Home Blog Page 335

Naučnici upozoravaju: Temperatura okeana početkom aprila najviša u istoriji

Foto-ilustracija: Unsplash (Subtle Cinematics)
Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Okeani su sve topliji, njihova prosečna temperatura početkom aprila, dostigla je čak 21,1 stepen. Naučnici upozoravaju da su dobijeni podaci najviši u istoriji od početka satelitskog snimanja okeana.

Prema saopštenju Nacionalne agencije za okeane i atmosferu (NOAA) oboren je rekord iz 2016. kada je u istom periodu godine temperatura okeana iznosila 21 stepen.

Kako kažu klimatolozi, rast temperature okeana obara sve prethodne rekorde, a prema svim izgledima ove brojke biće sve veće.

Naučnici su u ranijim istraživanjima objavili da globalno zagrevanje utiče i na najdublje delove okeana. Dugo se pretpostavljalo da dubine okeana miruju, ali na žalost, ustanovljeno je i njihovo zagrevanje, koje može biti posledica klimatskih promena.

Pročitajte još:

Ono što posebno zabrinjava sve istraživače okeana jeste što nije u potpunosti poznato na koji način i koliko ovo zagrevanje utiče na ekosisteme i sva dešavanja na površini vode.

Posmatranje promena u okeanima umnogome pomaže u razumevanju klimatskih promena i globalnog zagrevanja.

Energetski portal

Valjevo: na stambenim zgradama izvedeni radovi na energetskoj sanaciji

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tri stambene zgrade u Valjevu na kojima su izvedeni radovi na energetskoj sanaciji, zahvaljujući kojima će potrošnja električne energije biti smanjena oko 30 odsto, obišli su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i ambasador SAD u Republici Srbiji Kristofer Hil.

„Zahvalni smo USAID projektu Bolja energija na podršci Nacionalnom programu energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova, učešćem u finansiranju radova na pet zgrada u Valjevu od kojih su na tri zgrade radovi već završeni. Ukupna vrednost projekta za svih pet zgrada je 10,6 miliona dinara, a efekti se ne mere samo uštedama električne energije i nižim troškovima, već i smanjenjem emisija štetnih gasova”, rekla je ministarka Đedović.

Prema njenim rečima, povećanje energetske efikasnosti važno je ne samo zbog aktuelne energetske krize, nego i u procesu energetske tranzicije, zbog čega je ova oblast jedan od prioriteta kad je reč o investicijama države koja obuhvataju kako javne objekte, tako i domaćinstva.

Pročitajte još:

„Kroz program subvencija Ministarstvo zajedno sa lokalnim samoupravama pomaže građanima da povećaju energetsku efikasnost u svojim domaćinstvima. U prethodnom periodu je za subvencije obezbeđeno oko 2,6 milijardi dinara, a obuhvaćeno je oko 20.000 domaćinstava. Za nastavak programa obezbedili smo dodatnih oko 70 miliona evra, gde očekujemo da subvencije dobije još oko 80.000 domaćinstava”, rekla je ministarka.

Ambasador Hil istakao je odličnu saradnju koju je američka ambasada, kroz projekat Bolja energija, ostvarila sa građanima Valjeva i zahvalio svim učesnicima na projektu, kao i gradonačelniku Valjeva i ministarki Đedović, što su omogućili današnju posetu tokom koje su zajedno imali priliku da se uvere u rezultate projekta.

„Često se o energetici govori i u terminima koji su dosta tehnički ili tehnološki možda nerazumljivi, ali koji se na kraju svode na to da umete da koristite već poznate tehnologije, kao što je toplotna izolacija, i da vrlo brzo vidite rezultate, kao što su znatno manji računi koje dobijate na kraju meseca, a koji su potrošačima na kraju krajeva najbitniji. Što se tiče američke ambasade u Beogradu, veliko je zadovoljstvo što sarađujemo sa Vladom Republike Srbije kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou i naglasio bih da je vrlo važno da ćemo se i u budućnosti baviti nalaženjem rešenja koja su bitna za obične gađane i raditi zajedno na njima”, rekao je Hil.

U okviru zajedničkog projekta Ministarstva rudarstva i energetike, Grada Valjeva i USAID projekta Bolja energija u Valjevu, koji je obuhvatio energetsku sanaciju stambenih zgrada u ulicama Vlade Danilovića, Vladike Nikolaja i Sretena Dudića u Valjevu, završeno je postavljanje termoizolacije i izvršena je zamena ulaznih vrata i prozora na zajedničkim prostorijama.

Energetski portal

Austriji prete višemilionske kazne zbog sporog usaglašavanja sa direktivom EU o energetskoj efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pošto vladajuća koalicija (koju čine Narodna partija Austrije i Zeleni) nije uspela da usaglasi nacionalno i zakonodavstvo EU po pitanju energetske efikasnosti, državi preti kazna. Austrija bi mogla biti kažnjena jer nije prenela originalnu verziju Direktive EU o energetskoj efikasnosti iz 2018. Direktiva je trebalo da bude uključena u nacionalno zakonodavstvo početkom 2021. godine, što je sled događaja za koji opozicija krivi nedostatak jedinstva unutar vlade.

Nakon usvajanja direktive o energetskoj efikasnosti 2018. godine, njena revizija je najavljena kao deo klimatskog paketa u 2021. godini vladajuće koalicije. Revidirana verzija već je u završnoj fazi ponovnih pregovora. Austrija tek treba da verziju iz 2018. godine implementira u nacionalno zakonodavstvo. Zbog toga bi Austrija mogla da dobije kaznu od sedam miliona evra, navodi se u internoj prepisci vlade, prenosi APA.

