Sladoled iz Fronerija – užitak uz doprinos očuvanju okoline

Foto: Executive Group

Dosadašnje investicije iznose 50 miliona evra, a proizvodni kapaciteti povećani su čak 400 odsto čime fabrika Froneri Adriatic u Staroj Pazovi pretenduje da postane vodeći proizvođač sladoleda u Jugoističnoj Evropi. Ova fabrika trenutno izvozi proizvode u preko 25 zemalja, od Izraela i Velike Britanije do Sjedinjenih Država, Južne Afrike i gotovo svih zemalja Evrope, pa će sladokusci širom sveta ovog leta uživati u sladoledima proizvedenim u Srbiji.

Osim toga, u planu su i redovna ulaganja u tehnolohiju za zaštitu životne sredine i reciklažu što će dodatno doprineti razvoju Stare Pazove i srpske ekonomije, a mi smo razgovarali sa Kristijanom Doksanom, Generalnim direktorom kompanije Froneri Adriatic, o strategiji kompanije za održivi rast i zaštitu životne sredine.

EP: Budući da su održivost i očuvanje životne sredine među prioritetima Vaše kompanije, recite nam nešto više o tome koje ste tehnike primenili za smanjenje upotrebe vode? 

Kristijan Doksan: Tokom prošle godine, koja je bila puna izazova s obzirom na razmere pandemije širom sveta, naša kompanija je smanjila potrošnju vode šest odsto. Za ovu godinu planiramo da dodatno smanjimo upotrebu vode još pet odsto. Jedna od naših tehnika je optimizacija potrošnje vode tokom proizvodnog procesa, koja se izračunava po jedinici mere proizvedene količine sladoleda. Na taj način postižemo da uporedo s povećanom proizvodnjom sladoleda svake godine štedimo sve više vode.

EP: Kakvi su Vam rezultati u smanjenju komunalnog otpada? 

Kristijan Doksan: Komunalni otpad smanjen je za petinu – 20 odsto tokom prošle godine – dok je količina potpuno recikliranog otpada dostigla 1.450 tona u 2020. godini. Naša je praksa da čak i višak preostalog sladoleda iz proizvodnog procesa dalje recikliramo i pretvaramo u obnovljivi izvor energije. To je najbezbedniji vid odlaganja organskog otpada, bez ikakvog zagađenja životne sredine, a to radimo u saradnji sa ovlašćenim distributerima i firmama. Cilj nam je da u naredne četiri godine u potpunosti recikliramo proizvodni otpad kroz projekat Zero to landfill, koji je u toku.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Šta podrazumeva projekat Zero to landfill?

Kristijan Doksan: Kao što i samo ime kaže, Zero to landfill je filozofija smanjenja količine otpada koji završava na deponijama. Glavni cilj je da kompanije teže da znatno smanje slanje otpada na deponije i da recikliraju otpad iz proizvodnog procesa. Iako je teško postići stvarne nulte ciljeve, jer se ne može sav otpad reciklirati, cilj je da se dostigne 99 odsto.

EP: Šta je sa plastikom u ambalaži? Da li ćete uspeti da zamenite i porodična pakovanja od plastike, kao i ambalažu sladoleda na štapiću koja sadrži folije?

Kristijan Doksan: Kada je reč o plastičnom otpadu, u toku su projekti koji su usmereni na smanjenje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu iz ambalaže naših proizvoda. Plastične kašičice zamenili smo drvenim i tako smanjili upotrebu plastike za čak 18 miliona komada. Naša je namera da do kraja ove godine smanjimo upotrebu plastike za 36 tona. Budući da su u toku i projekti zamene plastičnih delova ambalaže u papirne (čaše, poklopci i neka porodična pakovanja), nameravamo da do kraja 2022. godine smanjimo upotrebu plastike za 200 tona odnosno za više od 50 miliona pojedinačnih komada plastike za jednokratnu upotrebu. Porodična pakovanja su inače napravljena od plastike koja se u potpunosti može reciklirati.

Intervju vodila: Milena Maglovski 

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti