Upravljanje vodama po evropskim standardima

Foto: Ljubaznošću Nataše Milić

Nacrt Plana upravljanja vodama na teritoriji Srbije za period od narednih šest godina je u finalnoj fazi i njegov ključni cilj je zaštita i unapređenje vodnih resursa naše zemlje. Šta nam donosi ovaj strateški okvir za upravljanje vodama, kakvi su planovi za navodnjavanje, koje mere preduzimamo za zaštitu od poplava i kako zaustaviti zagađenje voda, razgovaramo sa v.d. direktorkom Republičke direkcije za vode Natašom Milić.

EP: Prošle godine počela je izrada Strategije navodnjavanja Srbije. Šta je do sada urađeno i ko će sve imati koristi od nje?

Nataša Milić: Republika Srbija i Evropska banka za obnovu i razvoj potpisali su 2019. godine Ugovor o zajmu kojim je predviđeno da se iz sredstava bespovratne pomoći finansira izrada Strategije za navodnjavanje, sa petogodišnjim akcionim planom. Strategija za navodnjavanje je planski osnov za izgradnju i eksploataciju sistema za navodnjavanje u Republici Srbiji čime će se obezbediti održivo korišćenje prirodnih resursa i njihovo kvalitetno unapređenje. Projektom je predviđena i izrada ukupno sedam tehničkih dokumenata koji će analizirati različite aspekte navodnjavanja – cenu vode za navodnjavanje, raspoloživost vodnih resursa zemlje, upravljanje navodnjavanjem i dr. U narednom periodu planirano je da se održi veći broj vebinara i radionica na temu navodnjavanja, a u cilju punog uključivanja javnosti u proces izrade Strategije. Prvi Nacrt strategije može se očekivati u septembru, nakon čega će se pristupiti izradi petogodišnjeg akcionog plana.

EP: Kolika površina zemljišta i u kojim delovima Srbije se navodnjava? Da li se trenutno prave sistemi za navodnjavanje i gde?

Nataša Milić: Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2017. godini 69.695 ha površine bilo je obuhvaćeno sistemima za navodnjavanje, od čega je navodnjavano ukupno 50.366 ha. Na osnovu ugovora o zajmu, stvoren je pravni osnov da se iz sredstava zajma Fonda za razvoj Abu Dabija finansira izvođenje radova na vodnim objektima za navodnjavanje u javnoj svojini Republike Srbije, u iznosu od 97.000.000 dolara. U cilju nastavka realizacije projekta Razvoj sistema za navodnjavanje – I faza, u 2020. godini zaključeni su ugovori o izvođenju radova na izgradnji, sanaciji i uređenju vodnih objekata na području Bačke, Banata i Srema, a u ovoj godini planira se nastavak finansiranja izvođenja tih radova. Izgradnjom, sanacijom i uređenjem vodnih objekata, čija je realizacija u toku, stvaraju se uslovi za navodnjavanje još oko 67.000 ha dodatnih površina poljoprivrednog zemljišta. Na osnovu Ugovora o zajmu, u toku 2021. i 2022. godine finansiraće se izgradnja i rehabilitacija infrastrukture za navodnjavanje u području istočne Srbije (opština Negotin) i centralne Srbije (opština Svilajnac) u iznosu od 15.000.000 evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Da li je završen Plan upravljanja vodama i kakve konkretne promene on donosi?

Nataša Milić: Plan upravljanja vodama je osnovni instrument kojim se implementiraju principi EU Okvirne direktive o vodama i predstavlja strateški okvir za integralno upravljanje vodama. Plan upravljanja vodama propisuje ciljeve životne sredine za sva vodna tela površinskih i podzemnih voda koje je potrebno dostići uz sprovođenje aktivnosti zaštite i unapređenja vodnih resursa. Plan se donosi sa periodom važenja od šest godina, nakon čega se vrši njegova revizija. To konkretno znači da će se pratiti stanje svakog vodnog tela (segmenta vodotoka) i preduzimati mere da se ono zadrži u dobrom statusu ili da se obezbedi dobar status, kroz smanjenje ili zaustavljanje daljeg zagađivanja. Ovo je prvi ovakav plan u našoj zemlji koji je urađen prema svim standardima EU zakonodavstva u oblasti voda i prema odredbama naših zakona. U toku su aktivnosti na finalizaciji Nacrta Plana upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije za period 2021–2027, posle čega ćemo ući u proces javnog uvida i javne rasprave.

EP: Prema zvaničnim informacijama, vode u Srbiji ima dovoljno. Da li znamo da je pravilno koristimo i, još važnije, čuvamo? Koliko su naše reke zagađene?

Nataša Milić: Vodosnabdevanje stanovništva je zadovoljavajuće u većem broju gradova i opština u Republici Srbiji. Savremenim sistemima za vodosnabdevanje obuhvaćeno je više od 75 odsto stanovništva, dok se ostali snabdevaju iz manjih vodovodnih sistema koji ne pripadaju javnom vodosnabdevanju, gde se ne vrši svakodnevna kontrola kvaliteta vode. Zagađivanje voda se generalno može svrstati u dve kategorije: iz koncentrisanih izvora i iz rasutih izvora. Koncentrisane izvore uglavnom čine ispusti iz kanalizacionih sistema i iz industrije. Iz rasutih izvora nastaju tzv. prostorna zagađivanja poreklom od stanovništva koje nije priključeno na kanalizacione sisteme, od neodgovarajuće obrade zemljišta, ispiranja šumskih i ostalih površina, od stočnog fonda, neuređenih komunalnih deponija i smetlišta i drugih ljudskih aktivnosti. Ne bi trebalo govoriti o tome koliko su zagađene naše reke, naglasak treba staviti na mere koje treba preduzeti da se vode ne zagađuju ljudskom aktivnošću. To se, pre svega, odnosi na sakupljanje i prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i prečišćavanje industrijskih otpadnih voda, na primenu dobre poljoprivredne prakse, uključujući i sistematsko praćenje i kontrolu upotrebe đubriva i sredstava za zaštitu bilja, sanaciju, remedijaciju i zatvaranje neuređenih i divljih deponija/smetlišta, koja su u velikom broju na obalama reka. Jedna od najbitnijih i inicijalnih mera je podizanje svesti svih subjekata, uključujući i stanovništvo, o važnosti i potrebi očuvanja i poboljšanja kvaliteta voda.

Intervju vodila: Milica Radičević

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

 

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti