Home Blog Page 44

Padej dobija solarnu elektranu instalisane snage 3 MWP

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

U Severobanatskom naselju Padej u toku je izgradnja solarne elektrane Panawiss plus instalisane snage 3 MWp. Radovi na izgradnji solarne elektrane u punom su jeku. Površina od pet hektara gotovo je pokrivena konstrukcijama i solarnim panelima, a prema planovima, do kraja tekuće godine elektrana će biti u potpunosti završena. Investitor projekta je Panawiss plus, dok je izvođenje radova povereno kompaniji MT-KOMEX.

Za izgradnju ove solarne elektrane biće upotrebljeno ukupno 5.400 monofacijalnih panela nemačkog proizvođača Luxor Solar, dok je za model panela izabran ECO LINE HALF CELL M144/550 W poslednje generacije. Kada je reč o konstrukciji na koju se postavljaju solarni paneli, izabran je model turskog proizvođača Kirac Metal. Stručni tim kompanije odlučio je da za solarnu elektranu Panawiss plus koristi invertore kompanije Fronius Tauro – ECO-100-3-P, snage 100 kW.

Transformaciju električne energije sa napona 0,4 kV na napon 20 kV vršiće transformator snage 2.500 kVA.

Prema proračunima, solarna elektrana Panawiss plus na godišnjem nivou će proizvoditi 3.700 MW. Sva proizvedena električna energija plasiraće se u elektrodistributivni sistem.

U FOKUSU:

Pioniri u izgradnji solarnih elektrana

Izgradnju solarne elektrane investitor Panawiss plus poverio je kompaniji koja ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji ovih elektrana. MT-KOMEX ove godine slavi 30 godina od osnivanja kompanije i za to vreme ostvarili su brojne uspešne projekte. Njihov portfolio svedoči o uspešnosti, do sada su izgradili i isporučili opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i krovovima, ukupne instalisane snage više od 100 MW.

Foto: MT-KOMEX

Kompaniju čini stručan tim ljudi od poverenja, spreman da klijentima uvek pruži punu podršku u svim fazama projekta. Inženjeri zaposleni u kompaniji redovno pohađaju stručne seminare i posebne obuke i poseduju sve neophodne sertifikate. Imaju veliko iskustvo kada je reč o razvoju projekata i njihov posao obuhvata sve – od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i ishodovanja upotrebne dozvole, po principu ključ u ruke.

U kompaniji MT-KOMEX veruju da će solarna energija u velikoj meri doprineti ispunjavanju strateškog cilja Republike Srbije da do 2040. godine 40 odsto električne energije dobija iz obnovljivih izvora.

Kao društveno odgovorna kompanija, MT-KOMEX svakodnevno radi na promociji obnovljivih izvora energije i na projektima iz ove oblasti, a posebnu pažnju posvećuju zaštiti životne sredine.

Ušteda ugljen-dioksida

Jedan hektar šume apsorbuje osam kilograma ugljen-dioksida po satu. Ukoliko se uzme u obzir da biljke fotosintezu vrše u proseku 12 sati u toku dana, to znači da na dnevnom nivou apsorbuju 96 kilograma. Gledano na godišnjem nivou, jedan hektar šume apsorbuje oko 35.000 kilograma, dok je za 20 godina reč o 700 tona.

Kada je reč o elektrani, ona će na godišnjem nivou smanjiti emisije za 3.000 tona, odnosno 60.000 tona za 20 godina.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Slovenija – osnivanje konzorcijuma za razvoj vodoničnog ekosistema iz niskougljeničnih izvora

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (bugphai)

U Sloveniji je osamnaest kompanija, organizacija i opština potpisalo ugovor o konzorcijumu za uspostavljanje i razvoj vodoničnog ekosistema iz izvora sa niskim sadržajem ugljenika.

Različiti kriterijumi pokazuju da je sadržajno i kompetentno ovo najjači konzorcijum ikada osnovan u ovog zemlji.

Kako se navodi na sajtu opštine Ajdovščina koja je deo konzorcijuma, Slovenačko-japanski poslovni savet, Inženjerska akademija Slovenije i ELES formiraju konzorcijum zainteresovanih strana kako bi se ubrzalo uvođenje vodonika kao održivog goriva budućnosti, a on okuplja više od 6.500 stručnjaka iz oblasti kao što su elektrotehnika, transport, životna sredina, industrija nafte i gasa, automobilska industrija, mašinstvo i druge.

Neki od glavno postavljenih ciljeva jesu postavljanje prvih postrojenja za proizvodnju vodonika, testiranje tehnologija za skladištenje, prenos i distribuciju vodonika, korišćenje vodonika u industrijskim procesima, za proizvodnju toplotne ili električne energije, kao i njegovo korišćenje u logistici i javnom prevozu.

Pročitajte još:

Konzorcijum će na početku identifikovati povremeni skup potencijalnih projekata koji mogu da se implementiraju na odgovarajuće koordinisani način u tehnološkom partnerstvu, a postaviće se i temelji integrisanog ekosistema vodonika sa niskim sadržajem ugljenika u Sloveniji.

Napore na polju međusektorske integracije podržala su i ministarstva Slovenije i to Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova, Ministarstvo životne sredine, klime i energetike, Ministarstvo spoljnih poslova i energetike. privrede, turizma i sporta i Ministarstva visokog obrazovanja, nauke i inovacija.

Energetski portal

Opština Savski venac – raste broj zainteresovanih za mere energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)

Na Opštini Savski venac broj domaćinstava koja su primila subvencije za implementaciju mera energetske efikasnosti porastao je četiri puta u odnosu na 2022. godinu.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, i predsednik Opštine Savski venac posetili su dve porodice koje su iskoristile bespovratna sredstva za energetsko poboljšanje svojih domova.

Porodice su primile subvencije koje pokrivaju 50 odsto vrednosti radova na zamenu stolarije, što je i sprovedeno u nekoliko meseci nakon apliciranja.

Inicijative poput ovih smanjuju potrošnju toplotne energije za grejanje za 25 do 30 odsto, čime direktno utiču na smanjenje mesečnih računa za struju.

Pročitajte još:

U poslednjem javnom pozivu, resorno ministarstvo i Opština Savski venac su utrostručili sredstva namenjena subvencijama za energetsku sanaciju.

Najavljeno je da će tokom proleća biti raspisani novi javni pozivi, sa ciljem da se još 10.000 domaćinstava širom Srbije uključi u program i dobije bespovratna sredstva koja pokrivaju od 50 do 65 odsto investicija za energetska unapređenja.

Proces apliciranja je po rečima korisnika subvencija jednostavan, a inicijatice vezane za širenje energetske efikasnosti biće nastavljane.

Energetski portal

UNDP: ,,Nacionalni dijalog o pravednoj zelenoj tranziciji i energetskom siromaštvu u Srbiji“

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

,,Nacionalni dijalog o pravednoj zelenoj tranziciji i energetskom siromaštvu u Srbiji’’, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) biće održan 26. marta 2024. godine od 9.30 časova u hotelu ,,Mona Plaza’’ u Beogradu.

UNDP je Nacionalni dijalog sprovodio u proteklih godinu dana u okviru projekta ,,Inovativna i pravedna zelena tranzicija kao alat za obezbeđivanje sistemske energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva“ u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, i uz finansijsku podršku Vlade Japana.

Okupljajući nacionalne aktere i druge relevantne sagovornike, UNDP nastavlja praksu u organizovanju dijaloga, kako bi se procesi zelene tranzicije što bolje razumeli, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, imajući u vidu međunarodne obaveze i opredeljenja Republike Srbije.

Ovaj događaj će okupiti predstavnike Vlade Srbije, lokalnih samouprava, civilnog društva, privatnog sektora, kao i predstavnike zaposlenih u u sektorima koji se baziraju na intenzivnom korišćenju fosilnih goriva.

Kako se navodi, zajednički cilj jeste da se osigura da zelena tranzicija bude pravedna i strateški isplanirana na vreme, kako bi se minimizirao gubitak radnih mesta i obezbedila ekonomska sigurnost za stanovništvo u delovima zemlje koji se oslanjaju na ove sektore.

Dnevni red događaja možete pogledati ovde.

Energetski portal

Primena projekata za hvatanje, upotrebu i skladištenje CO2 važna za postizanje cilja Pariskog sporazuma

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Na putu prema ispunjenu neto nula emisija, važan deo tehnološkog potrfelja ima sakupljanje, korišćenje i skladištenje ugljenika, odnosno takozvani CCUS. Ovaj tehnološki proces obuhvata prvo hvatanje emisija ugljen-dioksida iz industrijskih i energetskih postrojenja, zatim njegovu upotrebu u različite svrhe i na kraju njegovo trajno skladištenje.

U scenariju Međunarodne agencija za energetiku (IEA) Net Zero Emissions by 2050, koji predstavlja put sa kojim je potrebno da energetski sektor uskladi kako bi se postigao cilj postavljen Pariskim sporazumom o ograničavanju globalnog zagrevanja na 1,5oC. Kako se navodi, za to je potrebno da se do 2030. godine na godišnjem nivou hvata oko milijardu tona ugljen-doksida.

Nova baza podataka IEA, pokazuje da postoji napredak kada je reč o dostizanju ovog cilja. Naime, u 2023. godini je zabeležen kontinuiran rast godišnjih obaveštenja o projektima, finalnim investicionim odlukama kao i puštanja u rad postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida.

Iako poboljšanje postoji, za dostizanje cilja potrebno je da se drastično ubrza proces razvoja i implementacije CCUS projekata.

Pročitajte još:

Preciznije, u prošlog godini najave u vezi sa kapacitetom za hvatanje CO2 do 2030. godine povećale su se za 35 odsto, dok su najave za kapacitet skladištenja porasle za 70 odsto. Ukupno gledano, sa ovakvim najavama do 2030. godine ukupna količina uhvaćenog CO2 mogla bi da bude preko 430 miliona tona godišnje, dok je za skladištenje reč o 620 miliona tona godišnje. Sve ovo i dalje nije dovoljno za postizanje cilja, a takođe pomenute najave i dalje ostaju samo prvi korak koji ostavlja pitanje da li će svi projekti na kraju biti realizovani.

Foto-ilustracija: Pixabay (catazul)

Kako se navodi, države sve više prepoznaju vrednost kolektivne akcije, što potvrđuje prošla godina u kojoj je došlo do stvaranja novih značajnih inicijativa. Na Forumu velikih ekonomija o energetici i klimi (eng Major Economies Forum on Energy and Climate Change), koji je održan u aprilu 2023. godine, pokrenut je takozvani Izazov za upravljanje ugljenikom, koji sadrži zajednički poziv vladama na akciju da se ubrza primena CCUS tehnologija.

Naime, do početka 2024. godine ovaj Izazov je potpisalo 19 zemalja i Evropska komisija, a sve za cilj ima da se podrži ambiciozan globalni cilj o hvatanju pomenute milijarde tona CO2 godišnje.

Postoje i drugi primeri koji ukazuju na zainteresovanost, kao što je podatak da je prošle godine oko 1,4 milijarde evra, odnosno 40 odsto sredstava iz poslednje runde EU fonda za inovacije, prosleđeno upravo na CCUS projekte koji su usmereni na hvatanje CO2 u industrijskim sektorima. Tu je reč o proizvodnji cementa, kao i korišćenje CO2 u sintetičkim gorivima.

Kao jedno od najvećih izazova u vezi sa ovom temom ostaje izdavanje dozvola na koje se često čeka dugo, a koje su potrebne kako bi CCUS centri, odnosno postrojenja koja se koriste za hvatanje, upotrebu i skladištenje CO2, mogli da budu pušteni u rad.

Energetski portal

Od 1. maja nova metodologija za obračun cene struje privredi

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)
Foto-ilustracija: Unsplash (m)

Sa Ministarstvom rudarstva i energetike intenzivno radimo na izmeni metodologije kojom će se od 1. maja formirati cena električne energije za komercijalne kupce, odnosno privredu, kako bi ona pratila cene na tržištu. Izvesno je da će doći do pada cena za taj segment kupaca. Ono što je sigurno jeste da u narednom periodu neće biti promena cene za domaćinstva, kaže u razgovoru za „Politiku” Dušan Živković, v. d. generalnog direktora „Elektroprivrede Srbije” AD.

Prvi čovek EPS-a ističe da će nova metodologija za formiranje cene za komercijalne kupce pružiti mnogo fleksibilnosti jer će se izbeći drastične razlike u odnosu na tržište i u vreme niskih, kao i u vreme visokih cena.

Kolika je trenutna cena na tržištu?

Posle 2022. imamo jednu drugačiju nestabilnost na tržištu koja je dovela do pada cena i velikih fluktuacija na nedeljnom pa čak i na dnevnom nivou. Svakako da to nije podrška razvoju tržišta i prema trenutnim projekcijama, cena megavat-sata na tržištu varira između noćnih perioda, ponekad nešto ispod 70 evra po megavat-satu, ali i večernjih perioda kada na berzama dostigne i 110 evra po megavat-satu. To je za 160 do 200 evra manje u odnosu na ostvarene spot cene u Srbiji u 2022. godini.

Šta će još nova metodologija doneti privredi?

S obzirom na trenutna kretanja na tržištu, privreda može da očekuje korekciju cene električne energije, ali se nadamo i neku cenovnu stabilnost koju bi postigli upravo tom novom metodologijom. Nova metodologija stvoriće prostor da se prate kretanja na tržištu i to u oba smera, i kod padova, ali i kod skokova cena. Biće mnogo sigurniji i EPS i kupci. Naime, dešavalo se i da cene na tržištu odu na više od 250 evra po megavat-satu, a privreda je tada plaćala maksimalno oko 100 evra. Istovremeno, i privreda će moći da planira svoje troškove i eventualna sredstva umesto u energiju usmeri u investicije, inovacije i unapređenje poslovanja.

Pročitajte još:

Kako napreduje EPS-ov najveći ekološki projekat izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TENT A?

Postrojenje za odsumporavanje u TENT A je u „foto-finišu” izgradnje i to je sigurno jedan od naših najznačajnijih ekoloških projekata. Posle ispitivanja i rada prvog apsorbera, nedavno je počelo probno ispitivanje i drugog apsorbera, a sredinom sledeće nedelje biće i svakodnevno u radu. Veoma je važno što će ovo postrojenje omogućiti smanjenje koncentracija sumpornih oksida ispod 200 miligrama po kubnom metru, kao i praškastih materija ispod 20 miligrama po kubnom metru. Na taj način ispunjavamo strogu i domaću i evropsku regulativu. Paralelno gradimo i postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova na blokovima TENT B1 i B2, vredno oko 200 miliona evra. Ovo postrojenje omogućiće da se emisija sumpor-dioksida smanji oko 20 puta, sa 3.000 miligrama po kubnom metru na 130 miligrama po kubnom metru. Dodatno, biće smanjena i emisija čvrstih čestica.

Dokle se stiglo s pripremom dokumentacijom za izgradnju reverzibilne hidroelektrane „Bistrica”?

Foto-ilustracija: Unsplash (T L PlbeyaME7Jk)

Reverzibilna HE „Bistrica”, snage 628 megavata, jedan je od strateških projekata države Srbije i EPS-a, a posebno je važna jer se očekuje dalje povećanje učešća promenjivih obnovljivih izvora energije. Izvesno je da će biti potrebni novi kapaciteti koji će omogućiti balansiranje i stabilnost sistema, ne samo Srbije već i regiona. Prema trenutnim procenama, do 2030. godine moglo bi se očekivati nekoliko hiljada novih megavata, kao i povećanje učešća OIE u ukupnoj proizvodnji električne energije u Srbiji na oko 45 odsto. Izgradnja RHE „Bistrica” omogućiće dodatni prihvat od oko 1.500 megavata iz energije vetra i sunca. Projektna dokumentacija je u završnoj fazi izrade, a u toku je pregovarački postupak za izradu investiciono-tehničke dokumentacije kako bismo što pre krenuli sa izgradnjom.

U kojoj fazi je izgradnja prvog vetroparka EPS-a u Kostolcu?

Prvi brod sa elisama za naš vetropark krenuo je nedavno iz Kine. Iako su transportne rute produžene zbog problema s piratima, očekuje se da prvi vetropark EPS-a počne s radom u prvom kvartalu naredne godine. Značaj ovog projekta prepoznala je i Evropska unija jer je preko Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) obezbeđeno 30 miliona evra bespovratnih sredstava. Nastavićemo sa ulaganjima u projekte kojima se koriste obnovljivi izvori energije, kao i sa projektima revitalizacije hidroelektrana kao što su „Vlasinske HE”, HE „Đerdap 2”, „Potpeć”. Očekuju nas i ulaganja u modernizaciju naših rudarskih sistema i termokapaciteta, prvenstveno u zaštitu životne sredine i povećanje efikasnosti proizvodnje.

Kako teče proces reformi poslovanja EPS-a?

Restrukturiranje teče predviđenom dinamikom i usmereno je na podizanje efikasnosti kompanije u svakom pogledu. Promene jesu krenule od vrha, ali one moraju obuhvatiti celu kompaniju ako želimo EPS kao regionalnog lidera i kompaniju koji posluje na komercijalnim osnovama. Imamo snažnu podršku države, predsednika republike, vlade i resornog ministarstva i zato sam uveren da će tempo promena biti dinamičan. Plan transformacije bi trebalo da se završi do maja i u njemu će biti sagledane sve ključne promene u odnosu na strateške, operativne i finansijske procese.

Izvor: Politika

Crna Gora označavanjem drveća sprečava nelegalnu seču šuma

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Korhonen)

Inovativnom opremom za digitalizaciju monitoringa šumskih područja, Crna Gora unaprediće njihovo očuvanje od nelegalne seče.

Reč je o Near Field Communication (NFC), tehnologiji koja omogućava komunikaciju između uređaja koji se nalaze jedan blizu drugog i ima široku primenu. U ovom smislu, NFC tehnologija se koristi za označavanje i praćenje drveća, kako bi se unapredilo upravljanje zaštićenim područjima, navodi se na sajtu Vlade Crne Gore.

Sva stabla će biti označena fizičkim tagom i imaće jedinstveni ID zapis koji će sadržati sve potrebne podatke kao što su vrsta drveta, njegova starost, obim, fotografije i drugo.

U odnosu na to, Ministarstvo turzima, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera CG i JP Nacionalni parkovi Crne Gore, potpisali su Sporazum za nabavku ove opreme, čija je ukupna vrednost preko 50.000 evra.

Ova odluka deo je projekta Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje zaštite ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori.

Pročitajte još:

Projektom je takođe predviđena i kupovina feromonskih klopki. Razlog je prenamnožavanje potkornjaka u Nacionalnom parku Prokletije, što je posledica klimatskih promena. Naime, tokom 2023. godine dovele su do velikog isušivanja stabala, zbog čega je doneta odluka mokrog hvatanja ovih insekata.

Feromonske klopke predstavljaju alatke ili uređaje koji se koriste kako bi se privukli i uhvatili štetni insekti, a na taj način sačuvali poljoprivredni usevi i druge biljke. One rade na principu veštačke verzije feromona, odnosno hemijskih mirisa koje insekti u prirodi koriste kako bi komunicirali među sobom.

