Home Blog Page 802

Koje su boje lednici na Novom Zelandu nakon australijskih požara?

Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Sebastian)
Foto: Instagram (screenshot @Liz Carlson)

Požari su uništili šume u Australiji, a nedavno je primećeno da su ostavili tragovi još negde – glečeri na Novom Zelandu poprimili su ružičastu boju. Fotografkinja i blogerka Liz Karlson snimila je fotografije iz helikoptera iznad Nacionalnog parka “Mount Aspiring”.

Još ranije je primećeno da krajem leta boja ovih lednika postaje tamnija, dobijajući sivkaste nijanse od topljenja snega, ali i zemlje i kamenja koji se nalazi na njima.

Ovo je bila jedna od najgorih sezona požara u Australiji, sa više od 150 lokacija na kojima je prijavljen požar.

Pored velikog gubitka u šumskim staništima i opasnosti za koale, koje su stradale u velikom broju tokom širenja vatre, efekat se sada pokazuje i na Novom Zelandu, gde su očigledno pale materije iz dima koje su obojile sneg.

Novi Južni Vels, gde su bili najrazorniji požari, i Nacionalni park “Mount Aspiring” su više od 1.600 kilometara udaljeni.

Za sada se još uvek ne zna koja je tačno materija iz dima dospela na lednik u pitanju, ali se čekaju rezultati testiranja.

Najčešći predmet raspravi i razlog za brigu jeste činjenica da su lednici već dovoljno ugroženi usled globalnog zagrevanja i da je pitanje na koji način ovo može imati dodatno negativno dejstvo na njih. Naučnici svakako smatraju da su požari u Australiji uticali na brže topljenje lednika, naročito usled zagađivača poput crnog ugljenika i prašine, koji se zadržavaju na ledu i sprečavaju refleksiju sunčeve svetlosti.

Jelena Cvetić

 

 

Sve značajniji projekti obnovljivih izvora u Srbiji

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić otvorio je juče, 5. decembra, u „Sava centru” konferenciju pod nazivom „Obnovljivi izvori energije u sistemima daljinskog grejanja i hlađenja”, koja se održava u okviru 50. Međunarodnog kongresa i izložbe o klimatizaciji, grejanju, hlađenju – KGH. Gradonačelnik je naglasio da je cilj konferencije predstavljanje najnovijih dostignuća u primeni obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grejanja i hlađenja te da je ovo skup koji ima bogatu tradiciju, ali i budućnost.

“Radi se o temama koje su globalno sve značajnije, pa tako i Beogradu, i deo su naših planova, strategije i razvoja. Očekujem da ćemo Akcioni plan daljinskog grejanja koji realizujemo sa Ujedinjenim nacijama usvojiti početkom sledeće godine”, rekao je Radojičić i poželeo uspešan svaki sledeći skup.

Podsetio je da je sistem daljinskog grejanja u Beogradu 95 odsto na prirodni gas, energent koji je u odnosu na ostala fosilna goriva najmanje štetan po životnu sredinu, a pre svega kvalitet vazduha.

“Beograd sada ide korak dalje i kroz projekte uvodi obnovljive izvore energije čime značajno smanjujemo pritisak na celokupan energetski sistem Srbije”, naglasio je gradonačelnik.

On je ukazao i na projekat „Termalna rehabilitacija četiri javna objekta” (Hitne pomoći, Studentske poliklinike, Studentske bolnice i biblioteke), koji će da posluži kao model kako se može rešiti problem energetske efikasnosti, prvo na javnim objektima, a zatim i na ostalim. Na osnovu usvojenog pravilnika na prethodnoj sednici Skupštine grada omogućeno je da opštine finansiraju unapređenje energetske efikasnosti svih objekata.

“Jedno od strateških opredeljenja Beograda jeste održivi razvoj, odnosno razvoj koji je zasnovan na poštovanju ekoloških principa. Rezultat toga je i pokretanje veoma ključnih projekata koji su u isto vreme kako ekološki tako i razvojni i ekonomski.

Vinča je u tom smislu jedan od najznačajnijih projekata, napravljen po principu javno-privatnog partnerstva. Ono što je nekada predstavljalo nerešiv problem, danas je razvojna šansa. Vinča je obnovljiv resurs iz koga će se dobiti toplotna energija. Dobijaćemo je iz sakupljenog otpada koji se ne može reciklirati”, rekao je Radojičić, napomenuvši da će projektu Vinča prethoditi unapređenje reciklaže i izgradnja reciklažnih ostrva na svakoj opštini u Beogradu.

“Važno je da projekat Vinča, osim izgradnje fabrike, odnosno spalionice, omogućava i zapošljavanje novih ljudi i kreiranje takozvanih „zelenih” radnih mesta. Očekivani termin završetka projekta i korišćenja toplote iz postrojenja Vinča u sistemu daljinskog grejanja u Beogradu je 2022. godina”,  naveo je prvi čovek Beograda.

Gradonačelnik je naglasio da je drugi kapitalni projekat izgradnja toplodalekovoda Obrenovac, a trenutno je u fazi izrada studije izvodljivosti i priprema planske dokumentacije.

“Beograd intenzivno radi sa „Beogradskim elektranama” na gašenju kotlarnica. Do sada je ugašeno oko 1.200 kotlarnica na ugalj i mazut, a ostalo je svega 38 koje nisu priključene na daljinsko grejanje, što je podatak koji govori da se i u prethodnom periodu radilo na rešavanju ovog problema i da će se nastaviti u tom pravcu. Stručna lica su oni koji pokreću celu stvar i usmeravaju nas u dobrom pravcu. Zato je ovaj skup izuzetno važan, ali s druge strane, najvažnije je možda to što je ova oblast dosta inovativna i zahteva novu pamet i energiju. Vrlo je važno da se mladi što više uključuju”,  rekao je gradonačelnik.

Kako je naglasio, ovi projekti su veoma bitni kako u borbi protiv klimatskih promena tako i za poboljšanje kvaliteta životne sredine, a pre svega vazduha i zdravlja stanovništva.

“Beograd se uspešno kandidovao za „Zelenu prestonicu 2022. godine”. Trenutno je u izradi akcioni plan za Zeleni grad i akcioni plan za održivu energiju i klimu, koje realizujemo uz pomoć EBRD-a“, zaključio je Radojičić i dodao da Grad Beograd ima dobre partnere i zato veruje u dobre ishode.

Direktorka Regionalne kancelarije EBRD-a za Zapadni Balkan Žužana Hargitai istakla je da Evropska banka za obnovu i razvoj radi u Srbiji 18 godina i da je za ovo vreme ukupna vrednost investicija oko 5 do 6 milijardi evra.

Foto: Grad Beograd

“Doprinos će svakako biti kroz finansiranje pripreme projekata u smislu izrade pre-studije, studije, projektne dokumentacije, ukljičivanja u planske dokumente lokalnih sampuprava i rada na unapređenju regulative. Takođe želimo da podržimo i razvoje projekata koji bi bili finansirani po principu javno-privatnog partnerstva preko transparentnih tendera”, rekla je Žužana Hargitai.

Na konferneciji su učestvovali i Piter Isijan-Holzi, viši savetnik za međunarodne finansijske institucije i održivi razvoj pri Saveznom ministarstvu finansija Austrije, pomoćnik ministra u Ministarstvu rudarstva i energetike Miloš Banjac, predstavnik Međunarodne agencije Irena Luka Angelino, direktor evropskog udruženja “Euroheat & Power” iz Brisela Pol Vos, predsednik Upravnog odbora Udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović, predsednik Slovenačke energetske asocijacije Alojz Poredoš, rukovodilac proizvodnje i distribucije JKP „Novosadska toplana” Dušan Macura i član Upravnog odbora „Eko toplane” Banja Luka Dejan Jovišević.

Izvor: Grad Beograd

Klima u Srbiji – iz jakni pravo u kratke rukave i obrnuto

Foto: CMJP (Bojan Stajić)
Foto: CMJP (Bojan Stajić)

Centar za međunarodnu javnu politiku je u saradnji sa Francuskim institutom u Srbiji, u utorak 3. decembra, organizovao panel diskusiju pod nazivom „U susret COP 25 – svet i klima 2020“ na kojoj su učestvovali načelnica Odeljenja za monitoring klime i klimatsku prognozu pri  RHMZ-u Jasminka Smailagić, prof. dr Vladimir Đurđević sa Instituta za meteorologiju pri Fizičkom fakultetu i prof. dr Danica Šantić sa Geografskog fakulteta.

Povod za ovu diskusiju jeste 25. po redu Konferencija potpisnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promenama (COP 25) koja se od 2. do 13. decembra održava u Madridu, a neke od tema o kojima se raspravljalo bile su revizija Nacionalno određenih doprinosa (NDCs) po Pariskom sporazumu, dometi COP 25, uticaj klimatskih promena na demografska kretanja i migracije u svetu, kao i šta to svet očekuje u novoj deceniji koja je pred nama. Moderator je bio Radomir Jovanović, član Upravnog odbora Centra za međunarodnu javnu politiku.

Foto: CMJP (Bojan Stajić)

„Dve stvari su zanimljive u Evropi. Prva jeste da su na poslednjim izborima zelene stranke odnele neočekivano više glasova nego što su bile neke prognoze, što je signal političarima da treba da se okrenu zelenim idejama. Druga stvar je poslednje anketiranje građana u okviru EU o najvećim problemima i na prvom mestu su migracije, a na drugom mestu klimatske promene“, istakao je profesor Đurđević.

„Fenomen migracija nije nov budući da su ljudi milionima godina emigrirali. Oni su odlazili usled promena uslova u sredinama u kojima su živeli, a te promene su uglavnom bile izazvane promenama u klimi. Strah od migranata je toliki zato što vlada mišljenje da svi hoće da dođu u Evropu. Postoji lobi koji kaže da će usled klimatskih promena u Africi, odakle se očekuje da najveći broj migranata krene ka Evropi, Evropa biti preplavljena migrantima. Negde oko 600 miiona ljudi jeste pod rizikom potapanja njihovih domova. Palau je prva država koja je na početku 21. veka rekla da je to ‘vek nestajanja malih nacija’. Ono što je možda poenta jeste da ovo nisu politička, već naučna pitanja i nauka treba da da odgovor političarima da bi se kreirale neke mere za prevenciju“, rekla je profesorka Šantić.

Foto: CMJP (Bojan Stajić)

Ona je takođe napomenula da se prvi put termin „klimatske izbeglice“ pojavljuje u literaturi 80-ih godina 20. veka i to na jednoj skupštini UN-a i da do dan-danas ne postoji definicija tog termina.

„Jer ako postoji tаj termin izbeglica, on bi trebalo da bude zaštićen Ženevskom konvencijom koja reguliše prava izbeglica. Klimatske izbeglice se u međunarodnom pravu ne priznaju kao izbeglice, što znači da im nisu pružena ona ista prava koja su pružena ljudima koji beže od rasne, verske ili političke netrpeljivosti“, naglasila je ona.

Na pitanje moderatora da li je Srbija postala zemlja klimatskih ekstrema (budući da nas je 2012. godine pogodila suša, 2014. poplave, a ove godine i šumski požari na Staroj planini), gospođa Smailagić odgovorila je da „kada posmatramo temperaturu, više nemamo jasno izražena četiri godišnja doba kao što je nekada bilo, već da sada iz jakni ulazimo pravo u kratke rukave“.

Foto: CMJP (Bojan Stajić)

„Sve češći su duži toplotni talasi (jako dug period kada je temperatura u domenu ‘veoma toplo’ i ‘ekstremno toplo’). Najtoplija godina u celoj Srbiji bila je 2018. Najhladnija je bila 1956, godina sa najvišim nivoom snežnog pokrivača. Najtopliji dan bio je 24. jul 2007. godine kada je zabeleženo čak 44,9 stepeni. Najveći broj tropskih dana bio je u Nišu te 2012. godine, čak 95 dana. To su dani kada je temeratura iznad 30 stepeni, a tropske noći su kada se minimalna dnevna temperatura ne spušta ispod 20 stepeni. Takođe, smanjuje se broj mraznih i ledenih dana”, naglasila je Jasminka Smailagić. Ona je za kraj dodala da nam nauka kaže da će ova zima koja nam dolazi biti topla.

Ovo je bila treća po redu panel diskusija u organizaciji Centra za međunarodnu javnu politiku koja se sada već tradicionalno organizuje uoči godišnje konferencije Ujedinjenih nacija u prostorijama Francuskog instituta. Centar nastoji da kroz organizaciju ovakvih događaja doprinese raspravi o klimatskim promenama na naučnoj osnovi jer je to problem koji je do sada Srbiju koštao preko 5 milijardi evra. Za zemlju u kojoj ova suma predstavlja čitavu osminu godišnjeg BDP-a, nepoznavanje ovog problema predstavlja veliki luksuz. Klimatske promene su realnost u kojoj živimo i stoga Centar smatra da je neophodno da se i u Srbiji podigne svest o tome kako bi naša zemlja spremno dočekala budućnost koja dolazi.

Centar će iz tih razloga i ubuduće nastaviti sa organizacijom ovakvih skupova u želji kako bi se o problemu klimatskih promena sve više raspravljalo, ali i da podstakne pisanje naučnih radova i organizovanje brojnih drugih naučnih skupova na ovu i njoj srodne teme.

Izvor: CMJP

Beograd ostvaruje prihod separacijom otpada

Foto: JKP "Gradska čistoća"
Foto: JKP “Gradska čistoća”

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević obišao je danas sa sekretarkom za zaštitu životne sredine Ivanom Vilotijević i direktorom JKP „Gradska čistoća” Markom Popadićem reciklažni centar ovog preduzeća na Adi Huji. Tokom obilaska, Nikodijeviću je prikazana nova oprema koju je ovo preduzeće nabavilo, tri specijalna vozila za prikupljanje otpada, grajfer i viljuškar, kao i presu za baliranje otpada, kapaciteta 100 tona i kombinovanu multifunkcionalnu mašinu za reciklažu.

Nikola Nikodijević je istakao da tehnologija u celom svetu napreduje i da je ono što se nekada smatralo samo otpadom danas predstavlja priliku za zaradu.

“Pre svega, želimo da promenimo svest građana tako da oni postanu partneri u zajedničkom poslu, ali i da „Gradsku čistoću” pripremimo za poslovanje u 21. veku. Od otpada se može zaraditi novac koji može biti upotrebljen na korist svih građana Beograda, a ove godine zbog toga smo postavili nove kontejnere za reciklabilni otpad na Starom gradu i Vračaru. Za te svrhe potrebna je i odgovarajuća oprema koju je „Čistoća” nabavila i očekuje se da ovo gradsko preduzeće od reciklabilnog otpada ove godine prihoduje 4 miliona evra. Naša ideja je da u budućnosti na svih 17 gradskih opština imamo reciklažna dvorišta i da ovaj sistem bude efikasniji i profitabilniji. Zato nam je potrebna saradnja sa građanima, a trenutno imamo 57 reciklažnih ostrva u Beogradu gde postoje različiti kontejneri za pravilno raspoređivanje otpada”, kazao je Nikodijević.

On je najavio i da će građani koji budu razvrstavali otpad biti nagrađivani umanjenjem računa za iznošenje smeća, te da će isti princip biti primenjen i na privredne subjekte.

“‘Gradska čistoća’ ima 2.000 potpisanih ugovora sa privrednim subjektima kojima je omogućeno da, ako sami separatišu otpad, isti bude potpuno besplatno iznesen, uz dobijanje uverenja o kretanju otpada. Omogućićemo građanima dovoljno kontejnera i individualnih kanti za reciklabilni otpad jer je ključ uspeha da građani razumeju da smo u ovom poslu partneri. Što više tako sakupljenog otpada značiće novac za neke druge projekte, ali i čistiji grad. Naš sekretarijat i „Gradska čistoća” zajedno rade sa najmlađima na edukaciji, i to je naš zalog za budućnost. Planovi i strategije koje smo usvojili treba da zajedničkim radom dovedu do zdravije životne sredine i kvalitetnijeg života u glavnom gradu”, kazao je Nikola Nikodijević.

Sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević istakla je da je sistem upravljanja otpadom u Beogradu dobro postavljen i zaokružen sistem.

“Od početka do kraja sve je planski oformljeno, od potrebnih sudova do mehanizacije i pripreme otpada za dalju distribuciju. U poslednje 2 godine nabavljeno je 17 vozila za praćenje i selekciju otpada, podeljeno je 27.000 kanti individualnim domaćinstvima, a pripremamo i planove za izgradnju transfer stanice u Zemunu i Mladenovcu kojim bi, tehnološki posmatrano, „put otpada” imao puni smisao”, kazala je Ivana Vilotijević, istakavši kao veoma važne činioce ove godine donetu Odluku o upravljanju otpadom i izradu Lokalnog plana o upravljanju otpadom 2021–2031. godine.

Foto: JKP “Gradska čistoća”

Direktor „JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić je istakao da je zahvaljujući pomoći Grada Beograda i Sekretarijata za zaštitu životne sredine ovo gradsko preduzeće ove godine povećalo prihod od reciklabilnog otpada za gotovo milion evra.

“U saradnji sa nadležnim sekretarijatom zamenili smo ove godine 50 podzemnih kontejnera, a sledeće godine privešćemo nameni još 150. Podelili smo 17.000 plavih kanti za reciklabilni otpad, nastavljamo sa postavljanjem reciklažnih ostrva, a krenuli smo i u projekat edukacije dece ranog školskog uzrasta. Vozila smo obeležili porukama o važnosti reciklaže i sve što činimo želeli bismo da rezultira zdravijim gradom i smanjenim pritiskom na jedinu gradsku deponiju u Vinči“, rekao je Popadić.

Obilasku reciklažnog centra na Adi Huji prisustvovali su predsednik Nadzornog odbora JKP „Gradska čistoća” Aleksandar Lučić, kao i izvršni direktor ovog gradskog preduzeća za poslove reciklaže Mihailo Dosković.

Izvor: JKP “Gradska čistoća”

Poboljšano zdravlje i dobrobit životinja – korisno svima

Foto: EU info

Kada su standardi zdravlja i dobrobiti životinja u skladu sa EU zakonodavstvom, to takođe znači poboljšano poslovanje za stočare i proizvođače hrane životinjskog porekla. Na taj način, oni će biti konkurentniji i moći će da izvoze na regionalna i međunarodna tržišta. Biosigurnost na poljoprivrednim gazdinstvima značajna je za budućnost održive poljoprivrede. Ovo su zaključci uvodne konferencije projekta Zdravlje i dobrobit životinja koja je održana u Beogradu.

Foto: EU info

„Jačanje sistema zdravlja i dobrobiti životinja“ je projekat koji finansira Evropska unija, a koji pruža podršku Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u procesu usklađivanja sa zakonodavstvom i standardima EU u oblasti zdravlja i dobrobiti životinja i biosigurnosti.

„Ovaj projekat će obezbediti veće mogućnosti za izvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane na evropsko tržište. To će biti urađeno kroz poboljšanje politike zdravlja i dobrobiti životinja, smanjenjem rizika po zdravlje ljudi i životinja, kao i kroz smanjenje broja pasa lutalica“, rekla je Emina Milakara, V.D. direktora Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Strategija kontrole bolesti životinja smanjiće rizik prenošenja bolesti životinja na životinje i ljude. Unapređena biosigurnost na poljoprivrednim gazdinstvima bolje će štititi gazdinstva od bolesti. Projekat podržava i održivost poljoprivrede i zaštitu životne sredine. Odgovorno vlasništvo uticaće na smanjenje broja napuštenih pasa i problema dobrobiti, rizika po zdravlje javnosti i smanjiće broj ujeda pasa.

Foto: EU info

„Ovaj projekat će pomoći Srbiji da sprovede ciljane kampanje, da se izradi konsolidovana strategija o zdravlju životinja, programi praćenja i nadzora, kao i da se pripremi Plan upravljanja vanrednim situacijama za životinje – koji postaje još relevantniji u svetlu klimatskih promena“, rekao je Sakelaris Hourdas, Šef III operacija u Delegaciji Evropske unije u Srbiji.

Stočarstvo koje brine o zaštiti životne sredine i o dobrobiti životinja znači zajedničku odgovornost u društvu. To podržava proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda kao rezultat uzgoja, držanja, transporta i klanja životinja u najboljim mogućim uslovima.

O projektu “Jačanje sistema zdravlja i dobrobiti životinja”

  • Projekat “Jačanje sistema zdravlja i dobrobiti životinja“ koji finansira Evropska unija podržava razvoj i unapređenje poljoprivrede u Srbiji.
  • Projekat pruža podršku Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u procesu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa EU i međunarodnim standardima u oblasti zdravlja životinja, biosigurnosnih mera i dobrobiti životinja.
  • Dobrobit životinja znači stanje tela i uma životinje u stepenu u kome je njena priroda (genetske osobine koje se ispoljavljaju  rasom i temperamentom) zadovoljena.
  • Dobar odnos prema životinjama na poljoprivrednom gazdinstvu i okruženju je naša zajednička dužnost kao društva u kome svi brinu o životinjama.
  • Ekvivaletni standardi koji za sertifikaciju zdravlja životinja će poboljšati izvoz živih životinja i proizvoda životinjskog porekla na regionalno i međunarodno tržište.
  • Ujedi i napadi pasa uzrok su brojnih hospitalizacija svake godine širom sveta, dok uzročnik besnila i drugih zoonoza (bolesti koje se mogu preneti sa životinje na ljude) nađe važne rezervoare u nekontrolisanoj populaciji napuštenih pasa. Dobro je poznato da će se poboljšanjem odgovornosti vlasnika pasa smanjiti prisustvo napuštenih pasa na ulicama.
  • Poboljšanje biosigurnnih mera na poljoprivrednim gazdinstvima će zaštiti gazdinstva od ulaska i širenja bolesti.
  • Projekat podržava proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda kod kojih je ispoštovana dobrobit životinja u uzgoju, držanju, transportu i klanju u dobrim uslovima.

Izvor: EU info

Korali i podvodni vojni muzej na dnu Crvenog mora

Foto-ilustracija: Unsplash (Angelo Abea)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nariman Mesharrafa)

Akaba, luka na Crvenom moru u Jordanu, privlači ronioce iz čitavog sveta. U potrazi za avanturom sve češće odlaze i ronioci iz Srbije. Dno tog mora se razlikuje od drugih po raznovrsnim koralima, ali i po specifičnom podvodnom vojnom muzeju.

Turistički razvoj Akabe počeo je još 1965. godine kada je jordanski kralj Husein zamenio sa Saudijskom Arabijom 6.000 kvadratnih metara pustinje za 12 kilometara obale Crvenog mora. Od tada imaju 27 kilometara dugu obalu.

Tako je Jordan dobio izlaz na jedinstven koralni greben kojem ne mogu da odole ronioci iz čitavog sveta, jer ovde mogu da uživaju u bogatom podvodnom svetu sa 150 različitih vrsta korala.

„Ronim od svoje devete godine. Kad god mogu, pomažem životinjama kad se negde zaglave na dnu mora, brinem o koralima, a ima i onih koji su stari i 100 godina. Moramo ih sačuvati za buduće generacije i zato često i čistimo more, vadimo đubre iz njega“, kaže Abdulah Momani iz ronilačkog centra Crvenog mora „Akaba“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Marija Aristimuno došla je čak iz Urugvaja da bi ovde videla podvodni muzej koji je napravio kralj Abdulah Drugi. On je u more potopio 19 različitih tenkova, helikoptera, borbenih vozila, a pre dva meseca i očuvani putnički avion. Kad za nekoliko godina sve ovo prekriju korali biće još veća atrakcija.

„Najviše bih volela kada bi svo oružje na svetu bilo u moru. To bi bilo divno. Ovo mi se mnogo sviđa i nigde ništa slično nisam videla“, priča Marija Aristimuno.

I ronioci iz Srbije sve češće posećuju obalu Crvenog mora i ovde mogu da zarone do 30 metara dubine.

Kad izronite iz Crvenog mora bude vam žao, jer tek tad vidite koliko boja nama nedostaje u svakodnevnom životu. Zato se ronioci kad god mogu vraćaju u vodu da bi uživali u novim izazovima i avanturama.

„Ronioci ovde mogu da primene sve one veštine koje su vežbali tokom godine. Izuzetan je doživljaj roniti na koralnim grebenima i na potopljenim olupinama, jer to pod vodom pričinjava maksimalno uživanje“, istakao je Janez Kranjc iz pančevačkog ronilačkog kluba „Svet ronjenja“.

Ronioci su se vratili u Srbiju sa mnogo lepih utisaka, ali i fotografijama koje mogu da se naprave samo na jordanskoj obali Crvenog mora.

Izvor: RTS

Najčistija termoelektrana u regionu – RiTE “Ugljevik”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Rudniku i termoelektrani (RiTE) “Ugljevik” je u probni rad pušten sistem za odsumporavanje vredan 80 miliona evra koji ovog energetskog giganta Republike Srpske čini najčistijom elektranom u regionu.

Projektni menadžer za izgradnju sistema odsumporavanja Zlatko Malović rekao je novinarima da je to kruna napora koje su u ovaj važan projekat uložili preduzeće i Elektroprivreda Republike Srpske, uz vrlo povoljan kredit Vlade Japana i sa japanskim konzorcijumom “Mitsubishi Hitachi Power Systems” kao izvođačem.

“Završetkom ovog projekta otklonjene su sve potencijalne opasnosti koje su rasle sa zaoštravanjem legislative po pitanju zaštite životne sredine, u odnosu na ugovorne obaveze prema Evropskoj energetskoj zajednici i domaćoj legislativi”, istakao je Malović.

On je naveo da će emisija štetnih zagađujućih materija u RiTE “Ugljevik” biti smanjena za minimalno 80 puta i zadovoljiti najstrože evropske direktive u ovoj oblasti.

Malović je rekao da će period puštanja u rad postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova trajati tri meseca tokom kojih će se podešavati procesi.

Ugovor o kreditu potpisan je 2010. godine, a radovi na postrojenju trajali su od 2016. godine.

Izvor: Energetika.ba

Blokirano gotovo 4.000 besplatnih e-trotineta u Francuskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)

Aktivistička grupa “Pobuna protiv izumiranja” (Extinction Rebellion XR) preuzela je danas odgovornost da je onesposobila 3.700 gradskih električnih trotineta namenjenih za besplatno korišćenje.

Aktivisti kažu da su time hteli da ukažu na štetan ekološki uticaj trotineta na baterije i da uz to podrže današnji štrajk u Francuskoj protiv penzione reforme.

U Parizu 2.200 trotineta, 1.500 u Lionu, 90 u Bordou je onesposobljeno blokiranjem elektronskog koda tako da ne mogu da se aktiviraju preko pametnog telefona korisnika, navela je aktivistička organizacija za zaštitu životne sredine i ukazala da time trotineti nisu trajno oštećeni.

“Suprotno slici o njima u svetu kao ‘zelenom prevozu’, električni trotineti su ekološka katastrofa”, smatra ovaj pokret.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolas I.)

U saopštenju se ukazuje da e-trotineti “gutaju energiju”, kratko traju, da je “visoka energetska cena” prevoza torinetima jer im stalno treba puniti baterije, a da je “niska stopa reciklaže” njihovih litijumskih baterija.

Organizacija navodi i da su e-trotineti više zamena za pešačenje, nego što su zamena za korišćenje automobila.

Takođe, osudili su to što se trotineti koriste da bi se osujetio današnji masovni štrajk širom Francuske koji je pogodio i javni transport.

Pokret “Pobuna protiv izumiranja”  koji se zalaže za nenasilnu civilnu neposlušnost kao odgovor na nedovoljno delovanje države u borbi protiv klimatskih promena, obećao je da će ponoviti ovu operaciju dok e-trotineti “te kapitalističke igračke, ne budu izbačeni iz naših gradova” i naveo da želi da prevoz bude zaista ekološki.

U velikim francuskim gradovim poslednjih godinu dana razvio se niz servisa za iznajmljivanje hiljada električnih trotineta, dok država pokušava da reguliše tu delatnost i njihovo učestvovanje u saobraćaju.

Izvor: Zelena Srbija

Špansko eko-selo je primer da je život u skladu sa prirodom moguć i danas

Foto: Sunseed
Foto: Sunseed

Nešto što nam je nerazumljivo i strano opisujemo kao “španska sela”. Izraz se u naš jezik ušunjao iz nemačkog. Ne bih zalazila u problematiku kako je čuveni Gete osmislio tu kovanicu, ali bih vas upitala – da li su nam “španska eko-sela” jednaka nepoznanica kao ona bez prefiksa “eko”?

Ideja o neformalnom obrazovnom projekatu za tranziciju ka održivosti Sunseed je rođena davne 1982. godine na jednom zelenom festivalu. Trenutno, na njemu radi pedesetak entuzijasta s željom da ostavljaju manji negativni utisak na našu planetu za čijim ispunjenjem tragaju u antičkom selu u Andaluziji. Kroz oblast u kojoj je posađeno sunseed protiče ugrožena reka Aguas, čiju dolinu presecaju brojne planinarske staze.

Iza aktera stoji više od 30 godina rada, istraživanja, igre, učenja i transformacije, tokom kojih su inspirisali ljude iz različitih krajeva sveta da, poput njih, prigrle zdraviji i odgovorniji stil života.

Stanovnici eko-sela upražnjavaju organsku poljoprivredu, rade na jačanju veze s prirodom, obrazuju posetioce održavajući različite kurseve poput pravljenja korpi, okrenuti su alternativnoj medicini, neophodnu energiju crpe iz obnovljivih izvora, bave se različitim vrstama umetnosti, neguju se bio-kozmetikom, teže da ne prave otpad.

Foto: Sunseed

Svoju ekonomiju zasnivaju na deljenju i velikodušnosti, a politiku na demokratskom odlučivanju. Upravljaju se prema postulatima cirkularne ekonomije i nastoje da zaokruže kruženje materije.

Sve ovo su osmislili sa idejom postizanja većeg nivoa samodovoljnosti i “ekologizacije” društva i stvaranja snažno povezanih, ali istovremeno osnaženih i jedinstvenih, pojedinaca.

Između 15 i 20 odsto hrane koju jedu “eko-seljani” i njihovi gosti dolazi iz njihovih bašta, a ostatak kupuju od tamošnjih poljoprivrednika i eko-proizvođača. Svi su vegetarijanci.

Meštani maksimalno koriste lokalno dostupne resurse, ali se ne zaustavljaju na flori – već se snabdevaju i energijom sunca i vodom odatle.

S obzirom na to da imate priliku da ih posetite i privremeno se infiltrirate u njihove krugove, oni su itekako voljni da podele svoje iskustvo i veštine – ali i obroke.

Jelena Kozbašić

Najveća opasnost za zdravlje – klimatske promene?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jenny Hill)
Foto-ilustracija: Unsplash (Guy Bowden)

Klimatske promene plaća naše zdravlje, upozorava Svetska zdravstvena organizacija iz Madrida. Da li predstavnici 200 zemalja mogu da usklade regulative za ograničenje globalnog zagrevanja?

Najveća zdravstvena pretnja čovečanstvu u 21. veku mogle bi da budu klimatske promene.

Svetska zdravstvena organizacija u Madridu upozorava da sve više ljudi pati od toplotnog stresa, odnosno stanja organizma kada telo nije u mogućnosti da se odupre spoljašnjim i unutrašnjim toplotnim faktorima.

Ne manji problem su ekstremne vremenske prilike i bolesti koje prenose komarci, uključujući malariju.

Agencija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu apeluje da vlade ispune ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije ugljen-dioksida. Milion života godišnje moglo bi da bude spaseno smanjenjem zagađenja vazduha.

Iako zdravlje plaća klimu, tek manje od jednog procenta međunarodnog finansiranja za klimatske akcije ide zdravstvenom sektoru.

Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da će do 2030. godine klimatske promene i njihove posledice uzrokovati najmanje 250.000 dodatnih smrti godišnje, pri čemu će sedam miliona ljudi godišnje umreti od zagađenja vazduha u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Dve trećine zagađenja vazduha na otvorenom rezultat je sagorevanja fosilnih goriva.

Izvor: RTS

Zrenjanin dobio 1.750 novih sadnica

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U okviru akcije „Nedelja za zeleniju Vojvodinu“ na više lokacija u Zrenjaninu biće zasađeno ukupno 1.750 sadnica i to: breze, crnog bora, hrasta i topole. Kako se ova akcija sprovodi na teritoriji čitave Vojvodine, od 2. do 6. decembra, JP „Vojvodinašume“ doniralo je više od 4.000 sadnica pokrajinskom Sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Direktor JP „Vojvodinašume“, Roland Kokai, pokrajinski sekretar, Vladimir Galić i gradonačelnik Zrenjanina, Čedomir Janjić, zasadili su sadnice breze u Plankovoj bašti u gradu na Begeju.

Izuzetno se vodi računa koje sadnice su pogodne za urbane sredine, a breze su otporne na vremenske uslove i dobro podnose niske temperature, a s druge strane, atraktivnog su izgleda i koriste se za oplemenjivanje gradskih površina.

Obraćajući se prisutnim predstavnicima medija, direktor Kokai je istakao sledeće:

Foto: JP Vojvodinašume

„Mi kao društveno odgovorna kompanija i preduzeće koje gazduje šumama imamo posebnu odgovornost da pomognemo ostalim grupama i organizacijama i zato doniramo sadni materijal i pružamo stručno-tehničku podršku, podržavajući, na taj način, svaki vid akcije ozelenjavanja Vojvodine. Smatram da su ovakve akcije najbolji način da na delu, svako od nas, pokaže da zastupa tezu da zdrava životna sredina nema alternativu. Donacije sadnica koje su obezbeđene su najbolji vid podrške lokalnim samoupravama da povećaju zelene površine na svojoj teritoriji, a da, pri tom, čitav taj proces ne košta ni institucije, ali ni građane“.

Odgovarajući na pitanje novinara kakva je situacija sa podizanjem vetrozaštitnih pojaseva, Kokai je rekao:

„Procentualno, najmanje vetrozaštitnih pojaseva je u Banatu. Vetar ugrožava njive i useve, ostavlja degradirane oranice koje nakon udara jačih vetrova više nisu istog kvaliteta, što se narednih godina odražava na prinose, ali i na cenu zemljišta po hektaru. Stimulacija poljoprivrednika u finansijskom smislu sigurno bi ih podstakla da se opredeljuju za podizanje vetrozaštitnih pojaseva, a značajno je i da poljoprivrednici budu dobro informisani o značaju istih“.

Izvor: JP Vojvodinašume

Pola miliona rakova uginulo zarobljeno u plastici

Foto-ilustracija: Unsplash (Ahmed Sobah)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Gunnar)

Opasnost od zagađenja plastikom preti čitavom živom svetu, ali u neposrednoj opasnosti su životinje koje se nađu zarobljene u gomili plastičnog otpada ili ga pomešaju za hranu, što uglavnom ima smrtonosne posledice.

Nakon nedavne studije sprovedene u Tasmaniji otkriveno je da je više od pola miliona rakova pustinjaka uginulo od zagađenja plastikom. Naime, plastični otpad preplavio je ostrvo Kokos u Indijskom okeanu, na kojem je nastradalo čak 508.000 rakova i ostrvo Henderson u Tihom okeanu, sa oko 61.ooo ovih nastradalih životinja. Veliki problem predstavlja i to što telo rakova pustinjaka nema sopstvenu školjku. Zato su uvek u potrazi za praznim školjkama, a često kao alternativu koriste i šuplje predmete na koje naiđu.

Institut za proučavanje mora i Antarktika i Univerzitet u Tasmaniji primetili su da odbačena plastika pravi životinjama fizičku barijeru i često se manifestuje i kao zamka za divlji živi svet u njegovoj životnoj sredini. Istraživački tim pronašao je ogroman broj rakova pustinjaka zarobljenih u otpadu, u proseku jedno do dvoje rakova po kvadratnom metru.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bonnie Kittle)

Postoji još jedna “začkoljica” kod ove vrste zglavkara. Kako su uvek u procesu traženja školjke u koju će se sakriti, postoji poseban hemijski signal koji emituju nakon što jedan od njih ugine, prenoseći tako informaciju da je “školjka” na raspolaganju. Kod masovnijih izumiranja poput ovog to znači da je signal preneo da je veliki broj školjki “slobodan” u kontejnerima gde su uginuli rakovi zarobljeni u smeću, a gde će, prateći signal, doći novi broj rakova i tako se broj uginulih životinja neprestano širi. To može stvoriti problem zbog masovnog izumiranja ove vrste, što se posledično može primetiti i na nivou čitavog ekosistema.

Rakovi pustinjaci igraju važnu ulogu u morskim ekosistemima, prozračuju zemljište i čine ga plodnijim.

Na ostrvu Kokos u maju ove godine već je pronađeno 414 miliona komada plastike izbačene na obali. Među njima bilo je najviše plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu, poput čepova za boce, slamčica i letnje obuće.

Jelena Cvetić

Hrvatska podržava dekarbonizaciju Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Gustavo Quepón)
Foto-ilustracija: Unsplash (François Genon)

Sastanak Veća Evropskih unija ministara za energetiku održan je danas u Briselu, a na njemu je sudelovao i hrvatski ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić.

Ministri su razmenili mišljenja na temu „Pametna integracija sektora: promicanje čiste energije“ i istakli kako je za postizanje klimatske neutralnosti potrebna upotreba čiste energije u celoj privredi. Pametna integracija sektora preduslov je za, što se troškova tiče, efikasniju dekarbonizaciju i osiguravanje stabilnosti i fleksibilnosti energetskih sistema. Pomoću nje se povezuju sektori, nosioci energije, infrastrukture i tehnologije. Pametnom integracijom sektora omogućuje se upotreba sve većeg obima čiste energije u različite svrhe (grejanje, saobraćaj i industriju).

Ministar Ćorić je naglasio kako Republika Hrvatska u potpunosti podržava dekarbonizaciju Evropske unije i da je za ostvarivanje toga cilja potrebno intenzivno razvijanje novih tehnologija i usavršavanje već postojećih. Uz sve to, nove tehnologije moraju biti i novčano prihvatljive pa je nužno da se one međusobno povežu i primenjuju u više sektora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vadim Sadovski)

Vodonik je jako dobar primer, s obzirom na to da je njegova uloga već prepoznata u mnogim sektorima. Vidljivi su njegovi potencijali u prometu, industrijskim procesima, ali i u energetici. Upravo je to ono čemu integracija sektora treba težiti. U tom smeru idu i aktivnosti Evropske komisije koja promoviše primenu vodonika u širem smislu, jer se jedino tako može postići potpuna dekarbonizacija Evrope“, kazao je ministar Ćorić.

Na sastanku Veća ministara raspravljalo se i o daljim koracima nakon Komunikacije o nacrtima integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova naslovljene „Ujedinjeni u ostvarivanju energetske unije i klimatske politike“. Uredbom o upravljanju energetskom unijom propisana je izrada desetogodišnjih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova za svaku državu članicu. Ministar Ćorić je rekao kako se dorada Integrisanoga nacionalnog energetskog i klimatskog plana upravo završava i da je namera dostaviti ga Evropskoj komisiji do kraja godine.

Jedna od tema su bili i prioriteti nove Komisije u području energetske politike. Republika Hrvatska podržava nastojanje nove predsednice Evropske komisije da se nastavi dekarbonizacija energetskog sektora, pa je u kontekstu posebno važno nastaviti s intenzivnim razvijanjem obnovljivih izvora energije, kao i s jačanjem energetske efikasnosti.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Osnovci iz Vrbasa odlično poznaju upravljanje otpadom i zaštitu životne sredine!

Foto: Opština Vrbas
Foto: Opština Vrbas

Osnovna škola “20. oktobar” bila je odličan domaćin finalnog dela takmičenja u edukativnom kvizu “Prljavo ili čisto – nije isto”, koji je deo projekta Nemačke međunarodne saradnje – GIZ “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)”. Kviz je bio namenjen učenicima od petog do osmog razreda, a najbolja i najspretnija ekipa na temu prikupljanja otpada, reciklaže i zaštite životne sredine, bila je ona koja je reprezentovala Osnovnu školu “Bratstvo – jedinstvo”. Sofija Međedović, Marko Maljik, Sergej Nađ i Relja Stefanović predstavljaće opštinu Vrbas na jednom od dva polufinalna kviza za Južnobački region. Ukoliko i na njemu zabeleže dobar rezultat, učenici ove osnovne škole biće deo velikog finala koje se održava u maju 2020. godine, u Sokobanji.

“Sa željom da još od malih nogu steknu dobre navike, pa tako i dobre navike u vezi sa ekologijom, u svim osnovnim školama, zajedno sa Udruženjem građana ‘Ekološki talas’, organizovali smo kviz koji ima edukativni i takmičarski karakter, a tema mu je prikupljanje i reciklaža otpada i zaštita životne sredine. Kroz različite igre učesnici i gledaoci imali su priliku da nauče kako se pravilno odvaja i odlaže otpad, dok odgovori koji su se čuli promovišu i ukazuju na potrebu zaštite životne sredine i zašto je sve to za nas veoma važno”, rekla je Valentina Đureta, jedna od koordinatorki na GIZ-ovom projektu “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)”.

Foto: Opština Vrbas

Projekat Nemačke međunarodne saradnje – GIZ “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)”, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi aktivnosti u 17 lokalnih samouprava koje su usmerene na unapređenje sistema upravljanja otpadom na lokalnom i regionalnom nivou. U okviru projektnih aktivnosti u Južnobačkom regionu, za upravljanje otpadom u osam lokalnih samouprava aktivnosti se sprovode sa ciljem povećanja stepena reciklaže, uvođenja primarne separacije otpada, ali i opštem unapređenju rada lokalnih komunalnih preduzeća. Takođe, GIZ pruža podršku lokalnim samoupravama u planiranju i donošenju strateških dokumenata u cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti, a sa druge strane, saradnjom i direktnom podrškom komunalnim preduzećima u opremi, radi na uvođenju odvojenog sakupljanja reciklabilnih materijala.

“Edukativni kviz za učenike osnovnih škola je samo jedan od nivoa našeg projekta na kom sarađujemo sa opštinom Vrbas. Naša saradnja podrazumeva stručnu podršku u izradi lokalnih planova primarne separacije, lokalnih planova upravljanja otpadom i planove za biorazgradivi otpad. Određene opštine, kao što je opština Vrbas, podržana je i kroz opremanje, tako da je nabavljen kamion za prikupljanje otpada, a teče i realizacija sporazuma o finansijskoj podršci u procesu izgradnje kompostilišta, s obzirom na to da je Vrbas regionalnim planom za upravljanje otpadom određen kao mesto za transfer stanicu”, rekla je Đureta.

Izvor: Opština Vrbas

Protest u Madridu protiv štetnog uticaja tekstilne industrije

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Španska policija je saopštila da je jedna osoba uhapšena nakon što je više desetina aktivista upalo u butik u centru Madrida da bi protestovalo protiv uticaja tekstilne industrije na životnu sredinu.

Organizacija “Pobuna protiv izumiranja” je uživo prenosila akciju aktivista koji su zalepili šake na izloge butika “Zara”.

Aktivisti su nosili poruke “Zemlja plaća za brzu modu” i “Zelene reči, toksične istine”.

Policija je sklanjala aktiviste jednog po jednog.

Navedeno je da je legitimisano 37 demonstranata, a da je jedan uhapšen jer nije postupao po naređenjima policajaca.

U Madridu je u toku dvonedeljni globalni Samit namenjen smanjivanju uticaja porasta temperature, odnosno 25. Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama.

Izvor: Zelena Srbija

Digitalni kontejneri postavljeni na Vračaru

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista Marko Stojčić, zajedno sa direktorom „Gradske čistoće” Markom Popadićem i predsednikom opštine Vračar Milanom Nedeljkovićem, prisustvovao je juče, 4. decembra, puštanju u rad obnovljenih podzemnih kontejnera u Njegoševoj ulici na Vračaru, koje će uz pomoć specijalnih ključeva moći da koriste samo stanari okolnih zgrada. Reč je o „digitalnim” kontejnerima za klasičan komunalni otpad, dok će podzemni kontejneri za odlaganje reciklabila biti dostupni svim korisnicima.

Stanari Njegoševe ulice na Vračaru među prvima su u Beogradu dobili kontejnere koji funkcionišu po principu otvaranja i zatvaranja na karticu, a glavni urbanista Marko Stojčić istakao je kako je ovaj projekat od velike važnosti za grad.

“Beograd u svim segmentima insistira na tome da sve bude potpuno uređeno u komunalnom smislu i zato je urađen pilot-projekat sa deset kontejnera za komunalni i deset za reciklažni otpad”, istakao je Stojčić.

Kako je dodao, upotrebu kontejnera na otključavanje imaće samo stanari iz okolnih zgrada.

“Ne mogu ih koristiti prodavci sa pijace, ni ugostiteljski objekti. Oni moraju da potpišu poseban ugovor kako bi mogli da odlažu svoj otpad”,  precizirao je Stojčić.

Prema njegovim rečima, ovakva akcija će, u saradnji sa JKP „Gradska čistoća”, biti proširena.

“Imamo Topličin venac kao nedavno rekonstruisan ambijent, koji nije potpuno rešen u smislu odlaganja otpada. Planovi za budućnost su da se korišćenje kontejnera po principu ključa primeni i u ostalim delovima grada”,  istakao je Stojčić.

Ubacivanje otpada u „digitalni” kontejner moguće je kada se prisloni kartica na mesto namenjeno za to, u trajanju od jedne sekunde. Takođe, kartice se ne mogu faslifikovati.

Kontejneri sa sistemom zaključavanja deo su pilot-projekta koji Grad Beograd sprovodi po modelu svetskih metropola. Kontejneri u centralnim gradskim opštinama su preopterećeni jer ih, osim stanara okolnih zgrada, nedozvoljeno koriste i brojni ugostiteljski objekti, naveo je Marko Popadić.

“Tagove, odnosno specijalne ključeve pomoću kojih će moći da se koriste podzemni kontejneri za komunalni otpad, dobilo je oko 1.000 domaćinstava u delu Njegoševe ulice na opštini Vračar. U kontejnerima se nalaze i specijalni senzori preko kojih će naši radnici dobijati podatke o popunjenosti kontejnera, na osnovu čega će biti planirano pražnjenje, pa se neće stvarati zastoj u saobraćaju u ovoj, inače, prometnoj ulici. Takođe, na ovaj način biće obezbeđeno efikasnije i rentabilnije poslovanje”, rekao je Marko Popadić.

Foto: Grad Beograd

On je dodao da će se na ovaj način rešiti i problem nagomilavanja otpada, jer je na trotoarima postavljeno dovoljno korpica za odlaganje sitnog otpada za prolaznike, kao i podzemnih kontejnera namenjenih za odlaganje reciklabila koji se nalaze pored zaključanih kontejnera.

“Svako domaćinstvo je dobilo po dva ključa, a sva pravna lica su u obavezi da sa nekim od operatera potpišu ugovor o odnošenju otpada, te da otpad više ne odlažu u kontejnere koji su namenjeni za odlaganje komunalnog otpada sakupljenog od domaćinstava. Ovo je do sada stvaralo veliki problem koji će, nadamo se, ovim projektom biti trajno rešen”,  naglasio je Popadić.

S obzirom na to da se radi o eksperimetalnom projektu, JKP „Gradska čistoća” će pratiti realni učinak, te će na osnovu rezultata razmotriti mogućnost postavljanja kontejnera sa sistemom zaključavanja i na druge lokacije.

Izvor: Grad Beograd