Home Blog Page 765

U Beču 45 odsto građana koristi godišnju kartu za javni prevoz

Foto-ilustracija: Unsplash (Franz Spitaler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taras Kasich)

Više godišnjih karta nego registrovanih automobila. Godišnja karta za javni prevoz u Beču košta 365 evra i popularnija je nego ikad, jer je sada poseduje čak 852.000 građana, što je povećanje za više od 30.000 za samo jednu godinu. Time već četvrtu godinu Beč ima više korisnika godišnjih karata nego registrovanih automobila.

“Zadovoljni smo ovim pozitivnim razvojem, sistemi javnog prevoza koji tako dobro funkcionišu ključni su doprinos zaštiti klime u našem gradu. Svako ko se odluči za kartu javnog prevoza, a ne za automobil, uštedi svake godine 1,5 tona ugljen-dioksida, koji  je štetan za klimu”, rekla je članica gradske vlade za javni prevoz Uli Sima.

Građane širom Beča prevozi 129 autobusa, 28 tramvajskih i 5 metro linija. Javni gradski prevoz je brz, pouzdan i ekološki prihvatljiv, a dnevno prelazi rutu od ukupno 1.150 kilometara. Putnici se voze do najudaljenijih delova Beča i to po veoma niskoj ceni: godišnja karta iznosi samo 1 evro po danu, što je u poređenju sa drugim metropolama najjeftinija ponuda. U Berlinu putnici godišnju kartu plaćaju 882 evra, u Hamburgu 1.988 evra, a u Londonu oko 4.000 funti.

Kako bi javni prevoz i u budućnosti ostao privlačan za putnike, bečko javno preduzeće “Wiener Linien” će u narednoj godini uložiti 368 miliona evra u proširenje ponude i mere zaštite životne sredine.

Prema podacima iz 2019. godine u Beču živi 1.897.491 stanovnika, što znači da je njih gotovo 45 odsto kupilo godišnju kartu.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Objavljen javni poziv za postavljanje reciklažnih dvorišta u Hrvatskoj

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske je 18. februara 2020. objavilo otvoreni poziv „Postavljanje reciklažnih dvorišta“ za građenje i opremanje novih reciklažnih dvorišta ili nabavku reciklažnih dvorišta-mobilnih jedinica. Prihvatljivi kandidati za ovaj poziv su jedinice lokalne samouprave.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Ukupna raspoloživa sredstva iz Kohezionog fonda predviđena za ovaj Poziv iznose 100 miliona kuna (13 miliona evra). Ukupni iznos prihvatljivih troškova po pojedinačnom projektnom predlogu ne sme da prelazi iznos od 7.600.000 kuna (988.000).

Po jednom projektnom predlogu može da se dodeli od 500.000 do 4.500.000 kuna bespovratnih sredstava za reciklažna dvorišta-građevine, odnosno od 100.000 do 800.000 kuna (od 13.000 do 104.000) za reciklažna dvorišta-mobilne jedinice. Intenzitet potpore bespovratnih sredstava za pojedinačni projektni predlog je maksimalno 85 odsto od ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu finansirati u sklopu ovog Poziva su aktivnosti građenja i opremanja reciklažnog dvorišta, priključenja na komunalnu i energetsku infrastrukturu i osiguranje pristupnog puta za potrebe reciklažnog dvorišta, aktivnosti vezane za pripremu i sprovođenje postupaka javne nabavke radova, usluga i roba, nadzor radova (stručnog i projektantskog nadzora, koordinatora zaštite na radu tokom građenja), aktivnosti vezane uz osiguravanje pristupačnosti reciklažnog dvorišta i prilagođavanja infrastrukture osobama s invaliditetom, aktivnosti vezane uz sprovođenje ugovora o nabavci roba (za mobilne jedinice), usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom, obrazovno-informativne aktivnosti za korištenje reciklažnog dvorišta, promocija i vidljivost i dr.

Rok za podnošenje projektnih predloga je od 18. marta 2020. do 15. febraura 2021. godine.

Cjelokupna dokumentacija Poziva dostupna je na eFondovi i strukturnifondovi.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Užice ulaže više sredstava u infrastrukturne projekte

Foto: Grad Užice

Budžetom Grada Užica, definisane su i aktivnosti Gradske uprave za infrastrukturu i razvoj za ovu godinu. Ukupan planirani budžet za infrastrukturne projekte je oko 1,7 milijardi dinara što je, po rečima načelnika Miloja Marića, za nekoliko procenata više u odnosu na prošlu godinu. Prioritet je. kako navodi Marić, da do kraja godine budu završeni već započeti radovi, ali od velikog značaja su i novi projekti.

Foto: Grad Užice

Marić navodi da su ove godine za izradu projektne dokumentacije planirana značajna sredstva. „Tu je planirano za izradu planske i projektne doklumentacije za jednosmenski rad osnovnih škola 10 miliona, za rekonstrukciju Zdravstvenog centra 50 miliona dinara ove, ali će i naredne godine biti isto toliko sredstava opredeljeno, i za projekte za stanove za potrebe Vojske Srbije – 10 miliona dinara.“

„Značajna ulaganja planirana su na projektima i investicijama koje su započete prošle, a trebalo bi da budu završene ove godine. Nastavljaju se radovi, samim tim i ulaganja u rekonstrukciju javne rasvete u užem jezgru grada i po mesnim zajednicama. Prošle godine je uloženo 40 miliona dinara, a i ove godine planirano je isto toliko. Planiran je i nastavak ulaganja u rekonstrukciju Starog grada, iz budžeta 43, a iz drugih izvora 8,1 milion dinara, zatim za završetak EU Pro projekta i projekta Neolife (Staparska banja). Predviđena su sredstva za radove za završetak kišne kanalizacije u Krčagovu i u Ulici Ive Andrića, zatim za kolektor u industrijskoj zoni na Beloj Zemlji i kolektor u Turici, kao i za završetak platoa ispred Narodnog muzeja“, navodi Marić.

„Investiranje će biti nastavljeno i u završne radove Regionalnog Startap centra u bivšoj kasarni u Krčagovu u visini od oko 30 miliona dinara, kao i oko 16 miliona dinara u rekonstrukciju objekta u blizini, namenjenog visokom obrazovanju. U ovoj godini biće nastavljena ulaganja i u „pametnu školu“ u Prvoj osnovnoj školi kralja Petra II, kao i u završetak radova na Vlajkovom platou preko puta zgrade Gradske skupštine.“

Po rečima Miloja Marića, ove godine za rekonstrukciju fasada planirano je sedam miliona, za izgradnju upravne zgrade JKP „Bioktoš“ na Sarića Osoju, koja je izgorela krajem prošle godine, biće izdvojeno šest miliona dinara i za to je sprovedena javna nabavka, a za izgradnju staze od Medicinske škole do Krčagova 7 miliona. Po rečima Marića, planirana su sredstva i za sporstski centar i sportsku salu u Krčagovu u okviru koje će biti i gasna kotlarnica.

