Home Blog Page 804

Radionice o kontroli invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoline i energetike sprovodi projekat „Razvijanje sistema upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“ sufinansiran sredstvima Evropske unije iz Kohezionog fonda.

U sklopu projekta održane su prve radionice o službenim kontrolama prometa invazivnim stranim vrstama za četiri različite grupe polaznika – u Zagrebu 25. i 26. i u Rijeci 28. i 29. decembra.

Polaznici radionica bili su službenici Carinske uprave, Državnog inspektorata (inspekcija zaštite prirode, veterinarska i granična veterinarska inspekcija, fitosanitarna i granična fitosanitarna inspekcija, lovna i šumarska inspekcija) i policije.

Radionice su održali predavači iz Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoline i prirode Ministarstva zaštite okoline i energetike.

Program edukacija usmeren je na zakonodavstvo u Evropskoj uniji i Republici Hrvatskoj i procedure službenih kontrola prometa stranih i invazivnih stranih vrsta.

Polaznicima radionica predstavljene su invazivne strane vrste na Unijinom popisu i ograničenja njihovog korišćenja i predstavljena je uloga pojedinih tela u sistemu službenih kontrola i opisano postupanje u nadzoru invazivnih stranih vrsta i robe, tj. pošiljki koje ih sadrže.

Na kraju programa polaznici su uspešno ispunili kratak test novostečenih znanja o invazivnim stranim vrstama i za svoje proaktivno učešće na radionici dobili priznanja.

Tokom projekta biće sporvedeno ukupno 40 ovakvih celodnevnih radionica u pet gradova – u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.

Planirano je da do kraja projekta u jesen 2012. godine na radionicama učestvuje oko 1.200 carinskih službenika, inspektora i policajaca.

Foto: Wikipedia/19901996gsg

Osim sistemski organizovanih predavanja, predviđena je i izrada priručnika o prepoznavanju i postupanju s invazivnim stranim vrstama, kako bi se povećala delotvornost nadzora i postupanja službenika pri sprovođenju službenih kontrola pošiljaka.

Cilj ovog projekta je doprineti razvoju sistema upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta radi ublažavanja njihovog štetnog uticaja na bioraznolikost, funkcionisanje ekosistema, ali i zdravlje ljudi i privredu.

Osim edukovanja službenika za efikasnije službene kontrole, biće izrađeni planovi upravljanja invazivnim stranim vrstama koje su već široko rasprostranjene u Republici Hrvatskoj, poput mungosa, kornjače roda Trachemys i signalnog raka (Pacifastacus leniusculus), i akcijski planovi o načinima unosa invazivnih vrsta spontanim širenjem i vezanim uz transport.

Takođe, biće sprovedena kampanja podizanja svesti javnosti o štetnosti invazivnih stranih vrsta i sprečavanju njihovog širenja.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Počeo RENEXPO sajam u Skopju!

Foto: RENEXPO NMK

Prvi međunarodni RENEXPO® NMK sajam  sa pratećim konferencijama koje će okupiti poslovne lidere, donosioce odluka, lokalne, međunarodne stručnjake i proizvođače opreme održava se u Kongresnom centru hotela Alekandar Palace u Skopju 3. i 4. decembra 2019. godine.

Foto: RENEXPO NMK

Sajam je svečano otvorio potpredsednik Vlade za ekonomska pitanja, prof. dr Kočo Angjušev i ambasador Savezne Republike Nemačke u Severnoj Makedoniji, Nj.E. Tomas Gerberih.

Na konferencijama će stručnjaci iz Severne Makedonije, regiona i sveta predstaviti svoje radove o planiranim i realizovanim projektima koji najbolje ilustruju najnovija rešenja i trendove u oblasti energetike, zaštite voda i upravljanja otpadom.

Teme, okrugli stolovi i diskusije na RENEXPO sajmu su veoma relevantni za kvalitet života stanovnika Severne Makedonije i direktno utiču na ekonomski razvoj čitavog regiona. Veliku pažnju privlači konferencija o  fotonaponskim elektranama i solarnoj energiji.  Biće prikazana najnovija  tehnološka rešenja i primeri dobre prakse, kako za velike sisteme tako i za domaćinstva i mala i srednja preduzeća.

PROGRAM KONFERENCIJE:

UTORAK, 3. DECEMBAR

  • Prva konferencija o fotonaponskim elektranama i solarnoj energiji
  • Ceremonija otvaranja – Energy Talk
  • Prva konferencija o upravljanju čvrstim otpadom – od otpada do energije
  • Prva konferencija o održivom upravljanju vodama i otpadnim vodama

SREDA, 4. DECEMBAR

Zvanični program otvaranja počinje u utorak, 3. decembra u 11.30. Za više informacija posetite internet stranicu renexpo-nmk.com.

Izvor: RENEXPO NMK

Prednosti novog transparentnog solarnog panela

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Filipe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael)

Kada bi solarni paneli bili dostupni i na prozorima, a ne samo na krovovima, efekat bi bio mnogo snažniji, zar ne?

Upravo time su se, očigledno, vodili i naučnici iz Mičigena u proučavanju i prilagođavanju novog tipa solarnih panela, tačnije transparentnog solarnog koncentratora koji će moći da se postavi na bilo koju ravnu površinu, na primer prozor, i prikuplja solarnu energiju, bez obzira na nivo propuštanja svetlosti. Transparentni solarni panel koristi organske molekule koji apsorbuju svetlost talasnih dužina koje nisu dostupne ljudskom oku, baš kao infracrvena i ultraljubičasta svetlost.

Pozitivne strane ovog izuma su znatno poboljšana efekasnost u odnosu na uobičajene solarne panele, upravo jer su vertikalno raspoređeni. Zatim, lako se mogu implementirati u već postojeće i stare zgrade, a ne narušavaju ni osnovnu estetsku ideju novih arhitektonskih zdanja.

Ričard Lunt, predavač na odseku Hemijsko inženjerstvo i nauka o materijalima na Mičigenskom univerzitetu i njegov tim kreirali su ovaj novi materijal za proizvodnju solarne energije.

Nije prvi put da se preduzima ovakav projekat i isprobavaju mogućnosti solarne energije koje će imati efikasniji rezultat, ali je po prvi put doveden na zadovoljavajući nivo.

Napomenuto je da ne treba očekivati da se ovim putem u potpunosti pokrije potražnja za energijom za čitavu zgradu na kojoj je instaliran solarni panel, ali da bi se svakako time poboljšao rezultat napajanja energijom. Bilo bi taman dovoljno energije da se podmiri potreba za osvetljenjem i napajanjem električnih aparata u zgradi.

Jelena Cvetić

Klimatski zakon za ugljeničnu neutralnost već naredne godine u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Steve Halama)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, u svojstvu ličnog izaslanika predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, učestvuje na Samitu šefova država i vlada u okviru Konferencije Ujedinjenih nacija o promeni klime COP 25, koja je počela juče, 3. decembra, u Madridu.

Na ceremoniji otvaranja Samita UN-a o klimatskim promenama, kome prisustvuju predstavnici iz skoro 200 država, generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš pozvao je sve zainteresovane strane, vlade svih zemalja, poslovni sektor, naučnu zajednicu, nevladin sektor i građane, da na COP-u 25 konačno promene kurs kako bi do 2050. godine svet dostigao cilj karbonske neutralnosti. Gutereš je dodao da imamo nauku, resurse i sve ostale mehanizme da to postignemo, ali je i podvukao da politička volja to treba sada i da omogući.

Predsednik Vlade Kraljevine Španije Pedro Sančez, čija zemlja je sa Čileom domaćin COP-a 25, ukazao je da bavljanje klimatskim promenama zahteva novi multilateralizam i da svet mora imati više akcija i veće ambicije ukoliko želimo da dostignemo karbonsku neutralnost do 2050. godine i uspešno sprovedemo tranzicije naših ekonomija ka niskougljeničnim ekonomijama.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tokom okruglog stola na visokom nivou za šefove država i vlada održanom prvog dana COP-a 25, predstavnica Evropske unije najavila je da će Evropska unija do marta 2020. godine usvojiti Evropski klimatski zakon kojim će potvrditi nepovratan put ka ugljeničnoj neutralnosti. Zakon će imati za cilj i proširenje Sistema trgovine emisijama na sve relevantne sektore, upotrebu čiste energije, podsticanje cirkularne ekonomije uz očuvanje biodiverziteta. Kako bi niskougljenična tranzicija bila moguća za sve, EU će uspostaviti Fond za pravičnu tranziciju od trilion evra koji će uključiti javna i privatna sredstva, dok će Evropska investiciona banka postati nova evropska “klimatska” banka. Pored toga, novi Zeleni dogovor predstavljaće strategiju razvoja EU koji će podstaći investicije, inovacije i razvoj novih tehnologija

Konferencija strana potpisnica UN konvencije o promeni klime COP 25, koja se održava pod motom „Vreme je za akciju“ posvećena je preduzimanju narednih ključnih koraka u borbi protiv klimatskih promena, operacionalizaciji odredbi Pariskog sporazuma i podsticaju na globalnu i nacionalne klimatske akcije smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte. Konferencija će trajati do 13. decembra.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kosovska elektromreža imaće energetski blok u Tirani

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandr Bormotin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fré Sonneveld)

Izvor: “Politika”

Kosovska elektromreža (KOSTT) potpisala je sa albanskim Operatorom prenosnog sistema (OST) sporazum o uspostavljanju kosovskog energetskog regulatornog bloka u Tirani, čime se, kako se ocenjuje, otvara put odvajanju od Elektromreže Srbije (EMS).

Novi AK Blok radiće kao regulatorni blok koji se sastoji od dve regulatorne zone KOSTT i OST, a predviđeno je da olakša rad dva elektroenergetska sistema, tehnički i ekonomski, saopštio je KOSTT na svom internet sajtu, prenosi Tanjug. Sporazum je potpisan uz znanje Evropske mreže operatora prenosnih sistema električne energije (ENTSO).

Ceo tekst pročitajte na linku.

U Vojvodini još 10.000 sadnica!

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

Na zelenim površinama oko javnih ustanova u čitavoj Pokrajini biće posađeno 10.000 novih sadnica. Ovo će biti rezultat akcije koja nosi naziv „Nedelja za zeleniju Vojvodinu“ koju sprovodi pokrajinski Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, a u saradnji sa JP „Vojvodinašume“, ali i ostalim društveno odgovornim institucijama i kompanijama.

Deset sadnica lipe juče, 2. decembra, posađeno je u parku kod Vlade AP Vojvodine, a time je i zvanično počela akcija koja će trajati do 6. decembra. Predsednik Vlade AP Vojvodine, Igor Mirović, pokrajinski Sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine, Vladimir Galić, direktor JP „Vojvodinašume“, Roland Kokai i izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj u JP „Vojvodinašume“ Marko Marinković, zasadili su, simbolično, po jednu sadnicu i time oglasili početak akcije.

Prilikom obraćanja prisutnim medijima, direktor JP „Vojvodinašume“, istakao je sledeće:

„Osnovna i redovna aktivnost JP “Vojvodinašume” jeste pošumljavanje i briga o zaštiti životne sredine. Već od oktobra meseca svake godine počinjemo da pošumljavamo. Veoma nam je važno da državne institucije prepoznaju značaj održivosti ekosistema i šuma kao njegove osnove.

JP “Vojvodinašume” doniralo je 4.100 sadnica pokrajinskom Sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, a u okviru akcije “Nedelja za zeleniju Vojvodinu”. Na ovaj način pokušavamo da premostimo problem koji proističe iz činjenice da u sistemu JP „Vojvodinašume“ ima sve manje raspoloživog zemljišta za podizanje novih šuma. Doniranjem sadnog materijala podstičemo i pojedince i organizacije da se uključe i daju svoj doprinos kako bi se slika pošumljenosti Vojvodine popravljala iz godine u godinu. Do sada smo pošumili više od 300 hektara, a najobimnija sadnja tek nam predstoji. Smatram da su ovakve akcije najbolji način da na delu, svako od nas, pokaže da zastupa tezu da zdrava životna sredina nema alternativu“.

Svakako da su jednako važni i vetrozaštitni pojasevi, kojih je, procentualno najmanje u Banatu.

Šume u Vojvodini nisu prvenstveno proizvodnog karaktera, koliko bi trebalo da imaju zaštitnu svrhu. Vetrozaštitnim pojasevima smanjuje se eolska erozija poljoprivrednog zemljišta. Površinski slojevi poljoprivrednog zemljišta u kojima se nalazi najviše humusa su najpodložniji eolskoj eroziji. U razvijenim zemljama zapadne Evrope postoje strategije da se implementiraju mere agro-šumarstva uključujući i podizanje vetrozaštitne pojaseve. Pritom, poljoprivrednici čak dobijaju i određenu finansijsku pomoć ako podižu vetrozaštitne pojaseve.

Foto: JP Vojvodinašume

Jak vetar ugrožava njive i useve, ostavlja degradirane oranice koje nakon udara jačih vetrova više nisu istog kvaliteta, što se narednih godina odražava na prinose, ali i na cenu zemljišta po hektaru. Stimulacija poljoprivrednika u finansijskom smislu bi ih sigurno podstakla da se opredeljuju za podizanje vetrozaštitnih pojaseva, a značajno je i da poljoprivrednici budu dobro informisani o značaju vetrozaštitnih pojaseva.

Ovo je početak akcije za ozelenjavanje Vojvodine u kojoj će učestvovati lokalne samouprave i više od 30 javnih ustanova u AP Vojvodini. Akcije će biti sprovedena u Novom Sadu, Bačkom Petrovcu, Zrenjaninu, Mačvanskoj Mitrovici, Vrbasu i Rumi, kao i u ustanovama kojima je osnivač AP Vojvodina — socijalnim i zdravstvenim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Eko-škola u Žitorađi dobila zelenu zastavu

Foto-ilustracija: Unsplash (Jelleke Vanooteghem)
Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Collins)

Od 113 eko-škola u Srbiji, koje su deo međunarodnog programa za podizanje svesti učenika o značaju očuvanja životne sredine i dve topličke osnovne škole ispunile su zahtevne kriterijume i postale deo ove grupacije.

Briga o zdravoj životnoj sredini primetna je na svakom koraku, kako u samoj matičnoj školi u Žitorađi, tako i u izdvojenim odeljenjima u okolnim selima.

Oplemenjivanje i uređenje radnih prostora i održavanje školskih dvorišta samo se neke od brojnih aktivnosti zaposlenih i učenika u okviru projekta „Eko – škola“.

„Jedna od njih je skupljanje limenki. U toj akciji smo bili veoma uspešni i osvojili treće mesto u Srbiji. Dobili smo novčanu nagradu, koju smo iskoristili za kupovinu lopti“, navodi Valentina Ščeković, eko-koordinator u OŠ „Toplički heroji“ u Žitorađi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rahul Nimje)

Dvadesetak sadnica jabuka našlo je svoje mesto ove jeseni u školskim dvorištima, koje će rasti uporedo sa učenicima, koji su ih i zasadili.

„To je kao zdrava hrana, užina za učenike, da mogu sami da izneguju i da ih kasnije, jedu“, navodi Danijela Milić, eko-koordinator u OŠ „Toplički heroji“ u Žitorađi.