U Crnoj Gori će od 22. do 23. marta biti organizovana i manifestacija Dani Nacionalnih parkova Crne Gore. Manifestaciju organizuje Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, sa ciljem pružanja informacija o prirodnim i turističkim lepotama koje nude zaštićena područja ove zemlje, ali i edukacije najmađih o vrednostima ovakvih područja.

Energetski portal

Kako „očistiti“ vazduh u glavnom gradu – Može li Beograd da sledi primer Varšave

Foto-ilustracija: Unsplash (andrew-palmer)
Foto-ilustracija: Pixabay

Da se Beograd, zajedno sa Sarajevom, Skopljem i još nekim gradovima Zapadnog Balkana često nalazi na vrhu liste po aerozagađenju to više nije nikakva novost – Beograd je čas prvi, čas treći, čas 17. na ovoj listi, ali da je u prvih 20 gradova sveta često, to znaju svi koji redovnije prate Air quality izveštaje. Međutim, i jedan od gradova u Evropskoj uniji je takođe do ove sezone jesen/zima često bio u vrhu ove liste, ali nakon lokalne uredbe kojom se zabranjuje upotreba uglja u domaćinstvima, a potom i subvencija ponuđenih građanima, ovaj grad je 2023. godine prvi put spustio svoje emisije ispod nivoa koji propisuje zakon EU.

Reč je, naime, o Varšavi, jednom od najzagađenijih poljskih gradova, koji je, zajedno sa Krakovom, Vroclavom i drugim tamošnjim gradovima, u prethodnom periodu beležio rekordna zagađenja. Smog je na nekim tamošnjim stanicama prelazio vrednosti od tri do sedam puta veće od dozvoljenih, pa su beleženi i apeli nadležnih da stanovništvo ne izlazi napolje bez preke potrebe.

Kako se tada pisalo, organizacija Varšavski smog alarm je navodila da svake godine pre vremena umre oko 3.000 žitelja Varšave od posledica i bolesti izazvanih zagađenim vazduhom, što je više nego broj pogibija u saobraćajnim nesrećama godišnje u celoj Poljskoj.

Nakon toga su pojedine javne ličnosti u Poljskoj i tužile državu zbog toga što, kako su prenosili mediji, ugrožava njihovo zdravlje i čini malo napora da se zagađenje smanji. A potom je protiv države Poljske pokrenuta i prva kolektivna država 223 Poljaka koji su zahtevali da vlada prizna odgovornost za smog i zagađeni vazduh.

Pročitajte još:

Koliko je zagađenje vazduha povezano sa bolestima i smrtnošću govore i ranije objavljeni podaci Evropske unije, koji kažu da zagađenje vazduha u proseku doprinosi između 4 i 19 procenata ukupnog prevremenog mortaliteta. Pritom su, kako je procenjeno, termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu odgovorne za ekonomsku štetu na ime zdravstvenih troškova koji iznose između 1,2 i 3,4 milijarde evra godišnje.

Da li zbog zaista velikih troškova za lečenje i povećane smrtnosti usled zagađenja, ali Varšava je prošlog oktobra donela uredbu kojom je, očito, situaciju sa aerozagađenjem promenila nabolje.

,,U oktobru je u Varšavi stupila na snagu lokalna zabrana upotrebe uglja u domaćinstvima. Ono što je važno reći jeste da zabrana nije došla kao globa, nego su se o njoj građani izjašnjavali u anketi i zabranu je podržalo 74 odsto stanovnika Varšave. Gradonačelnik Varšave je napravio plan i građanima ponudio subvencije do čak 15.000 evra. Poseban akcenat je stavljen na toplotne pumpe i povećanje energetske efikasnosti. Rezultat je takav da se već ove zime video pad zagađenja. Sem čistijeg vazduha, ove mere su građanima sačuvale i novac. U proseku, energetski trošak domaćinstva je pao za čak 27 odsto. A najvažnije je to da je pao broj hospitalizacija i prevremenih smrti“, tvrdi u izjavi za eKapiju Bojan Simišić, predsednik Udruženja ,,Eko straža“.

On navodi da je Varšava na ovaj način prvi put ispunila zakon Evropske unije.

,,Iako je Svetska zdravstvena organizacija granicu za prosečnu godišnju koncentraciju PM čestica spustila sa 10 na 5, u Evropskoj uniji su te vrednosti još uvek 20, ali i oni sad spuštaju na 10″, navodi Simišić.

Varšava je ove zime postigla vrednost ispod 20, a vrednosti ispod 10 će, prema rečima našeg sagovornika, mnogima biti teško dostižne.

,,Prosečna koncentracija PM čestica u Beogradu se kreće između 20 i 25, u zavisnosti od toga koju godinu posmatramo. Zbog toga smo mi sad pokrenuli kampanju u kojoj želimo da prikupimo, za početak, 10.000 potpisa za ukidanje mazuta i lož ulja do 2025. godine. Verujemo da nijedna drastična promena odjednom nije dobra i da ovim manjim koracima možemo da postignemo više. Na korak smo od dovoljnog broja potpisa i kada ih sakupimo, predaćemo naš zahtev Ministarstvu rudarstva i energetike i Ministarstvu zaštite životne sredine“, dodaje Simišić.

Prema njegovim rečima, problem u našoj zemlji je taj što i mere koje se donesu se ne primenjuju.

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

,,Recimo, vlada je donela Plan kvaliteta vazduha za period 2022-2030, ali se taj plan ne primenjuje jer Ministarstvo finansija ne izdvaja novac za primenu tog dokumenta. Postoje neke pretpostavke po kojima bi se u našoj zemlji zagađenje smanjilo za trećinu kada bi se samo primenili oni akti koji već postoje“, navodi Simišić.

Naš sagovornik veruje i da bi se davanjem subvencija domaćinstvima to ulaganje državi na kraju isplatilo.

,,Nažalost, često se kao posledica zagađenja vazduha pominju onkološke bolesti, ali zapravo bolesti srca su najčešće posledice. I kada se tu izračunaju svi dani lečenja, odsustva sa posla i slično, sigurno je da bi se sve subvcencije državi vratile za pet godina“, tvrdi Simišić.

Prema njegovim rečima, Beograd čak nije ni jedini izrazito zagađen grad u našoj zemlji. Otkako su merne stanice postavljene u nekim manjim gradovima, ispostavilo se, kako navodi naš sagovornik, da je Novi Pazar, recimo, jedan od 40 najzagađenijih gradova u Evropi, a tu su i Valjevo, Užice i Niš.

