Home Blog Page 767

Otvorene prijave za akciju ozelenjavanja Beograda “Uredimo zajedno”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Birdie Shawker)

Grad Beograd i JKP „Zelenilo-Beograd“ i ove godine, sedmi put zaredom, organizuju akciju „Uredimo zajedno“.

O tome koliko je interesovanje građana da se aktivno uključe u uređenje svog okruženja govori podatak da je u prethodnim godinama, na ovaj način, uređeno je preko 1200 lokacija na teritoriji deset gradskih opština. Broj lokacija koje Stambene zajednice prijavljuju za ovu akciju je iz godine u godinu sve veći.

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

Stambene zajednice mogu prijaviti predloge za ozelenjavanje i uređenje svog stambenog naselja „Zelenilu-Beograd“ koje će obezbediti sav potreban biljni i dendro materijal, parkovski mobilijar, lopate, rukavice, farbu, četke i ostala sredstva potrebna da se posao obavi kvalitetno, na zadovoljstvo učesnika u ovoj akciji.

Prijava za akciju vrši se pisanim putem, preko fza prijavu. Popunjena prijava može se poslati na mejl adresu: info@zelenilo.rs ili na adresu JKP „Zelenilo-Beograd“, Beograd, Centar za informisanje, Mali Kalemegdan br. 8, 11000 Beograd, sa naznakom – za akciju „Uredimo zajedno“. Prijavljivanje traje od 7. do 21. februara.

Na sajtu „Zelenila-Beograd“ sugrađani mogu pogledati i Protokol o saradnji na realizaciji akcije “Uredimo zajedno”, koji će biti potpisan sa stanarima, a koji podrazumeva da će nakon završetka radova na unapređenju stanja zelene površine stanari nastaviti da se o njoj staraju sa pažnjom dobrog domaćina.

Realizacija akcije obuhvatiće više faza: prvo, stambene zajednice prijavljuju vrstu i sadržinu radova u pogledu uređenja i ozelenjavanja, kao i površinu na kojoj će ti radovi biti izvedeni. U okviru akcije moguće je izvoditi zemljane i biološke radove, kao što su sadnja ukrasnih biljaka, travnjaka, i postavljanje parkovskog mobilijara (klupa i đubrijera). Građevinski radovi kao što su izgradnja staza, platoa, dečjih igrališta, ugradnja fitnes rekvizita i slično, ne mogu biti predmet prijave za akciju „Uredimo zajedno“.

Po isteku roka za prijavljivanje, stručnjaci iz „Zelenila“ obići će sve prijavljene lokacije i proceniti opravdanost i tehničku mogućnost realizacije zahteva.

Cilj akcije je uključivanje građana u uređenje njihove neposredne životne okoline, kako bi mogli bolje da brinu i više uživaju u njoj.

Pozivaju se stambene zajednice da se prijave za učešće u ovoj akciji i time svoje okruženje učine još kvalitetnijim, zdravijim i lepšim za život.

Formular za prijavu za akciju se nalazi ovde.

Protokol o saradnji na realizaciji akcije pogledajte ovde.

Izvor: JKP “Zelenilo-Beograd”

Drvene zgrade – rešenje za arhitekturu budućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Agathe Marty)
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Caspersen)

Evropski i američki naučnici imaju odgovor na izazov gradova budućnosti, a to je prelazak na drvo i gradnja zgrada od drveta, što bi rezultiralo smanjenjem opasnosti od još većeg porasta svetskih temperatura.

Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u internet časopisu “Nature Sustainability”. Njihovi razlozi su jasni i jednostavni: za proizvodnju čelika ili betona potrebna je energija, a takođe je potrebno vađenje sirovina iz rudnika. što su procesi koji ugrožavaju živi svet. Šume predstavljaju skladište atmosferskog ugljen-dioksida i ako bi se drvo iz svetskih šuma koristilo za izgradnju kuća i kancelarija, potrebnih za dodatnih 2 do 3 milijarde stanovnika gradova, što predstavlja broj ljudi koji se očekuje do 2050. godine, veliki gradovi bi mogli da postanu velika skladišta ugljenika.

Nova stabla bi mogla da rastu na području koje je ostalo nakon seče stabala, kako bi svet dobio još alata za skladištenje ugljenika. Novi gradovi mogli bi da postanu neka vrsta bankovnog trezora u koji bi se otpremalo do 700 milliona tona ugljenika godišnje, koji bi u suprotnom jednostavno bio ispušten u atmosferu u obliku gasova sa efektom staklene bašte. „Od početka industrijske revolucije u atmosferu ispuštamo sav ugljen-dioksid koji je uskladišten u šumama i zemljištu“, navodi Galina Čurkina s Instituta za istraživanje klimatskih uticaja u Potsdamu  u Nemačkoj. „Hteli smo da pokažemo da postoji opcija vraćanja velikog dela ovog ugljenika nazad na zemlju.“

Otpornost na vatru

Drvo je gorivo i jako dobro gori. Paradoksalno je da debla i obrađivano lamelirano drvo ne gore tako dobro. Strukturne drvene građe se mogu začađiti u požaru, ali pokazalo se da ih to čini otpornijim. Eksperimenti i istraživanja pokazali su kako zgrade visine do 18 spratova izgrađene od drveta mogu biti otporne na vatru. Atmosferski ugljen-dioksid, koji se procesom fotosinteze pretvara u drvena vlakna visoke čvrstoće, može se pretvoriti u siguran materijal – ojačani beton, ali prema istraživanju objavljenom u časopisu “Nature Sustainability”, proizvodnja betona u 2014. godini rezltovala je ispuštanjem 1.320 miliona tona ugljen-dioksida u atmosferu, dok se proizvodnjom čelika ispustilo dodatnih 1.740 miliona tona.

Rudarstvo u Brazilu je u periodu između 2005. i 2015. godine bilo odgovorno za gubitak 9 odsto ukupnog tla Amazonije tokom te decenije. Pretraživanjem područja ili vađenjem mineralnih ruda uništena je 12 puta veća površina od one predviđene rudarskim najmovima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Dalleau)

Potsdamski naučnici nisu prvi koji predlažu drvo kao alternativu za cigle i mort ili bambus kao zamenu za beton, čelik i staklo, ali njihova je analiza do sada svakako najdetaljnija analiza novog načina za suprotstavljanje klimatskom izazovu gradova sutrašnjice. U istraživanju je proučavan niz scenarija kako bi se proverila njihova tvrdnja. Nove gradske strukture moraju biti izgrađene tako da pružaju smeštaj za dodatni milion ili i više ljudi svakog nedelje u naredne tri decenije. Trenutno se očekuje da će manje od 1 odsto građevina biti izgrađeno od drveta.

Petospratnice izgrađene od lameliranog drveta mogle bi da skladište i 180 kilograma ugljenika po kvadratnom metru, što je tri puta veća količina od one koju skladišti biomasa iznad zemljišta u prirodnim šumama. Kada bi se proizvodnja od drveta povećala na udeo od 10 odsto, nove konstrukcije mogle bi da skladište 10 miliona tona ugljenika godišnje, a kada bi se na svetskom nivou taj broj povećao na 90 odsto, brojka bi dosegla približno 700 miliona tona.

„Stabla nam pružaju tehnologiju neusporedivog savršenstva,” navodi Hans Joakim Šelnuber, koautor istraživanja i osnivač i direktor Instituta u Potsdamu. „Uzimaju CO2 iz atmosfere i lagano ga pretvaraju u kiseonik koji udišemo i ugljenik u stablima koji koristimo. Ne postoji sigurniji način za skladištenje ugljenika kojeg se mogu setiti“, tvrdi. „Zajednice dobro iskorišćavaju drvo za gradnju već vekovima, ali trenutni izazovi za stabilizaciju klime pozivaju na ozbiljno povećanje udela izgradnje od tog materijala. Kada bismo preradili drvo u moderne građevinske materijale i pametno upravljali sečom i konstrukcijom, mogli bismo za sebe izgraditi siguran dom na planeti.“

Izvor: Žarko Šaravanja/Ekovjesnik

Likovno-literarni konkurs za vrbaske đake – “Život u kapi vode”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ iz Vrbasa u saradnji sa Opštinom Vrbas i Narodnom bibliotekom „Danilo Kiš“ raspisalo je danas, 14. februara, treći po redu likovno-literarni konkurs povodom Dana voda 22. marta, na temu „Život u kapi vode“.

Konkurs će trajati do 13. marta tekuće godine. Učešće je otvoreno za predškolce, osnovce i srednjoškolce koji žive na teritoriji vrbaske opštine.

Stručni žiri  doneće odluku o  nagrađenim radovima, a nagrade najuspešnijim učesnicima konkursa biće uručene 23. marta u gradskoj biblioteci u Vrbasu. Svi dobitnici nagrada biće blagovremeno obavešteni.

„Komunalac“ je obezbedio bogate, prigodne nagrade koje će na svečanosti uručuti direktor preduzeća sa saradnicima.

Više informacija pronađite OVDE.

Velika Britanija ulaže 5 milijardi funti u održivi transport

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Tumasjan)

Velika Britanija planira da potpuno obnovi i “ozeleni” javni gradski prevoz.

Britanski premijer Boris Džonson najavio je ulaganje u iznosu od 5 milijardi funti za obnavljanje strojeva autobuskih linija, ali i biciklističke infrastrukture za svaku oblast izvan glavnog grada.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mavis CW)

To će podrazumevati i hiljade novih autobusa, poboljšanje stanja na putevima, veću frekventnost, kao i jednostavniji vozni sistem. U planu je najmanje 4.000 autobusa koji imaju nultu emisiju štetnih gasova, što podržava ambicije Velike Britanije da dostigne klimatsku neutralnost.

Pored toga, deo vizije čini i više od 400 kilometara novih biciklističkih staza, ali i sigurnih čvorova u gradovima širom zemlje.

Svakodnevna putovanja građana time će biti olakšana i umnogome “zelenija”

Prethodne nedelje je Odeljenje za saobraćaj Velike Britanije saopštilo da sada lokalne vlasti mogu da pokušaju da postanu prvi grad sa električnim autobusima i tako postave visok standard kad je reč o održivom javnom gradskom prevozu.

Jelena Cvetić

O Povelji gradonačelnika na Danima energetike

Foto: Novosadski sajam
Foto: Novosadski sajam

Povelja gradonačelnika je velika evropska inicijativa gradova potpisnika za povećanje upotrebe takozvane čiste energije, а podršku pruža i Stalna konferecija gradova i opština.

Tema panela koji će biti održan u u sredu, 26. februara, od 12 časova na Međunarodnim danima energetike i investicija u Novom Sadu, upravo je Povelja gradonačelnika za Zapadni Balkan.

Na panelu će se govoriti kako Povelja gradonačelnika može da pomogne održivoj energiji, zatim o Mreži energetskih menadžera i poverenika za eneregetsku efikasnost. Biće prezentovano i kako se Povelje gradonačelnika primenjuje u svetskim gradovima, a biće reči i o finansiranju ciljeva te povelje.

Panelisti su Bojan Gajić, energetski menadžer Grada Niša, Fethi Silajdžić, ENOVA, Sarajevo, Frederik Bojer, Povelja gradonačelnika (TBC),  Saša Vasilić, Opština Priboj,  Aleksandar Ivančić, Aiguasol, Energetika, infrastruktura i životna sredina, Miodrag Gluščević iz Stalne konferencije gradova i opština, a učesnik će biti i predstavnik Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije.

Ulaz za posetioce na Dane energetike je besplatan, a održavaju se 26. i 27. februara u Kongresnom centru „Master“ Novosadskog sajma.

Izvor: Novosadski sajam

Nemačka energetika “profitirala” od prirodne nepogode – Vetar proizveo gotovo 60 odsto struje

Foto-ilustracija: Pixabay

Oluja Kjara je krajem prošle nedelje pogodila Ujedinjeno Kraljevstvo, a zatim se proširila i na zemlje zapadne i centralne Evrope, među kojima je i Nemačka. Jaki vetrovi su doprineli da u tom periodu gotovo 60 odsto električne energije dnevno u ovoj zemlji nastane zahvaljujući vetrenjačama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima istraživačke organizacije Fraunhofer, već prvog dana prirodne nepogode proizvodnja električne energije u vetroelektranama u nemačkom energetskom miksu je skočila sa 33,3 odsto (koliko je iznosila dan ranije – 8. februara) na 57,3 odsto. Naredni dan usledilo je ponovno povećanje na 58,1 odsto da bi 11. februara čak 58,9 odsto ukupno proizvedene struje u Nemačkoj poteklo iz energije vetra.

Kada se tome pridoda struja generisana iz postrojenja na biomasu, solarki i hidroelektrana, obnovljivi energetski resursi su 9. januara generisali 74,8 odsto električne energije, a neobnovljivi – uranijum i fosilna goriva, pre svega ugalj – tek 25,2 odsto, odnosno 1.104,4 GWh i 369,6 GWh.

Vetar, biomasa, sunce i voda su tokom 2019. godine, Nemcima obezbedili gotovo 43 odsto bruto potrošnje struje, čime je postavljen novi nacionalni rekord na tom polju. Čak i 2018. godine, s udelom obnovljivih izvora od 38,2 odsto, zemlja je premašila vladin cilj za 2020. godinu – 35 odsto.

Ipak, zastoj u razvoju vetroparkova na kopnu je zasenio dosadašnja ostvarenja u polju energetske tranzicije. Stručnjaci strahuju da bi to moglo da dovede u pitanje dostizanje učešća čiste energije od 65 odsto do 2030. godine.

Podsećamo, nemačka vlada odobrila je plan da se do 2038. godine potroši do 40 milijardi evra da bi se ublažile posledice napuštanja eksploatacije uglja u rudarskim regionima zato što do bi do tada trebalo da se zatvore sve preostale elektrane na ugalj u nameri ublažavanja posledica klimatskih promena.

Jelena Kozbašić

Mostar – grad cveća

Foto-ilustracija: Unsplash (Yu Siang Teo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Neonbrand)

Studentski dom “Dompes i Campanile” u subotu, 15. februara, pokreću akciju sadnje cveća u Mostaru.

”U Mostaru ima smeća, ali ima i cveća. Ako svi posadimo samo po jedan cvet, Mostar će biti grad od 100 hiljada cvetova. Mostar može postati grad cveća!”, objavio je univerzitetski profesor Iko Skoko na društvenim mrežama.

Zbog toga, navodi on, studentski dom pokreće ovu ekološku akciju.

”Treba samo malo da se točak okrene”, kazao je Skoko i dodaje ”treba samo malo da se dan ili stanje ili život okrene u pozitvno. Profesor je i ranije incirao i održao akciju prikupljanja otpada po mostarskim ulicama.

Izvor: Bljesak.info

Koji automobil se brže puni – Tesla ili Porše?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Nemački “Nextmove” napunio je Poršeov model “Taycan Turbo” i Tesla Model 3 kako bi ih stavio na test.

Foto: Facebook (screenshot)

Porše ima kapacitet od 270 kWh i njegova baterija se od 5 do 80 odsto napunila za 22,5 minuta tokom testa, a od 1 do 80 odsto napunila se za samo 21 minut.

U poređenju sa Modelom 3 to je bilo vrlo dobro, pošto se on za 29 minuta napunio od 3 do 80 odsto na stanici za punjenje “IONITY” mreže .

Kada se Tesla Model 3 kapaciteta 250 kW punio na superpunjaču, za 24,5 minuta se napunio od 0 do 80 odsto.

“Nextmove” je takođe poredio koliko automobili mogu da pređu nakon toga, pa je Tesla prešao 550 kilometara, dok je Porše prešao 717 kilometara.

Da se Teslin automobil punio preko V3 superpunjača zabeležio bi 651 kilometar.

Za punjenje od 0 do 50 procenata, Tesla vozilo se pokazalo nešto bolje nego Porše, pošto je stiglo do 905 kilometara po satu, a Porše na 856 kilometara.

Izvor: Energetika.ba

Proglašeni pobednici hakatona „Heroji reciklaže”

Foto: JCI Novi Sad

Hakaton „Heroji reciklaže” je takmičenje koje je JCI Novi Sad (Junior Chamber International – lokalna komora Novi Sad) organizovao proteklog vikenda u prostorijama kompanije Vivify Ideas u Novom Sadu. Hakaton predstavlja intenzivno takmičenje timova u kreiranju aplikacije na zadatku temu u kratkom vremenskom periodu.

Foto: JCI Novi Sad

Cilj svakog hakatona je i da učesnicima pruži mogućnost da ispolje svoju inovativnost i kreativnost, testirajući svoje programerske sposobnosti. Titulu pobednika poneo je tim Zero Heroes, čije je podsticajno korisničko iskustvo i zanimljiv dizajn pobralo i simpatije publike prilikom prezentacije i demonstracije rešenja. Članovi tima Zero Heroes su Andrea Romanić, Ana Gligorić, Tijana Savić, Jovana Savić, Aleksandar Vasić i Nenad Spasojević. JCI Novi Sad je pobedničkom timu uručio nagradu od 100 hiljada dinara.

Hakaton je trajao 48 h, a takmičari su imali zadatak da naprave prototip mobilne aplikacije „Heroji reciklaže“, koja ima za cilj povezivanje i jednostavnu komunikaciju između građana koji vrše separaciju otpada u svom domaćinstvu i građana koji sakupljaju sekundarne sirovine. Učešće u ovom takmičenju uzela su 4 tima (4 Šeferove funkcije, Zero Heroes, Debeli zmajevi i Quantox), odnosno ukupno je učestvovalo 21 mladih IT entuzijasta. Bila je ovo sjajna prilika za povezivanje mladih ljudi, razmenu iskustva i razmišljanja, kao i testiranje sopstvenih granica.

Timovi su ovom zadatku pristupili ozbiljno, uzimajući u obzir različite aspekte njegovog problema, te žiri nije imao jednostavan zadatak prilikom odabira najboljeg rešenja. Žiri su činili Milica Begenišić, menadžerka Telenor fondacije, Goran Prijić, osnivač kompanije Vivify Ideas i Milan Đorđević, tehnički direktor i partner u Shindiri studiu.

JCI Novi Sad se zahvaljuje svima koji su doprineli realizaciji ovog događaja, a pre svega Telenor fondaciji i kompaniji Vivify Ideas. Vivify Ideas je pored obezbeđenog prostora, pružio i tehničku podršku organizatorima. Svaki tim je imao na raspolaganju sopstvenu prostoriju za rad, dok su prostorije za obroke i odmor koristili svi timovi zajedno.

Organizacija hakatona i razvoj mobilne aplikacije „Heroji reciklaže“ predstavljaju prvu etapu celokupnog projekta „Heroji reciklaže“, koji je JCI Novi Sad započeo u saradnji sa Telenor fondacijom.

U narednom periodu planirano je više edukativnih skupova, tribina i okruglih stolova na kojima će se razgovarati o važnosti reciklaže i vršiti obuka za obavljanje aktivnosti.

„Heroji reciklaže“ predstavlja efikasno ekološko rešenje koje će uspostaviti komunikaciju i saradnju između direktnih korisnika, i na taj način uključiti u društvo marginalizovane grupe. Direktni korisnici će svojim primerom nastaviti da promovišu uspostavljeni način saradnje i reciklaže dugoročno.

JCI Novi Sad

JCI Novi Sad deo je globalne neprofitne organizacije JCI (Junior Chamber International www.jci.cc), svetske zajednice mladih, aktivnih građana uzrasta od 18 do 40 godina, koji dele uverenje da u cilju stvaranja pozitivnih promene moramo uzeti učešće u kolektivnim akcijama za poboljšanje sebe i sveta oko nas.

Angažovanjem u aktivnostima od značaja za razvoj i putem projekata, članovi pokazuju svoju društvenu odgovornost i poboljšavaju sebe kroz učešće, liderstvo i akcije.

JCI Novi Sad osnovan je 17. marta 2003. godine. Deo je međunarodne organizacije koja broji oko 200.000 aktivnih i milione počasnih članova, u više od 5.000 lokalnih organizacija u preko 124 zemalje širom sveta. Ideja koja okuplja članove JCI je lični i profesionalni razvoj, društveno odgovorno ponašanje i iniciranje i širenje pozitivnih promena u društvu projektima edukativnog, poslovnog i humanitarnog karaktera.

Članovi JCI neprestano traže načine da žive u skladu sa JCI sloganom “Budi bolji”. Kritički razmišljaju o aktuelnim problemima u želji da nađu održiva rešenja za bolju budućnost. Ne samo da veruju da je unapređenje društva i njih samih moguće, već i da je to njihova odgovornost.

JCI ima sklopljene sporazume o saradnji sa sledećim organizacijama ICC (Međunarodna privredna komora), UNICEF, CARE, AIESEC, PAHO, WHO (Svetska zdravstvena organizacija) i UNESCO. Osim toga, JCI je jedina organizacija koja ima pravo da koristi amblem Ujedinjenih nacija.

Informacije o trenutnim aktivnostima udruženja JCI Novi Sad mogu se pratiti na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Linkedin.

Izvor: JCI Novi Sad

Održana javna rasprava o Nacrtu Plana održive urbane mobilnosti u Podgorici

Foto-ilustracija: Unsplash (Heloísa Vilicic)
Foto: Glavni grad Podgorica

Juče, 12. februara je održana centralna javna rasprava povodom dokumenta Nacrt Plana održive urbane mobilnosti Podgorice. Osim velikog broja zainteresovanih građana, učešće u raspravi je uzela zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić, sekretarka Sekretarijata za saobraćaj Lazarela Kalezić, predstavnica GIZ-a Jasna Sekulović i domaći ekspert prof. dr Radoje Vujadinović. Centralnoj javnoj raspravi prisustvovao je i gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković.

U ime obrađivača dokumenta obratila se sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić, koja je istakla da je cilj da zajednički dokument učinimo, boljim, kvalitetnijim i primenjivijim. „To je još jedan korak u nastojanju Podgorice da sebe profiliše kao grad je okrenut trendovima koji u fokus stavljaju zaštitu životne sredine i održivu urbanu mobilnost. Zato smo usmerili svoje delovanje na povećanje alternativnih vidova saobraćaja, unapređenju postojeće infrastrukture, kao i povećanje stepena bezbednosti svih učesnika u saobraćaju, kao vrlo važne komponente našeg kvalitetnijeg života. Poseban akcenat stavljen je na edukaciju, promociju i jačanje svesti. Dobar, čist i efikasan transport je nešto što predstavlja osnovu razvoja svakoga grada“, zaključila je sekretarka Kalezić.

U ime gradske uprave prisutne je pozdravila zamenica gradonačelnika dr Slađana Ujačić- “Glavni grad je analizirajući stanje saobraćaja i pre izrade ovog dokumenta konstatovao da je Podgorica grad koji se ubrzano razvija, a to je dovelo do određenih problema, pogotovo kad je u pitanju stanje saobraćaja i prateće infrastrukture. To je jedan od razloga zašto smo na samom početku rada ove gradske uprave odlučili da osnujemo poseban Sekretarijat za saobraćaj koji će se baviti isključivo ovim pitanjima”, istakla je Vujačić.

“Unazad nekoliko godina sve odluke koje su vezane za temu saobraćaja bile su usmerene na razvoj saobraćaja u delu motorizacije i putničkih automobile, a infrastruktura je bila prilagođena upravo njima. Međutim, sada smo se odlučili da se u kontekstu teme mobilnosti posvetimo građanima i da su oni ti koji će odlučivati i biti osnovna jedinica oko koje će se tema saobraćaja dalje razvijati. Rad na ovom dokumentu trajao je nekoliko mjeseci, a ovo je prilika da se zahvalim svim domaćim i međunarodnim ekspertima koji su učestvovali u izradi dokumenta”, naglasila je Vujačić.

“Gradska uprava procenila je da nije neophodno da čekamo nekoliko meseci da se ovaj dokument usvoji, pa smo neke korake započeli i pre toga, prateći preporuke domaćih i međunarodnih eksperata”, istakla je zamenica Vujačić podsetivši na korake koje je grad preduzeo u prethodnom periodu. “Prošle godine smo raspisali dva konkursa za subvencionisanje kupovine bicikala za građane, a pre toga Podgorica je dobila i značajnu biciklističku infrastrukturu, koja će u narednom periodu biti proširena, a već su mapirane i nove trase, čiju izgradnju planiramo do kraja ove godine. Glavni grad je započeo i fazno zatvaranje ulica u centru grada za saobraćaj. Ovo je prvi korak u pretvaranju centra grada u pešačku zonu. Tako smo zatvorili Bokešku ulicu za saobraćaj, a na temelju Studije o zatvaranju saobraćaja u užem centru grada ova praksa će se nastaviti i primeniti na druge ulice u centru. Ograničili smo i izdavanje licenci za taksi vozila i na taj način se potrudili da smanjimo broj taksi vozila i uopšte putničkih automobila na ulicama, jer smo to prepoznali kao jedan od glavnih problema, budući da je prevoz taksi vozilima u Podgorici među najjeftinijima u regionu. Uz loš gradski prevoz i smanjenu popularnost pešačenja i biciklizma, ovo je bio jedan od razloga zašto su se naši građani opredeljivali za ovaj vid transporta. Ograničavanje davanja licencu za taksi vozila ne važi za vozila na električni pogon. U skladu sa tim, mi smo dobili i prvu taksi službu sa vozilima na električni pogon, a to je i prvo ovakvo društvo u celom regionu. Sve ovo ne bi bilo moguće da mi nismo prethodno u saradnji sa našim međunarodni partnerima obezbedili određeni broj punjača za automobile na električni pogon”.

Foto: Glavni grad Podgorica

“Takođe, osim izgradnja novih parking mesta i reorganizacije kada su u pitanju parkinzi na teritoriji Podgorice, jedna od preporuka je bila i da se izmeni cenovnik usluga parkiranja, pa će se o novom cenovniku odbornici izjasniti već na prvoj narednoj sednici gradskog parlamenta. Takođe, gradska uprava već pregovara sa potencijalnim partnerima za izgradnju garaža po modelu javno-privatnog partnerstva. U želji da popularizujemo i pešačenje kao model mobilnosti, primetili smo da moramo da unapredimo pešačke staze, koje su često uzurpirane od strane vozila, pa smo s tim u vezi intenzivirali i aktivnosti naše komunalne policije i inspekcije, a posebno pauk službe. Paralelno, radimo i na uređenju postojećih trotoarskih površina, kao i izgradnji novih. Bili smo posvećeni i formiranju novih zelenih površina, npr. prekoputa Gimnazije, prostoroj koji će takođe postati pešačka zona, budući da će ulica koja vodi do parka biti pretvorena u novu zelenu površinu. Istovremeno, Služba glavnog gradskog arhitekte i gradskog preduzeća “Zelenilo” radila je na mapiranju novih tačaka u gradu koje se mogu koristiti kao pešačke staze. U narednom periodu čeka nas rekonstrukcija Bulevara Svetog Petra Cetinskog, a osim rekonstrukcije same saobraćajne infrastrukture, jedna traka će se pretvoriti u traku za sa obraćanje autobusa. Čeka nas još mnogo posla, a najvažnije od njih je modernizacija gradskog saobraćaja, pa ozbiljno razmatramo sve moguće modele, kada je u pitanju ova tema”.

Zamenica je najavila i raspisivanje novog konkursa za subvencionisanje kupovine bicikala, kao i još jednu buduću redovnu aktivnost, a to je organizovanje sedmice bez automobila za kompletnu gradsku upravu.

Jasna Sekulović, ekspert GIZ-a se u ime ove organizacije osvrnula na proces koji je prethodio izradi nacrta. Ona je istakla da je ova organizacija paralelno učestvovala u pripremama nacrta ovog dokumenta u tri glavna grada iz regiona, te da je Podgorica od svih ovih gradova prva došla do faze nacrta, a to je bilo moguće zahvaljujući spremnosti gradske uprave da podrži celi proces izrade plana. Ona je istakla da je izrada plana od samog starta uključivala najširu moguću javnost u svakoj fazi pripreme preko 45 učesnika iz različitih institucija. Takođe, izrada ovog dokumenta podrazumevala je učešće predstavnika nevladinih organizacija, što je takođe kuriozitet u odnosu na druge gradove. Grupa je takođe uključivala i domaće i međunarodne eksperte. Ona je naglasila da se u izradu uključio i veliki broj građana bilo kroz ankete, radionice ili na druge načine. Ona je istakla i da će GIZ biti prisutan kroz podršku u samoj implementaciji, prvo kroz izradu posebne aplikacije koja ce biti deo dugitalizacije javnog saobraćaja, ali i u kasnijim fazama.

Prof. dr Radoje Vujadinović je pohvalio sve aktivnosti grada koje je preuzeo ne čekavši da ovaj dokument ugleda svetlost dana, što je dokaz da je grad na pravom putu. On je istakao da je to dokument koji se primenjuje u Evropskoj uniji kao pravi put za mobilnost u urbanim sredinama, odnosno gradovima koji su imali problem u finkcionisanju saobraćajnog sistema, koje Podgorica ima danas i to po propisanoj metodogiji.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Šta da uradite kada nađete povređenu pticu grabljivicu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je u saradnji sa Nacionalnim parkom Đerdap u ponedeljak 10. februara 2020. godine, vratilo u prirodu jednu dugorepu sovu (Strix uralensis) nakon uspešne rehabilitacije u Zoološkom vrtu grada Beograda.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ovu dugorepu sovu koju je najverovatnije povredilo motorno vozilo, ošamućenu i onesposobljenu za let pronašli su meštani Štubika. Zavod za zaštitu prirode Srbije je povređenu pticu zbrinuo u Zoološkom vrtu grada Beograda, gde je joj je nakon veterinarskog pregleda pružena stručna nega narednih dvanaest dana. Tokom rehabilitacije ptica je uzimala hranu aktivno i pre vraćanja u prirodu utvrđeno je da je letno sposobna i u dobroj kondiciji. Odmah nakon prispeća u Nacionalni park Đerdap, dugorepu sovu su u prirodno stanište pustili predstavnik Grupe za sprovođenje CITES konvencije Ministarstva zaštite životne sredine, čuvar prirode i biolog Nacionalnog parka Đerdap i ornitolog Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.

Sve ptice grabljivice su zaštićene nacionalnim propisima Republike Srbije i međunarodnim ugovorima poput Konvencije o međunarodnom prometu ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES konvencija). Dugorepa sova, takođe poznata i kao uralska sova, nalazi se u kategoriji strogo zaštićenih vrsta. Ova noćna ptica grabljivica je stanovnik očuvanih bukovih i bukovo-jelovih šuma u planinskim predelima, i veoma je retka na teritoriji Republike Srbije sa svega oko 100 gnezdećih parova.

Pre manje od dve nedelje predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine su u saradnji sa stručnjacima iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Zoološkim vrtom Palić i čuvarima zaštićenog područja Subotička peščara, pustili u prirodu još jednu dugorepu sovu koja je pronađena povređena u banatskom selu Krajišniku u decembru 2019. godine i koja je uspešno rehabilitovana u Zoološkom vrtu Palić. Rehabilitacija i puštanje nazad u prirodu svakog primerka ove vrste je veoma značajna za divlju populaciju dugorepe sove u Srbiji.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ukoliko pronađete povređenu, iznemoglu ili onesposobljenu pticu grabljivicu:

1- Pažljivo joj priđite jer će se povređena životinja osetiti ugroženom i čoveka će smatrati za predatora (s obzirom na to da će se najverovatnije braniti, posebno vodite računa na kandže);

2- Pokušajte da celu pticu prekrijete većim peškirom, odevnim predmetom i slično, kako bi sigurnije imobilisali životinju (ptice se obično umire ako ne vide oko sebe) ;

3- Stavite pticu u perforiranu kartonsku kutiju sa novinama na dnu (kutija mora da bude dovoljno velika da ptica ne ošteti/polomi letno perje i da ima dovoljno rupa sa obe strane kutije za protok vazduha);

4- Čuvajte pticu u kutiji na mirnom mestu (vodite računa da temperatura prostorije gde se ptica drži bude umerena, po mogućnosti između 10 i 20 stepeni Celzijusa);

5- Bez odlaganja kontaktirajte Zavod za zaštitu prirode Srbije (www.zzps.rs), Pokrajinski zavod za zaštitu prirode (www.pzzp.rs), Ministarstvo zaštite životne sredine (www.ekologija.gov.rs) ili upravu najbližeg zaštićenog područja (nacionalni park, rezervat i sl.).

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Svaka osoba baci više od 500 kalorija hrane dnevno

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel von Appen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Justus Menke)

Smanjenje otpada od hrane je jedan od ključnih izazova u borbi protiv klimatskih promena. Stručnjaci kažu da ukoliko ne bismo imali otpad od hrane bilo bi moguće nahraniti petoro ljudi, umesto sadašnjih četvoro.

Istraživači iz Holandije su zaključili da otpad od hrane na globalnom nivou raste uz ekonomski rast. Istovremeno, štetne emisije od hrane koja ostaje nepojedena i završava kao otpad čini 10 ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Uz pretpostavku da svaka osoba potroši u proseku 500 kalorija dnevno i prethodne procene Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) da otpad od hrane na svetskom nivou u 2015. godini iznosi 214 kalorija po osobi na dnevnom nivou, holandski istraživači su došli do nove informacije – količina otpada od hrane je zapravo mnogo veća. Holanđani su zaključili da zapravo iznosi 527 za istu godinu.

Služili su se podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Svetske banke i uvideli da je otpad od hrane počeo da se uvećava iznad dnevnog dohotka od oko 7 dolara na dan.

Ovako velika razlika u procenama nastupila je usled prvobitnog potcenjivanja količine otpada iz hrane.

Otpad od hrane predstavlja veći problem u bogatim zemljama, ali stručnjaci smatraju da će se ta razlika vremenom gotovo izjednačiti ukoliko ne dođe do drastičnih promena.

Kao potencijalna rešenja problema otpada od hrane navodi se smanjenje porcija, kao i promene u načinu kupovine, odnosno težnja da se kupuje onoliko koliko je potrebno, pri čemu se neće stvarati višak.

Veliki izazov nalazi se i pred kuhinjama ugostiteljskih objekata koji takođe čine znatan udeo u količinama hrane koja završava kao otpad.

Ogroman problem predstavlja i enormni gubitak hrane koja se izgubi na putu ka trpezama, odnosno količine hrane koja ostaje izgubljena u procesu proizvodnje, dok još ni ne stigne do proizvođača.

Jelena Cvetić

U Vršcu otvoren prvi Zeleni data centar u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Taylor Vick)
Foto: Grad Vršac

Gradonačelnica Vršca Dragana Mitrović, u prisustvu vlasnika kompanije E-Smart Systems, svečano je pustila u rad Greendata centar u Vršcu, prvi takvog tipa u ovom delu Evrope. Prošle godine započet je projekat sopstvenog data centra “Zelendata” koji bi trebao da odgovori na sve zahteve tržišta, a ponajviše da zadovolji uslov što manjeg narušavanja naše životne sredine. Ono što Zeleni data centar izdvaja od drugih je korišćenje revolucionarne „Immersion Cooling” tehnologije hlađenja serverske opreme. U specijalno dizajniranim horizontalnim ormanima američke kompanije „Green Revolution Cooling”, posebno dizajnirani severi su potpuno potopljeni u rashladnu tečnost koja ima 1.200 puta veći toplotni kapacitet od vazduha, što odvođenje toplote čini daleko bržim i efikasnijim.

Gradonačelnica Vršca Dragana Mitrović je naglasila da je velika čast ukazana gradu što je odabran kao mesto gde će otpočeti jedna nova era u oblasti informacionih tehnologija i dodala da je veoma važno da ova investicija, koja će pružiti šansu mladim i obrazovanim ljudima, napreduje u sredini gde su rođeni i pozvala privrednike iz zemlje i inostranstva da slede primer E-Smart Systems-a i ulažu u ovaj grad.

Radi ilustracije o potrošnji energije u data centru, a naročito o tome kakva ušteda će se postići, navodimo podatak da gotovo 50 odsto ukupne potrošnje električne energije jednog data centra čini potrošnja sistema za hlađenje. U odnosu na vazduhom hlađene data centra, potrošnja rashladnog sistema u Zelenom data centru je smanjena za 90 odsto, odnosno približno za 40 odsto od ukupne potrošnje data centra. Smešten u Tehnološkom parku „Vršac”, “Zelendata” je projektovan, struktuiran i administriran prema BISCI i AISI standardima.

Osim gradonačelnice Mitrović svečanom otvaranju Zelenog data centra  su prisustvovali i ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, ambasador SAD-a u Srbiji Entoni Godfri, izvršni direktor kompanije „Green Revolution Cooling” Piter Poulin, direktor za razvoj poslovanja kompanije „Green Revolution Cooling” Artur Guerera, senior menadžer za razvoj poslovanja kompanije „Supremicro” Aleksandar Velimirović i inženjer kompanije Vladimir Vuković.

Izvor: Grad Vršac

Učesnici Klimatona osmislili rešenja za klimatske izazove Beograda

Foto: Klimaton
Foto: Klimaton

Ovog vikenda Beograd je imao čast da bude deo najmasovnije kolektivne klimatske akcije koja se dešava u preko 145 gradova i 55 zemalja na svim kontinentima – Climathon Belgrade.

Intezivni dvodnevni program predavanja i radionica privukao je studente, stručnjake i startapove sa željom da pomognu našem gradu u rešavanju klimatskih izazova i podizanju ekološke svesti.

Sa 122 registrovana učesnika beogradski Klimaton je najmasovniji u istočnoj Evropi.

Skup su otvorili predstavnici grada, Privredne komore Srbije, te više fakulteta i institucija. Dve pune sale zgrade Uprave grada Beograda bile su stecište interdisciplinarnog nadmetanja, a najbolji timovi su izašli pred predstavnike grada sa kreativnim rešenjima, nastalim uz mentorstvo istaknutih domaćih stručnjaka iz relevantnih oblasti.

“Klimaton upravo doprinosi podizanju svesti o klimatskim promenama. Njegov značaj je u povezivanju kreativnih i inovativnih ljudi sa stručnjacima, kako bi se dobile nove ideje i različiti pristupi u borbi protiv klimatskih promena u Beogradu”, rekla je sekretarka Ivana Vilotijević.

Foto: Klimaton

Događaj je realizovan od strane lokalnog organizatora Klimatona ChaOS i niza partnera, kroz grant EIT Climate-KIC – Evropske zajednice za znanje i inovacije i podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine i Privredne komore Srbije.

“Inovativnost ovogodišnjeg Klimatona je u korišćenju IT tehnologija, mobilnih aplikacija i kolektivne kreativnosti u rešavanju izazova i jačanju eko-svesti”, izjavio je predsednik organizacionog odbora Siniša Rudan. Ovo je postignuto kroz integraciju Klimatona sa internacionalnim forumom za obrazovanje Remaking Tesla, podržanim od strane Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, korišćenjem IT-ekosistema Colabo.Space, te kroz domaću, a međunarodno nagrađivanu edukativnu igru Play-Sustainability! (Igraj održivost!).

Timovi su rešavali dva klimatska izazova grada Beograda.

Foto: Klimaton

Prvo mesto za izazov „Urbana toplotna ostrva u Beogradu” osvojio je tim (KL)IMA NADE, drugo tim Re:WEB, a treće GREEN HORIZON.

Prvo mesto za izazov „Čvrsti komunalni otpad i ekološka svest građana” osvojio je tim Clothes bank, drugo tim Arciklaža, a treće Benefiktum.

Timovi su osvojili vredne novčane nagrade, donirane od strane udruženja ChaOS, Zero Waste Future, foruma Remaking Tesla, te norveške kompanije Induct, ali i mentorske časove, a pre svega priliku da njihova rešenja pomognu našem glavnom gradu.

Izvor: Klimaton

Kišne kapi – novotkriveni izvor čiste energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikael Kristenson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mikael Kristenson)

Tim inženjera uspeo je da otkrije način kako da iskoristi svaku kap kiše za generisanje elektriciteta. Iza uređaja, koji su nazvali “Kapljični elektro-generator” (Droplet-based electricity generator – DEG), stoje istraživači sa Siti univerziteta u Hongkongu.

Oni navode da je svaka kap kiše u stanju da generiše 140 volti, što je sasvim dovoljno da, za kratko vreme, napaja 100 malih LED sijalica. To još uvek nije ni dovoljno, ni praktično za svakodnevnu upotrebu, ali svakako predstavlja korak u pravom smeru kada je u pitanju obnovljiva energija.

DEG koristi “tranzistorsku strukturu efekta polja”, piše “Engadget”, koja pretvara kišu u kratke “rafale” električne energije. Matrijal od kog je uređaj napravljen ima “kvazi-permanentni električni naboj”, a padanje kišnih kapi aktivira protok energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robin van der Ploeg)

Sledeći korak biće pronalazak pravog načina da se ova tehnologija pretvori u nešto održivo, što će ljudi moći da koriste u svojim domovima. Za sada, tehnologija nije dovoljno pouzdana da kontinuirano proizvodi i emituje, odnosno da snabdeva uređaje elektičnom energiijom, pošto prvo mora da se napuni pre nego što ispusti novi “rafal”.

A dok se to ne dogodi, uređaj bi mogao da služi kao mali, privremeni izvor energije na furusitičkim termosima sa vodu ili kišobranima, predlaže “Engadget”.

Izvor: Energetika.ba

Ako su veganski burgeri dovoljni za proslavu Oskara, zašto nisu i za svakodnevni ručak?

Foto: Instagram (screenshot - @gregwilliamsphotography)

JOKER SPOILER ALERT: Ukoliko ste gledali film “Džoker”, vrlo verovatno su vam se u sećanje urezale scene u kojima glavni junak Artur Flek ima nekontrolisane napade smeha. Meni je posebno upečatljiv bio trenutak kada se u takvoj situaciji našao u autobusu, pokušavajući da nasmeje nepoznatog mališana. Arturov podvig nije naišao na razumevanje majke dečaka, što je dodatno intenziviralo njegov osećaj neprihvaćenosti u gradu neprijateljski nastrojenom prema drugačijima. Pokušavajući da zaštiti dete od umišljene opasnosti, žena je potpuno nesvesno emotivno nestabilnog čoveka gurnula još bliže ivici ponora apsolutnog beznađa.

Nekontrolisani napadi smeha Artura Fleka su posledica oštećenja mozga. Stanovnici Gotama ga nisu shvatali, a sudeći prema reakcijama publike ne shvataju ga ni stvarni ljudi – u Bačkom Petrovom Selu, Roterdamu, San Francisku, Tbilisiju, Kejptaunu, Pertu – na Zemlji uopšte. U našoj je prirodi da držimo gard prema mnogim čudnim stvarima i osobama koje nas okružuju. Na sličan način, mi normalni (uslovno rečeno!!!) zaziremo od mentalno obolelih. Iz toga, nažalost, crpimo i određenu dozu superiornosti. Možda ne direktno vi koji čitate ili ja koja pišem ali čovečanstvo, čiji smo valjda neizostavni deo, gaji tu tendenciju.

Možda je zapravo prilično oslobađujuće da mislite da ste bolji u odnosu na nekog drugog, ne zbog sopstvenog uspeha utemeljenog na potencijalno teškom radu i odricanju, već zbog nečega određenog nasumičnim spojem hromozoma vaših roditelja. Moje razmišljanje deli i Hoakin Finiks koji je na bioskopska platna i TV ekrane doneo – Oskara vrednu – ulogu Džokera.

Foto: Instagram (screenshot @gregwilliamsphotography)

Na dodeli nagrade Akademije za najboljeg glumca, Finiks je izašao iz okvira standardnih govora pri preuzimanju ogromnog filmskog priznanja, a na mesto zahvalnice porodici i prijateljima je stavio osudu društva i potencijalni izlaz .

“Osećamo da se borimo za različite ciljeve – ili neko čini da se tako osećamo. Ipak, vidim nit koja nas povezuje. Bez obzira na to da li je reč o rodnoj nejednakosti, rasizmu ili pravima QUEER zajednice ili životinja, govorimo o borbi protiv nepravde. Govorimo o borbi protiv verovanja da jedna nacija, jedan narod, jedna rasa, jedan rod, jedna vrsta, ima slobodu da nekažnjeno podredi, koristi i kontroliše sve druge”, bio je izričit on, osvrnuvši se zatim na prekid veze sa prirodom.

“Mnogi od nas su krivi zato što svet posmatraju egoistično i veruju da smo centar univerzuma. Krademo resurse prirodi! Drznemo se da veštački osemenimo kravu i ukrademo njenu bebu uprkos njenom bolnom zapomaganju. Potom joj oduzmemo mleko namenjeno njenom teletu i stavimo ga u našu kafu ili žitarice”, kazao je Finiks, a njegove reči se i nekoliko dana nakon događaja prepričavaju.

“Kada je imao 17 godina, moj brat je napisao sledeće stihove: ‘Pojuri ka spasu u ljubavi i mir će slediti'”, zaključio je proslavljeni glumac i otišao da proslavi zasluženu nagradu.

Percepcija Holivuda kao stecišta glamura i lagodnog života bi nas verovatno navela na pogrešan trag i zamislili bismo ga na svečanoj gozbi na kojoj šampanjac teče u potocima, a upravo je njegov prethodno održani govor pokazatelj njegove skrušenosti. Na stepenicama je u društvu devojke Runi Mare jeo veganske burgere.

I zaista, čak ni parti-bahanalije ne bi bile “holivudskiji” prizor od ovoga. Spas, ljubav i mir – tri-u-jednom.

Jelena Kozbašić