki uspeh u zaštiti životne sredine smatraće se ukoliko do 2030. godine postignemo evropski prosek od oko 40 odsto. Samo udruženi možemo da smanjimo negativne efekte klimatskih promena, obezbedimo čistiji vazduh, sprečimo nestanak ugroženih vrsta i sačuvamo prirodu za buduće generacije”, navodi se u saopštenju.

Prijave za akciju traju do 11. oktobra do 16 časova, a kandidati treba da nabave dozvole za sadnju, obezbede mehanizaciju i ljude koji će učestvovati u sađenju. Jedan kandidat može da prijavi i više lokacija za pošumljavanje.

SBB fondacija će zajedno sa stručnjacima iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije odabrati pobednike konkursa, vrste drveća prema prijavljenoj lokaciji, kao i broj sadnica.

Izvor: SBB fondacija

Počinju tople probe – stanovi u Beogradu biće topli

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

“Beogradske elektrane” danas počinju sa funkcionalnim toplim probama. Kako se navodi u saopštenju, zbog pada spoljašnje temperature vazduha, čije će srednje dnevne vrednosti prema prognozama meteorologa biti 12 stepeni Celzijusa i niže, “Beogradske elektrane” će pored provera funkcionalnosti postrojenja ujedno i isporučivati toplotnu energiju potrošačima.

“Narednih dana do zvaničnog početka grejne sezone, 15. oktobra, nastavićemo sa radom prilagođenim prognoziranim i ostvarenim temperaturama spoljašnjeg vazduha, a u svemu prema Odluci o snabdevanju toplotnom energijom u gradu Beogradu. Ukoliko u danima do 15. oktobra srednja dnevna temperatura bude niže od 12 stepeni Celzijusa, isporuka toplotne energije potrošačima biće nastavljena”, piše u saopštenju. 

Sistem daljinskog grejanja Beograda jedan je od najvećih u Evropi i čini ga 36 toplotnih izvora, više od 9.000 toplotnih predajnih stanica, kao i preko 1.680 kilometara toplovodnih cevi. Za stabilan rad tako velikog energetskog sistema neophodno je nekoliko dana postepenog i veoma pažljivog opterećivanja zbog prelaska iz stacionarnog u dinamički režim rada. 

Iz ovog preduzeća apeluju na potrošače da budu strpljivi i naglašavaju da se prvi efekti današnjeg rada proizvodnih pogona „Beogradskih elektrana” mogu očekivati kod većine potrošača u popodnevnim i večernjim časovima.

Takođe, apeluju na potrošače da isključivo ukoliko cele zgrade nisu snabdevene toplotnom energijom, to mogu da prijavljuju do zvaničnog početka grejne sezone (15. oktobar) na broj telefona dispečerskog centra 011/2093-011, uz napomenu da to čine upravnici zgrada ili predsednici kućnih saveta. To je veoma važno kako ne bi došlo do zagušenja telefonskih poziva i nepotrebnog čekanja na uspostavljanje veze sa dispečerskim centrom, jer se neretko dešava da više komšija iz jedne zgrade pokušava da prijavi isti poremećaj. Takođe, prioritet u otklanjanju reklamacija su curenja vode iz instalacija, a broj telefona dispečerskog centra za prijavu je 011/2093-100.

Energetski portal

Šta predstavlja zeleno finansiranje i za šta sve građani mogu da traže zajmove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zeleno finasiranje čine obveznice i zajmovi za projekte koji utiču na smanjenje emisije ugljen-dioksida i klimatskih promena.

Kod nas postoji gotovo deceniju, ali nije dovoljno razvijeno, pre svega zato što nisu postojali standardi na osnovu kojih bi finansijeri mogli da odrede koje projekte takvim zajmovima mogu i treba da podrže, a s druge strane, ni građani nisu znali za šta mogu da ih traže.

Pre dve godine Nikola Rađenović je na papir stavio trošak i dobrobit i shvatio da će za pet, najviše sedam godina, početi da zarađuje ako uloži novac i na kuću postavi solarene panele.

“Sama činjenica da imam kuću u kojoj ni jedan jedini dinar ne ide na struju i da ću dodati toplotno grejanje sa toplotnom pumpom koja takođe neće trošiti ni struju, ni biomasu, niti bilo šta slično, dovoljno govori o tome da svi imamo interes, ali taj interes i tu percepciju treba ljudima približiti”, rekao je Nikola Rađenović koji je ugradio solarne panele na porodičnu kuću.

I tako je Nikola postao zeleni finansijer, mogu to da budu i kompanije – bitno je da se ulaže u projekte koji doprinose očuvanju prirode.

“Nudimo preko partnerskih institucija specijalne programe i za fizička lica i za mala i srednja preduzeća, dajemo određeni podsticaj finansijski nakon implementacije zelene investicije i ti podsticaji idu do 15 odsto za mala i srednja preduzeća i dvadeset odsto fizička lica”, kaže Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD-a za finansijske institucije za region Zapadnog Balkana i Istočnu Evropu.

Te povoljne kredite za zamenu prozora, izolaciju, efikasnije grejanje, građani mogu da dobiju preko banaka ili lizing kompanija. Za šta sve može da se dobije zeleni zajam nedavno je standardizovano u Evropskoj uniji.

“Institut će već u oktobru objaviti ove standarde kao srpske i učiniti ih dostupnim zainteresovanim stranama u Republici Srbiji. Potrudićemo se da predstavnici komisije za standarde u najkraćem mogućem roku objave ove standarde i na srpskom jeziku kako bismo olakšali njihovu primenu”, naveo je Tatjana Bojanić, direktorka instituta za standardizaciju.

Sekretar komisije za zaštitu životne sredine Marina Donić navela je da će ti standardi u velikoj meri pomoći svim organizacijama da primene te zahteve i da svu svoju proizvodnju i svu svoju tehnologiju usmere u tom pravcu kako bi bila manja potrošnja prirodnih resursa, a što manje zagađenje životne sredine.

Uz kredite iz međunarodnih izvora, država Srbija bespovratno daje novac za popravljanje izolacije, postavljanje solarnih panela, zamenu drvenarije. Cilj je isti – ekološki zdravija sredina.

Izvor: RTS

Poslednje zbogom Peri Detliću

Foto: Wikipedia /Arthur A. Allen
Foto: Wikipedia / Biodiversity Heritage Library

Pera Detlić, crtani junak koji je osvojio srca miliona ljudi, prošle godine napunio je 80 godina. Upravo toliko godina prošlo je od kako je ptica, koja je inspirisala lik crtanog junaka, poslednji put viđena u svom prirodnom staništu, i to u Luizijani na komadu zemlje u vlasništvu kompanije Singer šivaćih mašina.

Od tada, meštani, kamperi i planinari više puta su prijavljivali da su videli pticu, no nijedan slučaj nije potvrđen. Jedno od viđenja prijavljeno je 1999. godine, a čak šest stručnjaka za ptice iz celog sveta upustilo se u dvonedeljnu potragu koja se, nažalost, završila neuspehom.

Kako decenije nadanja da će se ptica napokon pojaviti nisu dali željeni ishod, Zavod za lov i ribolov SAD-a prošle nedelje objavio je srceparajuće saopštenje – crvenoglavi džinovski američki detlić zvanično je proglašen izumrlim.

Štaviše, u istom saopštenju navodi se preko 20 biljnih i životinjskih vrsta u Americi za čiji opstanak više nema nade, a detlić je tu da ilustruje još jedan poraz čovečanstva i ponovo nas opomene na neodgovorno ophođenje prema prirodnim staništima divljih vrsta.

Kako još neka vrsta u Luizijani ne bi doživela istu sudbinu kao detlić, ova američka država odlučna je da uloži dodatne napore u očuvanju biljnog i životinjskog sveta.

Ove godine biće izdvojeno 16 miliona dolara za konzervaciju prirodnih staništa i biodiverziteta jer je upravo seča šuma zarad širenja gradova, industrije i poljoprivrede glavni uzrok što detlića više nema na američkom nebu.

Milena Maglovski

Kako Srbija može da dekarbonizuje svoj elektroenergetski sistem?

Foto-ilustracija: Pixabay

„Napuštanje uglja je obaveza Srbije zato što smo potpisali i ratifikovali Pariski sporazum. Kao odgovoran član međunarodne zajednice bi trebalo da je ispunimo”, izjavio je Aleksandar Macura iz RES Fondacije, na tribini „Kako Srbija može da dekarbonizuje svoj elektroenergetski sistem?“ koja je održana u utorak, 5. oktobra od 18 časova u organizaciji Klimatskog foruma.