A ni druge brojke koje se navode na sajtu Eko straže nisu milostive – 15.480 ljudi u Srbiji godišnje umre od zagađenja, 18 termoelektrana zapadnog Balkana zagađuje više od 250 termoelektrana EU, Srbija je na 1. mestu u Evropi po zagađenju na osnovu izveštaja GAPH, a 47 puta više od dozvoljenog maksimuma (prema SZO) jeste količina PM2.5 čestica koju je izmerila Eko straža.

Naš sagovornik veruje da je ova peticija, odnosno podnošenje zahteva za gašenje kotlarnica na mazut i lož ulje i konačna zabrana upotrebe u roku od 18 meseci, prvi od značajnih koraka zahvaljujući kojima i Beograd može biti kao Varšava i već sledeće zime. I to ne samo Beograd, već i sva ostala mesta u Srbiji.

Izvor: eKapija

Izrada strategije za unapređeno upravljanje geološkim resursima

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul-Alain Hunt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)

U Vladi je održan prvi sastanak o izradi strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije za period od 2025. do 2040. godine, sa projekcijom do 2050. godine.

Tom prilikom, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike navela je da je reč o dokumentu koji treba da na sveobuhvatan način analizira stanje svih mineralnih resursa kojima raspolažemo i da sagleda gde smo danas i gde želimo da budemo.

Kako se navodi, očekuje se da će ovaj dokument biti završen u narednih devet meseci i spreman za usvajanje od strane relevantnih državnih organa. Ministarka je podsetila na to da je Srbija zemlja koja je u prošlosti bazirala svoj razvoj na rudarstvu, a koja nema važeću strategiju za ovu oblast.

Strategija treba da pokaže kako da na najbolji način upravljamo našim mineralnim resursima, tako da imamo najviše koristi za privredni rast, uz najmanje štetnog uticaja na životnu sredinu, rekla je ministarka, poručivši da u ovom procesu reč struke treba da bude presudna.

Pročitajte još:

Predstavnici Rudarsko-geološkog fakulteta istakli su da će na izradi nacrta strategije biti angažovano više od 50 profesora i saradnika sa tog fakulteta.

Oni su objasnili da će u analizi svih aspekata stanja i mogućnosti razvoja rudarskog sektora, strategija sagledati aktuelnu evropsku i svetsku praksu i najviše standarde na planu tehnoloških rešenja i modela održivog rudarstva.

Stručnjaci Rudarsko-geološkog fakulteta će kroz proces izrade strategije posebno ukazati na rešenja u postojećem zakonodavnom okviru koja treba da se unaprede, imajući u vidu da su planirane i izmene Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Poseban deo strategije biće posvećen pitanjima u vezi sa zaštitom životne sredine, koja će biti razrađena i kroz izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije na životnu sredinu.

Energetski portal

Srbija menja stara brojila pametnim – kako će se to odraziti na račune za struju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Oko tri miliona starih brojila biće zamenjeno pametnim do 2030. godine, plan je „Elektrodistribucije Srbije“. Novi merni uređaji će smanjiti gubitke i pružiti preciznije uvide u potrošnju, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković. Inženjer elektrotehnike Jovan Vujasinović tvrdi da će sa pametnim meračima za struju građani moći da upravljaju električnom energijom i proizvode je.

Uvođenje zelenih tehnologija i povećanje udela obnovljive energije obavezalo je „Elektrodistribuciju Srbije“ da više od 3,5 miliona starih brojila zameni pametnim.

Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da će do kraja 2030. godine biti zamenjeno 80 odsto starih brojila.

,,Taj cilj podrazumeva zamenu oko 400.000 brojila godišnje. Mislim da je to realan cilj i da će biti ispunjen“, ističe Marković uz napomenu da će projekat biti finansiran donacijom Evropske unije i povoljnim kreditima koje će odobriti Evropska investiciona banka.

,,Pametna“ brojila, uvid u potrošnju i upravljanje električnom energijom

Inženjer elektrotehnike Jovan Vujasinović navodi za RTS da uvođenjem pametnih brojila potrošači imaju korist, zbog detaljnog uvida u potrošnju električne energije.

,,Umesto današnje situacije gde možemo da vidimo stanje na početku meseca, uz pametna brojila ćemo svakog dana i sata moći da pregledamo potrošnju“, objašnjava Vujasinović.

Druga korist biće, kako sagovornik ističe, mogućnost da građani upravljaju potrošnjom.

,,Prvi nivo je smanjenje računa za struju, prostim uvidom i rasporedom potrošača u domaćinstvu. Sledeća stvar je da građani sami mogu da instaliraju solarne panele i tako proizvode električnu energiju za koju ne moraju da plate račun“, ukazuje Vujasnović.

Pročitajte još:

,,Novim brojilima se smanjuju gubici – od tehničkih do onih koji nastaju krađom struje“

Foto-ilustracija: Pixabay

Željko Marković ističe i dobrobit od daljinskog učitavanja kojim će računi biti precizniji, kao i mogućnost lakšeg lociranja kvara, te boljeg planiranja potrošnje zbog lakšeg uvida sa pametnim brojilima.

,,Jako je važno što se na ove načine smanjuju gubici. Od tehničkih, do onih koji nastaju zbog krađa električne energije koje će se sada lakše otkrivati“, kaže Marković.

Navodi i da sa upotrebom pametnih brojila više neće biti problema sa učitavanjem računa, kao što je bio slučaj sa novembarskim i decembarskim u prethodnoj i januarskim u tekućoj godini.

,,Pošto se daljinski očitavaju, nisu podložni greškama očitavanja“, smatra sagovornik.

Veštačka inteligencija kao savetnik za potrošnju

Na pitanje da li pametno brojilo ipak može i da pogreši, Vujasinović kaže da svaki uređaj može da se pokvari, ali da će kontrolom Direkcije za dragocene metale, nadležnom da građanima pruži garancije da je svako brojilo na terenu precizno, grešaka biti manje.

,,Ovi merni uređaji imaju svoje portale i sajtove na kojima će građani moći da u realnom vremenu detaljno prate svoju potrošnju. Više nećemo imati izlaske na teren i ručno očitavanje. Ona će se automatski očitavati, pomoću softvera u ‘Elektrodistribuciji Srbije’, a uz pomoć veštačke inteligencije na osnovu podataka iz softvera, građani će dobijati savete kako da smanje potrošnju“, zaključuje Jovan Vujasinović u razgovoru za RTS.

Izvor: RTS

Treće izdanje konkursa Ekoopština

Foto: Jovan Gojković
Foto: Jovan Gojković

Treće izdanje konkursa „Ekoopstina″, zajedinički su otvorili Ambasade Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Decathlon, NALED i SKGO, Wiener Stadistsche, HUOT, Fonroche lightning – BBAi, Ministarstvo zaštite životne sredine  i Delegacija Evropske unije.

Projekat ,,Ekoopština’’ predstavlja, kako je podsetila Marina Nenković-Riznić, moderatorka konkursa „Ekoopština” i naučni savetnik na Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, francusko-srpska platformu za saradnju na izazovima održivog grada, kroz identifikaciju primera dobre prakse razvijenih na lokalnom nivou u Srbiji kao i u Francuskoj, koji će biti predstavljeni tokom seminara organizovanih za lokalne zajednice u Srbiji. Ovi seminari će se održati u Beogradu, Vrbasu i Pirotu u aprilu i maju 2024. godine. U oktobru je predviđena dodela nagrada i tada će biti predstavljeni pobednici ovog novog izdanja.

Konkurs je otvoren za sve srpske gradove i opštine sa manje i više od 40.000 stanovnika u četiri kategorije, pobednici – ukupno osam srpskih opština biće pozvane na studijska putovanja u Francusku.

Ovaj Konkurs, nagrađuje lokalne samouprave u Srbiji za njihove aktivnosti realizovane u četiri oblasti: energetska efikasnost zgrada, održivo upravljanje otpadom i vodom i održiva mobilnost, a otvoren je i za sve nastavnike i učenike u Srbiji koji rade na zaštiti životne sredine.

Pozvani su svi gradovi i opštine Srbije da učestvuju na seminarima i da svoje projekte podnesu do 7. jula 2024. godine.

Nj.E. Pjera Košara, Ambasador Francuske u Srbiji, izrazio je svoje zadovoljstvo što se takmičenje dobro uklopilo u pejzaž i danas predstavlja stub saradnje između Francuske i Srbije. Timovi ambasade imaju za cilj da nastave sa valorizacijom lokalnih zajednica u Srbiji u njihovom upravljanju pitanjima životne sredine kroz različite kategorije konkursa „Ekoopština″.

Foto: Jovan Gojković

On je podsetio da se ovo takmičenje takođe obraća mladim generacijama i njihovim profesorima u okviru razvijanja ekološke i građanske svesti.

Kako je istakao, povodom Međunarodnog dana recikliranja, neophodno je podsetiti da je borba protiv klimatskih promena i zaštita planete Zemlje misija svih i hitnost koja se mora rešiti. Za konkurs „Ekoopstina″, angažovanje partnera i timova u protekle dve godine pokazuje svoje rezultate. Više od 100 gradova je apliciralo, skoro 700 službenika i izabranih predstavnika je učestvovalo na seminarima, a nekoliko stotina dece je učestvovalo i komuniciralo o svojim projektima u svojim školama.

Ambasador je pozdravio sve pobedničke gradove prethodnih izdanja.

Vladan Ilić, generalni direktor Saint-Gobain za Srbiju, rekao je da je njihov kompanija sa posebnim zadovoljstvom prihvatila učešće u nastavku projekta „Ekoopstina″. Istakao je da se do sada pokazalo da ova forma projekta pruža veliki podsticaj, kako lokalnim samoupravama, tako i mladim naraštajima koji prihvataju promene, žele inovacije i idu u korak sa vremenom. Za kompanije, kao građevinsku kompaniju koja više od 350 godina osluškuje potrebe društva uvodeći inovativna rešenja i koja je posvećena održivom građevinarstvu i energetskoj efikasnosti, inicijativa „Ekoopština”  je prepoznata kao idealan projekat.

Svrha poslovanja njihove kompanije oslikana je kroz slogan „Making the world a better home”, što dodatno potvrđuje da je Saint-Gobain usklađen sa osnovnom idejom ovog projekta. Ilić je naglasio da veruje da će se, kao i do sada, uključiti mnogo gradova i opština i da će projekat imati uticaj prvenstveno na njihovu lokalnu sredinu, ali i na zemlju u celini, zato što ovakvi projekti omogućavaju perspektivu za nove generacije.

Izvor: Proglas PR

Pregled trgovine otpadom u Nemačkoj

Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

U težnji da se suoči sa izazovima upravljanja otpadom i promoviše održivost, Nemačka aktivno učestvuje u trgovini otpadom, kako uvozom tako i izvozom, kako bi maksimalno iskoristila mogućnosti reciklaže i ponovne upotrebe materijala. Tokom 2023. godine, zemlja je izvršila značajnu razmenu otpada sa drugim zemljama, prema podacima Savezne kancelarije za statistiku (Destatis).

Iz Nemačke je izvezeno 16,3 miliona tona otpada u vrednosti od 11,4 milijarde evra, dok je istovremeno uvezla 13,4 miliona tona otpada za 14,6 milijardi evra. Ove brojke ukazuju na smanjenje u trgovini otpadom u poređenju sa prethodnom godinom, sa padom izvoza kako po količini za 2,8 odsto, tako i po vrednosti za 18 odsto, dok je uvoz doživeo pad od 15,3 odsto po količini i 22,2 odsto po vrednosti. Podaci odražavaju kako globalne ekonomske promene tako i težnju ka efikasnijem upravljanju resursima.

Pročitajte još:

Većina trgovinske razmene otpada Nemačke usmerena je ka evropskim zemljama, sa značajnim izvozom u Holandiju, Belgiju i Italiju, i većim delom uvoza koji dolazi iz Holandije, Poljske i Češke. To potvrđuje čvrstu saradnju unutar evropskog kontinenta u pogledu recikliranja i upravljanja otpadom.

Pored evropskog tržišta, Azija predstavlja značajan spoljni tržišni partner, sa Indijom, Malezijom i Pakistanom kao ključnim destinacijama za izvoz otpada iz Nemačke. Prema podacima 7,6 odsto izvoza otpada odlazi u Aziju, dok samo 0,8 odsto uvoza otpada dolazi iz Azije

Na početku 2024. godine, zabeležen je količinski porast izvoza otpada u odnosu na isti period prethodne godine, dok je vrednost izvoza nešto smanjena. Slično tome, uvoz otpada je pokazao smanjenje kako po količini tako i po vrednosti, što ukazuje na stalnu adaptaciju i optimizaciju u trgovinskim i ekološkim strategijama Nemačke.

Energetski portal

Šta najviše brine vlasnike EV u Velikoj Britaniji?

Foto-ilustracija: Unsplash (ernest-ojeh)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nedavno je objavljeno istraživanje koje se bavi preprekama koje vozači imaju prilikom prelaska na električna vozila, temom kojom se bavio Transport & Environment UK.

Ključni problemi koji su identifikovani u Velikoj Britaniji, iako se ovo verovatno može konstatovati i u mnogim drugim zemljama, uključuju nedostatak javnih punjača, visoku početnu cenu vozila, veći računi za struju, briga o trajanju i zameni baterije i duže vreme potrebno za punjenje u poređu sa klasičnim točenjem goriva.

Detalji ankete koju je objavio Transport & Environment UK otkrivaju specifične brige među ispitanim vozačima: 16 odsto smatra nedostatak punjača kao deo javne infrastrukture glavnim problemom, dok ih dodatnih 20 odsto izražava zabrinutost o istom pitanju, čime ovo postaje briga broj jedan. Skupi početni troškovi su glavna prepreka za 13 odsto ljudi, a za 17 odsto predstavljaju zabrinutost. Visoki računi za struju glavni su problem za 11 odsto ispitanika, dok ih 17 odsto smatra zabrinjavajućim. Životni vek baterije i potreba za njihovom zamenom trenutno brine 9 odsto ispitanih vozača, i dodatnih 19 odsto koji su zabrinuti za isto, iako im još uvek nije primarna briga. Konačno, 9 odsto ispitanika smatra vreme punjenja glavnim problemom, dok 23 odsto izražava zabrinutost.

Pročitajte još:

Ovo su uglavnom najčešći problemi kada se vozači premišljaju o izboru automobila, zbog čega su ispitanici savetovali nekoliko mera. Čak 40 odsto smatra da bi 8-godišnja garancija učinila kupovinu lakšom, dok 39 odsto veruje da bi garantovanje da je ovaj vid punjenja 50 odsto jeftinije od benzina po kilometru kao i besplatna instalacija kućnog punjača bili značajni podsticaji. Međutim, mnogi nisu svesni da su neki od ovih podsticaja već dostupni, iako se apeluje na dodatne mere poput smanjenja cene punjenja i jednakog regionalnog razvoja infrastrukture za EV

Prema podacima svetskih medija u Velikoj Britaniji broj električnih vozila na putevima znatno raste. Ove godine, broj potpuno električnih automobila premašio je 1.000.000, dok ih je dodatnih 620.000 bilo na hibridni pogon. U 2023. godini zabeležen je rast od 18 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su električna i hibridna vozila činila gotovo četvrtinu svih novoprodatih automobila u januaru. Podaci ukazuju da zainteresovanost postoji, a dodatne mere mogle bi dodatno osnažiti vozače.

Energetski portal

PPA ugovori su budućnost zelene tranzicije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: OIE Hrvatska

Kako ozeleniti i ujedno unaprediti svoje poslovanje i time osigurati održivu i sigurnu budućnost za celu zajednicu raspravljalo se danas na 2. Regionalnoj RE-Source Croatia konferenciji posvećenoj razvoju PPA ugovora koja je i ove godine okupila preko 300 učesnika iz Hrvatske i regiona.

Power Purchase Agreement (PPA) ugovor međusobno sklapaju oni koji energiju proizvode iz obnovljivih izvora i oni kojima je ta ista energija potrebna, ili konkretnije, kompanija koja poseduje vetropark i fabrika koja će za svoju proizvodnju koristiti upravo struju iz navedenog vetroparka. U Evropi, takva vrsta ugovora uobičajena je stvar, a da Hrvatska nastoji biti što bliže onome što definiše EU, istakla je direktorka Obnovljivih izvora energije Hrvatska (OIEH), Maja Pokrovac.

Annie Scanlan, direktorka politika i uticaja evropske RE-Source platforme pohvalila je rast potpisanih PPA ugovora u Evropi prošle godine, čak 40 odsto u odnosu na godinu pre sa ostvarenih 10,4 GW novih kapaciteta obnovljive energije što neupitno ukazuje na sve veći zamah potražnje za obnovljivim izvorima energije među evropskim preduzećima. Sektore najvećih korporativnih kupaca obnovljive energije u Evropi u 2023. predvodila je teška industrija, zatim ICT, maloprodaja, telekomunikacije kao i inženjerstvo i tehnologije, dodala je.

Ovi su ugovori alat kako Hrvatska može prestati uvoziti električnu energiju. Važni su i zbog još jedne činjenice, a to je da ćemo zbog velike količine obnovljive energije u određenim delovima dana i velikih kapaciteta koji će se na terenu instalirati, morati imati adekvatan odgovor i u tržišnom smislu, odnosno formiranju cena, podsetio je državni sekretar u MINGOR-u i istakao je kako će u novom dizajnu tržišta električne energije kog Evropska komisija priprema, PPA ugovori biti sastavni deo zakonodavnih rešenja koja ćemo i mi preneti u naše zakonodavstvo.

Pročitajte još:

Foto: OIE Hrvatska

Šta donosi nova reforma tržišta električne energije u Evropi predstavio je Dries Acke, direktor javnih politika u SolarPower Europe. PPA ugovori su put prema stabilnim izvorima energije koji se u budućnosti mogu i deliti, rekao je i naveo primer kako su u Portugalu na fudbalskom stadionu postavljeni solari, a struja se deli sa okolnim stanovništvom.

Šta sve donose nova Pravila o organizovanju veleprodajnog tržišta električne energije raspravljalo se na prvom panelu koji je približio Regulatorni okvir ugovaranja kupovine električne energije. Zaključeno je kako će nova pravila doneti i neke nove mogućnosti poput dogovaranja prodaje struje bez posredovanja treće osobe, iako nije sasvim jasno kako će to funkcionirati u praksi. Takođe, ostala su restriktivna pravila po pitanju hibridnih modela, ali je najvažnije ipak da se sistem pokrene i da se tokom vremena kontinuirano unapređuje sa potrebama tržišta.

Uvod u drugu panel raspravu dao je Guy Brindley, direktor tržišnih analitika organizacije WindEurope koji se osvrnuo na različite modele PPA tržišta. Pojasnio je da kompanija uopšte ne mora biti na istoj mreži kao i proizvođač da bi međusobno sklopili PPA ugovor, što je odlična šema za prekogranične PPA-ove. Primera radi, struja od solara iz sunčanog dela Evrope može se koristiti u oblačnoj severnoj Engleskoj. To je standardni model za Ameriku, ali kod nas u Evropi još nije, pojasnio je Brindley.

Foto: OIE Hrvatska

Izazovi koje proizvođači vide prilikom sklapanja PPA ugovora predstavljeni su na drugom panelu o različitim perspektivama ugovaranja kupnje električne energije iz OIE. Anketa sprovedena među vlasnicima elektrana pokazala je kako je prvi izazov pri sklapanju PPA-ova prenosna cena koju traže kompanije koje energiju kupuju, manjak volumena energije koji se može ponuditi na tržištu na drugom je mestu, dok je na trećem nedostatak kompetencija uprava u tome da se PPA ugovor uopšte dogovara.

O ulozi garancije porekla u okviru strategije prema dekarbonizaciji govorio je Jos Tuinenburg, menadžer za usklađivanje standarda iz The I-TRACK Foundationa. Da PPA ugovor bez  garancije porekla nije „obnovljivi PPA“, pojasnio je Tuinenburg i istakao da je HROTE kod nas taj koji daje garanciju porekla energije.

O istoj se temi raspravljalo i na poslednjem panelu konferencije, na kom su stručnjaci dali odgovore na pitanja šta su uopšte garancije porekla i koja je njihova važnost u dekarbonizaciji. Kod garancije porekla radi se o tome da se svaki megavat-sat registruje na mrežu, a kupci dobiju garanciju da je njihova energija obnovljiva. Zaključeno je kako sistem još nije dovoljno prepoznat te kao unapređenje sistema predložilo se pojednostavljenje procesa poništavanja i time otvaranje tržišta za druge igrače, odnosno liberalizacija istog.

RE-Source Croatia 2024. konferencija završila je B2B susretima između učesnika, a verujemo i dogovorima oko budućih PPA ugovora u zemlji.

Izvor: OIE Hrvatska

Pepeo i gips iz domaćih termoelektrana: Od otpada do resursa budućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (pablo-martinez)
Foto-ilustracija: Unsplash (volodymyr-hryshchenko)

Na drugoj međunarodnoj konferenciji „Pepeo, šljaka, gips – sirovine za cirkularnu zelenu ekonomiju“, koja je održana na Mašinskom fakultetu, istaknuto je od strane predstavnice EPS-a da termoelektrana Kostolac B godišnje uspešno plasira 150.000 tona gipsa na tržište, kao rezultat svojih aktivnosti odsumporavanja. Da bi poboljšala prodaju, kompanija je registrovala gips prema REACH uredbi Evropske Unije, što omogućava lakši pristup tržištu EU i tretira ga kao hemikaliju. Uredba ima za cilj da promoviše konkurentnost hemijske industrije EU, i ima određene zahteve od kompanija poput identifikacije i upravljanjem rizicima povezanim sa hemikalijama koje proizvode, prvenstveno hemikalije moraju proći registraciju kod Evropske agencije za hemikalije. Cilj uredbe je bolje upravljanje rizičnim komponentama i njihova zamena menje štenim altenativama.

Iz tog razloga, u toku je proces registracije pepela po istoj uredbi, što se očekuje da uskoro bude završeno. Proizvodnja gipsa očekuje se da će porasti sa puštanjem u rad novih postrojenja za odsumporavanje i novog bloka u istoj termoelektrani, navodi se na sajtu EPS-a.

Pročitajte još:

Korišćenje pepela i gipsa iz termoelektrana pomaže u smanjenju otpada, jer promoviše reciklažu i  doprinosi očuvanju prirodnih resursa i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (nolan-issac)

Pepeo, na primer, ima potencijal za različite primene u građevinarstvu, proizvodnji betona, kao i u specifičnim oblastima poput sinteze zeolita i ekstrakcije retkih metala, što je od značaja za naprednu tehnologiju.

Gips se široko koristi u građevinarstvu, naročito za proizvodnju gipsanih ploča, maltera i dekorativnih elemenata, a može da se koristi i u procesima tretmana otpadnih voda za uklanjanje suspendovanih čestica i teških metala.

Pored toga, naglašena je važnost pepela i gipsa kao materijala koji se već koriste u razvijenim zemljama, naročito u cementarnama, mada u ograničenim količinama. 

Postoji poziv za veći broj stručnih skupova i studija koji bi promovisali širu upotrebu ovih sekundarnih sirovina. 

Konferencija je okupila stručnjake i kompanije zainteresovane za kupovinu ovih materijala, ukazujući na rastući interes za njihovu primenu u različitim industrijskim sektorima.

Energetski portal

Potpisani ugovori za projekte unapređenja kvaliteta vazduha u 65 gradova i opština

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Ugovori o realizaciji projekata u 2024. godini, čiji je cilj unapređenje kvaliteta vazduha, potpisani su sa predstavnicima 65 lokalnih samouprava širom Srbije, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Ugovori su potpisani za dodelu ukupno 700 miliona dinara kroz tri javna konkursa, za projekte zamene kotlova u toplanama i javnim ustanovama, podršku zameni individualnih ložišta i uklanjanje divljih deponija.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, potpisani ugovori namenjeni su za unapređenju kvaliteta vazduha i zemljišta.

Na osnovu ugovora koji su danas potpisani, kotlovi će biti zamenjeni u Knjaževcu, Ivanjici, Valjevu, Kraljevu, Požarevcu, Vrnjačkoj Banji, Čačku i u drugim gradovima i opštinama.

Sve zainteresovane lokalne samouprave se pozivaju da pripremaju projekte, jer će biti raspisani javni konkurs za dodelilu preostalih sredstava.

Pročitajte još:

Ministarka je čestitala gradovima i opštinama koji su ove godine kandidovali kvalitetne projekte i tako uspeli da iskoriste priliku da unaprede kvalitet života građana u svojim sredinama. Dodala je da je važno da svi koji su dobili sredstva, što pre počnu i sa radovima na terenu, kako bi se u najkraćem roku realizovali ovi projekti.

Javni konkursi koji za cilje imaju bolji kvalitet vazduha i zemljišta raspisuju se četvrtu godinu zaredom, zato što se pokazalo da su te mere dale dobar rezultat.

Tokom prethodnih godina, kroz konkurse zamenjen veliki broj kotlarnica u gradovima poput Valjeva, Kosjerića, Smedereva, Užica, podržano je i više od 3.000 domaćinstava da zamene kućna ložišta i očišćeno je oko 900 divljih deponija.

Energetski portal