Pročitajte još:

„Zahvaljujući” nemogućnosti vlade da na vreme prilagodi Zakon o energetskoj efikasnosti, Austrija se suočava sa kaznama EU u milionima evra, rekla je Alojz Šrol, portparolka za energetsku politiku Socijaldemokratske partije (SPÖ). U izjavi, portparolka pozvala se na Ministarstvo za zaštitu klime predvođeno Zelenima, koji do sada nisu uspeli da ubede u implementaciju EU zakona svog koalicionog partnera Narodnu partiju Austrije (ÖVP), nakon što su im predstavili ukupno 12 nacrta zakona.

Komesari EU će se verovatno sastati u drugoj polovini aprila da razgovaraju o tome da li da zatraže od suda EU da kazni Austriju.

Do tada, vladina ustavna služba preporučuje da skupštinski ekonomski odbor postigne sporazum na prvom nivou u znak dobre volje.

Pošto Zakon o energetskoj efikasnosti zadire u nadležnost države, austrijska vlada mora da sakupi dvotrećinsku većinu u parlamentu, za šta se mora osloniti na opozicionu stranku SPÖ.

Izvor: EURACTIV.rs

Početak eksploatacije uglja sa kopa Radljevo kasniće godinu i po – Radi snabdevanja TENT-a proširuje se Polje G

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Elektroprivreda Srbije planira proširenje površinskog kopa G u kolubarskom basenu, a Ministarstvo zaštite životne sredine odredilo je obim i sadržaj Studije o proceni uticaja na životnu sredinu ovog projekta.

Površinski kop Polje G nalazi se u zapadnom delu kolubarsko ugljenog basena i počeo je sa radom nakon završene eksploatacije na kopu Veliki Crljeni, kao njegov zamenski kapacitet.

Proširenje Polja G je, kako se navodi u rešenju Ministarstva, potrebno zbog kašnjenja nabavlje opreme za PK Radljevo.

Dodaje se i da je ugalj sa kopa Polje G boljeg kvaliteta i da će se koristiti za potrebe TE Nikola Tesla u Obrenovcu.

Pročitajte još:

Proizvodnja uglja na ovom proširenju trajala bi još jednu i po godinu, a u tom periodu bi počela eksploatacija iz Radljeva.

Ukupna količina uglja predviđena za otkopavanje iz Polja G je 35 miliona tona uglja, odnosno pet miliona godišnje.

Kop Radljevo je inače najmlađi otkop u Kolubari, a kako je navedeno na sajtu EPS-a, trenutno je aktivan jedan sistem za proizvodnju otkrivke i radi se na otvaranju ugljenog sloja.

Prema ranijim najavama, trebalo je da prve količine uglja sa tog kopa počnu da se otkopavaju tokom ove godine.

Izvor: eKapija

Objavljeni tenderi za rekonstrukciju dve pruge u Vojvodini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za projektovanje rekonstrukcije i modernizaciju dve regionalne pruge u Vojvodini objavljeni su tenderi, kažu iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Ministar Goran Vesić pozvao je sve kompanije da se prijave na tender i urade Idejni projekat sa Studijom opravdanosti i Studijom o proceni uticaja na životnu sredinu rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge Pančevo Glavna – Zrenjanin – Banatsko Miloševo – Subotica kao i pruge Sombor – Vrbas.

Otvaranje ponuda biće obavljeno 11. i 12. maja ove godine u 12 časova, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Vesić je prilikom radne posete Evropskoj komisiji u Briselu, u januaru ove godine, zatražio da Evropska unija finansira obnovu pet regionalnih železničkih pruga, ukupne dužine približno 600 kilometara.

Energetski portal

Veliki pad otkupne cene kukuruza, problem za ratare

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (keem1201)

Očekivanja da će se prodajom žitarica koje su bile na čuvanju u silosima platiti prolećna setva, nisu se obistinila. Razlog je veliki pad otkupne cene i slaba tražnja za kukuruzom, pšenicom, sojom i uljanom repicom. Kratkoročni krediti za finansiranje setve su nepovoljni.

Kilogram kukuruza je nakon berbe koštao 34 dinara, a danas deset dinara manje. Ko je čuvao kukuruz očekujući rast cene, izgubio je zaradu i platio troškove skladištenja. Aleksandra Pomorovački iz Gornjeg Brega će, i pored toga, sejati sedam hektara kukuruza, a troškove setve će pokriti u saradnji sa zadrugom.

,,Gledamo zajedno sa naftom i sa ostalim, sa semenima, znači ukupno je 80.000 dinara, dok je sa zakupom preko 120.000–130.000 dinara ulog po hektaru”, navodi Aleksandra.

Sušna prošla godina ratare navodi da se okrenu kulturama koje bolje podnose nedostatak vlage.

Pročitajte još:

,,Jedino ću suncokret da sejem i čuo sam da je poskupljenje negde oko 25 posto od prošle godine. Najverovatnije ću finansirati kreditom, i od prošle godine imam kredit za đubrivo i za seme”, kaže Mihalj Išpanović, poljoprivrednik iz Mužlje.

Zadruge koje koriste kredit za finansiranje setve, troškove bankarske kamate moraju da obračunaju proizvođačima koje finansiraju. Trenutno se to ne isplati, ocenjuje stručnjaci.

,,Kažu da deset posto traže. Deset posto u ovom trenutku ne možete napraviti na poljoprivrednim proizvodima. Tako da mi nismo uzeli kredit. Dosta robe smo dobili na konsignaciju. Dosta robe smo dobili pod uslovom da ako je prodato–prodato, ako ne – možemo da vratimo”, rekao je Jožef Šandor, ZZ “Napredak” Gornji Breg.

Pad cena žitarica ratarima je odneo planiranu zaradu. Pšenica je bila 39, sada je 23 dinara za kilogram. Uljana repica obećava dobar rod, ali ne i cenu. Trenutno je oko 41 dinar za kilogram, skoro duplo niže nego lane.

Izvor: RTS

Rumunske vlasti na sudu: prvi put u regionu, tužba zbog lošeg odgovora na klimatske promene

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)
Foto-ilustracija: Freepik (kamchatka)

Jedna od najuticajnijih nevladinih organizacija u Rumuniji, Declic, podnela je tužbu protiv države zbog neuspešnog smanjenja i ublažavanja rizika klimatske krize. Aktivisti traže od suda da za svaki dan pasivnosti na tom polju propiše novčane kazne za rumunskog premijera, Nikolaje Čuke, i za ministre životne sredine i energetike, piše Klima101.

Kako se navodi u predmetu, ovi politički zvaničnici prekršili su svoje zakonske obaveze da usvoje i sprovedu strategiju energetske tranzicije koja bi bila u skladu sa Pariskim sporazumom o zauzdavanju globalnog zagrevanja na 1,5 °C.

Ovo je prva rumunska klimatska parnica u istoriji i prva parnica tog tipa u regionu.

Ali globalno gledano, nije u pitanju nikakva novina. Broj ovakvih sporova na svetu se od 2015. godine više nego udvostručio.

Prestupnike tuže stanovnici Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Italije, Danske, Papua Nove Gvineje… A od sada su na listi klimatskih tužilaca i Rumuni. Većina suđenja pokreće se protiv vlasti – nacionalnih i subnacionalnih.

Kako pokazuje izveštaj koji je objavila Londonska škola ekonomije, vlada se našla na optuženičkoj klupi u 70 odsto slučajeva u periodu od maja 2021. do maja 2022, dok su preostale tužbe upućene uglavnom kompanijama. Sa druge strane, podnosioci zahteva pretežno nevladine organizacije ili pojedinci, zasebno ili udruženim snagama.

Pročitajte još:

Prvo ročište u Rumuniji zakazano je za 10. april ove godine u Apelacionom sudu u Klužu. Tužbi će se pridružiti još dve nevladine organizacije: Bankwatch Romania i 2Celsius.

„Podnosimo tužbu zato što rumunski političari godinama jednostavno obećavaju”, kazala je koordinatorka kampanje u Declic-u, Roksana Penća Bradatan. „Potpisuju međunarodne ugovore i prisustvuju samitima o klimatskim promenama, a onda se vrate u Rumuniju bez ikakvih planova za dalje.”

Dok se u ostatku sveta ubrzava zaokret ka zelenim tehnologijama i održivom razvoju zbog ozbiljne pretnje koja se nadvija nad planetom, ovakve optužbe na račun rumunskog rukovodstva podsećaju na skoro iznesene stručne ocene o stanju u Srbiji.

Međutim, rumunske nevladine organizacije odlučile su da presaviju tabak.

„Reč je o našoj budućnosti i budućnosti naše dece”, izjavila je Bradatan. „Kao rezultat, tražimo pravdu na sudu. Kako bismo ih naveli na brigu, zahtevamo da se predstavnicima države plata smanji za 20 odsto svakog dana kada ne delaju.”

Tužioci zahtevaju sudski nalog sa zahtevom, upućenom vlastima, da se preduzmu sve neophodne akcije za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 55 odsto do kraja decenije u odnosu na količine oslobođene 1990, kao i da Rumunija do sredine veka dostigne klimatsku neutralnost.

Osim toga, traži se da država poveća udeo obnovljivih izvora u finalnoj energetskoj potrošnji na 45 odsto do 2030. Aktuelni cilj, prema klimatskom i energetskom planu koji je Rumunija usvojila, iznosi 30,7 odsto. Prema podacima iz 2020, udeo obnovljivih izvora u finalnoj energetskoj potrošnji bio je 24,5 odsto.

Borba za pravdu na polju klimatskih promena ne počinje i ne završava u Rumuniji

Zaključno sa majom prošle godine, u globalnoj bazi klimatskih parnica zabeleženo je ukupno 2.002 tekuća ili zaključena slučaja. Više od polovine, čak 1.426, vodilo se ili se vodi na američkim sudovima. Ali i u drugim državama vidan je trend povećanja sudskih postupaka vezanih za borbu protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Civilno društvo tako je pobedilo u predmetima protiv Francuske, Holandije i Irske – sudovi su odlučili da ove nacije treba da implementiraju efikasne politike na putu ka klimatskoj neutralnosti.

I britanski aktivisti su izvojevali pobedu protiv države – Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva doneo je tokom 2022. presudu da plan vlade za neto nulte emisije, donet u cilju dekarbonizacije, nije u skladu sa Zakonom o klimatskim promenama. Odlučeno je da klimatska strategija treba da se ažurira u roku od osam meseci.

Deluje kao da mnoge vlasti nedovoljno odlučno pristupaju vodećem izazovu modernog doba, a u međuvremenu zabrinutost povodom klimatske krize dopire do svih starosnih grupa stanovništva. Dobar pokazatelj toga su i dva skorašnja predmeta koja su protiv Austrije podnela deca zahtevajući generacijsku pravdu, a protiv Švajcarske građanke prosečne starosti od 73 godine koje smatraju da klimatske promene narušavaju njihovo zdravlje.

Jedan od posebno uspešnih sporova odigrao se u Brazilu. Četiri tamošnje partije pokrenule su 2020. postupak protiv vlade zato što poslednjih godina nije uspevala da distribuira novac iz klimatskog fonda. Dve godine kasnije, doneta je istorijska presuda: Brazil je prva država na svetu koja je prepoznala Pariski sporazum kao ugovor o ljudskim pravima koji ima prednost nad nacionalnim zakonima.