Na njoj su o budućnosti domaće energetike razgovarali Nikola Rajaković, profesor Elektrotehničkog fakulteta i predsednik Saveza energetičara, Aleksandar Macura, programski direktor RES fondacije i Nikola Stamenov, direktor razvoja za Srbiju kompanije CWP. Moderator tribine bio je Nemanja Milović, osnivač i urednik portala klima101.rs.

Kako bismo uspešno izvršili energetsku tranziciju na OIE, najpre bi trebalo da iz svog elektroenergetskog sistema odstranimo ugalj i to ne samo zbog negativnih implikacija ovog energenta na životnu sredinu. Šanse za uspešno sprovođenje tih planova i te kako postoje, kao i interesovanje investitora.

U Srbiji trenutno postoji oko 400 MW vetroparkova i 20 MW solara, od toga 10 MW na krovovima, a 10 na zemlji. Prema tvrdnjama Stamenova, investitori u našoj zemlji pripremaju projekte za više od 4 GW vetra i više od 2 GW solarnih elektrana.

„To je reda veličine trenutno instalisanog ukupnog kapaciteta Srbije koji iznosi oko 8 GW”, nadovezao se profesor Rajaković i dodao: „Dve osnovne slabosti našeg elektroenergetskog sistema su oslanjanje na lignit i starost kapaciteta. One mogu da budu prenebregnute prelaskom na čistu energiju.“

Čak i ukoliko zanemarimo benefite koje bi ovo imalo na životnu sredinu i klimu, „struja dobijena iz vetra i sunca je, zahvaljujući tehnologiji i inovacijama, jeftinija od struje iz lignita i uglja, te predstavlja komercijalno i ekonomski isplativu alternativu fosilnim gorivima”, naglasio je Stamenov i konstatovao: „Poslednji set zakona u Republici Srbiji je dobar signal za investitore u oblasti OIE”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema rečima Aleksandra Macure, dekarbonizacija zahteva društvenu transformaciju neviđenih razmera. On smatra da je zbog toga neophodno postići društveni konsenzus.

„Voleo bih da u naredne dve godine vidim društvenu mobilizaciju. Ovo je tema o kojoj treba da se razgovara u Narodnoj skupštini Republike Srbije”, istakao je progamski direktor RES fondacije.

Sva trojica eksperata su optimistični oko prelaska na čistu energiju.

„OIE predstavljaju razvojnu šansu i duboko verujem da će je Srbija iskoristiti”, zaključio je profesor Rajaković.

Ukoliko želite da pogledate tribinu, možete to uraditi na facebook stranici Green Fest – Belgrade, ili na Youtube kanalu Klima 101.

Tribina je sprovedena u okviru programa EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine koji sprovode Mladi istraživači Srbije (MIS), uz podršku Švedske preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida).

Izvor: Klima 101

Digitalni partner u oblastima održivosti i efikasnosti

Foto: Schneider Electric, via Represent
Foto: Scheinder Electric

Virus korona je doneo mnogobrojne promene u svakodnevnom životu i dodatno doprineo sve većoj potražnji za održivom energijom i održivošću u svim sferama rada.

Sve brže se uvode inovacije i usvajaju nove tehnologije. Mere koje su bile globalno uvedene radi zaštite zdravlja i života ljudi, kao što su zatvaranja i ograničenja kretanja, pokazale su se i kao pokretač promena i ubrzale su usvajanje digitalnih tehnologija.

“Uveren sam da će se i u budućnosti zadržati visok stepen njihove upotrebe i u poslovanju i na privatnom planu”, izjavio je Dr Petr Herman, direktor Schneider Electric klastera za Jugoistočnu Evropu, u razgovoru za naš magazin.

„Kompanija Schneider Electric prepoznaje rastuće zahteve za održivom energijom kao i da je održivost jedan od ključnih pokretača efikasnosti i inovacija. Smatramo da je ovaj koncept moćan izvor motivacije za ljude koji traže održiva mesta za rad. Rešenja bazirana na održivosti takođe su odličan odgovor na rastuće zahteve klijenata”, kaže Herman.

On ističe da više od 80 odsto emisije CO₂ potiče od proizvodnje ili potrošnje energije, kao i da se tokom proteklih pet decenija globalna populacija udvostručila.

