Home Blog Page 766

U susret jubilarnom 35. međunarodnom naučno-stručnom skupu za gas u maju u Opatiji

Foto: Hrvastka stručna udruga za plin
Foto: Hrvastka stručna udruga za plin

Centar za plin Hrvatske i Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), članica Međunarodne plinske unije (IGU), pozivaju vas da prezentacijom naučno-stručnog rada i/ili tehničko-komercijalne prezentacije pridonesete uspešnosti JUBILARNOG 35. MEĐUNARODNOG NAUČNO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN, koji će se tradicionalno održati od 6. do 8. maja 2020. godine u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji.

Jedna od najvećih međunarodnih plinskih konferencija i izložba u srednjoj i jugoistočnoj Evropi očekuje učešće oko 600 vodećih stručnjaka za gas i energetiku, tj. predstavnika oko 240 organizacija i ustanova iz energetskog i gasnog sektora i više od 45 izlagača iz 20 zemalja Evrope i sveta.
Uticajni skup gasne struke u Opatiji obuhvatiće niz aktuelnih tema važnih za gasni sektor i energetiku, koje se protežu duž celog lanca prirodnog gasa, kao i ključnu problematiku koja će odrediti razvoj tržišta prirodnog gasa u bliskoj budućnosti.
Prijavite rad slanjem sažetka (kliknite na link).

Foto: Hrvatska stručna udruga za plin

TEME KONGRESA:

1. POZIVNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: „PRIRODNI GAS KAO GEOPOLITIČKI FAKTOR ENERGETSKE TRANZICIJE“

2. GAS IZ OBNOVLJIVIH IZVORA KAO PREDUSLOV DEKARBONIZACIJE I BUDUĆA ULOGA GASA U ENERGETSKOJ TRANZICIJI EVROPE

3. UVODNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: „TRENUTNI RAZVOJ I PERSPEKTIVE BUDUĆEG RAZVOJA PROJEKATA ISTRAŽIVANJA I PROIZVODNJE PRIRODNOG GASA“

4. RAZVOJ STRATEŠKE GASNE INFRASTRUKTURE U EVROPI

5. PAMETNE TEHNOLOGIJE, INOVACIJE I TRANSFER TEHNOLOGIJA I NJIHOVA ULOGA U GASNOJ INDUSTRIJI

6. RAZVOJNI POTENCIJALI LNG TERMINALÂ I NJIHOVA ULOGA U BUDUĆOJ GASNOJ INFRASTRUKTURI EVROPE

7. UVODNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: TRENUTNO STANJE I TRENDOVI NA TRŽIŠTU PRIRODNOG GASA I BUDUĆA OČEKIVANJA

8. UVODNA PREDAVANJA I PANEL-DISKUSIJA: „BUDUĆI RAZVOJ SAOBRAĆAJA S POGONOM NA KOMPRESOVANI PRIRODNI GAS, TEČNI PRIRODNI GAS I TEČNI NAFTNI GAS“

9. PROBLEMATIKA DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE PRIRODNOG GASA S GLEDIŠTA EFEKTIVNOSTI I SIGURNOSTI GASNOG SISTEMA

10. PRAVNA REGULATIVA, TEHNIČKI PROPISI, PRAVILA STRUKE I PRAVA POTROŠAČA U GASNOM SEKTORU

11. POSTERSKA SEKCIJA NA RAZLIČITE TEME IZ GASNOG SEKTORA I ENERGETIKE

REZERVIŠITE ŠTAND NA VREME!

Foto: Hrvastka stručna udruga za plin

Susret će biti propraćen i izložbom gasne opreme i tehnologije koja će okupiti oko 45 domaćih i stranih izlagača, uglavnom proizvođača i zastupnika gasne opreme, kao i brojne druge renomirane kompanije sa dostupnom ponudom opreme za gas u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.

Ovo je događaj takođe izvanredna prilika svim akterima na tržištu gasa za komercijalno predstavljanje svoje kompanije ili organizacije te jedinstveno mesto za uspostavljanje kontakata s ključnim kreatorima energetske politike, liderima istaknutih hrvatskih i evropskih energetskih subjekata, proizvođačima i zastupnicima gasne opreme, distributerima gasa i predstavnicima domaćih i međunarodnih naučnih institucija.

OSIGURAJTE NAJBOLJU VIDLJIVOST KOMPANIJA KAO LIDERA NA TRŽIŠTU GASA – POSTANITE SPONZOR SKUPA!

Partnerstvo i sponzorstvo ovog etabliranog skupa mogu pomoći poslovnim potrebama vaše kompanije kako biste osnažili svoj položaj na tržištu gasa i pokazali ekspertizu i rešenja za preovladavanje izazova u gasnom sektoru.

Interaktivni networking, ciljane tematske celine i renomirani govornici odlike su skupa koji spaja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno učestvuju na tržištu gasa.