Biće nastavljena i realizacija projekta „Udružimo se“ za šta je predviđeno 10 miliona dinara iz budžeta i još 3 miliona dinara iz drugih izvora.

Ove godine za vodovode je planirano 28 miliona, navodi Marić i napominje da je planirana izgradnja rezervora u Volujucu, Tulekovcu, kao i vodovodi u Karanu, Drežniku, Sinjevcu, Potpeću, Zmajevac-Ravni i Zmajevac-Nikojevići.

Foto: Grad Užice

Za održavanje puteva i ulica predviđeno je 234 miliona, a biće nastavljeno i ulaganje u video nadzor i bezbednost saobraćaja, za održavanje zelenih površina, zimsko i letnje održavanje ulica, održavanje javne rasvete.

Preko ove Uprave predviđen je i deo investiranja u Gradsku opštinu Sevojno, a to je izgradnja javne rasvete u Heroja Dejovića 1,5 miliona dinara, za određene putne pravce za koje se odluči u Gradskoj opštini biće izdvojeno pet miliona, za čišćenje Crkvarskog potoka tri miliona i nabavka opreme u Kulturni centar u Sevojnu od 500.000 dinara.

Kancelarija za javna ulaganja u celosti će finansirati zamenu čeličnih cevi na vodovodu u Sevojnu i ta investicija je vredna oko milion evra. Po rečima Miloja Marića, JKP „Vodovod“ je prikupio i dostavio svu projektnu dokumentaciju.

„Rečeno nam je da je u toku iznalaženje kreditne linije za ovaj posao i kada to bude gotovo, a imamo uveravanja da će to biti u što skorije vreme, počeće radovi na terenu. To se odnosi i za vodovodnu mrežu u visokoj zoni grada, prema Pori, za šta će biti potrebno, takođe, oko milion evra. Na ovaj način rešićemo dva velika problema“, napominje Marić.

Izvor: Grad Užice

Sučeljavanje: Da li znamo šta jedemo i koliko smo bezbedni?

Photo-illustration: Unsplash (Mae Mu)

Genetički modifikovana hrana (u daljem tekstu: GM) spada u one životno važne teme oko kojih se na nivou cele planete i dalje lome koplja. Dok je jedni zagovaraju kao hranu budućnosti koja bi mogla da reši problem gladi u svetu, drugi je definišu kao bioterorizam novog svetskog poretka. Kakogod bilo, ona je sve prisutnija, a zbog cene, i sve dostupnija. Iako su u Srbiji zakonom zabranjeni proizvodnja i promet genetički modifikovanih organizama (u daljem tekstu: GMO), to nije garancija da možda nećete negde kupiti proizvod koji u nekom obliku i procentu ima neki GM sastojak. Šta je uopšte GM hrana, u kojim namirnicima su GMO najviše zastupljeni, kako da budemo sigurni da znamo šta kupujemo i jedemo, koliko nas od štetnih posledica GM hrane štiti zakon, a koliko nauka, pitali smo prof. dr Vladimira Dimitrijevića, šefa katedre za stočarstvo na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, i prof. dr Miladina Ševarlića, narodnog poslanika i profesora Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu u penziji.

EP: Šta je tačno GM hrana i gde je više zastupljena, u namirnicima životinjskog ili biljnog porekla?

Foto: Iz privatne arhive prof. dr Vladimira Dimitrijevića

Vladimir Dimitrijević: GM hrana je hrana životinjskog ili biljnog porekla dobijena od organizama (životinja i biljaka) u čiju je naslednu osnovu (DNK), posebnim postupkom (rekombinantnom DNK tehnologijom) umetnut deo nasledne osnove poreklom od nekog drugog organizma (druge vrste). Na ovaj način učinili smo da ovakav organizam bude modifikovan (otuda M u GMO) na nivou DNK. Ideja modifikacije je da se određeni geni u organizmu „pale” ili „gase”, u zavisnosti od želje sa kojom je modifikacija učinjena. Na takav način modifikovanih organizama ima neuporedivo više u hrani biljnog porekla.

Miladin Ševarlić: Genetički modifikovana hrana u Srbiji nije bila ni sadržana, a ni definisana među pojmovima koji su korišćeni u Zakonu o genetički modifikovanim organizmima (Zakon o GMO: 2001, 2009). Definisana je tek 14. marta 2019. godine članom 2. Zakona o izmenama i dopunama zakona o bezbednosti hrane i od tada glasi: „Genetički modifikovana hrana i genetički modifikovana hrana za životinje, hrana i hrana za životinje dobijena od genetički modifikovanih organizama, u skladu sa posebnim propisom.” Ovo je nepotpuna definicija zato što za podgrupu hrana nema odrednica za koga je i od čega je. Kao nestranački narodni poslanik predložio sam potpuniju definiciju koja glasi: „Genetički modifikovana hrana za ljude i genetički modifikovana hrana za životinje, hrana za ljude dobijena od genetički modifikovanih organizama i hrana za životinje dobijena od genetički modifikovanih organizama, u skladu sa posebnim propisom.”

Posebno je važno ukazati i na razliku između dve podgrupe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na bazi GMO: GM hrana – od GMO koji se koriste kao sveži poljoprivredni proizvodi: GM paradajz, GM jabuka, GM banana… i hrana od GMO – prehrambeni proizvodi dobijeni doradom ili preradom GMO (čips od GM jabuke ili od GM banane, kečap od GM paradajza, fileti od GM lososa, šnicle od GM svinje…) ili hrana sa dodatkom GMO (hrana sa prelivom sirupa od GM kukuruza…). Eksplozija genetičkih modifikacija u poljoprivredi – prvo u biljnoj (od paradajza, preko soje, kukuruza, pamuka, uljane repice… do jabuka i banana), a zatim i u animalnoj proizvodnji (losos, svinje…), kao što se i očekivalo, zbog profitne nezajažljivosti privatnih korporacija, uz proizvodnju GM lekova za bolesne koji traže „slamku spasa”, proširila se i na ljude tako da već imamo i prve GM bebe u Kini (2018).

EP: Postoji li danas neki prehrambeni industrijski proizvod, domaći ili uvozni, ili pak povrće, voće, meso i riba u sirovom obliku, za koji možemo zasigurno da kažemo da ne sadrži ni jedan procenat genetički modifikovanog organizma? Ili je sve kontaminirano u manjem ili većem procentu?

Vladimir Dimitrijević:  Pre svega, termin „kontaminacija”, kod ljudi uobičajeno ima negativnu konotaciju, što u slučaju GMO nije opravdano. Naravno da postoje prehrambeni prozvodi koji ne sadrže GMO. U zavisnosti od države, procenat genetički modifikovanih useva varira od 0 do preko 90 odsto (kukuruz, soja, bundeva, pamuk i dr). Na primer, procenjuje se da je u SAD udeo proizvoda (hrane) u supermarketima, koji sadrže na  neki način genetičku modifikaciju oko 65 odsto. Sa druge strane, postoji relativno mali broj zemalja, među kojima je i Srbija, koje imaju nultu toleranciju na proizvodnju i promet GMO. Generalno, u zemljama u kojima je GM hrana široko dostupna, najveći broj GMO proizvoda odnosi se na hranu biljnog porekla (pića, grickalice, dodaci hrani i dr). Udeo hrane životinjskog porekla koja je genetički modifikovana je veoma mali. Osim nekih vrsta riba (losos), na policama prodavnica se ne nalazi hrana poreklom od životinja koje su genetički modifikovane. Životinje koje su u ishrani koristile genetički modifikovanu hranu ne čini da one postanu genetički modifikovane, što je česta zabluda ljudi.

Foto: Iz privatne arhive prof. dr Miladina Ševarlića

Miladin Ševarlić: Svakako da postoji! To je, na svu sreću, još uvek izrazito dominantna većina hrane proizvedene u svetu: od hrane dobijene u sertifikovanoj organskoj ili nesertifikovanoj biodinamičkoj poljoprivredi, preko zdravstveno bezbednije hrane iz integralno kontrolisane poljoprivredne proizvodnje, do manje zdravstveno bezbednije hrane iz danas dominantne konvencionalne poljoprivredne proizvodnje uz primenu pesticida u biljnoj i hormona rasta u stočarskoj proizvodnji, kao i aditiva, veštačkih aroma i boja u proizvodnji prehrambenih proizvoda.

EP: Šta su dosadašnja istraživanja pokazala, koliko je GM hrana štetna po zdravlje ljudi? Koje najčešće posledice može da ima njeno dugoročno konzumiranje?

Vladimir Dimitrijević: Sve dosadašnje naučne studije koje su se bavile ovom problematikom ukazuju na to da konzumiranje hrane koja je genetički modifikovana ne predstavlja ništa veći rizik od konzumacije hrane koja to nije. Samim tim i posledice dugotrajne ishrane hranom koja sadrži GMO u nekom od oblika ne razlikuju se od dugotrajnog unosa hrane koja je GMO „čista”. Napominjem da, kada se govori o ovom pitanju koje izaziva oštre podele u javnosti, u obzir se moraju uzimati samo stvarno naučna istraživanja objavljena u naučnim časopisima sa rigoroznom recenzijom, a ne pseudo naučne i nenaučne publikacije.

Miladin Ševarlić: Od istraživanja dr Arpadija (Engleska, 1996), preko do sada najdužeg dvogodišnjeg istraživanja prof. Seralinija (Francuska, 2012), do istraživanja brojnih ruskih naučnika, svi rezultati ukazuju na štetne posledice ishrane eksperimentalnih pacova sa GMO proizvedenim uz korišćenje pesticida na bazi kancerogenog glifosata. U tom pogledu najznačajniji su rezultati istraživanja prof. Seralinija koji pokazuju promene na unutrašnjim organima pacova u sledećoj generaciji, preko povećanog učešća jedinki sa kancerom u drugoj generaciji, do izrazite besplodnosti pacova (čak i kod tako populaciono ekspanzionističke vrste) hranjenih GM kukuruzom. Projektovano na ljude, to znači da će se prave razmere štetnih posledica korišćenja GMO u ishrani stoke i ljudi manifestovati za 90 do 120 godina! Prvenstveno treba istraživati uticaj GMO na ishranu svih vrsta stoke, čiji bi rezultati bili veoma značajni zbog kraćeg ciklusa eksploatacije pojedinih vrsta stoke. Tako bismo u samo jednoj petini životnog veka ljudi imali pouzdane podatke praktično i o posledicama GMO u ishrani ljudi, zato što je čovek na vrhu lanca ishrane jer koristi i biljne i animalne proizvode. A ono što zadesi biljke i životinje, kad-tad zadesiće i ljude! Setimo se samo „bolesti ludih krava” i posledica na ljude koji su jeli meso od obolelih goveda. Zašto se to ne radi? Zašto se ne rade istraživanja uticaja GMO u ishrani stoke? Očigledno je kome to ne odgovara.

EP: U Srbiji su, po Zakonu o genetički modifikovanim organizmima, iz 2009. godine, proizvodnja i promet GMO zvanično zabranjeni. Ipak, postoje razni podaci koji ukazuju na to da u Srbiji ima na hiljade hektara pod GM sojom, kao i da, uprkos Zakonu i proverama na granici, uvozimo proizvode koji čak prelaze 0,9 odsto primesa od GMO, koji se u Evropi smatra neizbežnim nivoom tehnološke kontaminacije. Koliko se ovaj Zakon zaista primenjuje i kako da budemo sigurni da smo kao građani zaista zaštićeni?

Vladimir Dimitrijević: To bi, ipak, bilo pitanje za nekog drugog. Zakonska regulativa, sprovođenje i kontrola iste su u nadležnosti institucija ove države, pre svega Stručnog savetaza biološku sigurnost, ovlašćenih laboratorija, fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

Miladin Ševarlić: Zakon o GMO iz 2009. godine je relativno dobra zaštita Srbije od uvoza i plasmana GMO. Jedino što treba poboljšati jeste donošenje podzakonskog akta kojim bi se propisalo da se odredba o dozvoljenom prisustvu 0,9 odsto primesa od GMO u komercijalnim proizvodima odnosi samo na GMO koji su u Evropskoj uniji dozvoljeni za upotrebu. Takođe treba da se izmenom Zakona ukine odredba o dozvoljenom prisustvu 0,1 odsto primesa od GMO u semenskoj robi i da se uvede nulta tolerancija za uvoz semena – jer i 0,1 odsto primesa od GMO može u toku cvetanja da kontaminira parcele zasejane genetički nemodifikovanim semenom.
Međutim, kao i svaki drugi zakon, i Zakon o GMO se ne poštuje u praksi zbog ilegalnog uvoza semena GMO, posebno soje), i zbog uzorkovanja svega između 4 i 7 odsto pošiljaka iz uvoza. Fitosanitarna inspekcija u vreme vegetacije soje vrši kontrolu malog broja parcela i utvrđuje prisustvo GM soje na oko dvadesetak hektara, što je samo „vrh ledenog brega”. Ako se podaci iz tih kontrola primene na ukupnu površinu zasejanu sojom (preko 150.000 ha), znači da se GM soja godišnje seje na oko 5.000 ha, što sa prinosom od 3 t/ha daje količinu od 15.000 t ili 750 šlepera GM soje. Ta količina GM soje završava u lancu ishrane stoke na privatnim gazdinstvima proizvođača GM soje ili u manjim mešaonama koncentrovane stočne hrane. Problem je nedovoljna kontrola i posebno odsustvo konačnih informacija o kaznama koje su izrečene prekšiocima Zakona o GMO. Zato savetujem kupce soje u zrnu da istu kupuju od skladištara koji na otkupnom mestu imaju sistem kontrole na prisustvo GM soje ili od komšija za koje pouzdano znaju da ne gaje GM soju.

Intervjue vodila: Gordana Knežević

Ceo tekst pročitajte u novom broju Magazina Energetskog portala Zeleni izumi, decembar 2019. – februar 2020.

Direktor Amazona Džef Bezos ulaže 10 milijardi dolara u borbu protiv klimatskih promena

Foto: Wikipedia/Adrian Cadiz

Nekoliko meseci nakon javnog poziva zaposlenih da “Amazon” doprinese više borbi protiv klimatskih promena, direktor korporacije Džef Bezos je podlegao pritisku.

Foto: Wikipedia/Adrian Cadiz

Na društvenoj mreži Instagram je nedavno najavio osnivanje Fonda za planetu u koji je za početak uložio 10 milijardi dolara. Dodela grantova bi, prema Bezosovim tvrdnjama, trebalo da počne u leto.

Kroz ovu inicijativu, “Amazon” će finansijski podržati sve one koji nastoje da očuvaju i zaštite prirodni svet – od naučnika preko aktivista do nevladinih organizacija.

Uz geslo da zajedno možemo sačuvati Zemlju, Bezos je naglasio da će za ostvarenje takvog poduhvata biti neophodna kolektivna akcija velikih i malih preduzeća, državnih vlasti, globalnih udruženja i pojedinaca.

Prema procenama Hronike filantropije, reč je o trećem najvećem dobrotvornom fondu. Darežljiviji donatori su bili samo Helen Valton – udovica osnivača Walmart prodavnica Sema Valtona, koja je preminula 2007. godine i kroz porodičnu fondaciju zaveštala 16,4 milijarde dolara – i Varen Bafet, direktor osiguravajućeg i investicionog društva “Berkšir Hetavej”, koji je založio 36,1 milijardu dolara kroz fondaciju Bila i Melinde Gejts kako bi finansijski pomogao njen rad na unapređenju globalnog zdravlja i poboljšanju stanja u američkim školama.

Direktor “Amazona” smatra se najimućnijim čovekom na svetu i njegovo bogatstvo se procenjuje na 130 milijardi dolara.

Njegova kompanija je ranije saopštila da će do 2040. godine nastojati da postigne ugljeničnu neutralnost, čak 10 godina pre roka zacrtanog Pariskim sporazumom o klimi. Do 2024. godine planiraju da razviju voznu flotu od 100.000 kombija za dostavu na električni pogon.

Jelena Kozbašić

Organizacije za zaštitu životne sredine odložile izgradnju Tesline fabrike u blizini Berlina

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)
Foto-ilustracija: Unsplash (Flo Karr)

Kako prenosi Nova ekonomija, Viši administrativni sud u Nemačkoj privremeno je sprečio nastavak priprimanja terena za Teslinu Gigafabriku u blizini Berlina, nakon što su se lokalni pokreti za zaštitu životne sredine žalili na krčenje šuma, koje je preduslov za izgradnju, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).

Iako proizvođač električnih automobila još uvek nema sve potrebne građevinske dozvole, prošle nedelje je otpočeo sa sečom 91 hektara šume gde proizvodna linija treba da se nalazi u budućnosti.

Seča će biti zabranjena dok se žalbeni postupak koalicije više nevladinih organizacija ne okonča pred nadležnim sudovima, s obzirom na to da je procenjeno da bi podizvođači šumu posekli za samo tri dana.

Tesla je nedavno kupila 300 hektara šume u blizini Grunajda za izgradnju Gigafabrike, koja bi do 2021. godine trebala da proizvodi 10.000 vozila nedeljno i upošljava do 12.000 radnika.

Građani Grunajda su ubrzo nakon toga počeli da organizuju proteste, navodeći da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa projektom.

Izvor: Nova ekonomija

Donet Pravilnik o proizvodnji i prometu malih količina hrane biljnog porekla

Foto-ilustracija: Unsplash (Lisa Hobbs)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije donelo je Pravilnik o proizvodnji i prometu malih količina hrane biljnog porekla, području za obavljanje tih delatnosti, kao i isključenju, prilagođavanju ili odstupanju od zahteva higijene hrane.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Pielmayer)

Ovim pravilnikom bliže se propisuju uslovi za stavljanje u promet malih količina hrane, koje se količine hrane smatraju malim količinama, vrsta hrane, mesto, odnosno područje na kome male količine hrane mogu da se stave u promet, obrazac potvrde i sadržinu evidencije, kao i isključenja, prilagođavanja ili odstupanja od zahteva o higijeni hrane koja se odnose na objekte: u kojima se proizvode male količine hrane; u kojima se primenjuju tradicionalne metode u određenim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane; u kojima se posluje hranom sa tradicionalnim karakteristikama, kao i u objektima koji se nalaze u područjima u kojima postoje posebna geografska ograničenja.

Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na primarnu proizvodnju hrane za upotrebu u sopstvenom domaćinstvu, kao i na pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane za konzumiranje u sopstvenom domaćinstvu.

Pravilnik možete preuzeti na linku.

Plan za zeleniji Beograd – predstavljene konkretne mere

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić predsedavala je juče, 18. februara, sastanku Radne grupe za zaštitu vazduha u Republici Srbiji na kojem je rečeno da je u planu da Beograd za sedam godina u gradskom prevozu više nema nijedan autobus na dizel gorivo, jer bi u tom periodu trebalo da svi budu zamenjeni električnim autobusima ili sa hibridnim motorima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Ćirković)

Kada je reč o putničkim automobilima, Vlada Srbije će do kraja februara obezbediti uslove za subvencionisanu kupovinu električnih i hibridnih vozila.

To, međutim, neće biti jedine mere za poboljšanje kvaliteta vazduha u prestonici Srbije, pošto se planira izgradnja još jednog zvučnog zida sa mahovinom, pored postojeća dva, i to na potezu od Studentskog grada ka Centru Sava.

Takođe, razmatra se umanjenje poreza na imovinu za građane koji žive u energetski efikasnim zgradama i umanjenje doprinosa onima koji planiraju da grade takvu vrstu zgrada.

Na sastanku je rečeno i da se očekuje da Beograd bude lider ostalim gradovima u Srbiji na tom polju.

U planu je i raspisivanje tendera za uspostavljanje prevoza rekama, tendera za nabavku 520 autobusa na gas u narednih pet godina, da se na 190 hektara gradske površine zasadi milion stabala, a u okviru projekta Pametni gradovi, na više od 300 raskrsnica u Beogradu ugradi adaptivni svetlosni sistem koji sam reguliše dužinu zelenog svetla u zavisnosti od gustine saobraćaja.

Prva takva raskrsnica, od ukupno 98 koliko se planira u ovoj godini, trebalo bi da bude na potezu Ulice Dimitrija Tucovića.

Na auto-putevima planira se ugradnja, po svetskim standardima, dodatna tri punjača za električna vozila i širenje elektronske naplate putarine, s obzirom na to da je analizom ustanovljeno da dve trećine stranaca i sve veći broj građana Srbije koristi upravo takav način plaćanja putarine, što značajno smanjuje vreme zadržavanja na naplatnim rampama.

Kada je reč o individualnim ložištima, kotlarnicama i toplanama na mazut i ugalj, koje domaćinstva i gradovi u zemlji koriste za grejanje, premijerka Brnabić je rekla da bi bila izuzetno zadovoljna ukoliko ih do 2025. godine više ne bi bilo, jer bi to značilo da su i građani i privreda prešli na druge vrste goriva, koja su ekološki prihvatljivija.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Avio-kompanija ulaže milijardu dolara za smanjenje emisija štetnih gasova

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Nelson)

Avio-kompanija Delta planira da u narednih 10 godina izdvoji milijardu dolara za ublažavanje emisija štetnih gasova koje proizvodi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Franz Harvin Aceituna)

Čak 98 odsto emisije koju ova kompanija pravi dolazi upravo od aviona.

Od marta ove godine će investirati u inovativne tehnologije za zeleniji transport, smanjenje emisija ugljen-dioksida i otpada.

Kompanija istražuje mogućnost uklanjanja ugljen-dioksida sadnjom šuma, obnavljanjem močvarnih područja, očuvanjem zelenih gradskih oaza i drugim vidovima neutralizacije štetnih uticaja.

Kako bi smanjila emisiju ugljenika, kompanija će se ujedno fokusirati na program obnove flote, poboljšanje operacija leta, smanjenje težine aviona i upotrebu održivih vazduhoplovnih goriva.

Ujedno, gradiće koalicije sa zaposlenima, dobavljačima, globalnim partnerima, kupcima, kolegama iz industrije i investitorima, kako bi zajedničkim radom unapredili ciljeve smanjenja i uklanjanja ugljenika i maksimizirali njihov globalni uticaj.

Jelena Cvetić

Ugradnja vodomera sa daljinskim očitavanjem u Zemunu i na Novom Beogradu

Foto: JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija"
Foto: JKP “Beogradski vodovod i kanalizacija”

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ danas, 18.02.2020. godine, započinje akciju zamene postojećih vodomera vodomerima na daljinsko očitavanje, i to na teritorijama opština Novi Beograd (u blokovima 61, 62, 63 i 64) i Zemun, u ulicama Laze Jovanovića – Porcija, Alaskoj, Branka Pešića, Tršćanskoj i Slavonskoj. U narednih godinu dana biće zamenjeno oko 2.000 vodomera. Zamenom starih vodomera novim na daljinsko očitavanje biće obuhvaćeno između 40.000 i 50.000 korisnika, bez novčane naknade.

Akcija je započeta u 2019. godini, kada je ugrađeno 158 vodomera sa daljinskim očitavanjem na opštinama Novi Beograd i Zemun.

Na ovaj način biće omogućeno očitavanje utrošene vode u kraćim vremenskim intervalima i bez očitavanja vodomera od strane čitača. Umesto dosadašnjeg akontacionog zaduženja, potrošači će dobijati račune sa iskazanom stvarnom mesečnom potrošnjom.

Izvor: JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ 

Korišćenje brzorastućih energetskih zasada u Srbiji – jedna od tema na Danima energetike

Foto: Novosadski sajam
Foto: Novosadski sajam

O svrsi i korišćenju brzorastućih energetskih zasada govoriće se na panelu „Brzorastuća biomasa“, koji će biti održan u sredu, 26. februara od 12 časova u Kongresnom centru Novosadskog sajma u okviru Međunarodnih dana energetike i investicija.

Panelisti će biti Boni Norman, predsednica E3 International, Robert Ruso iz Evropske banke za obnovu i razvoj i Dušan Jović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Učesnici na panelu dotaći će se o mogućnosti uzgoja brzorastućih zasada na marginalizovanom i zaparloženom zemljištu u Srbiji.

Ulaz je besplatan.

Najveći forum za inostrane i domaće projekte, u sklopu koga se panel i organizuje, Novosadski sajam upriličiće uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarsto i saobraćaj, a partner je RES fondacija.

Više o manifestaciji možete pronaći OVDE. Program je dostupan OVDE.

Izvor: Novosadski sajam

Naš čovek u Helsinkiju otvorio revolucionarni restoran koji ne proizvodi otpad!

Foto: Nolla (Nikola Tomevski)
Foto: Nolla (Nikola Tomevski)

Putevi tri kuvara iz tri različite evropske zemlje, Španije, Portugala i Srbije, ukrstili su se u prestonici Finske Helsinkiju.

Albert Frank Suner, Karlos Enrikes i Luka Balać su istovremeno radili u jednom od najboljih tamošnjih restorana i delili isti san – da započnu sopstveni posao. Otelotvorenje ove ideje danas predstavlja restoran “Nolla”.

Njih trojica su dodatno podigli lestvicu restoranske usluge i odlučili se za koncept nulte proizvodnje otpada koji se skriva i u samom nazivu – “nolla” na finskom znači nula.

“Frustracije iz restorana gde smo ranije radili su nas pokrenule da od samog početka stojimo iza odluka koje pravimo. Iako je za nas zero waste cilj od prvog dana, i dalje kroz greške svakodnevno učimo”, objasnio je Luka za naš portal.

Foto: Nolla (Nikola Tomevski)

S težnjom ka odgovornom raspolaganju resursima na umu, oni pokušavaju da kuvaju i uslužuju goste ne bacajući smeće – ne koriste plastiku za jednokratnu upotrebu i ne vakuumiraju prehrambene artikle.

“Delovi lanca proizvodnje u kojima nastaju najveći gubici su pakovanje i priprema obroka. Od dobavljača ne prihvatamo ništa što dolazi u ambalaži koju je nemoguće upotrebiti ponovo. U restoranu nudimo samo jedan meni od ukupno 6 jela, od kojih posetioci biraju ili 4 ili svih 6, tako da možemo da pripremimo odgovarajuće količine”, otkrio nam je naš sagovornik.

Špansko-portugalsko-srpski tim je implementaciju postulata života bez otpada usavršio do te mere da u kuhinji čak ne poseduju ni kante za đubre. Svi otpaci se kompostiraju u modernoj mašini ili vraćaju snabdevačima kako bi oni uzgojili novu hranu, tvrde osnivači “Nolle”.

Albert, Karlos i Luka namirnice, najčešće organskog porekla, uglavnom dopremaju od lokalnih proizvođača.

Foto: Nolla (Nikola Tomevski)

Pivo “sazreva” na licu mesta, a vino mora da prevali nešto duži put do restorana, ali se pravi u skladu sa eko-principima.

Još jedna praksa kojom su “ispraznili kontejnere” je i predstavljanje dostupnih gurmanluka na tabli za pisanje – umesto štampanja pojedinačnog jelovnika za svakog gosta.

Glas o njihovom inovativnom restoranu bez smeća se prenosi usmenim putem, kroz medije ili preko poklon-kartica napravljenih od papirne pulpe i semena. Nakon što dobitnici iskoriste kartice, mogu ih “posaditi” u saksiju i iz njih će izrasti mak. “Nolla” je voljna da im obezbedi i svoj kompost za uzgoj biljke.

Foto: Nolla (Nikola Tomevski)

Nije teško biti održiv!

Koalicija predstavnika vlada, preduzetnika, međunarodnih organizacija, istraživačkih ustanova, udruženja poljoprivrednika i civilnog društva pod imenom Champions 12.3 je otkrila da je njihovo poslovanje i ekonomski opravdano i iznela podatak da na svaki dolar koji restoran uloži u održivost u isto vreme štedi sedam dolara.

To je prepoznala i francuska gumarska kompanija Mišlen. Počev od 1900. godine, ona izdaje godišnji vodič koji se smatra zbornikom prestižnih i pažnje vrednih hotela i restorana.

Otkud spoj auto-industrije i ugostiteljstva, pitate se. Kako je prvih godina 20. veka, na putevima Francuske bilo tek 3.000 automobila, Mišlen je želeo da podstakne potražnju za njima, i posledično gumama, tako što je odštampao prvi Mišlenov vodič.

Nedavno je kompanija izbacila izdanje s fokusom na nordijske zemlje (Finska, Danska, Island, Norveška, Švedska) zajedno sa novim amblemom koji su dodeli tamošnjim “održivim gastronomima”. Među njegovim nosiocima našla se i “Nolla”.

Foto: Nolla (Nikola Tomevski)

Uprkos značajno drugačijem pristupu kulinarstvu, mesto se na prvi pogled i zalogaj nimalo ne razlikuje od konkurencije. “Ne hvalimo se”, kazao je Luka novinarima, “u restoranu ljudi treba da se opuste i uživaju.”

Neko bi takve promene smatrao korenitima, ali prema Balaćevom mišljenju, nije bilo teško napraviti ih i nakon samo dve nedelje one su postale rutinska stvar za zaposlene.

Jelena Kozbašić

Karpatski jelen se vraća u Vojvodinu

Foto: JP "Vojvodinašume"

Na konkurs Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo za raspodelu sredstava iz budžetskog fonda za razvoj lovstva AP Vojvodine za 2019. godinu, JP “Vojvodinašume“ je konkurisalo sa projektom “Izgradnja uzgajališta običnog jelena (Cervus elaphus L.) u lovištu ‘Vršačke planine'”.

Tom prilikom, u prisustvu velikog broja predstavnika medija, direktor JP „Vojvodinašume“ Roland Kokai istakao je sledeće:

„Ukupna vrednost projekta je 11.000.000 dinara, a iznos bespovratnih sredstava koja se dodeljuju ovim konkursom za izgradnju uzgajališta običnog jelena u lovištu ‘Vršačke planine’ je 8.000.000 din.

Foto: JP “Vojvodinašume”

Uzgajalište jelena “Lovačko imanje“ na Vršačkim planinama ima površinu od 45 ha, sa uzgojnim separatima, a matični fond običnog jelena, od 50 jedinki (10 jelena i 40 košuta) uvežen je iz jelenskih lovišta sa Karpata, iz Rumunije.

U periodu od 2021.-2025. godine, u otvoreni deo lovišta “Vršačke planine“ iz uzgajališta “Lovačko imanje“ biće naseljeno 125 jedinki, čime bi se i ispunio zadatak projekta, a to je vraćanje jelena na to područje. Zahvaljujući ovom projektu, za nekoliko godina ponovo će se, sa najviše planine u Vojvodini, čuti rika jelena“.

Uzgajalište jelena, „Lovačko imanje“ nalazi se na teritoriji kojom gazduje Šumsko gazdinstvo „Banat“ Pančevo, a u okviru JP „Vojvodinašume“.

„Lovačka udruženja i lovačka društva na teritoriji Grada Vršca i Južnog Banata, na ovaj način dobijaju mogućnost da gazduju jelenskom divljači, ali imaju i veliku odgovornost da je čuvaju. Upravo da se ne bi desilo ono što je pre pet decenija rezultiralo time da smo bukvalno došli na njihov biološki minimum“, poručio je Željko Sušec, zastupnik Šumskog gazdinstva „Banat“ Pančevo.

Karpatski jelen je autohtona vrsta na ovom području, a cilj i prirodni zadatak JP „Vojvodinašume“, kao zaštitnika prirode, bio je da se ovo uzgajalište napravi na Vršačkim planinama i time se stavi tačka na ljudski nemar koji je glavni uzrok dovođenja populacije jelena na istorijski minimum.

Izvor: JP „Vojvodinašume“

Kako je hrana sa kineskih pijaca uspela da ugrozi ceo svet?

Foto-ilustracija: Unsplash (James Sutton)

Kina je suzbila prodaju egzotičnih vrsta posle izbijanja epidemije tada novog virusa 2002. godine, povezane s tržištem divljih životinja. Pokazalo se da je uzročnik bio koronavirus koji je izazvao SARS.

Foto-ilustracija: Unsplash (Max van den Oetelaar)

Kasnije je ta zabrana ukinuta i divlje životinje su se ponovo pojavile na pijacama. Sada se još jedan koronavirus širi Kinom, do sada je ubio 1.380 ljudi i od njega se razbolelo više od 64.000 osam puta više nego što od SARS.

S više od 60 miliona ljudi koji su zatvoreni u više od desetak kineskih gradova, nova epidemija podstiče pozive da se trajno zabrani prodaja divljih životinja, za koje mnogi kažu da je podstiče relativno mala grupa bogatih ljudi koji te životinje smatraju delikatesom. Širenje bolesti je i tmurno podsećanje da to kako se postupa sa životinjama može svuda ugroziti ljude.

“U životinjskom svetu postoji ogroman broj virusa koji se nisu proširili na ljude, ali imaju potencijal za to”, rekao je Robert Vebster, stručnjak za viruse gripa u Dečijoj istraživačkoj bolnici St. Džud u Memfisu, u Tenesiju.

SARS i sadašnja epidemija COVID-19 nisu jedine bolesti ljudi koje potiču od životinja. Ubijanje i prodaja onoga što je u Africi poznato kao “meso iz divljine” (bushmeat) smatra se da je izvor ebole. Ptičji grip je verovatno potekao od pilića na pijaci u Hongkongu 1997. godine. Veruje se da su boginje evoluirale od virusa koji zaražava stoku.

Naučnici još nisu utvrdili kako je novi koronavirus zarazio ljude. Dokazi nagoveštavaju da potiče od slepih miševa, koji su zarazili neku drugu životinju koja ih je prenela ljudima na pijaci u jugoistočnom gradu Vuhanu. Sada zatvorena veleprodajna pijaca “Huanan sifud” reklamirala je na desetine vrsta poput džinovskih guštera, malih krokodila i “rakunolikih pasa” koje su često nazivane “divljači”, čak i kada su uzgajane.

Među 33 uzorka s te pijace u Vuhanu koji su u testiovima na koronavirus bili pozitivni, zvaničnici kažu da je 31 iz dela gde su tezge s proizvodima od divljih životinja. U poređenju sa dugom pripitomljenom stokom poput kokoši i svinja, istraživači kažu da se manje zna o virusima koji kruže divljim životinjama.

Pijaca u Vuhanu je bila poput mnogih drugih Aziji i drugde, gde su vezane žive životinje ili nagurane u kaveze. Aktivisti kažu da je teško razlikovati one koji su legalno uzgajane i one koje su možda ilegalno ulovljene. Životinje se često kolju na pijaci da bi se obezbedila svežina. Prljavština tog mesta omogućava da novi virus pređe na ljude koji se bave životinjama i počne da se širi, kažu stručnjaci.

“Tu su žive životinje, tako da svuda ima izmeta. Ima krvi zbog klanja”, rekao je Piter Dazak, predsednik Saveza “EcoHealth” koji radi na zaštiti životinja u divljini i javnog zdravlja od novih bolesti.

Češća putovanja po svetu i trgovina znače da veći rizik od širenja bolesti, rekao je Dazak.

Kineski apetit za divljač relativno je nov, podstaknut ekonomskim rastom zemlje, rekao je Piter Li, koji studira kinesku politiku na Univerzitetu u Hjustonu. Sa izbijanjem epidemije širom zemlje, mnogi na kineskim društvenim medijima izražavaju gnev zbog apetita bogatih ljudi za divljim životinjama koji ponovo ugrožava sve ostale građane.

“Ovo je drugi put, a prvi je bio SARS, i sada je Vuhan. Ne želimo to i treći put”, rekao je ekpert za finansije Lai Sinping u Sečuanu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Postoje znaci da bi kineska država mogla uvesti trajnije promene u načinu na koji se uzgajaju i prodaju egzotične vrste. Kineski čelnik Si Đinping ovog meseca je rekao da bi država trebalo da “odlučno zabrani i oštro suzbije” ilegalnu trgovinu divljim životinjama zbog rizika koje to predstavlja po javno zdravlje.

U istočnoj provinciji Anhui zvaničnici su zapečatili farme koje uzgajaju vrste poput jazavca i “bambusovog pacova”. U lučkom gradu Tianđinu, vlasti kažu da su tokom suzbijanja prodaje divljih životinja uhvatile šest trgovaca, uključujući one koji su prodavali pitone i papagaje.

Po svemu sudeći, zvaničnici kažu da je od početka epidemije inspekcijski pregledano oko 1,5 miliona pijaca i prodavaca preko interneta širom zemlje. Oko 3.700 je zatvoreno, a 16.000 mesta za uzgoj je zapečaćeno.

Nije jasno kako će se te mere kasnije sprovoditi. Pre početka epidemije, u Kini je legalno bilo prodavati 54 vrste poput “ljuskavca” (pangolin) i “siveta”, noćne vrste nalik mački, ako su uzgajane na farmama. To je otežalo razlikovanje legalne i ilegalne divlje životinje na ilegalnim pijacama, a primena zakona je bila slaba, rekao je Đinfeng Žu, iz kineske Fondacije za biološku raznolikost, očuvanje i zeleni razvoj ekološke grupe u Pekingu.

Ukazao je na široko poznatu reklamu pijace Vuhana o 72 vrste, uključujući paune i “žabu-bika”, kao dokaz da je ta trgovina isuviše unosna da bi je moglo zaustaviti išta manje od potpune zabrane svih prometa svih divljih životinja. “Zarada je ogromna, kao od droge”, rekao je Đinfeng.

Drugi se ne slažu, tvrdeći da zabrana trgovine divljim životinjama nije realan način za smanjenje rizika, naročito u siromašnijim delovima sveta gde to može biti važan izvor hrane.

Kažu da se problem može bolje rešavati poboljšanim nadzorom, regulacijom ili prosvećivanjem građana. Na primer, kada se divlje životinje uzgajaju, to omogućava veći nadzor i testiranje na viruse, rekao je Daak iz Alijanse “EcoHealth”.

Čak i ako je Kina uspešno reguliše ili zabrani, trgovina divljim životinjama verovatno će se nastaviti negde drugde. Nedavne posete ilegalnim pijacama na ostrvu Sulavesi u Indoneziji i primorskom gradu Dula u Kamerunu otkrile su slične uslove kao i na takvim pijacama u Kini. Prodavci su klali i pekli slepe miševe, pse, pacove, krokodile i zmije, a sanitarne mere bile su oskudne.

Stalno uništavanje staništa prirodnih vrsta verovatno će dovesti ljude u bliži kontakt sa životinjama i njihovim virusima, rekla je Reina Plourajt, istraživačica s Državnog univerziteta u Montani, koja proučava kako se bolesti šire s divljih životinja na ljude. “Neizbežno ćemo im biti izloženi”, rekla je ona.

Izvor: Zelena Srbija

Crna Gora predlaže zabranu plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Unsplash (Justin Buisson)

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore Predlogom zakona o upravljanju otpadom predvidelo je zabranu kesa, vreća i torbi za jednokratnu upotrebu izrađenih od plastičnih materijala koje se koriste za stavljanje robe na raspolaganje potrošaču na prodajnim mjestima. Planirano je da se ova odredba Zakona počne primenjivati šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas van Oort)

Takođe, Predlogom zakona predviđene su novčane kazne za nepoštovanje ove odredbe za pravna i fizička lica, kao i za preduzetnike. Novčane kazne kreću se u rasponu od 500 do 20.000 evra za pravno lice, od 500 do 6.000 evra za preduzetnike, od 30 do 2.000 evra za fizičko lice.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma odlučilo se na ovaj korak u cilju postizanja permanentnog smanjenja zagađenja životne sredine plastičnim kesama. Osim negativnog uticaja na životnu sredinu, Ministarstvo podseća da plastične kese imaju i negativan uticaj na rezultate u drugim oblastima, pre svega u turizmu. Slika kesa u koritima reka i pored puteva nedopustiva je za Crnu Goru kao ekološku državu i prestižnu turističku destinaciju koja ugosti četiri puta više gostiju nego što ima stanovnika, a od turizma prihoduje više od 1.1 milijardu evra na godišnjem nivou, naominju iz Ministarstva.

Kao institucija nadležna za oblast upravljanja otpadom, Ministarstvo je pre desetak godina kroz zakonodavni okvir, prateći odredbe Evropske unije i najbolje prakse njenih razvijenih zemalja, počelo da se bavi rešavanjem problema plastičnih kesa. Kao rezultat toga, danas supermaketi u Crnoj Gori uglavnom koriste plastične kese koje imaju kratak period razgradnje, dok je za manje trgovačke radnje primetno da se njihova upotreba stalno povećava.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma u narednom periodu planira sprovođenje aktivnosti kada je reč o promeni odnosa prema ovom pitanju, kako krajnjih korisnika, tako i trgovačkih radnika, a naročito putem kampanja u cilju podizanja svesti građana i informisanja javnosti. Smatraju da će sve ove aktivnosti doprineti da se razmišlja o upotrebi torbi za kupovinu (takozvanih cegera), koji su se nekada znatno više upotrebljavali.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore 

SEDMI RENEXPO® sajam i konferencije u maju u Beogradu

Foto: RENEXPO

Međunarodni sajam energetike voda i zaštite životne sredine RENEXPO®, sa pratećim konferencijama, održaće se sedmi put od 13. do 14. maja 2020. godine u Belexpocentru u Beogradu.

RENEXPO® predstavlja tehnologije 21. veka, pametna rešenja za efikasno upravljanje energijom i prirodnim resursima.

RENEXPO® je registrovano zaštitno ime kompanije REECO International, organizatora izložbi i konferencija širom Evrope. Od 1997. godine grupacija REECO GmbH je pionir promovisanja snabdevanja energijom iz obnovljivih izvora, održivih mogućnosti upravljanja otpadom i vodama i energetske efikasnosti integrišući ključne sektore. Za kratko vreme postali su prepoznatljiv brend na Zapadnom Balkanu organizujući sajmove i konferencije u Beogradu, Sarajevu i Skoplju.

Sajam će okupiti poslovne lidere, donosioce odluka, lokalne i međunarodne stručnjake i proizvođače opreme zainteresovane za tržište Jugoistočne Evrope. Očekuje se učešće 120 kompanija iz 25 zemalja, među kojima su multinacionalne kompanije poput AUMA Riester GmbH&Co. KG, CINK Hydro-Energy k.s, Fronius International GmbH; KAWASAKI Gas Turbine Europe GmbH, SECESPOL, Watropur AG, 2500 posetilaca i 800 učesnika konferencije.

Konferencijski program najavljuje nove sadržaje, istaknute stručnjake iz zemlje i inostranstva, koji će predstaviti razvoj na planiranim i realizovanim projektima koji najbolje ilustruju najnovija rešenja i trendove, oblasti generisanja energije biomase i biogasa, fotonaponskih sistema, energije vetra, tretmana otpadnih voda, mulja, vodosnabdevanja, reciklaže i izgradnje sanitarnih deponija u regionu.

Na nedavno održanoj sednici saveta RENEXPO® 2020 istaknuta je potreba za tehnologijama 21. veka u Srbiji i regionu. Ministarstvo zaštite životne sredine ovom prilikom je najavilo značajna ulaganja u sektoru otpadnih voda, te je RENEXPO® odlična prilika da se održe neophodni B2B sastanci između javnog sektora i ponuđača tehnologije i opreme. Potreba za ulaganjima u ovom sektoru procenjena je na 8 milijardi evra.

Foto: RENEXPO

Velike promene nas očekuju ove godine na tržištu energije, otpada i voda na Zapadnom Balkanu.

Ovo su 5 najvažnijih faktora koji utiču na ove trendove u regionu:

• Aspiracije ka članstvu u EU nalažu usklađivanje propisa i regulativa sa savremenim tehnologijama i trendovima
• Finansijski podsticaji od strane vlada i fondova EU jasni su pokazatelji održivosti planiranih i tekućih projekata
• Opšta potreba za revitalizacijom i modernizovanjem postojećih objekata i infrastrukture
• Bolja povezanost, viši stepen integracije i zastupljenosti evropskih kompanija i institucija na zapadnom Balkanu
• Automatizacija, Internet of Things, veštačka inteligencija i Blockchain tehnologije lakše se prihvataju i implementiraju u nove projekte koji se trenutno razvijaju na Zapadnom Balkanu

RENEXPO® konferencije će otvoriti debate o gorućim pitanjima. Kako povećati udeo obnovljivih u ukupnoj prozvodnji energije na očekivanih 27 odsto do 2025. godine? Gde se očekuju najznačajnija ulaganja? U kom će se pravcu razvijati potsticajne politike? Promovisaće se i novi projekti vezani za izgradnju vetroelektrana, remont hidroelektrana, izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada i dr, čije ukupne investicije prelaze milijardu evra.

Teme, okrugli stolovi i paneli na RENEXPO® sajmu su veoma relevantni za kvalitet života stanovnika Republike Srbije i direktno utiču na ekonomski razvoj čitavog regiona. Konferencije o obnovljivim izvorima energije i tretmanu otpadnih voda i upravljanju otpadom privlače veliku pažnju jer su vlade u regionu spremne da ulažu i da učestvuju u takvim strateškim projektima.

Za više informacija posetite RENEXPO-BELGRADE.COM, ulaz na sajam je besplatan uz obaveznu registraciju.