„Lokalna samouprava je obezbedila sadnice i mogu da kažem da smo ponosni na činjenicu da je naša osnovna škola sprovela jednu ovakvu akciju“, ističe Marko Stošić, v.d. načelnika uprave Opštine Žitorađa.

Status eko-škole stekli su nedavno, kada je kao potvrda ispunjenja zahtevnih kriterijuma stigla zelena zastava, koja krasi njihove prostorije.

„Navelo nas je to da podstaknemo sve učenike da razvijaju novu neku ekološku svest u svojoj glavi, da se brinu o svojoj prirodi, o svom okruženju“, napominje Goran Stanojević, direktor OŠ „Toplički heroji” u Žitorađi.

Nagrade, poput one za izradu periodnog sistema elemenata od tetrapaka, koji sada služi kao nastavno sredstvo, samo su dodatni podstrek u budućim aktivnostima na zaštiti i očuvanju životne sredine.

Izvor: RTS

Višekratne kese – rešenje ili novi problem?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Joni Gutierrez)

Uprkos obećanjima najvećih britanskih trgovačkih lanaca da će rešiti problem plastične ambalaže koju plasiraju u svojim prodavnicama, količina plastičnog otpada, prema zajedničkom istraživanju Agencije za istraživanje životne sredine (EIA) i Grinpisa, i dalje raste. Naime, procenjuje se kako su prošle godine prodajna mesta vodećih britanskih lanaca plasirala čak 903.000 tona plastične ambalaže, što je povećanje od 17.000 tona u odnosu na 2017. godinu! Taj veliki porast delom je podstaknut i prodajom velikog broja višekratnih debljih plastičnih kesa. Njihova je prodaja porasla za 26 odsto i popela se na čak 1,5 milijardu ili 54 kese po domaćinstvu. Čak 7 od 10 vodećih trgovinskih lanaca povećalo je svoj plastični otisak, a neznatno smanjenje postignuto je u samo 3 trgovačka lanca – “Waitrose”, “Tesco” i “Sainsbury’s”, navodi se u izveštaju “Provera plastike II: Proboj i povratak iz supermarketa” („Checking Out on Plastics II: Breakthroughs and backtracking from supermarkets“).

Najnovije brojke potvrđuju da porast potrošnje ovih višekratnih kesa dodatno utiče na porast plastične ambalaže koju koriste vodeći trgovački lanci, pa Agencija za istraživanje životne sredine (EIA) i Grinpis zato naglašavaju potrebu njihove zabrane ili prodaje po znatno višim cenama kako bi se uticalo na smanjenje količina plastičnog otpada. „Šokantno je da se uprkos sve većoj svesti o krizi plastičnog otpada količina plastike za jednokratnu upotrebu koju koriste najveći britanski supermarketi zapravo povećala u posljednjih godinu dana“, izjavila je Džulijet Filips iz Agencije za istraživanje zaštite okoline (EIA). „Trgovci moraju da pooštre ciljeve kako bi postigli stvarna smanjenja plastične ambalaže i proizvoda za jednokratnu upotrebu. Moramo se odupreti kulturi bacanja u koju nas dovodi naš potrošački mentalitet i to promenom celog sistema, a ne zamenom jednog plastičnog proizvoda drugim. To nije rešenje.“ Rast prodaje višekratnih kesa sugeriše da neki potrošači lagane plastične kese za jednokratnu upotrebu, koje su uglavnom već uklonjene iz prodavnica, jednostavno i bez previše razmišljanja zamenjuju trajnijim i debljim kesama, koje sadrže mnogo više plastike i zato predstavljaju još veći problem. Na primer, lanac “Island” je u poslednjih 12 meseci zabeležio desetostruki porast prodaje takvih kesa, a “Tesco” je njihovu prodaju povećao s 430 miliona na 713 miliona.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Yang)

Prodaja gotovih jela i ručkova u plastičnoj ambalaži, čija se vrednost procenjuje na oko 25 milijardi funti godišnje, takođe znatno utiče na porast plastičnog otpada. U izveštaju se navodi kako taj deo prodaje britanskih trgovina zahteva temeljnu transformaciju jer se najveći deo gotovih jela prodaje isključivo u jednokratnoj plastičnoj ambalaži. Do sada se tom problemu nije poklanjalo previše pažnje, a jedino je trgovački lanac “M&S” u ograničenom broju svojih radnji ponudio mogućnost korišćenja posuda za višekratnu upotrebu. Najveći deo plastičnog otpada čine pakovanja robnih marki britanskih trgovina i to čak 367.000 tona. Istraživanjem je otkriveno kako su upravo ti proizvodi glavni krivac za porast plastične ambalaže, što potvrđuje da trgovački lanci svoje dobavljače nisu uspeli da prisile na promenu poslovanja. “Tesco” je jedini britanski trgovački lanac koji je svojim dobavljačima dao ultimatum da smanje prekomerno korišćenje plastike i najavio prestanak korišćenja teško reciklabilne crne plastike za pakovanje gotovih jela do kraja ove godine. U izveštaju su pohvaljene inovacije poput probnog uvođenja rinfuzne prodaje u trgovačkom lancu “Waitrose”, odnosno u njihovoj prodavnici u Oksfordu, u kojoj je omogućena kupovina čak 160 različitih vrsta voća i povrća i 48 drugih prehrambenih proizvoda bez plastične ambalaže, uključujući testeninu i žitarice, kafu, smrznuto voće, pivo, vino i sredstva za čišćenje. Kako je navedeno, dosadašnja iskustva su veoma pozitivna, a analizom trajanja rinfuzne prodaje utvrđeno je da takav koncept može uspeti i u drugim radnjama. “Waitrose” će zbog toga rinfuznu prodaju proširiti na dodatne tri prodavnice.

No, Fiona Nikols iz britanskog Grinpisa smatra da prodavnice ipak ne uspevaju da smanje količinu plastičnog otpada i ne zadovoljavaju potrebe svojih kupaca. „Svi trgovački lanci najavljuju smanjenje korišćenja plastične ambalaže, ali u stvarnosti na police svojih radnji stavljaju više plastike nego ikada pre“, izjavila je Fiona Nikols. „Trgovački lanci moraju da promene način svog poslovanja i kupcima ponude mogućnost kupovine bez plastične ambalaže, čime će potvrditi svoju zabrinutost zbog globalne krize plastike.“

Izvor: S.F. /Ekovjesnik

Eko letovi tek od 2035. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Nils Nedel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Tomasso)

Posle automobila kao zagađivača vazduha, i avio-industrija očekuje da će se pojedine letelice pokretati i na struju. Avionski promet proizvodi 2,5 odsto godišnje globalne emisije ugljen-dioksida i jedan je od najvećih zagađivača u svetu. Zato je „Erbas“ predstavio svoje planove za naredne decenije.

Evropski vazduhoplovni koncern „Erbas“ želi da izgradi prvi avion s niskom emisijom ugljenika koji bi trebalo da bude pušten u promet do 2035. godine.

Izvršni direktor kompanije Gijom Fori u Hamburgu je rekao da bi avion mogao da bude hibridni, što znači da bi kombinovao klasično gorivo i struju, ili bi kao gorivo mogao da koristi vodonik ili neko klimatski neutralno gorivo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shalom Mwenesi)

„Dve stvari su jako bitne, a to je aerodinamika i korišćenje energije iz obnovljivih izvora. Da je i ovo moguće pokazao je prvi solarni avion koji je samo na sunčanu energiju obišao svet. Ali eksperimeni služe da bi se kasnije uveli u proizvodnju“, napominje Fabricio Berger i kompanije „Erbas“.

Razvoj potrebne tehnologije je još u povoju i u pitanju je vrlo složen proces koji će trajati godinama ili čak decenijama, kažu u „Erbasu“.

„Kao što vidite, avion svojim oblikom više podseća na pticu nego na cigaru koju neko gura. Moramo iskoristiti sve pogodnosti aerodinamike“, dodaje Berger.

U „Erbasu“ ističu da su svesni svoje odgovornosti i uspeli su da znatno smanje potrošnju goriva po putniku zahvaljujući lakšim avionima sa snažnijim motorima, a ekološki prihvatljivi letovi prioritet su te kompanije.

Izvor: RTS

Povratak mlekadžija u Ujedinjeno Kraljevstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Anita Austvika)

Ljudi savremenog doba konstantno teže razvoju i napretku, a nekada te težnje zapravo zahtevaju da se vrate korak unazad. U slučaju škotskog poljoprivrednika Brusa Kaningema, povratak iz sadašnjosti u prošlost podrazumevao je zamenu plastične ambalaže u koju je pakovao mlečne proizvodestaklenom, u koju su ih pakovali njegovi, a i naši, preci.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anita Austvika)

Kaningem želi da postane prvi proizvođač mleka na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva koji u svom poslovanju neće koristiti plastiku za jednokratnu upotrebu. U tome ga je za 47 dana kampanje grupnog finansiranja podržalo 244 građana. Zahvaljujući njima je prikupio gotovo 12.000 evra koje je uložio u nabavku 32.000 staklenih flaša koje se peru i ponovo pune mlekom. Staklo je, na taj način, u segmentu pakovanja potisnulo plastiku na njegovom imanju – ali vlasnik ima ambicioznije ciljeve.

On nije jedini mlekar u svojoj državi koji svoje proizvode raznosi i prodaje u staklu, ali je jedan od retkih koji su se fokusirali na potpuno uklanjanje jednokratne plastike u svom lancu proizvodnje. Kaningem, prema Gardijanovim saznanjima, takođe eliminiše plastiku iz skladištenja hrane za životinje i hemikalija i u potrazi je za njihovim održivim alternativama.

Škotski poljoprivrednik sa svoje farme, i još dve organske farme njegovih snabdevača, mlekom opskrbljuje između 8 i 10 hiljada Škota. Novu šemu će testirati od januara kada će njegovi potrošači u Glazgovu i Edinburgu, umesto dotadašnjih dvolitarskih i petolitarskih plastičnih kutija, mleko početi da dobijaju u staklenim flašama.

Kaningem je naglasio da je svestan da će mu tako proizvodnja poskupeti zato što treba da uposli perača povratne ambalaže. “Ipak, ideja korišćenja stakla i rezanja jednokratne plastike se uklapa u ono za čim stremimo. Želimo da budemo svesniji otpada i našeg ugljeničnog otiska“, objasnio je.

Jelena Kozbašić

Danas počinje 25. Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Fernández Salas)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mindaugas Petrutis)

Alarmantni izveštaji naučnika, građanska neposlušnost, protesti mladih širom sveta… Već godinu dana su zemlje potpisnice Pariskog sporazuma na meti pritisaka bez presedana da nešto preduzmu. Moto konferencije je Vreme za akciju (#TimeforAction).

“Ne možemo više odlagati akciju za zaštitu klime”, rekla je španska ministarka za ekologiju Teresa Ribera, čija zemlja je domaćin ove 25. Konferencije Ujedinjenih nacija o klimi (COP25). Konferencija je trebalo da se održi u Čileu, ali je ta zemlja otkazala zbog nemira i Španija je prihvatila da bude domaćin.

Ista poruka da se više ne sme odlagati akcija neumorno je upućivana iz UN-a uoči sastanka.

“Tačka bez povratka nije više daleko na horizontu, ona je na vidiku i približava se velikom brzinom”, rekao je juče generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš i naglasio da su obaveze preuzete za borbu protiv klimatskih promena i globalnog zagrevanja “potpuno nedovoljne”. On je rekao da i dalje nedostaje politička volja da se nešto uradi.

Nekoliko dana pre skupa Program UN-a za životnu sredinu zadao je udarac nadama da će biti postignut cilj Pariskog sporazuma da se ograniči zagrevanje na 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na preindustrijsku eru. Za to je potrebno smanjiti emisije ugljen-dioksida za 7,6 odsto godišnje svake godine do 2030, a nema nikakvih naznaka da ti nivoi počinju da se smanjuju. Svet je već topliji za oko 1 stepen Celzijusa, što dovodi do sve većeg broja klimatskih katastrofa, i svaki dodatni stepen će povećati obim tih poremećaja.

Sadašnjim tempom temperatura bi mogla da poraste za 4 ili 5 stepeni Celzijusa do kraja veka. Čak i ako zemlje poštuju do sada preuzete obaveze, rast temperature bi mogao da pređe 3 strepena Celziusa.

SAD su potvrdile da će se iduće godine povuči iz Pariskog sporazuma o klimi, mada je predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelozi rekla da je američki narod angažovan za borbu protiv klimatskih promena. Ona bi trebalo da bude danas u Madridu na početku skupa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Stijn te Strake)

Oči su uprte u Evropsku uniju i novo rukovodstvo koje će biti prisutno danas kao i oko 40 država i vlada, od kojih oko 15 iz EU. Srbiju predstavlja ministar životne sredine Goran Trivan.

Samit traje 2 nedelje, do 13. decembra, a delegati će pokušati da reše sporna pitanja sa prošlogodišnjeg samita u Katovicama u Poljskoj.

Među spornim pitanjima je i način formiranja sistema funkcionalnog međunarodnog trgovanja emisijama štetnih gasova i odštete siromašnijim državama za gubitke i štetu nanetu klimatskim promenama, prenosi Radio slobodna Evropa.

Učesnici konferencije suočavaju se i sa pritiskom globalnog pokreta za borbu protiv klimatskih promena na čelu sa švedskom tinejdžerkom Gretom Tunberg. Ona takođe dolazi na skup, a putuje brodom i najavila je da očekuje da će do utorka stići do Portugalije.

Za sada je samo 68 zemalja obavezalo da će opovećati svoje planove za smanjenje emisije ugljen-dioksida u 2020. godini, pre naredne konferencije UN o klimi u Glazgovu. Ali one, prema ekspertima, predstavljaju samo 8 odsto svetske emisije tog gasa.

Izvor: Zelena Srbija

Ko je superjunak energetske efikasnosti u BiH?

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ben Wicks)

Imajući u vidu poznatu poslovicu koja kaže da „Na mladima svet ostaje“, superjunak Bipster je, u cilju edukacije najmlađih o važnosti energetske efikasnosti, prethodnih dana posetio nekoliko osnovnih škola na području Zeničko-dobojskog kantona. O tome kako da postanu heroji i spasu planetu Zemlju učili su osnovci u OŠ „Vladimir Nazor“ Zenica, OŠ „Olovo“Olovo, „Drugoj osnovnoj školi“ Zavidovići, te OŠ „Enver Čolaković“ Breza.

Cilj ovog superjunaka je da, kroz edukativno-zabavnu radionicu, najmlađe generacije poduči o važnosti pametnog korišćenja energije. Upravo iz tog razloga je Bipster s učenicima razgovara o celom procesu nastanka globalnog zagrevanja, kao i njegovim posledicama po našu planetu.

„Spasavanje reka, šuma i svih drugih zelenih površina planete Zemlje naš je zadatak!“ rekao je Bipster, deleći savete za pametniju upotrebu energije. „Ne ostavljajte vodu da teče dok perete zube ili se umivate. Ugasite svetlo nakon što izađete iz prostorije, nemojte bespotrebno trošiti energiju. I ne zaboravite, elektronske uređaje moramo gasiti, a ne ostavljati ih na stand-by-u.“

Foto-ilustracija: Unsplash (Aneta Pawlik)

Upotrebom modernih tehnologija, superjunak Bipster je proces učenja i zabave spojio u korisnu celinu, zajedno sa prenošenjem znanja o značaju energetske efikasnosti za budućnost planete Zemlje. Upravo iz tog razloga je Bipster školarcima predstavio i Bipomat, interaktivni edukativni uređaj uz čiju pomoć im je pokazao kako energetski efikasno ponašanje može spasiti svet. Istovremeno, ovaj superjunak je koristio i druga zanimljiva pomagala, poput posebne kamere uz pomoć koje je demonstrirao izgled uređaja kada koristi energiju, u poređenju sa onim koji je ugašen.

Ovakav pristup imao je ključnu ulogu u prikupljanju pažnje učenika i pravljenju ugodne atmosfere, pritom demonstrirajući važnost edukacije najmlađih za budućnost naše planete. Ove radionice realizovane su u okviru Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP), koji, uz kreditna zaduženja Svetske banke, implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Izvor: Energetika.ba

Rok trajanja vašingtonske jabuke – godinu dana?

Foto-ilustracija: Unsplash (Moritz Kindler)
Foto: Facebook (screenshot)

Zamislite kada biste neko voće mogli da držite u frižideru nekoliko meseci, pa čak i celu godinu, i da i dalje bude jestivo? Zvuči neverovatno, ali ipak nije.

Naime, u Vašingtonu su posadili jabuku koja će biti dovoljno dugovečna. Sveža, hrskava, slatka i sočna – tako opisuju ovu jabuku zasađenu prvi put na Vašingtonskom univerzitetu 1997. godine.

Godine 2017. dobijeno je 600.000 sadnica ovog drveta. Od tada je zasađeno više od 12 miliona drveća ove sorte, ali strog sistem licenci ne dozvoljava poljoprivrednicima da je uzgajaju u drugim delovima zemlje. Samo poljoprivrednici u Vašingtonu imaju tu dozvolu i za narednu deceniju.

Voćki je potrebno gotovo dve decenije da se razvije i poraste, a u frižideru može “opstati” od 10 do 12 meseci.

Pokretanje roda ove jabuke “kosmičke svežine” koštalo je čak 10 miliona dolara.

Naziv “kosmička svežina” je dobila po izgledu kore, odnosno zbog malih belih tačkica na tamnocrvenoj površini, podsećajući na na noćno nebo.

Jabuke su u SAD-a drugo po redu najprodavanije voće, odmah nakon banana, a država Vašington ima najveću proizvodnju.

Narednog vikenda biće prvi put u prodaji u marketima Sjedinjenih Američkih Država.

Jelena Cvetić

 

 

Niš radi na tome da postane “pametan grad”

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Petrović)
Foto: Grad NIš

Na osnovu Memoranduma potpisanog u Pekingu, Niš bi do kraja naredne godine trebalo da uvede neke od sistema koji će olakšati svakodnevni život u gradu, što je karakteristika pametnih gradova, rečeno je na drugom delu 5. Foruma naprednih tehnologija. Grad Niš, u saradnji sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija radi na 7 servisa, rekao je gradonačelnik Niša Darko Bulatović, od kojih će, kako kaže, Grad Niš odabrati 4 prioritetna koji će se odnositi na javnu rasvetu, zaštitu životne sredine, unapređenje parkiranja i regulisanje saobraćaja.

Uvodničar prvog panela pomoćnik gradonačelnika Miloš Milošević istakao je da će se sinhronizacijom rada semafora u Nišu i uvođenjem sistema koji će olakšati parkiranje, doći do smanjenja zagađenja vazduha, budući da će se sprečiti da automobili dugo kruže gradom. Osim toga, on je najavio i uvođenje internet mreže u centru, kao i u još nekim delovima grada, a poručio je da se razmatra i uvođenje pametnog sistema pražnjenja kontejnera.

U prvom panelu, posvećenom upravo ovoj temi, govorili su još i direktor JKP “Mediana” Dragoslav Pavlović, predstavnik PKS-a Mihajlo Vesović, kao i Vladan Nešić iz Telekoma. Na 5. FNT-u  govorilo se i o sinergiji ekonomije i naprednih tehnologija. O ovoj temi su govorili profesor Boban Stojanović, član IO Društva ekonomista Srbije, Ivan Pavlović sa Ekonomskog instituta Srbije, Goran Mladenović iz “Nikat klastera”, Branislav Brindić i Vladislav Cvetković. Takođe, predstavnici IT kompanija imali su priliku da se, na okruglom stolu „U susret Naučno-tehnološkom parku“ upoznaju sa načinima funkcionisanja budućeg NTP-a, kao i da daju svoje predloge i sugestije.

Opšti je zaključak da ubrzani privredni rast i bolje funkcionisanje saobraćaja i javnih službi, kao i jednostavnije i brže izvršavanje obaveza, jesu prednosti uvođenja novih tehnologija, koje sveukupno grad čine konkurentnijim u odnosu na ostale lokalne samouprave. Ovom prilikom, najavljen je i 3. deo Foruma koji će biti održan na proleće naredne godine u novoizgrađenom Naučno-tehnološkom parku.

Izvor: Grad Niš

Leskovački đaci nagrađeni na konkursu “Ne izbacujmo otpad u reke!”

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto: Grad Leskovac

Kako bi se najmlađe generacije na vreme upoznale sa značajem brige o očuvanju vodnih resursa, JKP Vodovod Leskovac nastavlja sa edukacijom najmlađih o značaju očuvanja vode kao živog i sastavnog elementa prirode. Vodu kao takvu treba čuvati i poštovati kao prirodni, ali nikako kao neiscrpni resurs.

U cilju podizanja svesti građana za potrebom očuvanja životne sredine i očuvanja vodnih resursa, a na osnovu preporuke Kraljevine Holandije kao Donatora u okviru ORIO projekta „Upravljanje otpadnim vodama grada Leskovca“, JKP Vodovod Leskovac je raspisao likovni konkurs sa temom „Ne izbacujmo otpad u reke! Izbacimo loše navike!“.

Cilj konkursa je da se edukacijom, deca osnovnih škola kroz program obrazovanja, podstaknu da razmišljaju o značaju očuvanja naših površinskih voda od zagađenja, kao i o značaju prečišćavanja otpadnih voda. Na taj način deci se daje mogućnost da na kreativan način pokažu šta je to što oni vide kao značajno za očuvanje životne sredine i boljeg kvaliteta života.

Foto-ilustracija: Unsplash (Senjuti Kundu)

Nakon što su osnovne škole sa teritorije Grada Leskovca dostavile likovne radove u predviđenom roku, a po raspisanom likovnom konkursu, stručna komisija izvršila je izbor najboljih likovnih radova i ovom prilikom računarom su nagrađene sledeće škole:

OŠ „Svetozar Marković“ iz Leskovca za rad učenice Jelene Stanković, OŠ „Bora stanković“ iz Vučja za rad učenika Marka Stajića, OŠ „Vuk Karadžić“ iz Leskovca za rad učenice Katarine Janjić.

Specijalna nagrada od strane kompanije „Statovac“ i JKP Vodovod Leskovac u vidu paketa i poklon vaučera dodeljena je Školi za osnovno i srednje obrazovanje „11. oktobar“ iz Leskovca, za doprinos koji su dali svojim učešćem u konkursu.

Takođe, učenici svih dospelih likovnih radova dobili su vaučere za kupovinu knjiga i školskog pribora u knjižarama „Statovac”. U holu Leskovačkog kulturnog centra postavljena je izložba likovnih radova dece osnovnih škola iz Leskovca gde je prilikom otvaranja održana predstave „Voda je naše blago“, učenika OŠ „Josif Kostić“ iz Leskovca.

Izvor: Grad Leskovac

Otvoreni konkursi za uređenje park-šume Tološi i Zlatica

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)
Foto-ilustracija: Unsplash (David Monje)

Glavni grad Podgorica raspisao je javni poziv 30. novembra za prikupljanje ponuda za uređenje park-šuma “Tološi” i “Zlatica”. Javnim pozivom je za park-šumu „Tološi“ na površini preko 30 hiljada kvadratnih metara planirana izgradnja dva košarkaška terena, kafe-bara, trim staze sa gumenom tartan podlogom minimalne dužine 800 metara. Predviđen je i plato za treniranje i staza za sprint minimalne dužine 100 metara, zatim izgradnja pešačke staze, najmanje pet teretana na otvorenom, dečija igraonica, kao i uređenje parking zone. Budući prostor imaće i LED rasvetu. Minimalna vrednost investicije za izvođenje radova je 600.000 evra, a rok završetka radova je maksimalno 18 meseci.

Predviđeno je da se, na osnovu projektnog zadatka, pripremi i dostavi idejno rešenje u ponudi, a po zaključenju ugovora o javno-privatnom partnerstvu i glavni projekat uređenja.

Ponuda će se smatrati blagovremenom ukoliko je primljena od strane javnog partnera do 16. decembra do 9:00 sati.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tevarak Phanduang)

Javni poziv za prikupljanje ponuda za uređenje Park-šume “Zlatica” na površini od preko 34 hiljade metara kvadratnih metara obuhvata postavljanje pokrivenog sportskog terena za mali fudbal i rukomet, kao i rekonstrukciju postojećeg košarkaškog terena i postavljanje LED rasvete za noćnu upotrebu. I na toj lokaciji je planiran ugostiteljski objekat tipa kafe-bar, biće popravljena ograda park-šume, izgrađene dečije igraonice zatvorenog i otvorenog tipa, a predviđena je i teretana na otvorenom. Planira se i uređenje prilaznog puta i parking. Minimalna vrednost investicije za izvođenje radova je 300.000 evra, a rok završetka radova je maksimalno 18 meseci. Ponude se primaju do 16. decembra do 13 sati.

Detalji javnih poziva su dostupni na oglasnoj stranici sajta Glavnog grada, a objavljeni su i u dnevnom listu “Pobjeda”.

Izvor: Glavni grad Podgorica