„Uz širenje globalne ekonomije i uvećanje globalne populacije, naše energetske potrebe će porasti više od 40 odsto do 2040. godine kako bismo napajali električnom energijom objekte, domove, fabrike i zadovoljavali naše potrebe za hlađenjem, transportom i povezanošću.”

Zato je neophodno da proizvodimo energiju iz obnovljivih izvora i značajno povećamo udeo električne energije u ukupnom korišćenju energije, sa ciljem da smanjimo emisije CO₂ i usporimo trend globalnog zagrevanja. Prema prognozama koje je Herman izneo, u narednih 20 godina udeo električne energije u svim našim aktivnostima biće udvostručen.

„Mnogo se priča o električnoj energiji, ali ona danas čini samo 20 odsto ukupne energije koju koristimo. U naredne dve decenije će taj udeo iznositi najmanje 40 odsto. I na kraju, električna energija će biti znatno drugačija zato što se danas samo šest odsto energije generiše iz obnovljivih izvora. U tom periodu očekuje se da će 40 odsto biti iz obnovljivih izvora. Osim toga, sve što danas instaliramo, sve što gradimo, biće tu i u narednih 20 godina. Zato, ako želimo da se bavimo pitanjem klimatskih promena, moramo sada da uvedemo sve te promene.”

Petr Herman se osvrnuo na činjenicu da je kompanija Schneider Electric početkom 2021. godine proglašena za najodrživiju korporaciju na svetu na prestižnoj godišnjoj listi medijske i istraživačke kuće Corporate Knights koja se bavi učinkom na polju korporativne održivosti.

Foto: Schneider Electric

Isto tako, početkom 2021. godine kompanija je četvrti put zaredom uvrštena među najcenjenije kompanije na svetu po izboru časopisa Fortune, kao treća na listi u sektoru elektronike. U kompaniji Schneider Electric stavljaju naročit naglasak na održiv razvoj. Tokom protekle tri godine uštedeli su više od 130 miliona tona emisija CO₂ za svoje klijente u segmentima građevinarstva, industrije, infrastrukture i data centara.

„Naša misija je jasna i postojana. Želimo da osnažimo sve da ostvare veći napredak, uz manju upotrebu resursa, i da naš moto Life is On zaživi svuda, za svakoga, u svakom trenutku”, naglašava Herman.

On dodaje da se novi trendovi koje uočavaju i na čijem razvoju rade u kompaniji odnose na 4 vrste integracija:

  • integracija upravljanja snabdevanjem i korišćenjem električne energije sa automatizacijom u cilju veće efikasnosti i u pogledu korišćenja energije i u pogledu ostalih operacija poslovanja
  • integracija pametnih uređaja sa sistemima za kontrolu, ali i sa cloud-om, kako bi se prikupljali podaci iz svih delova kompanije i najbolje iskoristila energija i drugi raspoloživi resursi
  • integrisana arhitektura; od izrade projekta do izgradnje i od funkcionisanja do održavanja, ostvarena putem specijalizovanih softvera, što doprinosi integrisanom projektovanju, izgradnji, radu, upravljanju i održavanju instalacije i primeni tehnologija kao što je digital twin za sektor industrije ili veštačka inteligencija
  • prelazak sa upravljanja svakom instalacijom pojedinačno (od lokacije do lokacije) na sveobuhvatno upravljanje kompanijom.

Govoreći o lokalnom tržištu, Herman kaže da Srbija ima izuzetno kompetentan tim i odličnu mrežu partnera. „Imamo ambiciozne planove za Srbiju. Podsetiću vas da naša kompanija ima veoma napredan centar za istraživanje i razvoj softvera za upravljanje elektrodistributivnim sistemima, koji se nalazi u Novom Sadu, gde zapošljavamo više od 1.000 inženjera”, ističe Herman dodajući da je za kompaniju Schneider Electric prioritet upravo privlačenje i priprema talentovanog kadra zajedno sa razvojem ljudi.

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Dok Evropu trese energetska kriza, u Srbiji i snabdevanje i cene gasa za sada stabilni

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Barbeau)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na pragu zime svet je suočen sa ozbiljnim nedostatkom energije. U Evropskoj uniji energetski kolaps pokrenule su rekordne cene gasa, pet puta veće nego početkom leta. Iz Brisela izlaz iz teške energetske situacije tražiće 21. oktobra na Samitu Unije. U našoj zemlji i snabdevanje i cene su stabilni. To je omogućio novi gasovod “Balkanski tok” i povoljan gasni sporazum sa Rusima.