Ipak, nisu samo države optužene za nedelovanje na polju ograničenja porasta temperature ili za odgovornost u stvaranju problema. Sve je više predmeta protiv fosilne industrije, finansijskih institucija i fabrika. Samo od početka 2023. tužbe su, između ostalog, isporučene i na adrese naftne kompanije Shell, banke BNP Paribas i cementare Holcim u Indoneziji.

Naposletku, klimatske parnice postaju sve zastupljenije sredstvo za odgovornije upravljanje u svetlu globalnog zagrevanja, a pionirska takva borba na Balkanu trenutno je u toku.

„Vreme je da preoblikujemo pitanje odgovornosti za klimatsku krizu”, istakla je predsednica BankwatchRomania, Jona Ćuta. „Umesto da se okrene održivim rešenjima, rumunska vlada je najvećim zagađivačima dala veliku slobodu, uvek stavljajući odgovornost pojedinca ispred istinske odgovornosti zagađivača, među kojima su mnoge kompanije u državnom vlasništvu. Nadamo se da će ovaj slučaj to ispraviti.”

Izvor: Klima101

Alarmantno – Ugrožena najvažnija kolonija ptica u Ulcinju!

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica
Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

Najglasniji alarm za ptice zvoni upravo sada! Velika kolonija vodenih ptica koja se nalazi u Gornjem Štoju ugrožena je nelegalnim građevinskim radovima koji se odvijaju na svega 50 metara od same kolonije. Najugroženija je, pre svega, jedina kolonija čaplje kašikare na teritoriji Crne Gore, ali i druge zaštićene i ugrožene vrste poput blistavog ibisa, malog kormorana, gaka, male bele, žute, sive i čaplje govedarke, koje štiti kako nacionalno zakonodavstvo, tako i međunarodne direktive i konvencije.

Radovi koje je CZIP uočio na ovom lokalitetu prijavljeni su ekološkoj i urbanističko-građevinskoj inspekciji prošle godine u maju mesecu u saradnji sa NVO MANS.

“Po našim istraživanjima, sporne parcele su u vlasništvu Prve i NLB banke. Nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, ekološka inspekcija nas obaveštava da na licu mesta zatiče mehanizaciju bez registarskih oznaka, zbog čega ne može identifikovati vlasnika. Takođe, pomenuta inspekcija kontaktira dve banke koje po podacima iz katastra imaju vlasništvo nad parcelama i koje negiraju bilo kakvu povezanost sa radovima”, navodi se na sajtu Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Ekološka inspekcija je, takođe zaključila da je očigledno da se na pomenutim parcelama vrši nasipanje materijala u cilju izgradnje objekata, pa je našu inicijativu dalje dostavila na postupanje građevinskoj i komunalnoj inspekciji opštine Ulcinj. Koliko su obe inspekcije ažurne, najbolje pokazuje današnje stanje – prostor se nastavlja devastirati, počinilac ostaje nepoznat i nesankcionisan, a građevinska inspekcija oglašava nenadležnom, te u dobrom, starom maniru predmet vraća ekološkoj inspekciji. 

Pročitajte još:

Proteklih dana, obilazeći lokaciju CZIP je uočio da su radovi nastavljeni i prošireni u odnosu na prošlu godinu, čime je močvarno i šumsko područje Gornjeg Štoja uništeno do neprepoznatljivosti. Stabla su posečena, močvara zatrpana zemljom i šutom, pri čemu je, osim ugrožavanja kolonije i samo stanište trajno uništeno.

Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

Navedena lokacija je PUP-om opštine Ulcinj označena kao područje od međunarodnog značaja, tzv. Emerald područje, pa je neshvatljivo da ne postoji interes da se vrši kontola ovakvih vrednih staništa, a pogotovo da se uloži dodatni napor u pronalasku odgovornih koji ga devastiraju. 

“Pitamo se šta čeka građevinska inspekcija? Da ovde nikne turistički kompleks ili zgrada sa apartmanima, pa da tek onda posthumno reaguju? Kako to da inspekcije konačno ne prihvate i sprovode svoju preventivnu ulogu kada je zaštita prostora i prirode u pitanju?

Osim divlje gradnje koju smo zabeležili, opstanak kolonije je upitan usled izgradnje mosta preko Bojane koji će povezati Albaniju i Crnu Goru. Kako je planirano da most prolazi tik uz koloniju, neophodno je izmestiti trasu puta i mosta, jer su u suprotnom šanse da kolonija opstane svodene na minimum, posebno uz prisutnu nelegalnu gradnju”, dalje se navodi.

Ovim je, pored kolonije u Štoju, ugrožen i opstanak nekih od najvažnijih vrsta Ulcinjske solane, te se uništavanjem ove kolonije degradira međunarodno važna i priznata vrednost Ulcinjske solane, već veoma osetljivog i pogođenog ekosistema.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica pozivaju Opštinu Ulcinj da pre svega hitno zaustavi radove na spornoj parceli u Gornjem Štoju, ispita nelegalne aktivnosti i u saradnji sa nadležnim organima pronađe počinioce, te ih adekvatno kazni i trajno zabrani dalje radove koji ugrožavaju jedinu i jedinstvenu koloniju vodenih ptica na prostoru čitave Crne Gore.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

EU: Predlozi za smanjenje supstanci koje oštećuju ozonski omotač

Foto-Ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Pixabay

Države članice dogovorile su mandat predsedništva kako bi započeo pregovore sa Evropskim parlamentom o dva predloga propisa, koji imaju za cilj postepeno smanjivanje supstanci (čestica) koje izazivaju emisiju gasova staklene bašte i oštećuju ozonski omotač, navodi se na sajtu Evropskog saveta i Saveta Evropske unije.

Uticaj koje fluorisani gasovi imaju na globalno zagrevanje je i do nekoliko stotina hiljada puta veći od CO2. Čestice koje oštećuju ozon dovode do formirana rupe u ozonskom omotaču, koji predstavlja zaštitu od UV zraka.

Iako je postojeće zakonodavstvo EU već značajno ograničilo upotrebu ovih gasova, predlozi o kojima se raspravlja dodatno će smanjiti njihove emisije u atmosferu.

Ovakve supstance i dalje su dozvoljene u laboratorijama i hemijskoj proizvodnji, a regenerisane supstance se mogu koristiti u specijalizovanoj opremi za zaštitu od požara, kao što je u avionima.

Pročitajte još:

Fluorisani gasovi nalaze se u brojnim proizvodima koji se koriste u svakodnevnom životu, kao što su frižideri, klima uređaji i lekovi. Takođe se koriste u toplotnim pumpama i rasklopnim uređajima u elektroenergetskim sistemima.

Predlog revidirane uredbe posebno uključuje izričit zahtev da se određene vrste pena koje sadrže ove supstance, povrate iz građevinskog otpada i otpada od rušenja, kako bi se unišile ili ponovo koristile.

Cilj je i da se modernizuje sistem licenciranja kako bi se uskladio sa postojećim trgovinskim pravilima u oblasti životne sredine, koji omogućavaju automatsku carinsku kontrolu po pošiljci, uz zaustavljanje nelegalne trgovine.

Pregovarački mandat koji su dogovorile države članice pridržava se principa predloga uz unošenje nekoliko izmena od strane Saveta, kao što je ona da se odlože neke zabrane koje su uglavnom u vezi sa toplotnim pumpama, kako bi se predlog usaglasio sa ciljevima postavljenim u okviru REPoverEU. Savet je, primera radi uključio i zabranu upotrebe veoma snažnog gasa staklene bašte sumpor heksafluorida, koji se koristi u električnim razvodnim uređajima, uz istovremeno dodavanje niza zaštitnih mera kako bi se izbeglo da ove zabrane ugroze funkcionisanje električnih mreža.

Savet i Parlament sada treba da uđu u pregovore kako bi postigli dogovor o konačnom obliku propisa. Sporazum će tada morati da formalno usvoje obe institucije, pre nego što bude objavljen u Službenom listu EU i stupi na snagu.

Energetski portal

Crtu dozvoljenog zagađenja vazduha za ovu godinu, već smo preskočili

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)
Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Po Zakonu o zaštiti vazduha toleriše se 35 dana u godini sa prekoračenjem srednjih dnevnih graničnih koncentracija zagađujućih PM čestica. To je već za prva tri meseca u ovoj godini prekoračeno na 16 državnih automatskih mernih stanica u Srbiji.

Na vrhu liste po broju dana sa prekomernim zagađenjem su Valjevo, Leštane, Novi Pazar, Užice, Borča, Mladenovac, Kosjerić, Zemun… Građani Valjeva su za 90 dana u ovoj godini čak 62 dana disali zagađen vazduh.

U zdravstvenim ustanovama primećuju povećan broj oboljenja u zimskom periodu kada su u vazduhu povećane koncentracije zagađujućih materija.

„Naravno da su na prvom udaru deca. Zbog toga treba obratiti pažnju na pojavu tih nekih bolesti prvenstveno dolazi do povećanja respiratornih bolesti kod dece a i nekih drugih“, istakla je dr Slađana Stanković, Zavod za zdravstvenu zaštitu Valjevo.

Pročitajte još:

„Ključ definitivno i najbolji način da smanjimo ako ne i totalno rešimo problem aerozagađenja je svakako gas“, istakao je. Lazar Gojković, gradonačelnik Valjeva.

Valjevo je prošle godine imalo 144 dana sa prekomernim zagađenjem, a Novi Pazar 141, a ove godine već 50.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

„Suspendovane čestice koje su razlog ovom zagađenju sa sobom nose i druge zagađujuće uzročnike, viruse, bakterije i doprinose pogoršanju nekih osnovnih bolesti kod hroničnih plućnih bolesnika i kardiovaskularnih, malignih itd“,rekla je dr Selma Bihorac, Zavod za zdravstvenu zaštitu Novi Pazar.

“Narod nije informisan jer u tim najzagađenijim danima imamo situacije da ovde viđamo sportiste koji se rekreiraju na otvorenom, decu…”, rekao je  Emir Murselović, grupa građana “Za zdrav Novi Pazar”.

Godišnji izveštaji Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je vazduh jako zagađen u svim velikim gradovima.

„Ako posmatramo samo milionske gradove u Evropi, Beograd je zaista na prvom mestu po zagađenju.

Do određene mere možete subvencijama, podstrekom građanima za poboljšanje načina grejanja obezbeđivanja daljinskog grejanja, da ljude na neki način privolite da smanje te emisije. Mora da se ono što postoji zapisano u zakonskoj regulativi počne da se sankcioniše i da se primenjuje“, istakao je Dejan Lekić, Nacionalna ekološka asocijacija.

U EU su emisije glavnog zagađivača PM2,5 pale za trećinu u poslednjih 15 godina. I u Srbiji ćemo imati čistiji vazduh ako se ostvare mere predviđene Programom zaštite vazduha do 2030. godine, koji je donet krajem prošle godine.

A predviđeno je da se uz primenu čistijih tehnologija mora smanjiti emisija zagađujućih supstanci iz energetskog sektora, industrije, ložišta, saobraćaja.

Izvor: RTS

Fabrika Pionir: Smanjene emisije štetnih gasova u proizvodnji za 50 odsto

Foto: Pionir
Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Svedoci smo da je glavni problem današnjice ekološko zagađenje, što utiče na zdravlje svih nas. Shodno tome, potreba je da učinimo koliko možemo da zaštitimo i unapredimo kvalitet životne sredine.

Postoje mnogobrojni izvori obnovljive energije, što znači da ne treba imati izgovor da ne damo svoj doprinos očuvanju prirode. Kompanije koje imaju proizvodnju mogu doprineti modernizacijom proizvodnih sistema u skladu sa ekološkim standardima.

U Srbiji je primer ovakvog ulaganja kompanija Pionir, koja je u aktuelni projekat smanjenja emisije štetnog gasa investirala značajna novčana sredstva, te isti redukovala za 50 odsto, u fabrici konditorskih proizvoda u Subotici. Snabdevanje postrojenja se vrši iz obnovljivih izvora energije, koji potiču od geotermalnih voda.

’’Ovo je samo prvi korak u cilju održivog poslovanja, a u narednoj fazi nas očekuje velika investicija u solarnu energiju’’, rekli su iz Pionira.

Nadamo se da će ovaj primer slediti druge kompanije, i nastojati da prilagode svoju proizvodnju trendovima ekološke održivosti. Uvereni smo da je ovo značajni korak ka poboljšanju zaštite i kvaliteta životne sredine u našoj zemlji.

Izvor: Pionir

SRPSKO-FRANCUSKI FORUM ZA INOVACIJE

Foto: Ambasada Francuske
Foto: Ambasada Francuske

Drugi srpsko-francuski Forum za inovacije u organizaciji Ambasade Francuske u Srbiji i Fondacije Tempus okupio je tokom nedelje u hotelu Radisson Collection, Old Mill više od 200 učesnika, među kojima su bili dekani i prodekani fakulteta u Srbiji, direktori istraživačkih instituta i javnih organizacija, preduzetnici i istraživači.

Osmišljen da okupi istraživače i poslovne aktere kako bi se podstakao razvoj inovativnih rešenja i proizvoda koji mogu da stvore prilike za zapošljavanje mladih talenata iz Srbije, Forum se 2023. fokusirao na novim rešenjima koja se nude u sektoru obnovljive energije i biotehnologije. Međunarodno priznati francuski naučnici iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja CNRS iz Francuske izneli su svoje vizije inovacija, dok su njihove sa Instituta Mihajlo Pupin i Instituta Vinča predstavili vodeće projekte francusko-srpske saradnje u oblasti istraživanja. Događaj je moderirala Jelisaveta Lazarević, prodekanica FEFA i članica upravnog odbora AFA – All for all, udruženja koje radi na integraciji žena u sfere digitalnih karijera.

Ambasador Pjer Košar je na otvaranju događaja istakao značaj jačanja evropske i bilateralne naučne saradnje i partnerskih programa koje Francuska koristi da podrži ovu saradnju, uključujući program Partnertsva Iber Kirijen (Hubert Curien) – Pavle Savić i „IT makeS(ci)ENSE„ program koji podstiče stručni boravak naučnika iz Srbije u Francuskoj. On je istakao i ovogodišnju novinu, projekat „Misija Francuska“ koji će omogućiti da četiri srpska startapa bolje upoznaju  Francusku i nove partnere za saradnju, kao i francuske aktere u oblastima kojima se bave.

Pročitajte još:

Foto: Ambasada Francuske

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, profesorka Jelena Begović, izrazila je svoje zadovoljstvo prilikom otvaranja Foruma što je ministarstvo partner ove manifestacije koja stvara čvrste veze između srpskih i francuskih naučnika i univerziteta. Ona je podsetila na značaj programa “PHC – Pavle Savić”. Naglasila je značaj ohrabrivanja naučnika da razvijaju duh preduzetništva uz pomoć različitih programa obuke. Inovacija i preduzetništvo su pojmovi u srcu održivog razvoja i održivog ekosistema za svet sutrašnjice. Govorila je o projektu Bio4Campus, gde je ideja da se okupe ekosistemi, javni i privatni akteri vezani za nauku oko biotehnologije u cilju stvaranja srpskog inovacionog centra.

Srpsku nacionalnu agenciju koja se bavi programom Erazmus+, Fondaciju Tempus, predstavljala je na forumu njena izvršna direktorka Marija Filipović-Ožegović, koja je napomenula je da je potrebno proći kroz više pokušaja pre nego se postigne uspeh i da je cilj da „nastavimo da rastemo zajedno i opremimo istraživače alatima koji im omogućavaju da razvijaju, razmenjuju i stvaraju veze kako bi imali rezultate u narednim godinama.“

Foto: Ambasada Francuske

Na Forumu su dodeljene nagrade za “Innovation Forum Hackathon”, u kome su se takmičili studenti sa različitih srpskih univerziteta. Pobedili su studenti Univerziteta u Kragujevcu s projektom koji predlaže rešenja kojim se zadovoljavaju energetske potrebe do 2030. godine.

Borina Andrieu, generalni direktor “Wilmotte et associes”, svetski poznate arhitektonske kompanije, pohvalila je kvalitet srpskog i francuskog naučnog i preduzetničkog ekosistema i predstavila projekat i dizajn “Station F” u Parizu, koja je postala najveći startap inkubator na svetu.

Tri panela, koje je moderirala Jelisaveta Lazarević (AFA, FEFA), okupila su vodeće srpske i francuske stručnjake koji, u različitim domenima, doprinose naučnoj saradnji i prenošenju inovacija na tržište.

U prvom panelu „Innovation is a mindset“, čiji je cilj bio da podstakne preduzetništvo među istraživačima kroz valorizaciju njihovih istraživanja, Lik Žulia, naučni direktor Reno (Renault) grupe podržao je stav da inovacije moraju da odgovore na potrebe stvarnosti i ljudi u svakodnevnom životu. Frank Dumenil, potpredsednik Univerziteta u Lilu za valorizaciju istraživanja predstavio je strategije valorizacije i podsetio da naučnici moraju da prihvate osnove preduzetništva kako bi naučna saznanja pretvorili u stvarnost kroz avanturu startapa koji ideje pretvaraju u realnost. Loran Larže, direktor FEMTO inženjeringa na Univerzitetu Franš Konte, podsetio je da monetizaciju posebno naučni akteri moraju da uzmu u obzir kako bi identifikovali relevantne tržišne kategorije. Govornici su takođe odgovarali na pitanja koja je generisao ChatGPT o veštačkoj inteligenciji i njenoj regulaciji, o budućnosti globalnih tehnologija, o valorizaciji znanja oko startapa u zdravstvu i o perspektivama otkupa naučnih startapova.

Foto: Ambasada Francuske

U drugom panelu „From the lab to the market” koji je za cilj imao promovisanje postojećih francusko-srpskih istraživačkih projekata i primera partnerstava sa privatnim i javnim sektorom, Jasmina Grbović Novaković, rukovodilac Centra izvrsnosti za vodonik i obnovljivu energiju Instituta za nuklearne nauke Vinča podelila je svoje iskustvo saradnje sa NEEL institutom u Grenoblu na kapacitetima za skladištenje vodoničnih gorivnih ćelija za održivu mobilnost. Vensan Bone, vanredni profesor robotike u laboratoriji LAAS-CNRS svedočio je o koristi od programa Iber Kirijen (PHC) na primeru srpskih doktoranada koji su uspeli da osnuju startap. Marko Batić, direktor za međunarodnu saradnju Instituta Mihajlo Pupin govorio je o tome kako su partnerstva uspela da stvore stvarne komplementarnosti sa svojim brojnim partnerstvima, među kojima je više od 30 sa Francuskom.

U završnom panelu “Next steps” predstavljeni su finansijski i metodološki alati koji mogu da podstaknu francusko-srpsku saradnju, uključujući revolucionarne izglede koje nude kvantno računarstvo i evropski fondovi. Koviljka Stanković, profesorka na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, detaljno je opisala potencijal nuklearne energije i njene primene u proizvodnji dekarbonizovane energije u Srbiji. Ona je podsetila na različite ciljeve koje je Srbija definisala i akte koje je potpisala nakon Pariske konferencije o klimi 2015. godine, a svoje izlaganje je završila naglašavanjem značaja akademskog partnerstva sa Francuskom. Žan-Batist Boasu, konsultant Instituta za otvorenu diplomatiju i Cepton Strategies, ​​objasnio je potencijal tehnologije kvantnog računarstva kao sledeće prekretnice u inovacijama. I na kraju, Solen Ševalije iz francuskog Ministarstva za istraživanje i nauku objasnila je višestruke mogućnosti i projekte koji se mogu finansirati kroz program „Widening“ Horizon Europe za podršku naučnoj saradnji Srbije i Francuske.

Popodne je bilo posvećeno pokretanju projekta „Misija Francuska“ sa timovima iz naučno-tehnoloških parkova iz Beograda, Novog Sada, Niša i Čačka. Učestvovalo je 11 startap kompanija, a njih četiri su dobile priliku da sledećeg juna upoznaju francuske partnere : Atfield Technologies, Cooperation Manager, IdeaBuddy i Tapni.

Izvor: Ambasada Francuske

Podrška poslovnih asocijacija u izradi regulatornog okvira u oblasti OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O regulatornom okviru za razvoj sektora OIE i učešću privrede u procesu energetske tranzicije razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike, predstavnici Američke privredne komore (AmCham) u Srbiji, NALED-a, Saveta stranih investitora i Privredne komore Srbije.

Đedović je tom prilikom objasnila da je cilj izmena Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije da obezbedimo uslove za integraciju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz OIE, a da istovremeno imamo siguran rad elektroenergetskog sistema, što znači i sigurnost snabdevanja, navodi se u saopštenju.

“Predložena rešenja trebalo bi da reše problem velikog broja zahteva koji izaziva zabrinutost operatora sistema zbog fleksibilnosti, a da privreda istovremeno dobije predvidljiv i stimulativan zakonski okvir za ulaganje u zelenu energiju”, navela je ona.

Pročitajte još:

Predstavnici poslovnih asocijacija istakli su spremnost da osnaže dijalog i ponude kvalitetna rešenja u izradi regulatornog okvira u oblasti OIE, uz korišćenje iskustava drugih zemalja.

Takođe, oni su istakli značaj koji za kompanije ima ulaganje u sopstvene kapacitete iz OIE zbog usklađenosti sa propisima EU i ostvarivanja korporativnih standarda i ambicija za smanjenje ugljeničnog otiska.

Energetski portal

Bezbednost hrane je strateško pitanje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

U Privrednoj komori Srbije (PKS) održana je prva debata u okviru projekta Grow up – snaga zemlje, posvećena poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Govoreći o izazovima i šansama za srpsku poljoprivredu, Marko Čadež, predsednik PKS, ukazuje živimo u vremenu kada je bezbednost hrane strateško pitanje od nacionalnog značaja, kao i da je suštinki važan fer odnos i dijalog privrede i države.

„Ono što je nama od izuzetnog značaja jeste da imamo konstruktivan i otvoren dijalog između privrede i države. Pitanje bezbednosti hrane je nacionalno pitanje. Dve stvari su nam važne, a to su aktuelni problemi, ali i da vidimo kako da podstaknemo razvojne šanse koje do sada nismo mogli da podržimo. Jedno je naravno tehnologija. To je veliko pitanje, što zbog globalnog ekonomsko strateškog aspekta, što zbog zbog položaja na kom se nalazimo“, istakao je Čadež.

Kao zemlja, po njegovim rečima, moramo da jačamo prerađivačku industriju i da je razvijamo. „U proteklim godinama, imali smo veliki broj inicijativa koje ste vi, (privreda) poslali Ministarstvu poljoprivrede. U nekim godinama je bilo prihvaćeno polovina, nekad trećina“, podseća Čadež.

Pročitajte još:

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković  zahvalna je PKS na organizaciji skupa i ideji da se u formi debate i dijaloga priča o poljoprivredi, kako bi pokazali na pravi kako je Srbija krenula velikim iskorakom napred.

Kako je objasnila, projekat Grow up – snaga zemlje će predstaviti poljoprivredu i sve ono što smo pokrenuli, što je jako bitno.

„Mali poljoprivrednici će imati benefite tako što će administrativni poslovi ubuduće biti brži, operativniji i transparentniji. Moći će da dobiju sredstva koja su opredeljena budžetom za ovu godinu u ovoj godini’’, objasnila je ministarka govoreći o novom sistemu eAgrar.

Poljoprivrednici će svojim registrom upravljati sami, i u svakom trenutku će imati uvid u svoje stanje, rekla je Tanasković. Dodala da će morati da se isprave sve nepravilnosti, kako bi, kaže ona, ubuduće imali tačnu bazu.

“Na taj način ćemo teritorijalno pogađati šta kom regionu u Srbiji nedostaje”, rekla je Tanasković.

Direktor instituta za informacione tehnologije biosistema Biosens Vladimir Crnojević kaže da je njihova misija da podrže transformaciju, te da je to “nešto što je potpuno izvesno da će se dogoditi u Srbiji”. Crnojević je takođe dodao da Srbija mora da iskoristi kapacitete informacionih tehnologija kako bi unapredila svoje sisteme i išla u korak sa svetom.

Skup u PKS okupio je skoro 200 učesnika – eksperata, predstavnika kompanija, institucija, poslovnih asocijacija. U okviru projekta Grow up – snaga zemlje, biće održano još pet regionalnih debata širom Srbije – o stočarstvu, ratarstvu, voćarstvu, povrtarstvu i organskoj proizvodnji.

Izvor: PKS

U obalnim vodama do 100 puta više mikroplastike nego pre šest godina

Foto: Facebook (screenshot)
Foto-ilustracija: Pixabay (giogio55)

Mikroplastika se nalazi svuda oko nas, u zemljištu, vodi, pa čak i ljudskom organizmu. I često ostanemo zapanjeni kada čujemo gde je sve pronađena, a izgleda da će je biti sve više i više. 

Prema najnovijim istraživanjima mikroplastike sve više ima rekama. Zahvaljući članovima tri veslačka tima koji su prikupljali uzorke vode tokom učešća na trci dugoj 2.000 milja, naučnici su došli do saznanja da je zagađenje mikroplastikom u britanskim obalnim vodama 100 puta veće nego pre šest godina.

Naučnici koji su proučavali uzorkovanu vodu otkrili su da je nivo mikroplastike u vodi do 100 puta veća od nivoa koju su pokazali podaci koje je prikupio Centar za životnu sredinu, ribarstvo i nauku o akvakulturi (Cefas) 2017. godine.

Pročitajte još:

Zagađenje voda jedan je od najvećih izazova naše generacije. Oprema korišćena za prikupljanje podataka omogućila nam je da uhvatimo mnogo manje čestice – tako da smo dobili tačniju sliku o tome gde je i koliko je mikroplastike. Vremenom će značajno poboljšati naše razumevanje izazovnog problema mikroplastike u našoj vodi”, objasnila je dr Fej Koučer.

U mikroplastiku spada svaki komad plastike manji od pet milimetara kao što su vlakna od odeće, perlice, plastične granule i komadići polomljene plastike. Za mikroplastiku se govori da su to sitne „mrlje“ koje se kreću u vodenim površinama i značajno mogu da naštete vodenom ekosistemu, jer ih je teško pratiti, a samim tim i ukloniti.

Energetski portal

Utvrđene dalje aktivnosti na poboljšanju kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)
Foto: Vlada Republike Srbije

Na Radnoj grupi za sistemsko rešavanje pitanja zaštite vazduha, kojoj se predsedavala premijerka Ana Brnabić, analizirani su koraci koje su uradili operativni timovi od prošlog sastanka.

Problem zagađenosti vazduha podeljen je na četiri osnovna segmenta: individualna ložišta, saobraćaj, energetska efikasnost i izvori zagađenja vazduha iz poljoprivrede.

Na sastanku su utvrđeni dalji koraci koji se odnose na pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta lošijeg kvaliteta u 10 jedinica lokalne samouprave, kao što su Beograd, Niš, Kragujevac i druge, koje spadaju u najzagađenije kada je reč o PM česticama.

Predsednica Vlade naglasila je da je neophodno ustanoviti šta će biti dodatni efekti većeg pošumljavanja i istakla da već sada postoje konkretni rezultati, ali da je namera da se mnogo više uradi u budućnosti.

Pročitajte još:

Članovi Radne grupe usaglasili su se da se u naredna 24 meseca izvrši gašenje kotlarnica u javnim institucijama koje trenutno koriste ugalj, mazut i lož-ulje za grejanje, a za koje postoje tehničke mogućnosti priključenja na sistem daljinskog grejanja ili na gasovod.

Prema rečima premijerke, javnosti će uskoro biti predstavljen čitav Akcioni plan koji prati Program zaštite vazduha u Srbiji za period od 2022. do 2030. godine, kako bi uvideli konkretne projekte koji se sprovode.

Takođe, članovi Radne grupe konstatovali su da je za domaćinstva jedno od rešenja subvencionisan prelazak na ekološke načine grejanja, a kada je reč o smanjenju zagađenja koje nastaje iz saobraćaja tokom ove godine biće postavljeno 10 novih elektropunjača na auto-putevima.

Na sastanku je istaknuto da će se intenzivno raditi na tome da se svim građanima finansijski olakša prelazak na ekološki prihvatljive energente koji ne zagađuju vazduh.

Energetski portal