Home Blog Page 801

Japan podržava Srbiju na putu zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash ( Kumiko Shimizu)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je u petak sa ambasadorom Japana Đunićijem Marujamom o aktuelnim pitanjima zaštite životne sredine i svetskim naporima u borbi protiv klimatskih promena.

U otvorenom razgovoru sagovornici su razmenili stavove i mišljenja o ključnim pitanjima očuvanja životne sredine i prirodnih resursa, koje je izazov u globalnim i nacionalnim okvirima, a istovremeno prostor za jačanje bilateralnih odnosa država, napredak i razvoj na principima zelene ekonomije.

Ministar Goran Trivan je tom prilikom ukazao na značaj i prve rezultate Konferencije Ujedinjenih nacija o promeni klime COP 25 koja se održava u Madridu, Španiji, a u čijem radu učestvuje i delegacija Srbije. On je ukazao da je pitanje klimatskih promena postalo dramatično, zbog čega svet mora preduzeti odlučne i efikasne korake.

Ministar je izrazio zahvalnost na pomoći japanske Vlade Srbiji na unapređenju zaštite životne sredine. On je istakao da će Srbija i dalje pružati puni doprinos svetskim naporima u borbi protiv klimatskih promena preduzimanjem mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i primenom drugih mehanizama kao što je pošumljavanje.

Ambasador Marujama naglasio je da će Japan nastaviti da pruža punu podršku Srbiji na njenom putu ka boljoj i zdravijoj životnoj sredini. Ukazao je da je Japan kao ostrvska zemlja posebno pogođen posledicama klimatskih promena, zbog čega smatra preduzimanje mehanizama i akcija u ovoj oblasti na međunarodnom planu izuzetno značajnim.

Ublažavanje posledica klimatskih promena predstavlja još jednu sponu između Srbije i Japana u ukupnom procesu jačanja bilateralnih odnosa i razvijanja saradnje na zaštiti životne sredine, zaključeno je na sastanku.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Održana koferencija Partnerstvo za zeleni Novi Sad

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Łuczka)
Foto: Grad Novi Sad

Konferencija „Partnerstvo za zeleni Novi Sad“, čiji je cilj da se unapredi razvoj politika iz oblasti zaštite životne sredine uspostavljanjem „Zelene stolice“, održana je u petak, 6. decembra, u Skupštini Grada Novog Sada. Kroz formiranje radne grupe čiji će predstavnici učestvovati u radu „Zelene stolice“, uspostaviće se kontinuirana saradnja između organa vlasti Grada Novog Sada i ekoloških organizacija, a radi kreiranja lokalnih politika usmerenih ka održivom razvoju kroz ekonomski napredak, vodeći računa o zdravom životnom okruženju.

Konferenciju je otvorio predsednik Skupštine Grada Novog Sada Zdravko Jelušić, napomenuvši da je ovaj događaj priprema za donošenje odluke o formiranju „Zelene stolice“.

“Novosadska Skupština je prvi lokalni parlament koji uvodi instituciju „Zelene stolice“, institucije koja diže svest o zaštiti životne sredine sa svim izazovima koji su pred nama. Ponosan sam na to što Novi Sad u tome prednjači i ovo je dodatni korak o dizanju svesti o ekologiji. Moramo stvoriti okruženje i životni prostor da pojedinac živi što bolje”, poručio je predsednik Skupštine grada Zdravko Jelušić.

On je dodao da Grad Novi Sad, onim što radi i što je radio u prethodnom periodu, pokazuje da ima izuzetno visoku svest o zaštiti životne sredine.

“U prethodnih sedam godina, prema podacima „Gradskog zelenila“, zasađeno je više od 23 hiljade stabala, a uklonjeno manje od 3 hiljade. Gradonačelnik je pokrenuo akciju sadnje još 10 hiljada novih stabala i time se takođe pokazuje koliko je Novom Sadu bitan visok stepen brige o zaštiti životne sredine”, zaključio je Jelušić.

Uvođenjem „Zelene stolice“ Grad Novi Sad čini iskorak u cilju realizacije mera koje su usvojene u „Deklaraciji o zaštiti životne sredine u AP Vojvodini“, koju je Skupština APV usvojila u maju ove godine. Članica Gradskog veća za urbanizam i zaštitu životne sredine Mira Radenović ocenila je da konferencija predstavlja mali korak napred ka formiranju jedne velike stvari za sve Novosađane i Novosađanke.

“Kontinuirano unapređenje saradnje civilnog sektora i donosilaca odluka, kroz povećano učešće javnosti u donošenju odluka, predstavljaju najbolji način da se savladaju mnogobrojni izazovi prilikom kreiranja javnih politika u obalsti zaštite životne sredine. „Partnerstvo za zeleni Novi Sad“ je izuzetno snažna poruka. Biti partner pre svega znači imati poverenje. Ako imamo poverenja u svog partnera tada postajemo tim, a tim koji je sagrađen na snažnim temeljima može da pomeri granice. Tim koji stoji iza ove konferencije, civilno društvo, Grad Novi Sad i Misija OEBS-a u Srbiji, pokazuje da se voda računa o potrebama građana Novog Sada za zdravijom i lepšom životnom sredinom”, poručila je članica Gradskog veća Mira Radenović.

Konferenciju je organizaovao Grad Novi Sad uz podršku Misije OEBS u Srbiji, a šef Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS-a u Srbiji Džon Klejton istakao je da podržava spremnost Gradske uprave Novog Sada u ovoj inicijativi.

“Verujem da svi delimo odgovornost prema zaštiti životne sredine. Briga o životnoj sredini i zaštitne mere treba da povežu različite generacije, kao i sve delove društva. Te mere treba da poboljšaju ekonomiju, a u isto vreme da podignu kvalitet života, jer se on ne meri samo u novcu. Pitanje zdravog i održivog životnog okruženja treba da se nalazi visoko na listi prioriteta politika, a „Zelena stolica“ je korak bliže prema otvaranju mogućnosti da se više različitih glasova čuje povodom ove teme. I nije iznenađenje da se upravo Grad Novi Sad odlučio na ovaj korak, jer je Novi Sad već zeleni grad”, zaključio je Klejton.

Izvor: Grad Novi Sad

Šabački privrednici sade 2000 stabala u Savaparku

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Na inicijativu Privrednog saveta grada Šapca pokrenuta je akcija “Pluća grada Šapca” u okviru koje kompanije iz Šapca ozelenjavaju prostor budućeg Savaparka. Gde je nekada bila deponija, danas je posađeno 479 stabala koje je kupila firma “Eliksir”, a juče je posađeno 25 stabala firme “De Heus”.

U toku akcije biće posađeno blizu 2000 stabala.

Gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović zahvalio se firmama koje su donirale stabla i istakao da Savapark dobija svoje prve obrise.

“Velika akcija sadnje drveća u našem gradu se nastavlja. Ove godine akciju su inicirali šabački privrednici i ja im se zahvaljujem na tome i čestitam im. Privrednici i kompanije koje su društveno odgovorne žele da pomognu da se kvalitet života u gradu podigne na viši nivo. Prvo počinjemo od najvažnije zelene zone Savaparka, a onda će se saditi u svim drugim zelenim zonama. Mi smo već odmakli od negativnog rekorda kada smo imali najmanje zelenila po glavi stanovnika, ali želimo da budemo najbolji. Projekat Savaparka tome i služi. On već poprima prve obrise. Sređen je kanal, radi se most, uređuje se avenija, radovi se privode kraju. Ja istovremeno pozivam sve sugrađane da u nedelju 8. decembra izađu na direktno odlučivanje i da kažu šta je za njih najvažnije, baš kao što su privrednici rekli da je najvažnije da se sadi drveće u našem gradu”, kazao je gradonačelnik.

Foto: Grad Šabac

On je poručio sugrađanima da iskoriste priliku da promene na bolje mesto u kom žive.

“Očekujem da se veliki broj naših sugrađana iz gradskih i seoskih mesnih zajednica uključi u direktno odlučnije i kažu šta je važno u njihovim sredinama, kako bismo zajedno menjali sredinu u kojoj živimo, jer je jedino moguće u Šapcu. Smatram da smo na dobrom putu da našu malu zajednicu izgradimo tako da bude pristojno mesto i budemo primer drugima u Srbiji“, istakao je gradonačelnik Nebojša Zelenović.

Zamenik direktora “Eliksir Zorka” Milan Stošić najavio je ugradnju demistera u završni emiter fabrike, što će prema njegovim rečima smanjiti emisije štetnih materija.

Foto: Grad Šabac

“Na ovaj način ‘Eliksir Zorka’ potvrđuje da je partner zajednice u svim akcijama koje su na dobrobit naših sugrađana. Veliko nam je zadovoljstvo što su sa nama i deca iz šabačkih vrtića, sa kojima želimo da radimo na poboljšanju kvaliteta vazduha i zaštiti životne sredine. U skladu sa tim ‘Eliksir Zorka’ će do kraja godine ugraditi demister u završni emiter fabrike, što će doprineti smanjenju emisije štetnih materija. U narednom periodu radićemo aktivno na daljem unapređenju procesa svog rada, pa ćemo u narednoj godini ugraditi i dodatni predispirač gasova, što je dodatnih oko 1,2 miliona evra. Na taj način, ali i kroz ovakve akcije pokazujemo spremnost da radimo u partnerstvu sa lokalnom zajednicom, na korist svih građana u sredinama u kojima radimo”, poručio je Milan Stošić iz Eliksira.

Izvor: Grad Šabac

Zdrav vazduh vredi milijarde evra?

Foto-ilustracija: Pixabay

Smanjenje zagađenja vazduha u toku samo nekoliko nedelja pozitivno deluje na ljudsko zdravlje, snižavajući broj umrlih i obolelih i štedeći milijarde evra neophodne za zdravstvene usluge, objavili su naučnici sa Čikaškog univerziteta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Njihov izveštaj je pokazao da je, nakon što su nivoi zagađujućih materija u vazduhu srezani, umanjen je i broj astmatičnih napada, infarkta, malih i prevremeno rođenih beba, kao i izostanaka iz škole.

I sami su bili iznenađeni brzinom uticaja. “Naši nalazi ukazuju na gotovo trenutne i značajne promene. Od presudnog je značaja da vlade usvoje i primene smernice Svetske zdravstvene organizacije na polju vazdušnog zagađenja. Propisi za čist vazduh koji pogađaju čitavu zemlju mogu da smanje smrtnost u roku od svega nekoliko nedelja. Lokalni programi poput smanjenja saobraćaja takođe poboljšavaju zdravstvene mere”, objasnio je Din Šraufnagel, vodeći autor istraživanja.

Jelena Kozbašić

Resalta potpisala javno-privatno partnerstvo za snabdevanje energijom KPZ Sremska Mitrovica

Foto: Resalta

Resalta potpisala javno-privatno partnerstvo za snabdevanje energijom KPZ Sremska Mitrovica.

Foto: Resalta

Resalta započinje javno-privatno partnerstvo (JPP) na polju energetske efikasnosti sa Kazneno popravnim zavodom u Sremskoj Mitrovici. Ugovor o javno-privatnom partnerstvu potpisali su Aleksandar Alimpić, upravnik KPZ-a, i Ankica Barbulov, direktorka Resalta d.o.o.

Ustanova KPZ je izgrađena po naredbi austrougarskog cara Franje Josifa u periodu od 1895. do 1899. godine. Od završetka Prvog svetskog rata, tj. do 1941. godine Kazneno-popravni zavod je bio u sastavu kaznenog sistema Kraljevine Jugoslavije, a od završetka Drugog svetskog rata do danas svoje funkcije ostvaruje u sistemu izvršenja krivičnih sankcija SFRJ, odnosno Republike Srbije. Kapacitet ustanove je projektovan za smeštaj 1.150 osuđenih lica, a prosečno brojno stanje je 1.280 osuđenih lica i 65 pritvorenika koji se nalaze u istražnom odeljenju.

Projekat obuhvata ugovornu isporuku toplotne energije i obnovu postojećih sistema za njenu proizvodnju, kako bi se obezbedilo sigurnije i ekonomičnije snabdevanje KPZ toplotnom energijom za grejanje i pripreme sanitarne tople vode. Resalta kao privatni partner će izgraditi novu kotlarnicu na drvnu sečku i prateće skladište, sa dva kotla na biomasu ukupnog kapaciteta 2 x 1,5 MW. S obzirom  na to da će se za proizvodnju drvne sečke koristiti otpad od proizvodnje euro paleta koju obavlja KPZ, projekat će biti samoodrživ. Ovim se godišnje emisije CO2 smanjuju za 1.400 tona, dok su finansijske uštede na proizvodnji toplotne energije tokom ugovornog perioda za javnog partnera 7 odsto, a po isteku će dostići čak 72 odsto.

Kotlarnica će snabdevati 25 objekata u okviru Kazneno popravnog zavoda toplotnom energijom i obezbeđivati toplotu za pripremu sanitarne tople vode za potrebe 14 objekata među kojima su glavni paviljoni zavoda. Nova kotlarnica će obezbediti javnom partneru ne samo stabilnije snabdevanja energijom, već i supstitutciju neekološkog, skupog i uskoro zakonom zabranjenim energetnom (mazutom) obnovljivim izvorom energije (drvnom sečkom), kao i smanjenje emisija CO2.

Period trajanja javnog ugovora je 15 godina, tokom kojeg su obaveze privatnog partnera izrada celokupne projekne dokumentacije, ishodovanje svih potrebnih dozvola u saradnji sa javnim partnerom, implementacija i finasiranje svih predloženih mera energetske efikasnosti, ishodovanje trajnih upotrebnih dozvola, nabavka potrebne količine energenta (drvne sečke), održavanje novoprojektovanog sistema proizvodnje toplote, osiguranje mašinske i elektro opreme, uredno vođenje parametara proizvodnje toplotne energije i izveštavanje javnog partnera, mesečno merenje isporučene količine toplote.

Javno-privatna partnerstva omogućavaju gradovima, opštinama i državnim ustanovama da kroz partnerstvo sa privatnim kompanijama poboljšaju energetsku efikasnost kroz implementaciju različitih mera unapređenja. Privatni partner finansira ceo projekat, a javni partner isplaćuje investiciju od ostvarenih ušteda tokom trajanja ugovora, tokom kojeg privatni partner pruža usluge upravljanja i održavanja. Javni partner ima nula troškova za ove projekte i odmah ostvaruje korist od ušteda.

Resalta je realizovala neka od prvih javno-privatnih partnerstava na polju energetske efikasnosti u Srbiji, uključujući osvetljenje u gradovima Kruševac, Petrovac na Mlavi, kao i prvo JPP za snabdevanje toplotnom energijom četiri osnovne škole u ​​gradu Pirotu i projekat snabdevanja toplotnom energijom specijalne bolnice ”Gornja Toponica”. Resalta je takođe deo konzorcijuma koji je izvršio energetsku sanaciju 49 zgrada u gradu Ljubljani, najvećem takvom projektu u jugoistočnoj Evropi, i trenutno radi na drugoj energetskoj sanaciji Ljubljane.

Izvor: Resalta

AERS: Korišćenje i pristup prekograničnim kapacitetima u regionu za 2020. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na svojim sednicama održanim 15. i 28. novembra dao saglasnost na Sporazume između operatora prenosnog sistema Republike Srbije EMS AD i operatora prenosnih sistema Severne Makedonije (MEPSO), Bugarske (EAD), Rumunije (Transelektrika), Mađarske (MAVIR), Hrvatske (HOPS), Bosne i Hercegovine (NOSBIH) i Crne Gore (CGES) o postupku i načinu raspodele prava korišćenja prekograničnih prenosnih kapaciteta i pristupu prekograničnim prenosnim kapacitetima za 2020. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizovanjem zajedničkih aukcija, omogućava se efikasnije korišćenje prekograničnih kapaciteta, u skladu sa evropskim uredbama. Primenom ovih sporazuma se daju veće mogućnosti korisnicima sistema i unapređuju uslovi za razvoj tržišta električne energije u jugoistočnoj Evropi i njegovu integraciju u evropsko tržište. Zajedničke aukcije se na ovim granicama organizuju nekoliko godina unazad, počevši od 2012. na granici sa Mađarskom, pa do 2017. kada je ovakav način raspodele ustanovljen na granici sa Severnom Makedonijom, da bi od ove godine takav način raspodele bio ustanovljen i na granici sa Crnom Gorom.

Sporazumi se svake godine unapređuju saglasno stečenom iskustvu u primeni, promenama regulative i razvoju računarskih platformi sa kojima raspolažu operatori sistema. Pored organizovanja zajedničkih aukcija na granici sa Crnom Gorom, najznačajnija promena u ovoj godini je načinjena na granici sa Bugarskom, na kojoj će se od 2020. godine organizovati raspodela kapaciteta i na unutardnevnom nivou.

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je dao saglasnost i na izmenu Pravila za raspodelu prekograničnih prenosnih kapaciteta na granicama regulacione oblasti EMS AD, koja će se primenjivati na granicama sa operatorima susednih sistema sa kojima nisu potpisani sporazumi o zajedničkim aukcijama. Izmenom u ovim pravilima postupak raspodele kapaciteta na unutardnevnim aukcijama je usklađen sa pravilima koja važe na granicama na kojima organizovanjem zajedničkih aukcija EMS AD vrši ovu raspodelu.

Izvor: AERS

Beč – aplikacijom protiv opušaka

Foto: Christian Houdek/PID

Na kojim sve mestima završavaju opušci? U toaletu, na ulici u vodi. Ostaci od cigareta čine veliki udeo u pogrešno sortiranom smeću u Beču.

Foto: Christian Houdek/PID

Kampanja „Clean dein Wien“ (Očisti svoj Beč) treba na poseban način, putem aplikacije, da utiče na smanjenje količina otpada od cigareta.

Novom aplikacijom „Litterati“ napravi se fotografija nekog komada otpada koji se potom adekvatno odloži. Fotografija se dopuni sa odgovarajućim hashtagovima i postavi onlajn. Na taj način se dokumentuju i bačeni otpad i dobro delo, što treba da pričinjava zadovoljstvo u sakupljanju otpada i pokrene ljude da se priključe akciji za čistiju okolinu.

Aplikacija ima 150.000 korisnika u svetu, koji su prikupili 4,5 miliona komada otpada. Kampanjom „Očisti svoj Beč“ građani u Beču su pozvani da se priključe akciji.

Opušci predstavljaju poseban problem kada je u pitanju otpad. Više od 300 miliona opušaka se godišnje nemarno baci i to i pored 22.000 specijalnih posuda za pepeo. Filteri koji se nalaze u opušcima sastoje se od mikroplastike koja je posebno štetna za životnu sredinu. Nemarno bačeni oni završavaju u vodama i tako u ribama koje ih progutaju.

Cilj kampanje „Očisti svoj Beč“ jeste da se uz pomoć „Litteratija“ spreči da milioni opušaka završe na zemlji i u vodi. Prvi etapni cilj je 25.000 prikupljenih i adekvatno odstranjenih komada otpada.

Izvor: Eurocomm-PR

Sombor potpisao Deklaraciju o zaštiti pčela Srbije

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Član Gradskog veća grada Sombora Darko Radulović ispred Grada Sombora potpisao je 5. decembra u zgradi Pokrajinske vlade Deklaraciju o zaštiti pčela Srbije.

Na ovaj način Sombor se priključio Pokrajinskoj vladi i Savezu pčelarskih organizacija Srbije u nastojanju da se očuvaju pčele tako što će se  postepeno prelaziti na tretmane komaraca iz vazduha preparatima koji nisu štetni za pčele, tako što će se u poljoprivredi koristiti pesticidi na odgovarajući način i tako što će se edukovati građani putem medija o značaju pčela za životnu sredinu. Potpisnici će se svrstati u spisak gradova i opština koje brinu o životnoj sredini štiteći neciljane organizme.

Sastanak i potpisivanje su upriličeni povodom tri godine sprovođenja sporazuma o saradnji između Pokrajinske vlade i NALED-a.

Izvor: Grad Sombor

Mikroplastika na tanjiru

Foto-ilustracija: Unsplash (David Rodrigo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Artem Beliaikin)

Zagađenje plastikom predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi širom sveta. U Indoneziji, mikroplastika pronalazi svoj put do ishrane ljudi.

Munkar je jedna od najvećih ribolovnih luka u Indoneziji. Ribe ulovljene tamo isporučuju se širom sveta. Ali plaža je prekrivena plastičnim smećem, što povećava zabrinutost lokalnog stanovništva.

„Najčešća zdravstvena pitanja u vezi sa zagađenjem su dijareja, gastrointestinalni problemi i želudačne infekcije“, objašnjava dr Ferdaus iz Oblasne bolnice u Munkaru.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gede Wirahadi Pradnyana)

Nisu problem samo kese, koje recimo, mogu da ubiju kita, već i mikroplastika, pronađena u svim uzorcima stolice lokalnog stanovništva.

Uvukla se svuda, čak i u mikroalge koje proizvode trećinu svetskog kiseonika i u fitoplanktone koji apsorbuju 50 odsto ugljen-dioksida u našoj atmosferi.

Pod mikroskopom, istraživači mogu da vide osvetljene parčiće plastike koje blokiraju probavni sistem i zaustavljaju reprodukciju planktona, što bi moglo da bude pogubno i za životinje koje se hrane planktonom i za čoveka.

Više nema sumnje da plastika pronalazi svoj put kroz prehrambeni lanac u ljudska tela. Veliko je pitanje šta radi kada dođe tamo. Za sada, jednostavnog odgovora nema.

Izvor: RTS

Dodeljena sredstva za saniranje nesanitarnih deponija u Kraljevu, Čačku i Trsteniku

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan potpisao je danas ugovore sa predstavnicima gradova Kraljeva i Čačka i Opštine Trstenik, o dodeli sredstava za sufinasiranje realizacije projekata sanacije i remedijacije nesanitarnih deponija na njihovom području. Na osnovu potpisanih ugovora, ovim lokalnim zajednicama dodeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 98.440.796,50 dinara, na osnovu sprovedenog Javnog konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda RS.

Uspostavljanje celovitog sistema upravljanja komunalnim otpadom jedan je od najznačajnijih zadataka u zaštiti životne sredine što, između ostalog, podrazumeva sanaciju, remedijaciju i zatvaranje nesanitarnih deponija u Srbiji, rekao je ministar Goran Trivan na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora. Lokalne samouprave, pred kojima su značajni zadaci rešavanja pitanja u životnoj sredini, imaće i dalje punu podršku Ministarstva, koje je protekle i ove godine opredelilo više stotina miliona dinara kao pomoć u ovom procesu, naglasio je Goran Trivan. Za rešavanje zbrinjavanja komunalnog otpada koje je jedno od prioritetnih pitanja, protekle godine Ministarstvo je dodelilo sredstva za 23 opštine, namenjene uglavnom izradi projektno-tehničke dokumentacije, dok je ove godine dodelilo sredstva za manji broj opština, ali u većem iznosu, koja će biti iskorištena i za izvođenje radova na sanaciji deponija.

Izražavajući zadovoljstvo zbog realizacije projekata, i čestitke predstavnicima Kraljeva, Čačka i Trstenika, ministar Goran Trivan je naglasio da je za čitav proces veoma značajno razumevanje opštinskih i gradskih čelnika da su pitanja životne sredine jedna od odlučujućih u stvaranju kvalitetnijih i zdravijih uslova za život građana. „Naš problem je bilo suštinsko nerazumevanje stanja i potreba lokalnih samouprava, i mi to pokušavamo da promenimo“ naglasio je Trivan, i dodao da su u Srbiji u poslednjih 10 godina na čelo lokalnih samouprava došle nove generacije i novi ljudi koji razumeju koliko je životna sredina važna i koliko je važno baviti se saniranjem nesanitarnih deponija i uspostaviti regionalne centre za upravljanje otpadom. „Ovo je praktičan način da se zaštiti životna sredina, i da naši građani dobiju pristojne uslove za život, i mi nećemo odustati od toga, bez obzira na teškoće kao što su nedostatak kapaciteta i nedostatak novca“, istakao je Trivan, i pozvao opštine da konkurišu za sredstva, jer će se lokalnim zajednicama pomagati bez izuzetka. Pri tom, naglasio je, sledeće godine na ovu pomoć moći će da računaju opštine koje same izdvajaju deo sredstava iz svojih budžeta za zaštitu životne sredine.

Jedan od najvećih prioriteta je, pored izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i uspostavljanje sistema upravljanja komunalnim otpadom, zbog čega će Ministarstvo nastaviti da izdvaja i da povećava iznose namenjene u ove svrhe na lokalnom nivou, rekao je ministar Goran Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na javni konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda RS za sufinansiranje realizacije projekata sanacije i remedijacije nesanitarnih deponija, odnosno smetlišta, pristiglo je deset prijava lokalnih samouprava koje ispunjavaju uslove konkursa, a na osnovu konačne liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata, dodeljena su sredstva za sufinansiranje tri projekta, u ukupnom iznosu od 98.440.796,50 dinara. Za Grad Čačak opredeljeno je 66.672.360,00 dinara koji će biti uloženi za realizaciju druge faze Projekta sanacije, zatvaranja i rekultivacije nesanitarne deponije – smetlišta Prelići Čačak; Gradu Kraljevu opredeljeno je 20.326.069,50 dinara za realizaciju prve faze Projekta sanacije gradske deponije u Kraljevu sa radovima na eksploataciji pozajmišta materijala i izradom objekta za sakupljanje procednih voda; kao i Opštini Trstenik 11.442.367,00 dinara, za realizaciju prve faze Projekta sanacije, zatvaranja i rekultivacije postojeće nesanitarne opštinske deponije u Trsteniku.

Realizacijom ovih projekata i uspostavljanjem regionalnih centara za upravljanje otpadom, nesanitarne deponije u ovim mestima biće zatvorene, a krajnji plan lokalnih čelnika je da površine koje su danas prekrivene smećem, budu zelene oaze vraćene prirodi, sa pejzažnim vrednostima zelenog uređenog ambijenta, na zadovoljstvo građana.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Počela akcija “Drvo generacije”

Foto: Grad Beograd (Predrag Mitić)
Foto: Grad Beograd (Predrag Mitić)

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić ozvaničio je danas početak akcije „Drvo generacije”, u okviru koje će u svim beogradskim osnovnim školama prvaci zasaditi po drvo. Ovaj ekološki projekat, a istovremeno i deo praktične nastave u prirodi, započeo je u OŠ „Zaga Malivuk” u Krnjači.

Događaju su prisustvovali član Gradskog veća Dragomir Petronijević, koji je akciju i osmislio, sekretar za obrazovanje Slavko Gak, sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i predsednik opštine Palilula Aleksandar Jovičić.

Vesić je tom prilikom izrazio uverenje da će ova akcija postati tradicionalna i precizirao da će deca brinuti o svom drvetu svih osam godina tokom osnovnog školovanja, ali i kasnije.

“Razvijamo osećaj potrebe očuvanja životne sredine i želimo da vežemo decu za konkretno drvo, kako bi brinula o okolini. U Beogradu ima 185 škola, pa će akcijom biti obuhvaćeno oko 17.000 dece”,  rekao je Vesić.

On je napomenuo da je interesovanje veliko jer i đaci ostalih razreda traže svoje drvo, što će im biti omogućeno, posebno u objektima koji imaju velika školska dvorišta. Vesić je naročito pohvalio Opštinu Palilula, koja o svom trošku sređuje fasadu na školi „Zaga Malivuk”.

“Kada svi zajedno radimo, možemo da uradimo mnogo lepih i dobrih stvari za Beograd, posebno u ovoj oblasti. Beograd je zelenilom pokriven sa oko 15 odsto, a cilj je da taj procenat bude 25. Ovo je jedna od akcija koja treba da nas dovede do tog cilja”,  istakao je Vesić.

Predsednik opštine Palilula Aleksandar Jovičić zahvalio je Goranu Vesiću i predstavnicima Grada Beograda jer su podržali ovu, kako je rekao, plemenitu akciju i što sve više novca ulažu u naselja na levoj obali Dunava.

“Takođe, zahvaljujem im na tome što je budžet Opštine Palilula iz godine u godinu sve veći. Upravo iz takvog budžeta imamo mogućnost da posle 30 godina uređujemo škole, fasade, stolariju i kompletno sređujemo toalete”, naveo je Jovičić.

Foto: Grad Beograd (Predrag Mitić)

On je precizirao da je ta opština za ovu godinu izdvojila 80 miliona dinara za renoviranje škola i vrtića.

“Naredne godine biće odvojeno i više sredstava za te namene, jer se domaćinskom politikom Grada Beograda sve više sredstava prenosi i opštinama. U saradnji sa Gradom Beogradom, opštine će u budućnosti moći da sređuju i staračke domove, domove zdravlja i ambulante”, najavio je Jovičić.

Direktorka škole „Zaga Malivuk” Radmila Tošović izrazila je zadovoljstvo jer je ta škola prva u prestonici koja je dobila „Drvo generacije”.

“Učenici i roditelji su presrećni ovakvom akcijom jer imaju osećaj zajedništva. Deca su stekla utisak da se, osim škole i roditelja, i šira društvena zajednica bavi njihovim vaspitanjem”, zaključila je Tošovićeva.

Izvor: Grad Beograd

Otvoreni CroAgro i Sajam hrane i zdravog života u Zagrebu

Foto: Grad Zagreb
Foto: Grad Zagreb

Zamenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić je u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma otvorila prvi Sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije CroAgro i 10. Sajam hrane i zdravog života.

Poljoprivreda je strateška privredna grana i upravo nas zato raduje povratak poljoprivrednog sajmovanja u hrvatski glavni grad i to u razdoblju relativnog mirovanja poljoprivrednih aktivnosti da bi sajam bio što dostupniji zainteresovanim poljoprivrednim proizvođačima, istaknula je zamenica Majić. Grad Zagreb na Sajmu zdravog života nastupa sa svoja 23 poljoprivredna proizvođača na koje smo izuzetno ponosni. Za nas je poljoprivreda od strateške važnosti, posebice lokalna proizvodnja hrane, odnosno kratki lanci opskrbe koje je prepoznala i Evropska unija i Evropska komisija i ugradila ih u zakonodavstvo koje se odnosi na politiku ruralnog razvoja. Grad je generator privrednog razvoja pa time i razvoja poljoprivrede, dodala je zamenica.

Sajam poljoprivrede, poljoopreme i poljoprivredne mehanizacije smo organizovali osluškujući potrebe tržišta, a rezultati nadmašuje sva naša očekivanja, istakla je direktorka Velesajma Dina Tomšić. Istovremeno održavamo i Sajam hrane i zdravog življenja kako bismo naglasili važnost podizanja svesti o zdravom životu. Na izložbenim prostorima u 10 paviljona je 460 izlagača iz 28 zemalja. Zagrebački velesajam u godini obeležavanja svoje 110. godišnjice na najbolji način završava poslovni ciklus, odradili smo projekta i više od 160 događanja, a do nedelje očekujemo veliki broj posetilaca i gostiju na oba sajma, dodala je direktorka Tomšić.

Foto: Grad Zagreb

Ističući važnost organizovanja ovakvih sajmova na kojima se razmenjuju iskustva i znanja, predsednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović je najavio da će u oktobru sledeće godine Komora organizovati najveći Evropski međunarodni kongres poljoprivrednika. To će biti prvi takav kongres u Hrvatskoj, ali i u istočnom delu Evrope, a okupiće više od 500 vodećih evropskih poljoprivrednika.

Sajam u izlagačkome, stručnom i edukacijskom segmentu tematski prezentuje poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, poljoprivredne i prehrambene proizvode, sadnice i semenski asortiman, sredstva za zaštitu bilja i podizanje prirodne plodnosti zemljišta i opremu i repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju.

Izvor: Grad Zagreb

Uginula Dobrila, ženka beloglavog supa koja je letela avionom

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Petrov)

Čuvari Specijalnog rezervata prirode „Uvac“ pronašli su danas leš ženke beloglavog supa Dobrile između četiri stabla. Pretpostavljaju da je izgubila visinu tokom leta, pala i ostala zaglavljena među granama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Petrov)

Dobrila se prošlog proleća izlegla na liticama Uvca, a ime je dobila prilikom markiranja, zbog svoje mirnoće i umiljatosti.

Veliku pažnju javnosti privukla je prošle godine, kada je odlutala, a nakon više meseci pronađena je u Turskoj. Bez snage i iznemogla bila je smeštena u bazi u mestu Dijarbakiru.

Uz posredstvo ambasadora Turske u Srbiji Tanžua Bilgiča, turska avio-kompanija „Turkiš erlajns“ obezbedila je za Dobrilu besplatan prevoz do Beograda.

„Turkiš erlajns“ je snimio i dokumentarni film o nesvakidašnjem Dobrilinom putovanju avionom.

Beloglavi sup je veoma retka ptica, koja pripada zaštićenoj vrsti. Jedan je od najvećih čistača prirode.

Izvor: RTS

Vlasti Kopenhagena sade voćke čiji će plodovi biti dostupni svima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani i posetioci danske prestonice uskoro će biti u mogućnosti da ubiru voće direktno sa stabala u gradskim baštama. Drveće i grmlje će biti posađeno u parkovima, na igralištima i u dvorištima crkava i sportskih objekata u Kopenhagenu.

Cilj sadnje je da stanovnicima i turistima zdravlje bude na dohvat ruke, a podvig je integralni deo nove gradske inicijative. Pre nego što ozelenjavanje počne, očekuje se ozvaničenje odluke Saveta Kopenhagena.

S obzirom na to većina Danaca u glavnom gradu ne raspolaže sopstvenom baštom, odrasli, a posebno deca, do sada nisu imali priliku da posmatraju proces rasta voća – osim u rezervatima prirode poput Amagera.

Pored pozitivnog učinka koji će dostupnost besplatnih plodova voćki imati na zdravlje pojedinaca, stanje okruženja i celokupni izgled urbane sredine, vlasti teže i da transformaciji Kopenhagen u prostor koji ljudi žele da istražuju, a ne kroz koji žele isključivo da se voze automobilom i “zarobe” među četiri zida svog doma.

Svake godine 15 miliona jabuka, krušaka i banana pronađu put do stomaka danskih mališana u sklopu programa uvođenja zdrave užine u jelovnike škola. Opštinama u ovoj skandinavskoj zemlji je izuzetno važno da se mladi pravilno hrane.

Jelena Kozbašić

Koje su boje lednici na Novom Zelandu nakon australijskih požara?

Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Sebastian)
Foto: Instagram (screenshot @Liz Carlson)

Požari su uništili šume u Australiji, a nedavno je primećeno da su ostavili tragovi još negde – glečeri na Novom Zelandu poprimili su ružičastu boju. Fotografkinja i blogerka Liz Karlson snimila je fotografije iz helikoptera iznad Nacionalnog parka “Mount Aspiring”.

Još ranije je primećeno da krajem leta boja ovih lednika postaje tamnija, dobijajući sivkaste nijanse od topljenja snega, ali i zemlje i kamenja koji se nalazi na njima.

Ovo je bila jedna od najgorih sezona požara u Australiji, sa više od 150 lokacija na kojima je prijavljen požar.

Pored velikog gubitka u šumskim staništima i opasnosti za koale, koje su stradale u velikom broju tokom širenja vatre, efekat se sada pokazuje i na Novom Zelandu, gde su očigledno pale materije iz dima koje su obojile sneg.

Novi Južni Vels, gde su bili najrazorniji požari, i Nacionalni park “Mount Aspiring” su više od 1.600 kilometara udaljeni.

Za sada se još uvek ne zna koja je tačno materija iz dima dospela na lednik u pitanju, ali se čekaju rezultati testiranja.

Najčešći predmet raspravi i razlog za brigu jeste činjenica da su lednici već dovoljno ugroženi usled globalnog zagrevanja i da je pitanje na koji način ovo može imati dodatno negativno dejstvo na njih. Naučnici svakako smatraju da su požari u Australiji uticali na brže topljenje lednika, naročito usled zagađivača poput crnog ugljenika i prašine, koji se zadržavaju na ledu i sprečavaju refleksiju sunčeve svetlosti.

Jelena Cvetić

 

 

Sve značajniji projekti obnovljivih izvora u Srbiji

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić otvorio je juče, 5. decembra, u „Sava centru” konferenciju pod nazivom „Obnovljivi izvori energije u sistemima daljinskog grejanja i hlađenja”, koja se održava u okviru 50. Međunarodnog kongresa i izložbe o klimatizaciji, grejanju, hlađenju – KGH. Gradonačelnik je naglasio da je cilj konferencije predstavljanje najnovijih dostignuća u primeni obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grejanja i hlađenja te da je ovo skup koji ima bogatu tradiciju, ali i budućnost.

“Radi se o temama koje su globalno sve značajnije, pa tako i Beogradu, i deo su naših planova, strategije i razvoja. Očekujem da ćemo Akcioni plan daljinskog grejanja koji realizujemo sa Ujedinjenim nacijama usvojiti početkom sledeće godine”, rekao je Radojičić i poželeo uspešan svaki sledeći skup.

Podsetio je da je sistem daljinskog grejanja u Beogradu 95 odsto na prirodni gas, energent koji je u odnosu na ostala fosilna goriva najmanje štetan po životnu sredinu, a pre svega kvalitet vazduha.

“Beograd sada ide korak dalje i kroz projekte uvodi obnovljive izvore energije čime značajno smanjujemo pritisak na celokupan energetski sistem Srbije”, naglasio je gradonačelnik.

On je ukazao i na projekat „Termalna rehabilitacija četiri javna objekta” (Hitne pomoći, Studentske poliklinike, Studentske bolnice i biblioteke), koji će da posluži kao model kako se može rešiti problem energetske efikasnosti, prvo na javnim objektima, a zatim i na ostalim. Na osnovu usvojenog pravilnika na prethodnoj sednici Skupštine grada omogućeno je da opštine finansiraju unapređenje energetske efikasnosti svih objekata.

“Jedno od strateških opredeljenja Beograda jeste održivi razvoj, odnosno razvoj koji je zasnovan na poštovanju ekoloških principa. Rezultat toga je i pokretanje veoma ključnih projekata koji su u isto vreme kako ekološki tako i razvojni i ekonomski.

Vinča je u tom smislu jedan od najznačajnijih projekata, napravljen po principu javno-privatnog partnerstva. Ono što je nekada predstavljalo nerešiv problem, danas je razvojna šansa. Vinča je obnovljiv resurs iz koga će se dobiti toplotna energija. Dobijaćemo je iz sakupljenog otpada koji se ne može reciklirati”, rekao je Radojičić, napomenuvši da će projektu Vinča prethoditi unapređenje reciklaže i izgradnja reciklažnih ostrva na svakoj opštini u Beogradu.

“Važno je da projekat Vinča, osim izgradnje fabrike, odnosno spalionice, omogućava i zapošljavanje novih ljudi i kreiranje takozvanih „zelenih” radnih mesta. Očekivani termin završetka projekta i korišćenja toplote iz postrojenja Vinča u sistemu daljinskog grejanja u Beogradu je 2022. godina”,  naveo je prvi čovek Beograda.

Gradonačelnik je naglasio da je drugi kapitalni projekat izgradnja toplodalekovoda Obrenovac, a trenutno je u fazi izrada studije izvodljivosti i priprema planske dokumentacije.

“Beograd intenzivno radi sa „Beogradskim elektranama” na gašenju kotlarnica. Do sada je ugašeno oko 1.200 kotlarnica na ugalj i mazut, a ostalo je svega 38 koje nisu priključene na daljinsko grejanje, što je podatak koji govori da se i u prethodnom periodu radilo na rešavanju ovog problema i da će se nastaviti u tom pravcu. Stručna lica su oni koji pokreću celu stvar i usmeravaju nas u dobrom pravcu. Zato je ovaj skup izuzetno važan, ali s druge strane, najvažnije je možda to što je ova oblast dosta inovativna i zahteva novu pamet i energiju. Vrlo je važno da se mladi što više uključuju”,  rekao je gradonačelnik.

Kako je naglasio, ovi projekti su veoma bitni kako u borbi protiv klimatskih promena tako i za poboljšanje kvaliteta životne sredine, a pre svega vazduha i zdravlja stanovništva.

“Beograd se uspešno kandidovao za „Zelenu prestonicu 2022. godine”. Trenutno je u izradi akcioni plan za Zeleni grad i akcioni plan za održivu energiju i klimu, koje realizujemo uz pomoć EBRD-a“, zaključio je Radojičić i dodao da Grad Beograd ima dobre partnere i zato veruje u dobre ishode.

Direktorka Regionalne kancelarije EBRD-a za Zapadni Balkan Žužana Hargitai istakla je da Evropska banka za obnovu i razvoj radi u Srbiji 18 godina i da je za ovo vreme ukupna vrednost investicija oko 5 do 6 milijardi evra.

Foto: Grad Beograd

“Doprinos će svakako biti kroz finansiranje pripreme projekata u smislu izrade pre-studije, studije, projektne dokumentacije, ukljičivanja u planske dokumente lokalnih sampuprava i rada na unapređenju regulative. Takođe želimo da podržimo i razvoje projekata koji bi bili finansirani po principu javno-privatnog partnerstva preko transparentnih tendera”, rekla je Žužana Hargitai.

Na konferneciji su učestvovali i Piter Isijan-Holzi, viši savetnik za međunarodne finansijske institucije i održivi razvoj pri Saveznom ministarstvu finansija Austrije, pomoćnik ministra u Ministarstvu rudarstva i energetike Miloš Banjac, predstavnik Međunarodne agencije Irena Luka Angelino, direktor evropskog udruženja “Euroheat & Power” iz Brisela Pol Vos, predsednik Upravnog odbora Udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović, predsednik Slovenačke energetske asocijacije Alojz Poredoš, rukovodilac proizvodnje i distribucije JKP „Novosadska toplana” Dušan Macura i član Upravnog odbora „Eko toplane” Banja Luka Dejan Jovišević.

Izvor: Grad Beograd