Ukoliko imate proizvod ili tehnološko rešenje koje želite da ponudite na tržištu gasa, ovaj skup je najbolja platforma za interakciju i direktnu komunikaciju sa ciljanim tržištem.
Za sve informacije vezano za ovaj događaj molimo da kontaktirate Centar za plin Hrvatske:

anita@hsup.hr ili na br. telefona: +385 1 6189 590; 592; 593. url: https://susret.hsup.hr/

Da li je mulj opasan saveznik u poljoprivredi?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Mulj s komunalnih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda primenjuje se na poljoprivrednim površinama kao dodatak đubrivima jer se zna da sadrži hranjive materije dobre u uzgoju useva. Ali, talog iz kanalizacije dolazi i s visokom količinom nepoželjnih materija. Svake godine prečišćavanjem iz otpadnih voda nastaje oko 3,6 miliona tona mulja koji se koristi na poljoprivrednim zemljištima kao đubrivo delom Velike Britanije, piše BBC.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Britanska Agencija za zaštitu životne sredine sprovela je studiju kojom je ispitano koliko je mulj koji se koristi na poljoprivrednim zemljištima laboratorijski ispravan. Kako oni tvrde, trenutni zakoni o korišćenju ovakve vrste đubriva u poljoprivredi ne sadrže propise za kontaminate koji se ne bi smeli koristiti i koji, kako tvrde iz agencije, predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje budući da su pravila koja se koriste za njegovu upotrebu stara više od 30 godina.

Studija pod nazivom “Materijali za zemlju”, napravljena je još 2017. godine, a istraživanja su pokazala kako je mulj uzet s poljoprivrednog zemljišta sadržao mikroplastiku koja zagađuje zemlju i koja bi je nakon nekog vremena učinila neplodnom za korišćenje. “Iako upotreba ove vrste otpada može imati blagotvoran uticaj na zemlju ako se koristi kao zamena za đubrivo, tada takva praksa ne sme naštetiti okolini”, izjavio je portparol Agencije.

Pročitajte još:

Profesor Alister Boksal, naučnik za životnu sredinu na Univerzitetu Jork, rekao je da talog iz kanalizacije sadrži pravu mešavinu materija. “Mulj koji se koristi može sadržati mikroplastiku, organske zagađivače, metale, ostatke famaceutskih lekova, a mi ne znamo kako oni deluju u tlu u kombinaciji raznih pesticida i drugih đubriva. Verovatno u takvoj kombinaciji utiču na ekosistem i zdravlje čoveka.” Dodao je i kako u kanalizaciju ulaze i razne materije s ulice, pa se neretko dogodi da mulj sadrži i čestice gume od automobila.

“Podaci iz skandinavskih zemalja upućuju na to da veliki deo sve mikroplastike koja se stvara u zapadnom društvu ima tendenciju da završi u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda”, kaže Luka Niceto, naučnik s Norveškog instituta za istraživanje vode (NIVA).

Kako piše downtoearth, u Evropi i Severnoj Americi se u proseku oko 50 odsto mulja iz kanalizacije ponovo koristi kao đubrivo. Prema studiji koju je Niceto napravio sa saradnicima, između 110.000 i 730.000 tona mikroplastike svake godine rasipa se na poljoprivrednom zemljištu Evrope i Severne Amerike. To je više od procenjenog ukupnog opterećenja mikroplastike (93.000-236.000 tona) u okeanskoj vodi. Brojke su još više preteće jer je uticaj mikroplastike na organizme tla, produktivnost farmi i sigurnost hrane nepoznat.

U Evropi i Severnoj Americi se u proseku oko 50 odsto mulja iz kanalizacije ponovo koristi kao đubrivo.

Ima više korisnih, nego štetnih svojstava ukoliko je laboratorijski ispravan

Upotreba mulja u poljoprivredi je ekološki i ekonomski najprihvatljivija, a ukoliko se kontroliše njegov sastav pre odlaganja na tlo, ne može imati nikakve štetne posledice za okolinu. Ukoliko je mulj nepovoljan za poljoprivredu zbog sadržaja opasnih materija, on se najčešće, u većini zemalja EU spaljuje ili odlaže na propisana mesta.

Srpski stručnjaci tvrde da je cena najniža i stepen iskorišćenja najveći kad odlučimo da ostatak u preradi otpadnih voda upotrebimo na poljoprivrednim gazdinstvima. Mulj ima vrednost multivitaminskog preparata za zemljište koje je ispošćeno azotnim jedinjenjima. Takođe, predstavlja najboljeg saveznika u organskoj proizvodnji jer ne narušava već podstiče prirodnu ravnotežu neophodnu za zdrav uzgoj poljoprivrednih kultura.

Izvor: Agroklub

Pula objavila Poziv za energetsku obnovu zgrada

Foto-ilustracija: Unsplash (Echo Grid)

Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja RH u prvom kvartalu objavljuje novi Poziv za energetsku obnovu stambenih zgrada, kojim će se podupirati mere energetske obnove koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grejanje/hlađenje na godišnjem nivou od najmanje 50 odsto u odnosu na godišnju potrošnju pre sprovođenja navedenih mera i korišćenja obnovljivih izvora energije.

Stambena zgrada je ona čijih se najmanje 66 odsto ukupne korisne površine koristi za stanovanje, ima tri ili više stambenih jedinica, njom upravlja upravitelj zgrade, jedinstvena je arhitektonska celina i nema više od 25 odsto nadzemne građevinske površine negrejano. Raspoloživa bespovratna sredstva osigurana iz Evropskog fonda za regionalni razvoj za dodelu u okviru ovog Poziva iznose 152 miliona kuna (19,8 miliona evra), s mogućnošću povećanja alokacije, a dodeljivaće se putem otvorenog postupka dodele u modalitetu trajnog Poziva.

Foto: Grad Pula

Podnošenje projektnih predloga započinje 45 kalendarskih dana od objave Poziva, a ističe na dan odobrenja poslednjeg projektnog predloga koji udovolji svim kriterijima i kojim se iscrpe raspoloživa financijska sredstva.

„Očekujem veliki interes istarskih upravitelja nekretnina za energetsku obnovu stambenih zgrada jer je to jedinstvena prilika da se evropskim novcem energetski obnovi privatno vlasništvo naših sugrađana kroz prihvatljive mere građevinskih radova i zamene stolarije, što sa završetkom radova, podiže standard kolektivnog stanovanja, vrednost nekretnina i stvara lepše lice naših gradova“, zaključio je Aleksandar Matić, načelnik Kancelarije Grada i direktor Castrum Pula 97.

Izvor: Grad Pula

Španija neuspešna u ispunjavanju obaveza prečišćavanja komunalnih otpadnih voda

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Graham)
Foto-ilustracija: Unsplash (Willian Justen de Vasconcellos)

Evropska komisija poziva Španiju da se uskladi sa zahtevima Direktive Veća 91/271/EEZ o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda. Države članice Evropske unije moraju da osiguraju sekundarno prečišćavanje svih ispusta iz aglomeracija s populacijskim ekvivalentom većim od 2.000, odnosno naprednije prečišćavanje za aglomeracije s populacijskim ekvivalentom većim od 10.000 na određenim osetljivim područjima.

Sekundarnim prečišćavanjem dopunjuje se uklanjanje krutih tvari iz komunalnih otpadnih voda (tzv. primarno prečišćavanje) tako da se organski oblici razgrađuju upotrebom bakterija. Ponekad je potrebno dalje prečišćavanje (tercijarno) kako bi se zaštitila izuzetno osetljiva vodena površina.

Tercijarno prečišćavanje može uključivati dezinfekciju prečišćene otpadne vode kako bi se zaštitile vode za kupanje ili vode u kojima žive školjke. Može uključivati i uklanjanje fosfora ili nitrata (hranjivih oblika prisutnih u otpadnim vodama) radi zaštite voda kojima preti eutrofikacija.

Zahtevima Komisije otkriveno je opšte nepoštovanje obaveze iz Direktive uglavnom u velikim aglomeracijama u Španiji pa je u decembru 2016. poslata službena opomena. Tehnička procena odgovorâ Španije pokazuje da još uvek postoji veliki broj neusklađenosti s obavezama iz Direktive jer 133 aglomeracije ispuštaju otpadne vode u normalna ili osetljiva područja. Uprkos određenom napretku, ne očekuje se da će u skorije vreme biti postignuta potpuna usklađenost. Komisija zato upućuje obrazloženo mišljenje i traži od Španije da ubrza usklađivanje.

Španija ima rok od dva meseca za odgovor. Ukoliko ne preduzme potrebne mere u roku od dva meseca, Komisija može da odluči da uputi predmet protiv nje Sudu Evropske unije.

Izvor: Evropska komisija

Kazna za ostavljanje životinje na ulici u Italiji iznosi 10.000 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Krista Mangulsone)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathaniel Bowman)

U Italiji veoma brinu o dobrobiti životinja, a kazne za bilo koji vid zlostavljanja i napuštanja životinje su izuzetno velike.

Naime, ukoliko ostavite životinju na ulici, kazna iznosi 10.000 evra ili godinu dana zatvora.

Takođe, ako je neko zainteresovan da usvoji psa ili mačku iz azila, neophodno je da prvo pokaže da je sposoban da o se o ljubimcu adekvatno stara.

Postoje i brojne radionice, obuke i predavanja na kojima Italijani uče na koji način da vode brigu o životinjama. Pored toga, deca se od najranijeg uzrasta vaspitavaju da vole životinje i da se prema njima odgovorno odnose.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Vincent)

Kazne za zlostavljanje, ali i odbijanje pomoći životinji su takođe veoma velike, nezavisno od toga da li je u pitanju sopstveni ili tuđi ljubimac ili pak životinja sa ulice.

Po zakonu, neophodno je pomoći povređenoj životinji na putu, odnosno pozvati nadležne ili odvesti do najbližeg veterinara.

U Torinu postoji još jedan neobičan zakon koji nalaže da se pas mora šetati tri puta na dan! Ukoliko se vlasnik ne pridržava tog zakona, preti mu kazna od 500 evra.

Pooštravanje zakona koji štite životinje je posebno aktuelno od 2005. godine. Mnogi gradovi tada su počeli da sprovode oštru politiku prema nasilju nad životinjama, među kojima je i menjanje boje krzna naših četvoronožnih prijatelja.

Jelena Cvetić

 

Uvoz voća i povrća u BiH gotovo duplo veći od izvoza

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Loša godina, slab rod i nedovoljna podrška vlasti, domaće proizvođače voća i povrća učinila je nekonkurentnim cenom i količinama, što je dovelo do ogromnog pada izvoza i rasta uvoza voća i povrća u Bosnu i Hercegovinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandr Podvalny)

Uvoz voća i povrća u Bosni i Hercegovini je skoro duplo veći od izvoza, što pokazuje da domaći voćari i povrtlari polako gube bitku sa inostranim tržištem.

Samo u 2019. godini, ukupno je uvezeno 316,8 miliona konvertibilnih maraka (158,4 miliona evra) voća i povrća.

Za uvoz povrća izdvojeno je 107,3 miliona maraka (53,6 miona evra), dok je vrednost uvoza voća iznosila 209,5 miliona konvertibilnih maraka (104, 7 miliona evra).

Tokom 2018. godine, uvoz je bio nešto manji, pa je ukupna vrednost uvoza vredela 275 miliona konvertibilnih maraka (137,5 miliona evra), od čega je je za voće izdvojeno 186,5 miliona KM (93,3 miliona evra), dok je povrća uvezeno za 88,4 miliona KM (44 miliona evra).

Izvoz voća i povrća sa prostora Bosne i Hercegovine na inostrano tržište je bio skoro duplo manji u odnosu na uvoz. U 2019. godini ukupno izvezeno 167 miliona KM vrednosti (83,5 miliona evra), od čega je izvezeno 122 miliona KM (61 milion evra) voća, a povrća 44,4 miliona KM (22,2 miliona evra).

Ni godinu ranije nije bila bolja situacija, pa se 2018. godine izvezlo ukupno 160,4 miliona KM (80,2 miliona evra), pri čemu je voća izvezeno 123,5 miliona KM (61,8 miliona evra), a povrća 36,9 miliona KM (18,5 miliona evra).

Predsednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoje Dojčinović istakao je da domaći proizvođači ne mogu da pariraju ponudi inostranog tržišta, ni po ceni, a ni po količini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Wendt)

„Kada pogledate u marketima, tržnicama i pijacama možete da primetite da se već sada vidi razlika u ceni između naših proizvoda i uvoznih. Oni po mnogo nižoj ceni prodaju svoje voće i povrće. Pre svega, u njihovim zemljama su mnogo veće subvencije, država više ulaže u ovu granu privrede, te su samim tim u boljoj poziciji od nas“, rekao je Dojčinović za portal Capital.

Dodaje da vlast u BiH veoma malo obraća pažnju na voćare i povrtlare i da razvoj ove privredne grane stagnira već par godina, te da se samo prošle godine odjavilo dosta voćara, što znači da će biti i manja proizvodnja.

Kada je u pitanju izvoz, Dojčinović ističe da izvoza ima, ali da ipak postoje otežavajuće okolnosti, poput carina koje plaćaju prilikom plasiranja proizvoda na inostrano tržište, što zemlje u regionu plaćaju za svoje proizvođače.

Autor:  Dragana Eremija

Izvor: Capital.ba

Da li biste nosili patike od – smeća?

Foto: Najki

Proizvođač sportske opreme Najki je prošle nedelje izbacio na tržište kolekciju patika inspirisanu životom na Marsu pod nazivom “Spejs Hipi”.

Foto: Najki

Ova planeta poslužila je kao izvorište ideje za Najkijeve dizajnere zbog tamošnje oskudice u resursima – a sudeći po tome da i Zemlja svake godine sve ranije ulazi u ekološki dug, ni mi Zemljani nismo ni u šta boljoj poziciji u poređenju sa Marsovcima.

Upravo zbog prethodno pomenutog, četiri nova Najkijeva modela su izrađena od smeća.

Spoljašnjost patika pravi se od posebnog tekstila napravljenog od recikliranih plastičnih flaša.

Negativni uticaj proizvodnje na životnu sredinu je dodatno smanjen kroz upotrebu fabričkih otpadaka za penu u unutrašnjosti, čime su emisije ugljen-dioksida prepolovljene u poređenju sa proizvodnjom istih delova u drugim Najkijevim modelima.

Sve inovacije i tehnologije neophodne za nastanak “hipika iz svemira” čine da kolekcija ima nikada niži ugljenični otisak, tvrdi kompanija.

Reč je o ekskluzivnoj liniji proizvoda, ali bi ona u budućnosti ona mogla da postane standard. Cene još nisu objavljene.

Ko god je kao klinac nosio Rudo obuću, verovatno ima strah da je lepota obuće žrtvovana zarad korisnosti – ali to u slučaju “Spejs Hipija” nije tako. Uverite se i sami!

Jelena Kozbašić

Polarni medvedi – manje leda, manje kilograma, manje mladunaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Polarni medvedi su jedna od životinjskih vrsta koja je najviše pogođena klimatskim promenama. Zato su često predstavljeni i kao simbol posledica globalnog zagrevanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arseny Togulev)

Njihovi životi su oformljeni na ledu i on im je potreban za svaki aspekt opstanka: za lov, za odmor, za raznožavanje i kretanje. Topljenje leda im menja ritam za lov na foke i razmnožavanje.

Prema nedavnim istraživanjima, primećeno je kako su polarni medvedi sve mršaviji i kako imaju sve manje mladunaca.

Pored toga, smatra se da proučavajući kakav efekat topljenje leda ima na njih, možemo saznati više o tome kako će uticati na druge vrste, ako se ta tendencija nastavi ovim tempom.

Medvedi u vodama Arktika nastanjuju “sezonsku” ledenu zonu, odnosno oblast u kojoj se led tokom leta otopi i ostaje samo voda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Laura Dewilde)

Praćeni su i medvedi na zapadnoj obali Grenlanda, i to u dva navrata. Prvi put je obuhvaćen period od 1991. do 1997, a zatim od 2009. do 2015. godine.

Medvedi su se tokom drugog proučavanja više kretali po kopnu, odnosno proveli su 30 dana više na kopnu nego devedesetih godina. Ipak, i led se sada topi brže i pre proleća.

Što više vremena da provode na kopnu, na šta su sada prinuđeni, polarni medvedi postaju sve mršaviji, jer nedostatak morskog leda im onemogućava lov na foke, njihovu osnovnu hranu. Tada se oni oslanjaju na zalihe masti u organizmu, kako bi preživeli.

Nedostatak leda ima veliki uticaj i na mladunce. Primećeno je da su ženke polarnih medveda imale više mladunaca u leglu, odnosno tipično dva u leglu, dok je bilo više leda i kada se led topio u kasnijem delu godine. Ukoliko se tako nastavi, može doći i do drastičnog smanjenja populacije vrste.

Glad navodi medvede da se kreću ka ljudskim staništima u potrazi za hranom, što ih dovodi u dodatnu opasnost.

Bliži se i Međunarodni dan polarnih medveda koji se obeležava 27. februara.

Jelena Cvetić

Pariske podzemne garaže pretvorene su u farme organskog povrća

Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)
Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)

Podzemne garaže u Parizu, koje su zbog sve manje automobila na ulicama francuske prestonice ostale prazne, dva mlada preduzetnika pretvorila su u idealna mesta za uzgajanje organskog povrća.

Žan-Noel Gerc i Teo Šampanja već dve godine uspešno vode organsku farmu u pariskom podzemlju, sa koje svakodnevno isporučuju 200 kilograma proizvoda lokalnim radnjama.

Na 3.500 kvadratnih metara ispod zemlje, u nekadašnjoj garaži u četvrti Šapel, Gerc i Šampapnja uzgajaju pečurke bukovače i šitake i zeleno bilje.

Gerc je prvo svoju ideju pokušao da realizuje u Strazburu, ali tamošnje stanovništvo nije bilo rado da se odrekne svojih garaža.

Zbog toga su odlučili da odgovore na pozive iz Pariza, gde su prazne garaže postale mesto okupljanje zavisnika i narko-dilera. Osnovali su startap kompaniju Sajkloponiks (Cycloponics) i sada u tim prostorima prave organsku hranu.

Kompanija zapošljava oko 15 ljudi, a u svom voznom parku ima 20 teretnih bicikala.

Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)

Zahvaljujući svojim posebnim veštinama, Gerc, inženjer specijalizovan za termotehniku, i Šampanja, agronom, uspevaju da obezbede sve potrebne uslove za rast biljaka. Sve je tačno proračunato – obezbeđuje se vlažnost vazduha, endivije rastu u mraku, a pečurke dobijaju LED osvetljenje.

“Potrebni su nam vrlo precizni toplotni uslovi da suzbijemo bolesti i uzgajamo organsko povrće. Tako da se na parkingu uglavnom sve svodi na klimatski inženjering. Morate da stvarate jesen sve vreme: puno vlažnosti, ali i pojačanu ventilaciju”, objašnjava Gerc.

Garaže imaju i neke prednosti nad krečnjačkim pećinama gde se obično uzgajaju pečurke, jer se u tim podzemnim prostorima može obezbediti stalna kontrola vremenskih uslova i bolja toplotna stabilnost. Zbog toga se organsko povrće ne uzgaja na prvom, nego na drugom nivou podzemne garaže, gde nema uticaja visokih ili veoma niskih spoljnih temperatura.

Takođe je manja opasnost od parazita i insekata i veća otpornost na klimatske promene.

Veliki broj nekorišćenih garaža omogućava im da šire svoje poslovanje u Parizu, ali dobijaju ponude i iz drugih evropskih prestonica.

Foto: Facebook (screenshot @Cycloponics)

U Parizu, kao i u mnogim evropskim gradovima, ljudi više nemaju automobile, ima previše parkinga, posebno u najsiromašnijim četvrtima. “Ali posetili smo i nekorišćene parkinge na Jelisejskim poljima. Bilo bi moguće uraditi nešto s tim”, izjavio je Gerc.

Njihov projekat je već izazvao interesovanje drugih evropskih gradova, ali kompanija “Sajkloponiks” za sada planira da proširi poslovanje u Francuskoj i da nastavi s organskom proizvodnjom u gradovima Bordo i Lion.

“Pravili bismo i mnoge druge stvari, ali propisi u organskoj proizvodnji su veoma striktni. Španija, na primer, sigurno ne želi da Holandija može da uzgaja jagode“, kaže Gerc.

Izvor: Euractiv.rs

Ubrzano gašenje kotlarnica u školama u Beogradu

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević, zajedno sa sekretarkom za zaštitu životne sredine Ivanom Vilotijević i podsekretarom za obrazovanje i dečju zaštitu Igorom Raičevićem, obišao je OŠ „Filip Višnjić” na Karaburmi, koja je priključena na sistem daljinskog grejanja. Kako je tom prilikom Nikodijević precizirao, ovo je samo jedna u nizu individualnih kotlarnica koje se gase u gradu i koje su radile ili na mazut ili na neka druga ekološki neprihvatljiva goriva.

“Postoji odluka i strategija Beograda za gašenje svih individualnih kotlarnica u objektima javne namene. Od devedesetih godina suočavamo se s velikim problemom, zbog čega je ugašeno više od 1.300 individualnih ložišta. Naš posao jeste da se nađe alternativno rešenje, te da se objekti javne namene priključe na daljinski sistem grejanja ili na gas. Cilj je da se u narednih nekoliko godina sve škole po tom pitanju dovedu u red”, rekao je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Nažalost, precizirao je Nikodijević, u Beogradu postoji više od tri stotine hiljada objekata koji imaju individualna ložišta, a koja su ekološki neprihvatljiva.

“Grad Beograd nastavlja svoju politiku u ovom segmentu još od 2012. godine, kada je doneta strategija gašenja svih tih kotlarnica”, naveo je Nikodijević, najavljujući da će već za desetak dana isti posao biti završen na još jednom školskom objektu u Rakovici.

Tempo gašenja kotlarnica je ubrzan, naročito u školama, dodao je predsednik Skupštine grada. Godišnje se ugasi njih sedam ili osam, dok je ranije to bilo u svega jednoj ili dve škole godišnje. Deo te strategije, dodao je on, jeste i da se građanima omogući priključenje na gas ili toplodalekovode, a kada mreža bude „razvučena” po čitavom gradu, onda će to biti i obaveza svih domaćinstava.

“Plan je da se izgradi još 306 kilometara toplovodne mreže i oko 250 kilometara gasovoda, kako bi građani imali mogućnost priključenja na njih. To će u budućnosti biti standard u Beogradu”, istakao je Nikodijević.

Imajući na umu da je to duži proces, ove godine u budžetu su izdvojena sredstva, pre svega za čišćenje dimnjaka i postavljanje filtera u individualnim kotlarnicama, za šta je opredeljeno oko 15 miliona evra, kazao je Nikodijević.

“Ove godine počinje i izgradnja toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd, vrednosti oko 190 miliona evra, koji treba da omogući da toplu vodu koja se iz termoelektrane ispušta u Savu, preusmerimo u toplanu na Novom Beogradu. Na taj način potreba za uvozom gasa smanjila bi se za 30 odsto. Osim toga, gradi se i toplodalekovod Vinča – Konjarnik, u kojem će se voda zagrevati na gas koji će se dobijati procesom sekundarne separacije otpada iz spalionice u Vinči, čime ćemo omogućiti kvalitetno grejanje i značajnu uštedu. Strategija o zaštiti prirodne okoline koju smo usvojili, polako se ostvaruje. Za nju je potrebno određeno vreme, ali postoje stručni ljudi s kojima ćemo na kraju uspeti da ostvarimo zacrtane ciljeve”, istakao je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Govoreći o uređenju OŠ „Filip Višnjić”, Nikodijević je najavio da će se ova škola, zbog prostranog zelenog pojasa, naći u projektu Sekretarijata za zaštitu životne sredine za uređivanje zelenih površina u školama.

Gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević istakla je da je Grad Beograd od 2012. godine do danas uložio 300 miliona dinara za potrebe gašenja kotlarnica, i podsetila na to da je u projekat priključenja ove škole uloženo 11,6 miliona dinara.

“Radovi se sprovode po planskom aktu za kvalitet vazduha, koji sadrži akcioni plan, i ispunjen je 90 odsto. Neke stvari su van domena sekretarijata i škole, ali saradnjom se mogu naći nova rešenja za bolju životnu sredinu, prvenstveno za decu koja su naša budućnost. Velika obaveza je i prenošenje informacija deci, koja će to preneti roditeljima, da ukoliko postoji mogućnost, nađu ekološki prihvatljivo gorivo za grejanje”, rekla je Ivana Vilotijević i pohvalila ovu školu u kojoj postoji ekološka radionica, selekcija otpada i visokoekološko obrazovanje.

Direktorka Osnovne škole „Filip Višnjić” zahvalila je nadležnim gradskim sekretarijatima na sprovedenom projektu priključenja na daljinski sistem grejanja i izrazila nadu da će i najavljeni projekat ozelenjavanja školskog dvorišta takođe biti uskoro realizovan.

Izvor: Grad Beograd

Evropska komisija poziva Hrvatsku da preda izveštaje o povećanju energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Cody Black)

Evropska komisija je odlučila da pokrene postupak zbog povrede protiv Hrvatske uputivši joj službenu opomenu zbog neispunjavanja obaveza izveštavanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske efikasnosti.

Hrvatska još nije podnela svoje godišnje izveštaje o napretku za 2019. propisano Direktivom o energetskoj efikasnosti (2012/27/EU), za koje je rok bio 30. april 2019.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Bez tog izveštaja, Evropska komisija ne može da proceni napredak pojedinih država članica, odnosno država članica u celini u ostvarivanju ciljeva povećanja energetske efikasnosti u Evropskoj uniji za 2020. godinu.

Nepotpuna slika o stanju onemogućuje Evropskoj uniji da prema potrebi prilagodi svoju politiku i mere za postizanje zajedničkih ciljeva u pogledu energetske efikasnosti, koji su ključni u borbi protiv klimatskih promena. Hrvatska ima rok od dva meseca da odgovori Komisiji; u protivnom Komisija može da odluči da joj uputi obrazloženo mišljenje.

Izvor: Evropska komisija

Gde mladi inovatori iz Srbije mogu pronaći podršku za ideje usmerene na održivi razvoj?

Foto: Startit

U beogradskom Startit centru je održan javni događaj tokom kojeg je predstavljen program koji ima za cilj da pomogne mladim ljudima iz Srbije da postanu pioniri promena u oblastima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i drugih sličnih oblasti, tako što će razvijati svoje inovativne ideje i transformisati ih u uspešne biznise.

Foto: Startit

Na događaju je Marko Sćepanović prisutnima ispričao svoju motivišujuću preduzetničku priču i podelio izazove koji su ga pratili tokom osnivanja i rada na svoja dva startapa Ono Bikes i oDo Ride približivši tako publici svet preduzetništva, a nakon toga je Aleksandar Arnaut kordinator programa za razvoj preduzetništva u Startitu predstavio Danube Energy+ program koji će podržati i pružiti znanja mladim ljudima iz Srbije da se bave preduzetništvom i rade na svojim idejama iz oblasti održivih izvora energije, energetske efikasnosti i ostalih povezanih oblasti.

U pitanju je pre-akceleratorski program namenjen studentima i mladim inovatorima koji su tek na početku svog preduzetničkog puta. Polaznici će tokom četiri nedelje trajanja programa dobiti osnovna biznis znanja i imati priliku da zajedno sa mentorima i stručnjacima iz industrije rade na razvijanju svojih inovativnih ideja.

Ovaj program je deo Danube Energy+ projekta koji se istovremeno pored Srbije sprovodi i u još osam zemalja Evrope i u okviru koga će učesnici imati priliku da razmenjuju znanja i iskustva sa svojim vršnjacima iz ostalih zemalja.

Program će se održavati dva puta nedeljeno u popodnevnim časovima, i trajaće četriri nedelje tokom kraja marta i početka aprila. Učesnici će na kraju programa imati priliku da svoje ideje predstavljaju na otvorenom događaju pred publikom i investitorima.

Učešće na programu je potpuno besplatno, a zainteresovani se mogu prijaviti do 28. februara putem ovog linka: https://www.f6s.com/energybyseeictserbia/apply.

Izvor: Startit

Kako inovativni anti-solarni panel proizvodi električnu energiju u mraku?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)

Kalifornijski naučnici razvijaju prototip solarnog panela koji će raditi po obrnutom principu u odnosu na one na koje smo navikli i koji će stvarati energiju – u mraku. Stručnjaci sa tamošnjeg univerziteta objasnili su kako su osmislili takozvani anti-solarni panel.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)

Regularne ćelije “hvataju” energiju Sunca koja putuje ka našoj planeti, a američki izum zaustavlja energiju koja putuje u obrnutom pravcu. Njihove suprotnosti za generisanje struje koriste toplotu koja isijava sa površine Zemlje kada se smrači.

Polazište Amerikanaca bila je misao da smo upotrebom ćelija na Sunčevu energiju trenutno ograničeni na snabdevanje električnom energijom isključivo tokom dana i predaju viška u elektromrežu, a niko ne želi da ostane bez struje onog trenutka kada Sunce zađe.

Prvobitni modeli anti-solarnih panela u idealnim uslovima emitovali su 50 W električne energije po kvadratnom metru, što je jedna četvrtina ukupne proizvodnje uobičajenih solarnih ćelija.

Anti-solarni paneli su i dalje u fazi testiranja i ne zna se kada će ugledati “toplotu noći”. Uređaji bi, pak, radili i danju ukoliko ne bi bili izloženi direktnom zračenju Sunca ili usmereni na drugu stranu.

Jelena Kozbašić

Rusija zainteresovana za proizvodnju lokomotiva na gas u Srbiji

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, sastala se juče, 13. februara, sa prvim zamenikom generalnog direktora „Ruskih železnica“ Sergejom Pavlovim i sa njim, u prisustvu ambasadora Ruske Federacije u Beogradu Aleksandra Bocan Harčenka, razgovarala o tekućim i budućim infrastrukturnim projektima u železničkom saobraćaju.

Mihajlovićeva je tom prilikom istakla da je RŽD jedna od najboljih svetskih kompanija koja izvodi radove na najtežem i najvećem projektu u ovom delu Evrope – izgradnji brze pruge od Beograda do Budimpešte, te da će se krajem sledeće godine od Beograda do Novog Sada voziti 200 km/h.

„Sa Rusijom smo razgovarali i o novim projektima, pre svega o nastavku rekonstrukcije barske pruge od Valjeva do Vrbnice i izgradnji jedinstvenog dispečerskog centra. Očekujemo da prilikom posete generalnog direktora RŽD u aprilu potpišemo sporazum o rekonstrukciji pruge, ali i položimo kapsulu i obeležimo početak radova na izgradnji ovog dispečerskog centra“, rekla je ona.

Potpredsednica Vlade rekla je da je ponosna na podršku Ruske Federacije i dodala da RŽD razmatra predlog da u Srbiji napravi zajedničku kompaniju za lokomotive na gas, što bi bilo od velikog značaja za našu privredu.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Sergej Pavlov dodao je da se radovi na deonici brze pruge od Stare Pazove do Novog Sada izvode po ugovorenoj dinamici i da je ona deo saobraćajnog koridora kojim će vozovi ići 200 kilometara na sat.

„Pored aktuelnih projekata, danas smo razgovarali i o novim aktivnostima, pre svega barskoj pruzi i jedinstvenom dispečerskom centru. Mi u Srbiji na gradilištima imamo 1.500 radnika i srećni smo što sa svojim srpskim kolegama možemo da podelimo znanje i iskustvo“, rekao je Pavlov.

Ambasador Bocan Harčenko zahvalio je potpredsednici Vlade i ministarstvu na dobroj sveobuhvatnoj saradnji i podršci, što je izuzetno važno za uspešnu implementaciju projekata.

„Ponosni smo što su „Ruske železnice“ deo razvoja Srbije i realizacije projekata u vašoj zemlji. Razvoj infrastrukture je ključan za integraciju Srbije u Evropu, siguran sam da ćemo i dalje pospešivati saradnju u oblasti infrastrukturnih projekata“, rekao je on.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Uskoro najmoderniji obrazovni centar za upravljanje energijom u Beču

Foto: kub a/ Karl und Bremhorst Architekten
Foto: MA 18/ C. Fürthner

Od 2013. godine bečko istraživačko društvo „Aspern Smart City Research“ (ASCR) u novom naselju Jezerski grad Aspern razvija rešenja za budućnost energetike u gradskim sredinama na osnovu obnovljive energije.

Rezultati do kojih se došlo istraživanjem biće uvršteni u fazu planiranja i izgradnje obrazovnog centra „Aspern Nord“. Do jula 2021. godine biće podignut najmoderniji obrazovni centar na polju upravljanja energijom.

Energetski koncept obuhvata zagrevanje, ventilaciju, hlađenje i mernu tehniku. Ono što je posebno su polja zemljanih sondi. Ti prenosioci toplote iz zemlje mogu pomoću tečnosti koja prenosi toplotu da tokom zime iz zemlje povuku toplotu, a leti hladnoću i da putem toplotne pumpe obezbeđuju tokom cele godine prijatnu klimu u prostorijama. Sve to funkcioniše bez klasičnih radijatora – aktiviranjem betonskog jezgra. Za regulisanje temperature koristi se materijal koji može da apsorbuje toplotu i da je ponovo zrači.

Foto: kub a/Karl und Bremhorst Architekten

Istraživački centar u okviru Jezerskog grada Aspern sastoji se od sveobuhvatnog inteligentnog elektrodistributivnog sistema, jedne stambene zgrade, obrazovnog centra, studentskog doma, poslovne zgrade kao i tehnološkog centra.

Najveći evropski inovativni istraživački projekat ASCR je veoma tražen i posećen od strane inostranih gostiju. Godišnje ovaj centar poseti oko 1.100 zainteresovanih. Brojne delegacije iz Rusije, Švedske, Nemačke, Francuske, Brazila i Srbije posetile su ovaj centar.

Izvor: Eurocomm-PR

Evropska komisija traži od Rumunije da zaustavi nezakonitu seču drveća

Foto-ilustracija: Unsplash (Calin Stan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Mocan)

Evropska komisija poziva Rumuniju da pravilno sprovede Uredbu EU-a o drvu (EUTR), koja sprečava drvna preduzeća da proizvode i stavljaju na tržište Evropske unije proizvode od nezakonito posečenih stabala. U slučaju Rumunije nacionalna tela ne uspevaju da efikasno provere subjekte i primene odgovarajuće sankcije. Nedoslednosti u nacionalnom zakonodavstvu ne omogućuju rumunskim nadležnim telima da proveravaju velike količine nezakonito posečenog drveća.

Osim toga, Komisija je utvrdila da rumunska nadležna tela upravljaju šumama, što uključuje i odobravanje seče, bez prethodne procene uticaja na zaštićena staništa u skladu s Direktivom o staništima i Direktivom o strateškoj proceni uticaja na okolinu.

Nadalje, postoje nedostaci u mogućnosti pristupa javnosti informacijama o životnoj sredini u planovima upravljanja šumama. Komisija je utvrdila i da su izgubljena zaštićena šumska staništa unutar zaštićenih područja mreže Natura 2000, čime se krše Direktiva o staništima i Direktiva o pticama.

Zato je Komisija odlučila da uputi službenu opomenu Rumuniji, koja ima rok od mesec dana da preduzme odgovarajuće mere kako bi uklonila nedostatke koje je Komisija utvrdila. U protivnom Komisija može rumunskim telima uputiti obrazloženo mišljenje.

Izvor: Evropska komisija