Na berzama, 1.000 kubnih metara gasa u julu se ugovaralo po ceni od 260 dolara, a sada za 1.250 dolara. Gasnu krizu doneo je oporavak privrednih aktivnosti, prazna evropska skladišta gasa, velike isporuke LNG – tečnog gasa na azijsko tržište, ali i smanjenje tranzita ruskog gasa preko Ukrajine. U ponedeljak je počelo punjenje rusko-nemačkog gasovoda “Severni tok 2” koji treba da proradi do kraja godine.

“On će smiriti, ali neće rešiti situaciju dok ne potekne gas po “Severnom toku 2”, dok se ne reše pitanje Ukrajine, dok svi ti gasovodi ne počnu da funkcionišu u normalnom kapacitetu. Nije problem u proizvodnji, gasa ima, nije problem u rezervi i njih ima. Problem je u dostavi gasa”, kaže ekonomista i bivši diplomata Srećko Đukić.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kaže da Evropska unija što se tiče gasa, u velikoj meri zavisi od uvoza, čak 90 odsto se uvozi.

“Globalna ekonomija raste, pa raste i potražnja, ali se ponuda ne povećava u skladu s tim. Veoma smo zahvalni što Norveška povećava proizvodnju, ali izgleda da to nije slučaj u Rusiji”, smatra Fon der Lajenova.

U našu zemlju gas se redovno doprema “Balkanskim tokom”, a skladište “Banski dvor” je puno. Nadležni su potvrdili da do kraja grejne sezone građanima ostaju stare cene gasa. Cenu štiti dugoročni sporazum sa Rusima, a u toku su pregovori za što povoljnije uslove i za isporuke u narednoj godini. 

“Važno je napomenuti da je u ovom trenutku tržište Republike Srbije snabdeveno dovoljnim količinama gasa za predstojeću sezonu”, naglašava pomoćnik ministarke energetike Raša Kojičić.

Novi gasovod “Balkanski tok” pokazao je značaj alternativnog snabdevanja naše zemlje i suseda. Srbija je sa tim gasovodom postala tranzitna zemlja i više ne plaćamo skupe takse Mađarskoj, već ih od ovog meseca naplaćujemo.

“Imajući u vidu da je gas izuzetno osetljivo političko pitanje, i za nas je gasna diverzifikacija od ključnog značaja, ne samo u smislu prvaca snabdevanja već i u smisluu izvora odakle potiče taj gas”, smatra Srećko Đukić.

A toj energetskoj bezbednosti doprineće i gasna interkonekcija sa Bugaskom – od Niša do Sofije. Naša zemlja će do kraja godine početi gradnju svoje trase tog gasovoda.

Izvor: RTS

Produžen rok za dostavljanje predloga, primedbi i sugestija na Predlog programa o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

Odbor za privredu i finansije Vlade Republike Srbije, na sednici od 15. septembra 2021. godine, doneo je Zaključak sa Programom javne rasprave o Predlogu programa upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period od 2021. do 2024. godine.

Postavljanjem obaveštenja na zvaničnoj internet stranici, kao i na portalu e-uprave, Ministarstvo zaštite životne sredine je dana 16. septembra 2021. godine pozvalo sve zainteresovane građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Predloga programa i da daju svoje komentare, sugestije i predloge.

Zbog velike zainteresovanosti građana, kao i stručne javnosti, značaja teme i obimnosti  predloženog akta, doneta je odluka da se usvoji zahtev zainteresovanih strana i produži rok za dostavljanje mišljenja, sugestija i primedbi na Predlog programa.

U skladu sa tim, rok za dostavljanje mišljenja, sugestija i primedbi na Nacrt zakona, kao i završetak javne rasprave odložen je za tri dana i traje do 8. oktobra 2021. godine.

Predlozi, sugestije, inicijative i komentari dostavljaju se Ministarstvu zaštite životne sredine na Obrascu za komentare putem elektronske pošte na e-mail adresu: sekretarijat@ekologija.gov.rs ili poštom na adresu Ministarstvo zaštite životne sredine, Beograd, Omladinskih brigada 1, sa naznakom: “Za javnu raspravu o Predlogu programa upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period od 2021. do 2024. godine”.

Tekst Predloga programa sa prilozima, možete preuzeti ovde

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine