Home Blog Page 803

Digitalni kontejneri postavljeni na Vračaru

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista Marko Stojčić, zajedno sa direktorom „Gradske čistoće” Markom Popadićem i predsednikom opštine Vračar Milanom Nedeljkovićem, prisustvovao je juče, 4. decembra, puštanju u rad obnovljenih podzemnih kontejnera u Njegoševoj ulici na Vračaru, koje će uz pomoć specijalnih ključeva moći da koriste samo stanari okolnih zgrada. Reč je o „digitalnim” kontejnerima za klasičan komunalni otpad, dok će podzemni kontejneri za odlaganje reciklabila biti dostupni svim korisnicima.

Stanari Njegoševe ulice na Vračaru među prvima su u Beogradu dobili kontejnere koji funkcionišu po principu otvaranja i zatvaranja na karticu, a glavni urbanista Marko Stojčić istakao je kako je ovaj projekat od velike važnosti za grad.

“Beograd u svim segmentima insistira na tome da sve bude potpuno uređeno u komunalnom smislu i zato je urađen pilot-projekat sa deset kontejnera za komunalni i deset za reciklažni otpad”, istakao je Stojčić.

Kako je dodao, upotrebu kontejnera na otključavanje imaće samo stanari iz okolnih zgrada.

“Ne mogu ih koristiti prodavci sa pijace, ni ugostiteljski objekti. Oni moraju da potpišu poseban ugovor kako bi mogli da odlažu svoj otpad”,  precizirao je Stojčić.

Prema njegovim rečima, ovakva akcija će, u saradnji sa JKP „Gradska čistoća”, biti proširena.

“Imamo Topličin venac kao nedavno rekonstruisan ambijent, koji nije potpuno rešen u smislu odlaganja otpada. Planovi za budućnost su da se korišćenje kontejnera po principu ključa primeni i u ostalim delovima grada”,  istakao je Stojčić.

Ubacivanje otpada u „digitalni” kontejner moguće je kada se prisloni kartica na mesto namenjeno za to, u trajanju od jedne sekunde. Takođe, kartice se ne mogu faslifikovati.

Kontejneri sa sistemom zaključavanja deo su pilot-projekta koji Grad Beograd sprovodi po modelu svetskih metropola. Kontejneri u centralnim gradskim opštinama su preopterećeni jer ih, osim stanara okolnih zgrada, nedozvoljeno koriste i brojni ugostiteljski objekti, naveo je Marko Popadić.

“Tagove, odnosno specijalne ključeve pomoću kojih će moći da se koriste podzemni kontejneri za komunalni otpad, dobilo je oko 1.000 domaćinstava u delu Njegoševe ulice na opštini Vračar. U kontejnerima se nalaze i specijalni senzori preko kojih će naši radnici dobijati podatke o popunjenosti kontejnera, na osnovu čega će biti planirano pražnjenje, pa se neće stvarati zastoj u saobraćaju u ovoj, inače, prometnoj ulici. Takođe, na ovaj način biće obezbeđeno efikasnije i rentabilnije poslovanje”, rekao je Marko Popadić.

Foto: Grad Beograd

On je dodao da će se na ovaj način rešiti i problem nagomilavanja otpada, jer je na trotoarima postavljeno dovoljno korpica za odlaganje sitnog otpada za prolaznike, kao i podzemnih kontejnera namenjenih za odlaganje reciklabila koji se nalaze pored zaključanih kontejnera.

“Svako domaćinstvo je dobilo po dva ključa, a sva pravna lica su u obavezi da sa nekim od operatera potpišu ugovor o odnošenju otpada, te da otpad više ne odlažu u kontejnere koji su namenjeni za odlaganje komunalnog otpada sakupljenog od domaćinstava. Ovo je do sada stvaralo veliki problem koji će, nadamo se, ovim projektom biti trajno rešen”,  naglasio je Popadić.

S obzirom na to da se radi o eksperimetalnom projektu, JKP „Gradska čistoća” će pratiti realni učinak, te će na osnovu rezultata razmotriti mogućnost postavljanja kontejnera sa sistemom zaključavanja i na druge lokacije.

Izvor: Grad Beograd

Srbija i Turska o završetku projekta Tanap

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se u Ipsali, sa turskim ministrom energetike i prirodnih resursa Fatihom Donmezom. Nakon sastanka, Antić je kazao da je Turska realizovala veliki projekat – izgradnju gasovoda “Tanap”, dugačkog gotovo 1.850 km. On je podsetio da je cilj projekta “Tanap” da se prirodni gas koji se proizvodi na dva gasna polja Šah Deniz u Azerbejdžanu i u oblasti Kaspijskog mora, dopremi u Tursku i Evropu. Taj projekat zajedno sa gasovodom „Južni Kavkaz“ i Trans-jadranskim gasovodom TAP, sačinjava „Južni gasni koridor“, ukupnog kapaciteta 16 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

“To je izuzetno važno za čitav region, jer omogućava divesifikaciju snabdevanja gasom. Novi izvori gasa doprineće da čitav naš region bude energetski bezbedniji i stabilniji. To omogućava takođe, da kroz sve te gasovode i LNG terminale regiona, a pogotovo LNG terminal u Aleksandopoliju omogući dodatne izvore snabdevanja gasom”, izjavio je ministar Antić.

On je ocenio da to svakako predstavlja dobru šansu i za Srbiju, uzimajući u obzir da se u ovom trenutku razvijaju dva projekta koja su u vrhu evropskih i regionalnih prioriteta. To je interkonekcija GrčkaBugarska, i interkonekcija Bugarska – Srbija, odnosno gasovod Sofija – Dimitrovgrad – Niš. Te dve interkonekcije nas povezuju sa Južnim gasnim koridorom i one omogućavaju da Srbija, a sutra i BiH, mogu da očekuju gas iz ovog pravca snabdevanja.

“Mi ćemo te dve interkonekcije završiti do 2022. godine, tako da već negde u periodu od 2023. do 2025. godine, kada se očekuje da će se i povećati proizvodnja gasa u Azerbejdžanu, ovaj gas i taj gasovod može da bude vrlo konkurentan i na našem tržištu”, kazao je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Ministar je naglasio da bi Srbija trebalo da postane značajan partner u povećanju ukupne energetske bezbednosti čitavog regiona:  “Važno nam je što danas predstavljamo Srbiju na mestu gde su se okupili lideri Turske, Azerbejdžana, Gruzije. Energetska bezbednost je strateško, geopolitičko pitanje svake države, i kao takva ne poznaje granice. Srbija je jasno definisala svoje ciljeve po pitanju postizanja sigurnosti snabdevanja gasom, razvijamo značajne projekte, i za to, kao Vlada, imamo snažnu podršku predsednika Aleksandra Vučića“, naglasio je ministar.

Delegacija Republike Srbije koju su činili ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i predsednica Narodne skupštine Maja Gojković, na poziv predsednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana i ministra energetike Fatiha Donmeza, predstavljala je Republiku Srbiju, na ceremoniji završetka radova na gasnom projektu “Tanap” u Ipsali.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Uskoro rezultati izazova “Hrana nije otpad”

Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Lark)
Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline Attwood)

Primanje aplikacija putem internet platforme je završeno. Pristiglo je 26 zanimljivih predloga rešenja na temu: Kako promeniti navike i prakse koje dovode do bacanja hrane i/ili pretvoriti otpad od hrane u nešto korisno?

Otpad od hrane koji postaje globalni problem, zajednička je inicijativa Grada Sarajeva i “Accelerator Lab” UNDP-a u Bosni i Hercegovini, pokrenuta na nedavno održanoj konferenciji “Unlimited Sarajevo 2019”.

Svi zainteresovani mogli su do kraja novembra kandidovati svoje inovativne ideje za praktična, primjenjiva i inovativna rešenja u vidu menjanja navika proizvođača i/ili potrošača, kako bi se smanjilo ili sprečilo bacanje hrane, podigla svest o potrebi “pametnijeg” pristupa u planiranju i kupovini hrane, kao i rešenja za odlaganje otpada od hrane, ali i za pravne intervencije koje bi olakšale doniranje hrane.

Učenici konkursa i javnost će blagovremeno biti obavešteni o rezultatima izazova i nagrađenim idejama, koje će žiri oceniti u skladu sa četiri osnovna kriterijuma: kvalitet, originalnost i izvodljivost, i mogućnost zero-waste rešenja koje predlaže način na koji će se hrana ponovo koristiti.

Tri izabrana rešenja dobiće novčane nagrade: prvo mesto donosi 3.000, drugo 2.000, a treće 1.000 američkih dolara.

Poziv je bio otvoren za sve zainteresovane pojedince, organizacije civilnog društva, akademske institucije, privatni sektor i medije.

Izvor: Grad Sarajevo

Ford i Mekdonalds prave automobilske delove od – ostataka kafe

Foto-ilustracija: Unsplash (Yanapi Senaud)

Želja mnogobrojnih potrošača na globalnom nivou da svoje potrebe zadovoljavaju u skladu sa postulatima održivosti i cirkularne ekonomije je podstakla rađanje jednog, na prvi pogled neobičnog, partnerstva između nemačkog proizvođača automobila Forda i američkog lanca restorana brze hrane Mekdonaldsa.

Iako možda nismo svesni toga, naša jutarnja šoljica kafe za sobom ostavlja više otpada od onog očiglednog – taloga. Između ostalog, kao nusprodukt prženja kafenih zrna izdvaja se plevica, što je zapravo opna kojom su ona obložena.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživački tim kompanije Ford je otkrio da upravo od osušene plevice kafe mogu stvoriti smesu za kućišta za farove, delove enterijera i komponente smeštene ispod haube vozila.

Opna se zagreva na visokoj temperaturi i meša se sa plastikom i dodacima. Dobijeni materijal se peletira za upotrebu u proizvodnji automobila.

Pelet dolazi u više različitih oblika. Uprkos tome što su delovi od sirovine na bazi kafene plevice oko 20 odsto lakši u odnosu na standarde, snažni su i izdržljivi.

Uprkos tome što pomak ka održivom poslovanju nije potpun, objedinjeno je nekoliko segmenata s pozitivnim uticajem na životnu sredinu.

  • Po principu “nečije smeće je za nekoga blago”, Ford uklanja i iskorišćava otpad iz proizvodnog lanca Mekdonaldsa;
  • Vozila s udelom kafene plevice imaju manju težinu;
  • Energetska iscrpnost procesa proizvodnje je za 25 odsto manja u poređenju sa uobičajenim.

Debi Mielevski je ispred Forda naglasila da je njenu kompaniju zadivila posvećenost Mekdonaldsa inovacijama i njegova vizija napretka i održivosti. “To su prioriteti Forda više od 20 godina, a nova praksa predstavlja iskorak ka cirkularnoj ekonomiji, u okviru koje poslovni akteri zajednički rade i razmenjuju materijale koji bi inače bili sporedni ili otpadni proizvodi”, objasnila je ona.

Pored kafene plevice, ovaj predstavnik auto-industrije, u svojim naporima da vozila proizvodi od reciklirane ili obnovljive plastike, upotrebljava i soju i celuloze od drveta.

Jelena Kozbašić

U toku energetska sanacija Elektrotehničke škole u Sarajevu

Foto: Vlada Kantona Sarajevo
Foto: Vlada Kantona Sarajevo

Radovi na energetskoj sanaciji objekata u Kantonu Sarajevo su u punom jeku. Elektrotehnička škola za energetiku je jedan od objekata na kojem se vrši sanacija u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj”.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline Kantona Sarajevo Damir Filipović, u društvu direktora škole Fikreta Radončića, imao je priliku obići i uveriti se u intenzitet radova koji se izvode na objektu ove škole.

Reč je o građevinskim radovima koji podrazumevaju termoizolaciju spoljnih zidova, krova, stropa i zamena fasadne stolarije kojima će se pružiti bolji uslovi za rad, kako zaposlenih, tako i učenika.

Od mašinskih radova predviđena je ugradnja kalorimetra sa potrebnom armaturom i intervencije na cevnoj mreži, uključujući ugradnju radijatorskih ventila sa termostatskom glavom.

Vrednost projekta je 692.885 konvertibilnih maraka (oko 354.000 evra), a finansiraju ga Vlada Švedske, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline KS, Elektrotehnička škola za energetiku i Opština Novo Sarajevo. Implementator je Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP.

Izvor: Vlada Kantona Sarajevo

Bečka metro stanica radi na solarnu energiju

Foto: PID/Christian Fürthner
Foto: PID/Christian Fürthner

Fotonaponski paneli su prvi put postavljeni direktno na krov bečke metro stanice U3 Otakring. Električna energija dobijena pomoću solarnih folija se koristi za osvetljenje stanice, rad lifta i pokretnih stepenica. U poređenju sa klasičnim solarnim pločama, fotonaponske folije su pet puta lakše.

„Fotonaponska tehnologija se brzo razvija. Naša kompanija već koristi dvostrane, vertikalno postavljene ili poluprovidne module. Na krovu metro stanice Otakring smo prvi put upotrebili specijalne folijske module. Budući da su posebno lagani i fleksibilni, oni zadovoljavaju lokalne statičke zahteve, a instalacija je zaštićena od udara groma i njegovih posledica. Ovom inovativnom tehnologijom nastavljamo da gradimo fotonaponske sisteme u centru grada“, izjavio je direktor kompanije Karl Gruber.

Na površini od 360 kvadratnih metara fotonaponski sistem proizvešće 62 hiljade kilovat časova solarne energije godišnje sa snagom od 60,3 kVp. Time će se svake godine uštedeti 21 tona ugljen-dioksida.

„U postizanju klimatskih ciljeva javni prevoz igra ključnu ulogu. Bečko saobraćajno preduzeće neprekidno ulaže u razvoj javnog prevoza. Takođe napredujemo u oblasti uštede energije. Solarna energija nije samo dobra za našu klimu, već nam i sunce neće naplatiti račun“, rekla je direktorka bečkog saobraćajnog preduzeća Aleksandra Rajnagl.

Bilo da je tramvaj ili metro, gotovo sva šinska vozila u Beču su kao male „elektrane“: energija koja se oslobađa kočenjem preusmerava se u elektroenergetsku mrežu čime mogu da se pokreću druga prevozna sredstva u okolini. Tramvaji ovim putem dobijaju 30 odsto energije koja ih pokreće.

Izvor: Eurocomm-PR

Očišćeno 1.400 hektara Kelebijske šume

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Kelebijska šuma pripada gradu Subotica i predstavlja zaštićen pojas životne sredine, koji je, nažalost, zbog nesavesnog odlaganja otpada, poprimio izgled divlje deponije.

Udruženje građana Zeleni Subotice pokrenuli su u septembru ove godine projekat pod nazivom “Zaštitimo i očistimo Kelebijsku šumu” uz sredstva Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i uz podršku Grada Subotice, Mesne zajednice Kelebija i Šumske uprave Subotice, u saradnji sa JKP “Čistoća i zelenilo”, koji su sopstvenim kamionima preneli i postavili duboko u šumi, na lokacijama gde su nastale divlje deponije.

Poslednjeg dana novembra akcija čišćenja je uspešno završena. Odneto je 125 kubnih metara komunalnog otpada, građevinskog šuta i životinjskih ostataka, odloženih u 25 velikih kontejnera. Svakako, dominantno je prisustvo plastičnog otpada, što predstavlja najveći problem.

Foto: Facebook (screenshot)

Očišćeno je 40 odsto ukupne površine pod šumom, odnosno zapadni deo Kelebijske šume.

Prva terenska aktivnost održana je 23. septembra, a od tada do završetka sprovođenja akcije učestvovalo je više od 40 volontera i aktivista Zelenih Subotice, kojima su se pridružili i zainteresovani meštani, kao i oni koji su za akciju saznali putem medija.

U planu je i novi projekat, odnosno uklanjanje otpada iz centralnog i istočnog dela Kelebijske šume.

Nažalost, brojni otpad na divljoj deponiji Subotičke šume dugo je prisutan i predstavlja veliki problem za životnu sredinu.

Zeleni Subotice apeluju na građane da o tome povedu računa, jer je životna sredina poprilično već ugrožena. Ipak, za trajno rešenje smatraju da je potrebna saradnja i angažman upravnih jedinica grada, komunalne policije i inepekcije, kao i JKP “Palić-Ludoš” za zatvaranje putnih ulaza u šumu za vozila, čime bi se neodgovorni pojedinci sprečili u odlaganju otpada u prirodi.

Jelena Cvetić

 

Za bačen opušak u Briselu – kazna od 200 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Sahar Mann)

Opušci cigareta u Briselu čine čak oko 30 odsto otpada koji na ulicama i trgovima prikupljaju komunalne službe, a osim količine, posebno su zabrinjavajuće njihove posledice na zagađenje životne sredine.

Naime, kada kroz odvode i kanalizaciju stignu do reka i mora, samo jedan opušak cigarete može zagaditi oko 500 litara vode.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ander Burdain)

Iako se nova novčana kazna za bacanje opušaka uvodi prvenstveno zbog održavanja čistoće javnih površina, njome se želi uticati i na podizanje svesti o štetnosti pušenja za ljudsko zdravlje. Stoga se pokreće kampanja kojom se želi ukazati na ovaj veliki ekološki i zdravstveni problem i to postavljanjem plakata i distribucijom pepeljara koje belgijska startap kompanija “WeCircular” izrađuje upravo od opušaka prikupljenih na ulicama Brisela.

Takođe, širom grada planira se postavljanje novih kanti za otpad s pepeljarama i upozorenjima o štetnosti ove vrste otpada.

Povećanje iznosa novčane kazne još uvek mora potvrditi gradsko veće, no sudeći po primeru mnogih evropskih i svetskih gradova, velika je verovatnoća da će ova odluka biti brzo usvojena.

Izvor: S.F. / Ekovjesnik  

Modernizacija distributivne mreže zahvaljujući mobilnim trafostanicama

Foto: EPS

Prva od ukupno četiri mobilne trafostanice koje je Evropska unija donirala “Elektroprivredi Srbije” puštena je u probni rad u Kruševcu. Time je počela nova faza projekta za modernizaciju distributivne mreže i osposobljavanje distributivnog sistema za brže reagovanje u vanrednim situacijama.

Foto: EPS

Vrednost investicije u tri manje mobilne trafostanice 35/10 kV, snage po 8 MVA je oko 1,8 miliona evra, a izvođač radova je GAT iz Novog Sada. Mobilne trafostanice će tokom probnog rada snabdevati deo potrošača Kruševca, Požarevca i Zlatibora, a nakon toga će biti raspoređene u distributivnim područjima Kraljevo, Niš i Kragujevac.

“Ovaj paket nam omogućava rekonstrukciju trafostanica, a da naši kupci to ne osete. Tri i po decenije nije se obnavljala distributivna mreža, samo se krpilo i popravljalo, posebno u kraljevačkom i kruševačkom kraju. S obzirom na to da ozbiljne investicije usmeravamo u tom smeru, ovo je jedna od kockica koja je EPS-u nedostajala. Veoma sam zahvalan EU na ovom projektu i donaciji. Trafostanica koju smo primili i prikazali od 35 kV je i lakša za korišćenje jer se sastoji iz dva segmenta, što je rešenje naših inženjera”, istakao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Bezbednost opreme mobilnih trafostanica je na najvišem nivou i spremne su za rad u specifičnim spoljašnjim uslovima karakterističnim za vanredne situacije.

“Posebno nas ovako kišni dani podsećaju na katastrofalne poplave 2014. godine. Zato smo donirali ovaj projekat vredan 9 miliona evra kako bi Srbija mogla bolje da reaguje ako bi se hitne situacije desile u budućnosti. Uložili smo u vrhunsku tehnologiju, što je Srbiji bilo zaista potrebno”, rekao je Sakelaris Hourdas, šef Operacije 3, Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Projekat je od velikog značaja za celokupan distributivni sistem EPS-a, jer se prvi put postrojenja sa mobilnim transformatorima 110/35 kV i 35/10 kV priključuju na distributivnu mrežu u Srbiji. Uspešno je realizovana i obuka zaposlenih za upotrebu mobilnih trafostanica u havarijskim situacijama.

“U ime grada Kruševca hvala delegaciji Evropske unije. Posebno hvala EPS-u na velikim ulaganjima prethodnih godina u rasinskom području. Urađeno je skoro 37 trafostanica, a zamenjeno preko 3.000 stubova i 122 km mreže na teritoriji Kruševca. Niskonaponska mreža je tako stabilizovana i u okolnim selima kojih ima 101. Naši građani sada mogu da se kontinuirano snabdevaju električnom energijom”, rekla je Jasmina Palurović, gradonačelnica Kruševca.

Četvrta, najveća mobilna trafostanica naponskog nivoa 110/35 kV, snage 20 MVA i ukupne vrednosti 1,4 miliona evra raspoređena je u Beogradu i biće puštena u probni rad u TS Beograd 2. Izvođač radova je ABB.

Donacija Evropske unije za ovaj projekat deo je IPA II nacionalnog programa za Srbiju koji je namenjen otklanjanju posledica poplava iz 2014. godine.

Izvor: Elektroprivreda Srbije

Mesec sova u Kikindi završen žurkom uz maskotu manifestacije Soku

Foto: Grad Kikinda
Foto: Grad Kikinda

Da tradicionalna kikindska manifestacija “Novembar-mesec sova” nije bila samo edukativna, nego i zabavna, potvrdila je “Sova žurka”. Zabavom na platou ispred Narodnog muzeja, okončan je 8. “Sovembar”.

Uz muziku i dobru atmosferu, ali i maskotu “Sovembra”, popularnu Soku, u ulozi animatora, profesor Miroslav Grujić, družio se sa sugrađanima i konstatovao da, kad je reč o sovama, ne oskudevaju u znanju.

Jasmina Milankov iz Odseka za poslove razvoja grada, osvrnula se na ovaj, ali i ostale segmente ovogodišnjeg “Sovembra”.

Foto: Grad Kikinda

“Edukacijom nastojimo da ukažemo na značaj zaštite najvećeg urbanog zimovališta sova utina na svetu. Novembar je posvećen sovama, prepoznatljivom simbolu Kikinde, a ovogodišnji program bio je najduži i najbogatiji. Družili smo se sa gostima iz Malezije i Japana. I zaista se potvrdilo da ‘Sove Kikindu svetu preporučuju’. To je, naime, bio slogan ovogodišnje manifestacije. ‘Sovembar’ zauzima visoko mesto na turističkoj karti našeg grada”, naglasila je ona.

Milakov je najavila da se tek očekuje dolazak inostranih eko turista. “Prvu grupu turista dovešće Dejvid Lindo, britanski ekspert za proučavanje divljih ptica i poznat novinar. On je već nekoliko puta boravio u Kikindi. Ove zime se očekuje dolazak još nekoliko grupa. Raduje nas što se uvećava broj inostranih turista koji naš grad posećuju zbog sova”, dodala je.

Izvor: Grad Kikinda

Budite turista u sopstvenom (Beo)gradu!

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Boros)
Foto: Energetski portal

Iako je zima već stigla, nije na odmet prisetiti se letnjih vožnji elektrotrotinetima po gradskim ulicama i oazama prirode. Čekamo lepše i toplije dane koji će nas u proleće ponovo pokrenuti na duge šetnje, ali i vožnju na dva točka. Do tada možete pročitati naš tekst o proteklom letu i jeseni na beogradskim ulicama.

S prvim nižim temperaturama u septembru, pojedini sugrađani su već izvukli džempere i jakne na svetlost dana. Ipak, ukoliko je za verovati meteorolozima, u oktobru nas očekuje prijatno miholjsko leto, pa će topliji odevni komadi morati privremeno da budu vraćeni u tamu ormara.

Pre nego što se Ada Ciganlija pod naletom hladnoće maltene u potpunosti transformiše u pustoš, red je da joj se, kao spasu od gradske vreve tokom letnjih meseci, zahvalimo još koji put upijajući vitamin D na njenim plažama i „trošeći“ đonove cipela po njenim šumskim stazama – a točkove rolera, bicikala i elektrotrotineta po njenim putevima.

Za one koji ne poseduju prevozno sredstvo po svojoj meri, na beogradskom moru im je dostupno iznajmljivanje rolera i bicikala već dugi niz godina, a elektrotrotineta tek oko dva meseca.

Na samom početku šetališta, na savskoj strani, u julu je otvoren punkt za iznajmljivanje trotineta na elektropogon.

Prošle godine elektrotrotineti su sramežljivo počeli da osvajaju ulice gradova širom sveta. Ove godine, njihov proboj odvija se znatno agresivnije.

Broj ljudi koji jezde na njima i tako uspešno izbegavaju saobraćajne gužve i barikade u obliku gradilišta naglo je porastao u prestonici Srbije – a zahvaljujući pristupačnosti, procenjuje se da će interesovanje za alternativni, ekološki, brz i udoban prevoz do željene destinacije biti sve veće.

Dok se ne odvažite na kupovinu trotineta na struju, imate priliku da ih stavite na probu upravo na Adi Ciganliji gde ih možete iznajmiti na sat vremena ili čitav dan.

Trotineti na elektropogon razvijaju brzinu i do 35 km/h, a baterija će vas bez problema odvesti i do 40 km od početne tačke.

Maksimalna nosivost vozila iznosi 110 kg – što je za jednog dvotočkaša teškog oko deset kilograma, priznaćete, prilično impresivno.

Foto: Energetski portal

Prema rezultatima istraživanja, trećinu vozača trotineta na električni pogon čine turisti. Kada ste vi poslednji put u lepotama grada uživali iz njihove perspektive? Da li ste pokušali da njihovim očima posmatrate pločice sa imenima ključnih političkih ličnosti iz doba Jugoslavije postavljenih ispred stabala zasađenih u Parku prijateljstva ili prelepo zdanje Narodnog pozorišta? Kako naš grad vidi osoba koja njegovu istovremenu usporenost i užurbanost prihvata rasterećeno i kao sastavni deo gradskog šarma, a ne kao prepreke na putu ka kući posle još jednog stresnog dana na poslu?

Predlažemo vam da se već sledećeg vikenda ubacite u ulogu radoznalog čoveka kome je prebivalište daleko od Beograda, a kao prvu lokaciju sugerišemo Adu Ciganliju. Uz elektrotrotinet, perspektiva turiste u sopstvenom gradu vam je nikada bliža, a uz domet baterije od 40 km ni Zemun nije daleko.

Uslugu iznajmljivanja trotineta na električni pogon na veštačkom poluostrvu omogućila je kompanija Nacional star. Trotinete ćete naći i u njihovom objektu na Novom Beogradu na adresi Uroša Martinovića 12 (lokal 6) – što za iznajmljivanje, što za kupovinu.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE, septembar – novembar, 2019.

Završena proba nove opreme za zaštitu od poplava u Paraćinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pixabay

Posle tehničke probe montažne opreme za odbranu od poplava na mostu u centru grada, kao i u delu reke do Hotela “Petrus”, paneli su sa mosta uklonjeni u ponedeljak, 2. decembra, i saobraćaj kroz centar grada funkcioniše uobičajeno.

Tehničku probu je izveo nemački proizvođač mobilne opreme za zaštitu od poplava, kako bi na terenu stekao uvid u to da li oprema ispunjava zahteve praktičnosti i funkcionalnosti.

U toku je sledeća faza tehničke probe, koju nadgledaju predstavnici JP “Srbijavode”, a to je razmontiravanje i pravilno pakovanje i čuvanje opreme.

Iz državnog Štaba za vanredne situacije, najavljena je vežba postavljanja mobilne opreme u narednom periodu, a ovakve vežbe će se obavljati jednom godišnje, da bi i oprema i oni koji njome rukuju bili spremni za delovanje u slučaju opasnosti od poplave.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Osnova cirkularne ekonomije – koristiti odbačeno

Foto-ilustracija: Unsplash (Jiroe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)

Paralelno sa zagađenjem planete raste i potražnja za zdravom hranom i ekološkim proizvodima. Ono što ljudima treba mora se proizvoditi od onoga što su već odbacili. U svetu se to zove cirkularna ekonomija i platforma je na kojoj počiva četvrta industrijska revolucija. U Srbiji tek počinju procesi koji bi putem podsticaja, ali i kazni trebalo da nateraju lidere biznisa da im novac ne bude jedino merilo uspeha.

Zemlju koja ima sve predispozicije da bude bašta, nemarom sve više pretvaramo u deponiju. Svaki evro BDP-a generiše potrošnju 4,2 kilovata električne energije i četiri kilograma otpada koje uglavnom ne razvrstavamo i ne recikliramo.

“Zašto Srbija mora da uvozi zvukobrane ako se oni mogu raditi od reciklirane gume i plastike? Zašto to nije dobar biznis za neko malo preduzeće u unutrašnjosti Srbije? Zašto odbacujemo tetrapak ako možemo praviti građevinske ploče? Velike količine guma koje Srbija u ovom trenutku proizvodi i izvozi na svetsko tržište, sav odbačeni deo iz škarta se može koristiti za agroprostirke. Sada gradimo velike koridore, zašto ne ugrađujemo pepeo iz termoelektrana u putnu podlogu”, pita Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Srbija nije sistemski rešila problem deponija i prerade otpadnih voda, a poslednja posledica je masovni pomor ribe u Srbobranu, za koji mnogi optužuju lokalnu šećeranu.

Ministar koji kaže da je ekologija u Srbiji dugo bila “trinaesto prase” potvrđuje da među stranim investitorima ima više onih koji vode računa o životnoj sredini, iako to čine u manjoj meri nego u zemljama zapadne Evrope. Ohrabruje ga to što domaće firme sve više shvataju da potrošači žele ekološki proizvod.

“Neće moći svoje proizvode da prodaju van granica zemlje. To još uvek mogu u Srbiji, ali brzo će i ovde doći vreme kada će biti gotovo nemoguće prodati proizvod koji nije ekološki prihvatljiv”, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gozha Net)

Bez poštovanja ekoloških zahteva nije moguće ni dobiti subvencije u poljoprivredi. Ali to važi samo za one koji apliciraju za evropska sredstva.

“Niko od ratara ne može da dobije sredstva iz IPARD fondova ukoliko nema rešeno odlaganje plastičnog otpada od hemije. A iz nacionalnih fondova? To je sad put kojim idemo korak po korak”, dodaje ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

Razlog zbog kog ne zbrinjavamo otpad od pesticida, iz farmaceutske industrije i što ne recikiramo tekstil i baterije jeste nedostatak inženjerskog kadra i infrastrukture, kažu stručnjaci.

Zalažu se za osnivanje takozvane Zelene banke koje bi finansirale ekološke investicije. Da je u tome rešenje prepoznaju u izjavi nove predsednice evropske komisije koja kaže da će u takvu banku pretvoriti EBRD.

Izvor: RTS

Pušteno 13,5 tona mlađi šarana u Dunav, Krivaju, Jegričku i Beljansku baru

Foto: JVP "Vode Vojvodine"
Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Već sedam dana Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ poribljava na kanalima Hidrosistema DTD, na delu Dunava, Krivaje i zaštićenim prirodnim dobrima Jegrička i Beljanska bara. Poribljavanje se završava danas, a u ribolovne vode kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine“ biće pušteno oko 13,5 tona jednogodišnje mlađi šarana.

JVP „Vode Vojvodine“, koje je korisnik dela Ribarskog područja Srbija-Vojvodina, sprovodi ovu akciju u okviru redovnog programa poribljavanja koje se uvek obavlja krajem godine na lokacijama za koje stručne službe preduzeća procene da je najpotrebnije. Na ovaj način se poboljšava kvalitet ribljeg fonda u našim ribolovnim vodama, što posebno raduje pecaroše i ljubitelje prirode.

Sem radnika JVP „Vode Vojvodine“, puštanju mlađi šarana prisustvuju i nadležne inspekcijske službe i lokalna ribolovačka udruženja, a poribljene lokacije u narednom periodu češće će kontrolisati njihovi ribočuvari kako bi sprečili krivolov.

Izvor: Vode Vojvodine

Osmakinje iz Vranja – druge na svetskom takmičenju iz robotike!

Foto: Facebook (Bitka za znanje)

Leonora Ristić i Anđela Ristić pohađaju osmi razred OŠ “Svetozar Marković” u Vranju. Pod vođstvom mentora Saše Ristića su na Svetskom takmičenju iz robotike MakeX, održanom od 29. novembra do 1. decembra u Guangdžouu (Kina), osvojile drugo mesto u kategoriji tehnički izazov.

Reč je o prestižnom nadmetanju na kome je ove godine učešće uzelo više od 2.500 đaka i nastavnika iz 60 zemalja.

Foto: Facebook (Bitka za znanje)

Zahvaljujući zavidnom broju učesnika, MakeX je  postao jedno od tri najbolja takmičenja u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva, umetnosti i matematike (STEAM) na globalnom nivou, što fascinantan uspeh devojčica iz Srbije čini još izuzetnijim. Namenjen je deci uzrasta od 6 do 18 godina, koja su kombinujući softverska i hardverska rešenja trebalo da pruže odgovor na ovogodišnju temu “Moj grad”.

Leonora i Anđela su se u tehničkom izazovu nadmetale sa 50 timova iz celog sveta, a zahvaljujući odličnoj kombinaciji mehanike i upravljačkih sposobnosti robota plasirale su se među najbolje mlade robotičare.

Iako su ekipe, očekivano, bile u suparničkom odnosu, organizatori su ih podstakli da u razvoju sopstvenih robota za uređenje urbanih sredina međusobno sarađuju, od čega je takođe zavisila i uspešnost urađenog zadatka.

Kada je reč o generalnom plasmanu, zauzele su 48. mesto u konkurenciji više od 200 timova.

Učešće devojčica na evropskom otvorenom prvenstvu, upriličenom u oktobru u Zagrebu, i svetskom MakeX takmičenju omogućilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, a zahvaljujući programu Bitka za znanje koji u našoj zemlji sprovodi Fond B92, a putem kojeg je 431 srpska škola dobila 2.155 edukativnih mBot robota.

Jelena Kozbašić

Održana vežba odbrane od poplava Novog Beograda i Zemuna

Foto: JVP Srbijavode
Foto: JVP Srbijavode

U okviru projekta „Zaštita Novog Beograda i Zemuna od velikih voda reka Dunava i Save“ održana je vežba korišćenja, odnosno postavljanja i uklanjanja mobilne opreme za odbranu od poplava. Finansijer mobilne opreme je Delegacija Evropske unije u Srbiji i njena vrednost iznosi 1,9 miliona evra.

Izvođenju vežbe prisustvovao je generalni direktor JVP „Srbijavode“ g. Puzović, predstavnik Delegacije Evropske unije, predstavnici Republičke direkcije za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, predstavnici opštine Zemun i opštine Surčin, kao i projektanti koji su aktivno učestvovali u realizaciji ovog projekta.

Ovom prilikom generalni direktor JVP „Srbijavode“ g. Puzović je izjavio: „Kada naiđu velike vode Dunava i Save i kada se proglasi vanredna situacija, nadležna vodoprivredna preduzeća izlaze na teren, postavljaju mobilnu opremu i razlog zbog kojeg danas izvodimo ovu vežbu jeste da utvrdimo koliko vremena nam je potrebno da ovu opremu postavimo. Dakle, u roku od dan ili dva ćemo biti u mogućnosti da zatvorimo kompletnu odbrambenu liniju, neće nam biti potrebno 10-15 dana koliko nam je bilo potrebno kada smo se branili džakovima. U pitanju je novo, moderno rešenje, koje se postavlja i uklanja za veoma kratko vreme.“

Vežba, koja je predstavljala simulaciju odbrane od poplava, izvedena je od strane obučenih interventnih timova uz stručni nadzor rukovodioca za mobilnu opremu JVP „Srbijavode“, vodoprivrednog preduzeća “Galovica” i proizvođača IBS-Nemačka.

Ovaj projekat predstavlja deo programa Evropske unije za pomoć u obnovi Republike Srbije od poplava i obuhvata rekonstrukciju odbrambene linije u dužini od 6.127 m. Predstavnik Delegacije Evropske unije g. Spiros izrazio je svoje zadovoljstvo obučenošću interventnih timova, kao i spremnost da nastave da pružaju podršku ovakvim projektima.

Izvor: JVP Srbijavode