Kako grejanje u Šapcu manje košta i građane i životnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

Od 21.000 domaćinstava u Šapcu, središtu Mačvanskog okruga u zapadnoj Srbiji, 10.000 se i dalje greje na čvrsta goriva – ugalj i drva. Oblaci dima iz njihovih odžaka, jedan su od glavnih izvora zagađenja vazduha tokom grejne sezone. Osim toga, direktno doprinose i emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG), koji zagrevaju planetu, što pogoršava klimatske promene. Slična je situacija u celoj Srbiji gde se više od polovine domaćinstava greje na čvrsta goriva, navodi se u saopštenju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Kako bi motivisali što više građana da pređu na daljinsko grejanje, JKP „Toplana-Šabac“ odlučilo je da ne naplaćuju troškove priključenja na sistem. Takođe su pronašli način da istovremeno uštede i novac građanima za račune i energiju koja se troši za grejanje. 

Naime, u Šapcu, za razliku od većine gradova u Srbiji, građani daljinsko grejanje plaćaju po potrošnji, a ne po kvadraturi stana, pa su motivisani da manje troše toplotnu energiju.

Ovakve uštede su moguće jer je „Toplana-Šabac“, paralelno sa uvođenjem naplate po potrošnji, pomogla građanima da unaprede termoizolaciju zgrada subvencijom od 50 odsto. Na taj način je u oko 40 stambenih zgrada povećana energetska efikasnost.

“U svakom stanu u zgradi koju smo izolovali sa 10 centimetara vune ili stiropora, građani su uštedeli između 150 do 500 evra po grejnoj sezoni, u zavisnosti od kvadrature, dok je u celom objektu dva do tri puta smanjena emisija ugljen-dioksida (CO2)”, navodi Slobodan Jerotić, direktor JKP „Toplana-Šabac“.

Daljinsko grejanje u Šapcu funkcioniše zahvaljujući pametnom sistemu – SCADA, koji Toplana koristi od 2019. godine. To je hardver i softver ugrađen u toplotne podstanice iz kojih se toplotna energija sa distributivnog sistema isporučuje građanima. Trenutno je 140 toplotnih podstanica priključeno na ovaj daljinski nadzor, a u toku je priključivanje dodatnih 130.

“Štedimo energiju tako što isporučujemo samo onoliko toplote koliko je potrebno. Preko kompjutera, na daljinu, možemo da pratimo opravdanost pritužbi na temperaturu i reagujemo pre nego što dođe do zastoja u grejanju”, objašnjava Miloš Marinković iz Odeljenja distribucije toplotne energije JKP „Toplana-Šabac“.

Merenja u podstanicama daju informacije o tome da li zgrade dobijaju dovoljno energije, kako će priključenje novog objekta uticati na mrežu, kao i o eventualnim kvarovima. SCADA sistem omogućava i da se svi ti podaci analiziraju. Tako je „Toplana-Šabac“ ustanovila da je na mreži godišnje zabeleženo u proseku 30 kvarova i da su se oni dešavali zbog brzog zagrevanja sistema. Prošle godine su počeli sporije da pokreću sistem, i do decembra nisu imali nijedan kvar. Sistem je time dokazao isplativost, posebno kada se ima u vidu da popravka jednog kvara može da košta 10.000 evra.

Osim pametnog sistema daljinskog grejanja i izolacije zgrada radi uštede energije, Grad Šabac počinje da koristi i obnovljive izvore energije. U saradnji sa prvom Energetskom zadrugom u Srbiji, nastalom udruživanjem građana kroz projekat „Sunčani krovovi Šabac“, na krovu Toplane instalirana je mala solarna fotonaponska centrala od 3 kilovata. U planu je pokretanje kampanje za grupno finansiranje i proširenje kapaciteta za dodatnih 17 kilovata. „Zelena“ toplota proizvodi se i iz male kotlarnice na biomasu koja je ranije radila na lož ulje. Lestvica ambicija za budućnost je visoko postavljena.

“Krajnji cilj naše energetske politike je da do 2050. godine budemo potpuno energetski nezavisni od fosilnih goriva”, najavljuje Slobodan Jerotić.

Ostvarivanjem tom plana, emisije CO2 u Šapcu će biti svedene na minimum, a ceo grad će postati energetski efikasniji i pametniji u procesu prilagođavanja na klimatske promene i izazove koje one donose. 

Izvor: UNDP

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti