Home Blog Page 768

Zašto je zagrebačka skupština odbacila gradonačelnikove izmene Generalnog urbanističkog plana?

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je želeo da u prestonici Hrvatske izgradi “Grad u Gradu” na površini od gotovo 1,1 milion kvadratnih metara. Projekat je opisivao kao “zagrebački Menhetn”. Ipak, na put su mu stali odbornici Gradske skupštine koji su na jučerašnjoj sednici odbacili Bandićev predlog izmena Generalnog urbanističkog plana (GUP).

Foto-ilustracija: Pixabay

Predložene izmene su izazvale protivljenje opozicije, stručnjaka i javnosti, te su se 6. februara pred zgradom Skupštine prethodnih dana okupili i nezadovoljni Zagrepčani. Između ostalog, zahtevali su i obustavljanje rasprodaje prirodnog pojasa i javnog prostora na obali reke Save. Protest su organizovala udruženja Zelena akcija, Pravo na grad, Zagreb te zove i Siger zbog, prema sopstvenim tvrdnjama, “Bandićeve otimačine grada”. Prema mišljenju protestanata, prikladan naziv za izmenjeni GUP jeste – Generalni urbanistički promašaj.

Kao jedna od problematičnih tačaka “Grada u Gradu” se navodi upravo prenamena zelenih površina u građevinsko zemljište i ignorisanje struke. Protivnici smatraju da je reč o megalomanskom poduhvatu neusklađenom s prostornim planom.

Glasanje Skupštine Grada Zagreba donelo je razrešenje – od ukupno 49 odbornika, GUP je podržalo njih 18, a usprotivilo mu se njih 31. Donošenje konačne odluke trajalo je danima zbog niza odlaganja i pauza.

Gradonačelnik Bandić je prošle godine u Dubaiju potpisao navodno neobavezujući Memorandum o razumevanju između Grada Zagreba i kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o sprovođenju projekta “Zagreb City”. Eagle Hills je kod nas poznat kao investitor Beograda na vodi.

GUP je izazvao negativne reakcije odmah nakon samog čina predstavljanja. Najpre su udruženja arhitekata i urbanista upozorila da nije sporan samo planirani kompleks Menhetn na Savi kojim je predviđena podizanje stambeno-poslovnog naselja na mestu Velesajma i Hipodroma, već i znatno povećanje gradnje u gradskoj četvrti Donji Grad. Građani su vlast zasuli sa više od 30.000 primedbi na taj dokument, a u jednom trenutku čak 10.000 ljudi je izašlo na ulice kako bi izrazilo svoje neslaganje sa planom.

Jelena Kozbašić

Budite učesnik revolucije u transportu!

Photo: Energetski portal

Pobornici „ozelenjavanja“ saobraćajnog sektora trude se da što manje budu za volanom. Zato oni pešače, voze bicikle, koriste javni prevoz i jezde u električnom vozilu. Elektromobili, tiho poput motora koji ih pokreću, osvajaju ulice brojnih gradova. Kako bi kretanje na električnu energiju bilo izvodljivo, razvoj infrastrukture za punjenje bi trebalo da prati povećanje broja takvih vozila na putevima.

Foto: Energetski portal

Jedna od prvih kompanija na srpskom tržištu koja se odazvala pozivu na svojevrsnu elektrorevoluciju i iskorak ka budućnosti bila je beogradska kompanija MT-KOMEX. Na njenom sajtu elektropunjaci.com pronaći ćete odgovore na pitanja kao što su: „koji je elektropunjač pogodan za moj dom?“, „kako da odaberem elektropunjač koji odgovara zahtevima mog preduzeća?“ i „gde u Srbiji i regionu da napunim moj automobil?“.

Ponuda kućnih i javnih elektropunjača

U prodavnici na sajtu elektropunjaci.com na raspolaganju vam je ukupno 12 kućnih punjača, kao i 17 javnih, idealnih za ugradnju na parkiralištima, na benzinskim pumpama, u tržnim i poslovnim centrima, na autoputevima i koridorima i na privatnim parkinzima.

Snaga dostupnih elektropunjača za vaš dom kreće se u rasponu od 3,7 kW do 22 kW, a onih za komercijalnu upotrebu od 7 kW do 50 kW. Oni mogu biti zidni i samostojeći.

Što se tiče brzine punjenja, u njihovoj trenutnoj ponudi su srednje brzi i brzi punjači, a kompanija najavljuje da će svoju prodavnicu uskoro proširiti i sa ultra brzim koji čuvene Tesla automobile napune u roku od 5 do 10 minuta.

U toku je i akcija pa pojedine elektropunjače možete da nabavite po sniženim cenama.

Poslovni portfolio stručnjaka sa ovog sajta se temelji na višegodišnjem iskustvu, tokom kog su ugradili više od sto punjača, te iskoristite priliku da zajedno sa njima „skrojite“ punjačku stanicu prema svojim potrebama i mogućnostima.

Pre vas, njima su se sa istim zahtevom obratili Hjundai, tržni centar Ada, Britiš motors, ABB, robna kuća IKEA, ZF, hotel Hilton, javne garaže Obilićev venac i Pionirski park i mnogi drugi.

Na parkingu prodajnog salona ovlašćenog distributera Hjundaija u Beogradu nedavno je „osvanuo“ ABB-ov model sa sajta elektropunjaci.com. Instalateri su moć uređaja stavili na test. Punjač ga je uspešno položio nakon samo 15 minuta rada – toliko vremena mu je trebalo da automobil pripremi za put sa punim kapacitetom baterije. Ukoliko vam ovaj „rezultat“ ne deluje fascinantno, stavite ga u komparativnu perspektivu! Koliki postotak baterije svog mobilnog telefona napunite za četvrtinu sata? Znatno manji od 100 odsto, zar ne?

S obzirom na to da je u garaži prestoničkog tržnog centra Ada postavljeno čak 16 ABB-ovih punjača, pojedinačne snage 22 kW, sigurni ste da ćete na adresi Radnička 9 imati osigurano mesto za punjenje svog četvorotočkaša.

Foto: Energetski portal/Žana Šišić

Na Zrenjaninskom putu, u predstavništvu Britiš motorsa, vozače elektromobila očekuje ABB-ov model snage 50 kW.

U slučaju da ste se u vozilu na elektropogon zaputili autoputem E-75 ka centralnoj i južnoj Srbiji, i potencijalno dalje ka Grčkoj, značiće vam informacija da je robna kuća IKEA u prodavnici na sajtu elektropunjaci.com nabavila dva punjača marke Šnajder elektrik i postavila ih na svom parkiralištu.

MT-KOMEX je u fabričkom pogonu proizvođača auto-delova ZF u Pančevu pod krovom solarne nadstrešnice udružio svoja dva polja delovanja, obnovljive izvore energije i elektromobilnost. Sedamdeset dva panela na nadstrešnici formiraju malu solarnu elektranu ukupne snage 19,44 kW. Ona proizvodi električnu energiju za napajanje tri elektropunjača i sopstvenu potrošnju ZF-a.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Prilika za studente da učestvuju u izboru inovativnih projekata za finansiranje!

Foto-ilustracija: Pixabay

Fond za inovacionu delatnost poziva studente završnih godina osnovnih studija i studente master studija da se prijave za prisustvovanje u finalnoj fazi procesa izbora inovativnih projekata za finansiranje.

Foto: Fond za inovacionu delatnost

Odabrani studenti će dobiti priliku da se upoznaju sa radom Fonda za inovacionu delatnost i da prisustvuju prezentacijama projekata koji su uvršteni u uži izbor, kao i diskusijama članova nezavisne Ekspertske komisije koja donosi konačnu odluku o finansiranju. Tokom intenzivnih sastanaka, studenti će imati prilike da se upoznaju sa  procesima odlučivanja, načinom rada investicionih panela, kao i načinom donošenja odluka o finansiranju, odnosno o ulaganju u visokorizične poduhvate.

Radni jezik je engleski.

Studenti koji žele da se prijave potrebno je da:

  • Pokažu visoku motivisanost za sticanje znanja i praktičnog iskustva;
  • Budu student poslednje godine osnovnih akademskih studija ili student master programa;
  • Imaju prosek ocena od 8 ili više (na programu koji trenutno pohađa, odnosno na prethodnom nivou studiranja za studente prve godine master studija);
  • Imaju odlično znanje engleskog jezika.

Rok za dostavljanje prijava je 1. mart 2020. godine. Najbolje ocenjeni kandidati na osnovu dostavljene dokumentacije biće pozvani na intervju. Nakon obavljenih intervjua, kandidati će biti obavešteni o konačnoj odluci. Jedinstvenu priliku za sticanje iskustva u ovoj oblasti imaće do 2 kandidata.

Više informacija pročitajte OVDE.

Izvor: Fond za inovacionu delatnost

Hrvatska u vodosnabdevanje ulaže više od 260 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Kazuky Akayashi)

Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinansiranje za projekat „Sistem odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pitomača“ potpisani su prošle nedelje.

Reč je o projektu vrednom više od 262 miliona kuna (34 miliona evra). Veći deo, 71 odsto prihvatljivih troškova odnosno 149 milijuna kuna (19,4 miliona evra) osigurano je u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“ Preostalih 60 milijuna kuna (7,8 miliona evra) osiguraće Ministarstvo zaštite okoline i energetike, Hrvatske vode i Opština Pitomača.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

„Ovo je najbolji mogući način da se iskoriste evropska sredstva i poveća kvalitetu života građana“ rekao je ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić prilikom potpisivanja ugovora.

Generali direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istakao je kako će nakon realizacije ovoga projekta na sistem vodosnabdevanja biti priključeno 85 odsto stanovništva, a na sistem odvodnje 86 odsto stanovništva. „Nismo zaboravili ni na uređaj za prečišćavanje otpadnih voda koji će biti nadograđen na drugi stepen prečišćavanja kapaciteta za 9.000 stanovnika.“

Realizacijom ovoga projekta na području Opštine Pitomača, tj. naselja Pitomača, Otrovanec, Dinjevac, Grabrovnica, Kladare i Stari Gradac biće omogućen priključak za 1.650 domaćinstava na sistem vodosnabdevanja i 2.068 priprema za priključke na sistem odvodnje.

„Ovo je najveća investicija u istoriji Opštine Pitomača“, rekao je načelnik Željko Grgačić i dodao: “s pripremama za ovaj projekat počeli smo još 2010. godine i upravo smo zato izuzetno srećni što smo došli do potpisivanja Ugovora koji će povećati efikasnost i pouzdanost sistema javne odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda“.

Uključujući ovaj projekat do sada su potpisani Ugovori za 54 vodokomunalna projekta. „Radovi u sklopu ovih projekata vredni su više od 22 milijarde kuna (oko 268 miliona evra). To je bez sumnje sjajan signal za građevinski sektor u Republici Hrvatskoj“, zaključio je ministar Ćorić.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Subotica će imati najmoderniju bolnicu u Srbiji

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Subotička bolnica, čije su pojedine zgrade stare i po 150 godina, ove godine će biti pretvorena u moderni zdravstveni objekat. Rekonstrukcija će biti finansirana preko Kancelarije za javna ulaganja, a kako je najavljeno koštaće oko 20 miliona evra.

Zvaničnici Grada Subotice i Opšte bolnice Subotica najavili su početak rekonstrukcije Opšte bolnice u Subotici, koja godišnje izvrši 260.000 pregleda, procenjenu na oko 20 miliona evra.

U intervjuu za Subotičke novine direktor bolnice, Slobodan Puškar, izneo je više detalja.

“Tokom prethodnih godinu i po dana sredstvima Pokrajinske vlade u iznosu od 22 miliona i grada Subotice u iznosu od 4 miliona dinara najavljen je projekat kompletne rekonstrukcije Opšte bolnice Subotica. U najskorije vreme očekujemo da se od strane Kancelarije za javno ulaganje RS opredele neophodna sredstva a zatim sprovede postupak javne nabavke za rekonstrukciju”, rekao je direktor bolnice Slobodan Puškar u intervjuu za Subotičke novine, prenosi portal Subotica.com.”

Puškar je takođe precizirao kakve radove podrazumeva najveća investicija u zdravstvo u Srbiji koja će trajati dve godine.

“Glavna bolnička zgrada stara pet decenija i dvadesetak starih objekata u dvorištu, pretrpeće potpunu izmenu. I sada će, napokon, biti rekonstruisani i opremljeni prema standardima najrazvijenih bolnica u svetu. Izgradiće se nova vodovodna i kanalizaciona mreža, putna infrastruktura, sistemi za hlađenje i grejanje objekata. Sobe će biti jednokrevetne i dvokrevetne, i svaka će imati svoj sanitarni čvor i biće povezane na centralnu klimatizaciju sa najmodernijim sistemima za prečišćavanje vazduha, a svaki bolesnički krevet biće opremljen svim sistemima neophodnim za lečenje pacijenata. Udvostručićemo broj liftova za pacijente, a uvešćemo nove „tehničke” liftove za transport hrane, sanitetskog materijala, veša…”

Naveo je i glavne ciljeve ove obnove: “Jedan od prioriteta bio je i funkcionalno razdvajanje hospitalnog dela bolnice (mesta gde su pacijenata stacionirani) i polikliničkog dela bolnice kroz koji dnevno prolazi više hiljada ljudi. Ambulante, u kojima se godišnje uradi 260.000 pregleda i preko 3 miliona ispitivanja, biće prostranije, dobro osvetljene sa novim sistemom zakazivanja i pozivanja pacijenata. Planirano je da se svi objekti povežu odgovarajućim zatvorenim koridorima koji će omogućiti komunikaciju između bolničkih objekata u svim vremenskim uslovima. Broj hirurških sala sa sadašnjih 5 biće povećan na 8, što će povećati broj i operativnih intervencija. Izolacija zgrada doprineće podizanju energetske efikasnosti. Rekonstrukcijom putne infrastrukture omogućiće se nesmetan prolaz vozilima Hitne pomoći, u slučaju potrebe i vatrogasnim vozilima, a istovremeno obezbediće se dovoljan broj uređenih parking mesta za zaposlene pacijente.”

Foto: Subotica.com

Objasnio je kakav će uticaj obnova bolnice imati na pacijente Severnobačkog okruga i kako će prostor izgledati kada rekonstrukcija bude kompletno završene.

“Opšta bolnica Subotica će nakon rekonstrukcije biti najmodernija bolnica u Srbiji. To će doneti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i udobnost pacijenata će biti na nivou svetskih bolnica. Novim konceptom prijema pacijenata, hospitalizacije, lečenja omogućiće se skraćivanje vremena ležanja u bolnici, skraćivanje vremena za izvođenje neophodnih dijagnostičkih i terapijskih procedura i samim tim povećati kapacitet rada bolnice. Nabavkom nove opreme lečenje pacijenata obavljaće se po najvišim standardima i prema svim preporukama dobre kliničke prakse.”

Komentarisao je i šta će biti prioriteti pri ulaganjima Grada Subotice u bolnicu.

“Centar za vantelesnu oplodnju u Opštoj bolnici Subotica, koji je realizovan uz veliku pomoć AP Vojvodine i grada Subotica otvoren je 6. februara. Kroz aktivnosti grada Subotice i gradonačelnika Bogdana Labana, kao i do sada, pružaće se stalna podrška funkcionisanja bolnice, a sve sa zajedničkim ciljem što boljeg zdravstvenog zbrinjavanja stanovnika Severno-bačkog okruga.”

Izvor: Subotica.com

Kredit od 100 miliona evra za Srbija Voz

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitrii Vaccinium)

Kako prenosi Nova ekonomija, predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo je ukaz kojim se potvrđuje državna garancija za kredit vredan do 100 miliona evra koji od Evropske banke za obnovu i razvoj uzima Srbija Voz.

Foto-ilustracija: Unsplash (Indrajeet Choudhary)

EBRD je obezbedio ovaj novac Srbija Vozu za nabavku približno 18 „novih elektromotornih garnitura”, navodi se u ugovoru koji je objavljen u Službenom glasniku zajedno sa ukazom predsednika.

Zajam će biti raspoloživ do 15. novembra 2023. godine, a očekivani rok za završetak projekta je 31. januar 2024. godine.

Otplaćivaće se u 22 jednake polugodišnje rate, pri čemu je prvi datum otplate glavnice 15. novembar 2023. godine, a poslednji 15. maj 2034. godine.

Kamatna stopa će biti jednaka referentnoj kamatnoj stopi (šestomesečni EURIBOR), uvećanoj za fiksnu maržu od 1 odsto, uz mogućnost da se kamatna stopa fiksira, ako se proceni da je to povoljnija opcija sa stanovišta upravljanja javnim dugom.

Pored sredstava zajma, EBRD će odobriti i bespovratna sredstva tehničke saradnje za angažovanje „renomiranih konsultanata”.

Ugovor je potpisan 31. oktobra 2019. godine, a Skupština Srbije donela je zakon kojim se ugovor potvrđuje 3. februara 2020.

Izvor: Nova ekonomija

Energetska zajednica apeluje da obustavimo subvencionisanje uglja za proizvodnju električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska zajednica je još jednom pozvala nadležne institucije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severenoj Makedoniji, Ukrajini i Crnoj Gori, kao i na Kosovu, da pažljivo razmotre politiku subvencionisanja termoelektrana na ugalj.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako Sekretarijat Energetske zajednice navodi u svom saopštenju, oni su u junu prošle godine objavili studiju o direktnim i skrivenim subvencijama kojima su pomenute države članice finansijski pomagale sektor uglja od 2015. do 2017. godine.

Države Zapadnog Balkana su tokom posmatranog vremenskog perioda direktno subvencionisale iskopavanje i sagorevanje uglja sa čak 504 miliona evra.

Srbija se u sprovedenom istraživanju istakla kao predvodnica – u direktnim subvencijama za sektor uglja je izdvojila čak 299,35 miliona evra, ili gotovo 100 miliona evra godišnje – što je najveći iznos u regionu. To je gotovo tri puta više u poređenju sa finansiranjem obnovljivih izora energije od 2015. do 2017. godine – ukupno 102,4 miliona evra.

U 2017. godini, prema saznanjima Energetske zajednice, Srbija je kroz direktne subvencije ugalj novčano podržala sa 84,37 miliona evra, a indirektno sa 574,38 miliona evra – ukupno 659 miliona evra.

Najveću korist od subvencija je imalo Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica”, a povrh toga Vlada Srbije je takođe otpisala stare dugove Elektroprivrede Srbije i pružila podršku u obliku garancija za  uzimanje kredita za izgradnju novog bloka Termoelektrane Kostolac B3 i ugradnju filtera na druge termoelektrane.

Takva praksa se kosi sa Ugovorom o Energetskoj zajednici u kom stoji da je subvencionisanje zabranjeno zato što bi državna pomoć mogla da naruši konkurenciju tako što bi pojedinačni izvor energije stekao neopravdanu prednost nad ostalima. Ovo bi se negativno odrazilo i na prekograničnu trgovinu energijom. S obzirom na to da se finansijska sredstva usmeravaju na jedno od fosilnih goriva, istovremeno se i sprečava tranziciju prema održivom i efikasnom energetskom sistemu.

Podsećamo, Energetska zajednica je prošlog meseca našim vlastima uputila pismo zbog nepotpune implementacije Direktive o velikim ložištima.

Ova međunarodna organizacija je osnovana 25. oktobra 2005. godine u Atini, sa ciljem proširenja unutrašnjeg tržišta energije Evrope na region Jugoistočne Evrope i crnomorski region.

Jelena Kozbašić

Prošle godine u Evropi prodato duplo više elektromobila nego 2018.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jannes Glas)

Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, prošle godine je prodato dvostruko više električnih automobila nego 2018. godine. U godini ranije stanovnici Evropske unije su kupili 300.498 elektromobila, a 2019. godine su vozni park obogatili sa njih 459.387, što je skok od 52,9 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

U poslednjem kvartalu 2019. godine se naročito smanjila potražnja za automobilima na dizel, i to na samo 29,5 odsto registrovanih novih automobila, dok su benzinci činili 57,3 odsto tržišta, a vozila na alternativni pogon 13, 2 odsto.

Posmatrano u periodu od oktobra do decembra 2019. godine, broj dizel automobila registrovanih širom Evropske unije smanjio se za 3,7 odsto.

Ipak, potražnja za dizel motorima je porasla u Nemačkoj (za 4,3 odsto) i Francuskoj (za 7,3 odsto) koje predstavljaju dva najveća tržišta automobila. Za dizelaše su zainteresovani i Belgijanci (+17,7 odsto), Slovenci (+18,2 odsto), Mađari (18,4 odsto), Šveđani (+30,5 odsto) i Rumuni (+31,1 odsto).

Broj prodatih hibridnih vozila je takođe porastao. Evropljani su tokom 2019. godine kupili čak 465.000 hibrida.

Prodaja benzinaca najviše je skočila u Italiji, ali i zemljama srednje Evrope.

Najveći udeo vozila na alternativni pogon u Evropskoj uniji čine hibridi. Drugi tipovi koji su zastupljeni na evropskim putevima su vozila na etanol, tečni naftni gas ili prirodni gas, a njihov broj na tržištu se takođe uvećava. Broj registracija takvih modela je u poslednjoj četvrtini skočio za 28 odsto, na 58.768 vozila. Za njih se najradije opredeljuju Italijani, sa ukupno 41.905 registrovanih komada.

Jelena Cvetić

Kako se zakasnelo (ne)usvajanje Nacionalnog plana za smanjenje emisija odražava na kvalitet vazduha?

Foto-ilustracija: Pixabay

U svetlu skorašnjeg donošenja Nacionalnog plana za smanjenje emisija (NERP) i prethodnog “ukora” Energetske zajednice zbog nepotpune implementacije Direktive o velikim ložištima u Srbiji, ali i sveprisutne višemesečne zabrinutosti ljudi usled lošeg kvaliteta vazduha, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) juče je organizovao konferenciju za novinare s pitanjem “Kako zakasnelo (ne)usvajanje NERP-a utiče na zagađenje vazduha?”. Ispred RERI-ja, odgovor na temu pokušali su da daju programski direktor Mirko Popović i predsednik Upravnog odbora Jovan Rajić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije je 30. januara 2020. godine usvojila NERP, koji treba da doprinese smanjenju aerozagađenja, dve godine nakon krajnjeg roka za njegovu primenu, Popović je istakao na samom početku, navodeći to kao prvi razlog za održavanje konferencije.

“Drugi razlog koji današnji razgovor čini zanimljivim je to što je Sekretarijat Energetske zajednice polovinom januara pokrenuo postupak protiv Republike Srbije zbog toga što se nije blagovremeno usaglasila sa Direktivom o velikim ložištima čiji je NERP deo”, napomenuo je on.

Popović je dodao da je treći razlog skupa to što su nekoliko meseci unazad vidljive posledice velikog zagađenja vazduha i podsetio na kontroverze o tome da li velika termoenergetska postrojenja doprinose tom problemu koje su prisutne u javnosti. “Direktiva o velikim ložištima je u Evropskoj uniji doneta kako bi doprinela značajnom smanjenju zagađenja iz postrojenja instalisane snage veće od 50 MW”, nastavio je on.

“RERI insistira na odgovornosti vlasti. Smatramo da tu ne sme da bude dileme, niti kompromisa. Ne možemo se pogađati hoćemo li primenjivati zakone ili nećemo. Verujemo da vladavina prava počiva na poštovanju propisa i da za njihovo nepoštovanje mora da postoji odgovornost. Mi tu odgovornost u ovom trenutku ne vidimo”, objasnio je programski direktor neprofitne nevladine organizacije i zapitao se ko je od nosilaca javnih funkcija odgovoran za (ne)sprovođenje Direktive.

“Kvalitet vazduha koji danas udišemo je direktni rezultat neprimenjivanja NERP-a u 2018. i najverovatnije 2019. godini, odnosno izostanka odgovornosti za njegovo kršenje. Koliko je vazduh nižeg kvaliteta ne mogu da kvantifikujem zato što nisam stručan za to, niti baratam tim podacima, ali ono što je sigurno jeste da bi zagađenje svakako bilo manje da su emisije bile manje”, izričit je predsednik Upravnog odbora Instituta.

“NERP predstavlja našu međunarodnu obavezu. Ustavom Republike Srbije je nedvosmisleno propisano da međunarodni, ratifikovani sporazumi i samim tim odredbe koje iz njih proizilaze imaju pravnu suprematiju u odnosu na sve domaće propise – kako na zakone, tako i na niže pravne akte”, kazao je Rajić, po struci advokat.

Ni Popović ni Rajić se ne slažu sa medijskim izveštavanjem o usvajanju propisa kojeg, prema njihovim navodima, mnogi novinari opisuju “unapređenim”.

Razlog tome leži u manjkavosti u formi, sadržini i proceduri uvođenja plana u javno-politički sistem koje je uočio stručni tim RERI-ja. Takođe, veruju da njegovo donošenje ne može da se smatra “hitnom” merom za smanjenje zagađenja vazduha – pre svega, zbog toga što je trebalo da se implementuje davnih dana.

Jelena Kozbašić

Niš dobija prihvatilište za pse do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Lauren Kay)

Skupština Grada Niša usvojila je Plan detaljne regulacije kojim je predviđeno da na zemljištu kod niškog Kazneno-popravnog zavoda bude izgrađeno prihvatilište za pse. Naredni koraci su papirologija, ali ukoliko sve prođe bez većih problema, član gradskog veća Bratislav Vučković očekuje da novi dom za pse lutalice bude gotov do kraja ove godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (毛 祥)

Na ulicama Niša, u gotovo svim delovima grada, redovno se mogu videti čopori pasa lutalica. Južne vesti konstantno dobijaju pritužbe na njih i rad institucija u ovim slučajevima, a odgovor nadležne Zoohigijene je da ih hvataju, čipuju, sterilišu i vraćaju na lokaciju, jer tako nalaže zakon. Jedno od predviđenih rešenja je i azil, ali u Nišu postoje samo privatni, koji su i sami često na udaru raznih službi.

Kako kaže Vučković, rešenje je na pomolu, ali od same izgradnje, koja nije preterano zahtevna, dele ih podela nadležnosti, odobrenja, planovi, projekat i građevinska dozvola

“Skupština Grada je sredinom decembra usvojila Plan detaljne regulacije koji definište urbanističke uslove tog prostora. Prvi sledeći koraci su imovinsko-pravna priprema, odnosno informacije o lokaciji, pa ćemo najverovatnije naredne nedelje imati sastanak, kako bismo krenuli u imovinsko-pravnu pripremu i da se krene sa izradom planskih dokumenata. To je projekat prihvatilišta i izvori finansiranja, da li će investitor biti Ministarstvo pravde, jer je njihov KPZ ili će biti Grad Niš, to jest Mediana”, objašnjava Vučković.

Uključenih strana je mnogo: Kazneno popravni zavod, JKP Mediana, sekretarijati za investicije, planiranje i izgradnju, te zaštitu životne sredine. Svi oni bi trebalo da se sastanu naredne nedelje, najavljuje Vučković, kako bi se krenulo sa procedurom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)

“Ako dobijemo podršku Ministarstva pravde, s obzirom na to da su već takvu podršku dali Sremskoj Mitrovici i da nema razloga da nama uskrate, ja računam da ćemo u ovoj godini završiti. Ne bi trebalo da budu tu neki veliki građevinski radovi, imovinski se to lako reši. Imamo samo nedumicu ko će biti nosilac aktivnosti Ministarstvo pravde ili lokalna samouprava”, kaže Vučković.

Još jedna nerešena stvar je dinamički plan, kojim bi se odredilo ko će biti investitor, ko finansijer, a ko upravljač prihvatilišta za koje je planirano da ima mesta za oko 450 pasa, ali sa tendencijom da se proširi.

Izvor: Južne vesti

Veliki dugovi u elektrodistribuciji u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) naredila je “Elektrodistribuciji Pale” da bez odlaganja izmiri zaostala dugovanja po osnovu prikupljene naknade za obnovljive izvore energije, te da ubuduće redovno izmiruje obaveze po ovom osnovu, saznaje portal CAPITAL.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Prema raspoloživim podacima, na nivou Elektroprivrede Republike Srpske proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora se duguje oko 15 miliona marka.

RERS takođe traži da se bez odlaganja obezbede pogodnosti za postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije a koja se priključuju na elektro mrežu.

“’Elektrodistribucija Pale’ u roku od 30 dana treba izvršiti povrat uplaćenih sredstava po osnovu izdavanja elektroenergetskih saglasnosti za ona proizvodna postrojenja koja su od 2016. godine ostvarila pravo na podsticaj i o tome obavestiti Regulatornu komisiju”, navodi se u rešenju RERS-a.

Inače, ovo je samo jedna od brojnih nepravilnosti uočenih u kontroli ovog elektrodistributivnog preduzeća kojoj ono podleže kao korisnik dozvole za distribuciju i snabdevanje električnom energijom.

Kontrolom je utvrđeno da “Elektrodistribucija Pale” nema precizne podatke o brojilima na kojima je istekao rok važenja verifikacionog žiga. Takođe, ovo preduzeće nije imalo ni plan sa dinamikom zamene žigova pa je od RERS-a dobilo rok od 30 dana da isti sačini i krene u taj posao.

Podsjećamo, obaveza distributera je da održava, vrši zamjenu i verifikaciju (pregled i žigosanje) mernih uređaja u skladu sa propisima jer se u suprotnom merilo za koje je istekao rok važnosti verifikacije ne sme upotrebljavati.

Da nešto u ovom ogranku ERS-a ne štima govori i to da su Regulatornoj komisiji za energetiku dostavili različite podatke o distributivnim gubicima za 2018. godinu.

RERS od “Elektrodistribucije Pale” traži i trogodišnji plan mera za smanjenje gubitaka električne energije u distributivnoj mreži, te plan razvoja distributivne mreže, koji, kako saznajemo, tek treba da se izradi.

Komisija traži i da se na internet stranici preduzeća objave godišnji izveštaji o kvalitetu snabdevanja i da se uspostavi besplatna telefonska linija za pozive krajnjih kupaca.

Od paljanskog preduzeća traži se da čvrsto primenjuje poslovnu politiku i da onim potrošačima koji na vreme ne izmiruju svoje obaveze, obustavi isporuku struje.

“Time bi se obezbedila ravnopravnost svih krajnjih kupaca po kategorijama potrošnje”, ocenjuju u RERS-u.

Brojne preporuke su upućene kako bi se osigurala finansijska stabilnost pa se zahteva vođenje starosne strukture potraživanja i analiza verovatnoće naplate gde se traži procena nenaplativih potraživanja.

Inače, “Elektrodistribucija Pale” je imala pravo da u pisanoj formi podnese komentare na zaključke i preporuke proistekle iz kontrole, ali to nije učinila.

Izvor: Capital.ba

U Parizu kazne i do nekoliko hiljada evra za remećenje komunalnog reda

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Kagan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jeff Frenette)

Vruća tema opštinskih izbora u Parizu su novčane kazne za prekršioce komunalnog reda.

Tokom proteklog petogodišnjeg mandata pariska gradska uprava na čelu s Ana Idalgo uložila je ogromne napore kako bi grad prilagodila potrebama savremenog gradskog stanovništva i ga u što većoj meri zaštitila od klimatskih promena.

Javni prostor grada se intenzivno ozelenjuje i namenjuje različitim skupinama građana, školska dvorišta i brojne asfaltirane površine pretvaraju se u zelene oaze, planira se sadnja urbanih šuma, uvode nove i proširuju postojeće pešačke zone, a izgrađena je i impresivna biciklistička infrastruktura.

Ana Idalgo za svoj potencijalni drugi mandat nudi nastavak preobražaj francuskog glavnog grada i obećava „ekološki i objedinjeni projekat koji će ljude i njihovu okolinu staviti u središte svega“.

Krajem prošle nedelje Idalgo je detaljno predstavila svoj program te je, osim mnogih predloga o kojima se već uveliko raspravlja u poslednje vreme, najavila i neke nove poteze. Neki od njih odnose se na otvaranje kanala Sent Martin za kupanje do 2024. godine (uz ranije realizovane programe) po uzoru na “Bassin de la Villette”. Posle preuređenja sedam velikih trgova francuske metropole, njihovog ozelenjavanja i prilagođavanja klimatskim promenama, Idalgo namerava da preuredi još osam pariskih trgova, kao i Jelisejska polja, kako bi se „pešacima omogućila sigurnost i sloboda kretanja“.

Upravljanje čistoćom u svakom okrugu

Često kritikovana zbog svojih nedovoljnih napora usmerenih na rešavanje nečistoće pariskih ulica, gradonačelnica Idalgo predlaže imenovanje „upravnika čistoće u svakom okrugu koji će u saradnji s gradskom upravom i građanima doneti poseban akcijski plan za svaku ulicu“. Francuski mediji ističu kako ovaj predlog podseća na predlog njenog protivnika Benžamina Žrivoa koji želi sa imenuje 1.000 „upravnika ulica“ kako bi se u Parizu osigurala čistoća.

150 evra za bacanje opuška

Foto-ilustracija: Unsplash (John Towner)

Kako bi se stalo na kraj nečistoći pariskih ulica, Ana Idalgo namerava da utiče na izmenu zakona kako bi kao gradonačelnica mogla da poveća iznose novčanih kazni za neodgovorno ponašanje građana. „Želimo da povisimo novčanu kaznu za neodgovorno bacanje opušaka cigareta i ostalog otpada na 150 evra (trenutno se naplaćuje iznos od 68 evra), zatim da uvedemo novčanu kaznu u visini od 300 evra za obavljanje nužde na javnom mestu, 500 evra za nepropisno odlaganje kabastog otpada i nekoliko hiljada evra za nepropisno oglašavanje”, objasnila je Idalgo.

Kandidat LREM-a Benžamin Žrivo obrušio se na svoju protivkandidatkinju tvrdnjom kako je „definitivno otuđena od svojih sugrađana i ne prepoznaje njihove stvarne potrebe“. „Njen nerealan izborni program predstavlja dodatni trošak u visini od 6 milijardi evra, što će svako domaćinstvo godišnje koštati gotovo hiljadu evra više“, rekao je Žrivo.

Izvor: S.F. Ekovjesnik

Sombor omogućava brže rešavanje komunalnih problema pomoću aplikacije

Foto: Wikipedia
Foto: Grad Sombor

Gradska uprava grada Sombora veliku pažnju poklanja elektronskim uslugama kako bi građanima omogućila lakšu, bržu i efikasniju komunikaciju sa gradskim strukturama bez nepotrebnog trošenja vremena. Radi se o internet aplikaciji „Prijavi komunalni problem“, tako da građani nepropisno parkiranje, napušteno vozilo, divlje deponije, oštećene kontejnere, oštećene klupe ili neki drugi problem, mogu prijaviti i uz pomoć aplikacije.

Putem aplikacije “Prijavi komunalni problem” stanovnici svih naseljenih mesta na teritoriji grada Sombora su u prilici da na jednostavan i brz način prijave komunalni problem bilo koje kategorije. Na ovaj način omogućava se stalna komunikacija sa građanima i rešavanje problema uz njihovu pomoć, a izbegavaju se procedure i papirologija koje su građanima komplikovane i zamorne.

Uz pomoć ove aplikacije građani imaju mogućnost da brzo i jednostavno prijave komunalni problem na teritoriji grada Sombora i to jednostavnim korišćenjem vlastitih pametnih mobilnih telefona.

Foto: Grad Sombor

Nakon što se poseti adresa www.prijavi.rs (ili skenira QR kod), popune osnovne podaci o problemu, na licu mesta fotografiše se određeni komunalni problem i prosledi prijava, a nadležne gradske službe ga rešavaju u najkraćem mogućem roku. Aplikacija koristi (ukoliko to korisnik dozvoli) GPS pomoću kojeg se određuje tačna lokacija na kojoj se određeni problem nalazi, a u cilju da bi nadležne gradske službe mogle da ga reše u najkraćem mogućem roku. Lokacija korisnika, odnosno lokacija komunalnog problema pomoću GPS nije obavezujuća. Ukoliko korisnik ne želi da aktivira lokaciju na svom telefonu poželjno je da u polje „Opis problema“ navede lokaciju, jer u suprotnom bez lokacije komunalnog problema rešavanje istog je otežano, odnosno onemogućeno. Korisnik nije dužan da aplikaciji dozvoli korišćenje lokacije uređaja.

Aplikaciju građani mogu koristiti i kao anonimni korisnici, odnosno bez obaveze ostavljanja svoje imejl adrese i imena i prezimena.

Kao grad koji razvija nove modele i načine komunikacije sa građanima, pozivaju sve savesne građane da aktivno koriste aplikaciju „Prijavi komunalni problem“ i na taj način pomognu da se grad učini još lepšim i uređenijim.

Izvor: Grad Sombor

Severna Koreja i dalje razvija nuklearni program

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Random Institute)

Severna Koreja je tokom prošle godine nastavila da razvija nuklearni program i balističke rakete, čime je prekršila sankcije Ujedinjenih nacija, navodi se u poverljivom izveštaju UN-a u koji je Rojters imao uvid.

U izveštaju Ujedinjenih nacija se takođe navodi da je Severna Koreja protivpravno uvozila rafiniranu naftu i izvozila ugalj u vrednosti od 370 miliona dolara zahvaljujući kineskim baržama, prenosi Rojters. Podatke o izvozu Severne Koreje nezavisnim posmatračima sankcija dostavila je neimenovana država članica Ujedinjenih nacija.

“Demokratska Narodna Republika Koreja se nije uzdržala od svojih protivpravnih nuklearnih programa i razvijanja balističkih projektila, što je protivno rezolucijama Saveta bezbednosti”, navedeno je u izveštaju nezavisnih posmatrača Saveta bezbednosti.

Prema navodima u izveštaju, 2,8 miliona tona uglja je sa severnokorejskih brodova prebacivano na lokalne kineske barže koje su ugalj dalje prevozile u luke u zalivu Hanžu i na reci Jangce u Kini.

Dodaje se da je Severna Koreja u kineske luke izvezla najmanje milion tona peska u vrednosti od 22 miliona dolara.

Kina, koja je saveznik Severne Koreje, više puta je navela da se pridržava sankcija koje su uvele Ujedinjene nacije.

Rusija i Kina su izrazile zabrinutost da sankcije nanose štetu civilima u Severnoj Koreji i nadaju se da će ukidanje određenih zabrana pomoći u prevazilaženju zastoja pregovora između Vašingtona i Pjongjanga.

Vlasti Severne Koreje su navele da više nisu u obavezi da obustave nukelarne probe i testiranje projektila zbog toga što Sjedinjene Države nisu bile spremne da pokažu fleksibilnost u vezi sa “brutalnim i nehumanim sankcijama”. U izveštaju se ističe kako sankcije nisu usmerene protiv civila u Severnoj Koreji, ali da su sankcije imale nenameran uticaj na humanitarnu situaciju u zemlji.

Kako se navodi u izveštaju, Severna Koreja je 2019. godine lansirala 25 projektila u okviru testiranja, uključujući i nove tipove kratkodometnih raketa i podvodnih balističkih projektila.

Severna Koreja je pod sankcijama Ujedinjnih nacija od 2006. godine. Od tada je Savet bezbednosti dodatno pooštravao uslove sankcija kako bi smanjio finansiranje za nuklearne programe Pjongjanga.

Izvor: RTS

U Narodnoj skupštini održana javna rasprava o kvalitetu vazduha

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Javna rasprava o kvalitetu vazduha u Srbiji pokazuje da smo na putu društvenog konsenzusa o životnoj sredini, ali zdrav život i životno okruženje nisu mogući ukoliko svako od nas svojim ličnim odnosom i promenom navika ne učestvuje u tom značajnom procesu, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan juče, 10. februara, na javnom slušanju Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine.

Ministar je ukazao na brojne uzroke zagađenja vazduha i narušavanja kvaliteta životne sredine, ocenjujući da je javni diskurs o kvalitetu vazduha pokazao dovoljno naraslu kritičku svest javnosti da bi zaštita životne sredine dobila visoki društveni značaj koji joj pripada. Goran Trivan je ukratko upoznao prisutne sa merama Ministarstva za poboljšanje kvaliteta vazduha koje su u toku, kao i sa dugoročnim merama koje će biti realizovane u narednom periodu. Pored zakonodavnog okvira, od velikog značaja je precizno utvrđivanje kvaliteta vazduha, zbog čega će Ministarstvo u ovoj godini izdvojiti još 25 miliona dinara za nabavku mernih stanica, pored već izdvojenih sredstava koja su upotrebljena za nabavku mernih stanica u Novom Pazaru i Vršcu, istakao je ministar. Protekle godine Ministarstvo je podržalo projekte lokalnih samouprava na osnovu kojih je pošumljeno 280 hektara, a ove godine će dodeliti još 41 milion dinara, čime će se obezbediti nove površine pod šumom u Srbiji. U pripremi je propis na osnovu kojeg će biti omogućena dodela subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila što je paradigma volje države da investira u saobraćaj, rekao je Trivan i najavio da će Ministarstvo, imajući u vidu predloge i inicijative zainteresovanih građana i asocijacija, razmotriti mogućnosti za uvođenje olakšica onima koji bi se opredelili za vozila na gas.

Kako je naglasio ministar Trivan, potrebno je ugraditi zaštite životne sredine u sve sektorske politike, i ekološke principe primenjivati i kroz redukciju saobraćaja, zatvaranja individualnih ložišta i priključivanje domaćinstava na sistem daljinskog grejanja, kontrolu i ograničenje industrijske emisije, urbanizam, i druge mere, a zbog složenosti ovih pitanja, njihovo rešavanje kroz rad komisije Vlade Republike Srbije je pravi put, jer Ministarstvo zaštite životne sredine u ovom procesu ne može biti samo.

Maja Gojković, predsednica Odbora za zaštitu životne sredine NS RS i predsednica Narodne skupštine, rekla je da je javno slušanje Odbora koje je inicirala neformalna Zelena poslanička grupa, okupilo predstavnike relevantnih institucija za životnu sredinu, kako bi zajedno potražili odgovore na pitanja od interesa za sve građane Srbije. Kako je istakla, država ulaže u životnu sredinu, i navela primer EPS-a koji je uložio više od 475,6 miliona evra u ove projekte, ali je Odbor spreman i da radi na daljem poboljšanju zakonodavnog okvira, gde je u izgledu usvajanje više značajnih zakonskih propisa.

Energetski sektor jedan je od najznačajnijih za stanje životne sredine i kvalitet vazduha, zbog čega energetske kompanije ulažu velika sredstva u ovu oblast, rekao je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić u svom obraćanju. Antić je naglasio da emisije polutanata iz termoelektrana nisu učestvovale u poslednjem talasu pogoršanja kvaliteta vazduha, ali da u ovom sektoru, pored poboljšanja koja su evidentna, mora da se radi na postrojenjima za odsumporavanje, što je projekat koji zahteva velika sredstva i dugo vreme realizacije od 35 meseci. On je, između ostalog, naveo da su u toku projekti na modernizaciji postojećih kapaciteta vredni 475 miliona evra, da se nastavlja sa merenjem energetskog miksa, i radi ozbiljno na gasifikacije Sbije, na šta je do sada uloženo više od 500 miliona evra.

Grad Beograd je u odgovoru na pogoršanje kvaliteta vazduha utvrdio plan za smanjenje zagađenja koji obuhvata 43 mere koje će biti sprovedene u narednih pet godina, rekao je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda. Među brojnim merama, on je najavio početak izgradnje metroa za kraj ove godine, uvođenje rečnog prevoza, stimulisanje vozača električnih i hibridnih vozila uvođenjem još 17 elektropunjača i besplatnim parkiranjem u garažama, podsticaj „zelenoj“ gradnji, itd.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ambasador Misije OEBS-a u Srbiji Andrea Oricio naglasio je značaj učešća građana u realizaciji politika na zaštiti životne sredine, i uspostavljanja dijaloga koji će doprineti jačanju svesti o značaju zdrave životne sredine.

Stručni osvrt na problem zagađenja vazduha izneli su eminentni stručnjaci, Milenko Jovanović iz Agencije za zaštitu životne sredine, Uroš Rakić iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ i prof. dr Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Popunjena sala i brojna pitanja prisutnih ukazali su na veliki značaj i visoku zainteresovanost javnosti za ovu temu, a nakon svih izlaganja i diskusije, nametnulo se opšte uverenje da je za kvalitet vazduha presudno da mere koje budu preduzimane pokažu očekivane rezultate, kako bi omogućili narednim pokoljenjima da udišu čist vazduh.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Italija zaustavlja ilegalni izvoz otpada u Maleziju

Foto-ilustracija: Unsplash (Hoan Ho)

Vlada Italije tražila je da se zaustavi ilegalni izvoz plastičnog otpada u Maleziju. Italija je šesti najveći izvoznik plastičnog otpada u ovu zemlju jugoistočne Azije.

Kina je 2017. godine sprovela zabranu unošenja otpada iz drugih zemalja i od tada je uvoz u Maleziju porastao.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bas Emmen)

Nedavno je sprovedeno istraživanje o negativnom uticaju na životnu sredinu i zdravlje zemlje koja već dugo predstavlja “svetsku deponiju” i rezultati su naveli mnoge zemlje da odustanu od ove prakse. Pritom predstavnici Grinpisa u Italiji otkrili su da su gotovo polovinu otpada koji je od januara do septembra prošle godine ova zemlja poslala Maleziji primile kompanije koje ne posluju legalno.

Zakon Evropske unije predviđa da članice mogu da izvoze plastičan otpad u zemlje van EU samo ukoliko je recikliran, a kompanije koje se bave reciklažom moraju da se pridržavaju svih evropskih standarda.

Najavljeno je i da će oni koji se bave ilegalnom trgovinom plastikom snosiće posledice.

Veliki problem predstavlja nedostatak kapaciteta za reciklažu zemalja koje primaju otpad. Kao posledica, javlja se i odbacivanje i paljenje velikog dela plastike, što zagađuje vazduh i zemljište. Primetan je i povećan broj respiratornih problema u mestima u kojima se nalaze ilegalne fabrike u kojima se plastični otpad tretira na ovaj način.

Ujedinjene nacije su nakon Bazelske konvencije sklopile sporazum kojem je cilj da ograniči isporuke plastike koja se ne može reciklirati za siromašne zemlje.

Od 2021. godine zemlje izvoznice moraće da dobiju saglasnost vlada zemalja koje primaju kontaminirani, mešani ili reciklirani plastični otpad.

Iako proizvođači plastičnog otpada snose odgovornost gde će taj otpad na kraju završiti, ukoliko prime dokument na kojem se potvrđuje da je otpad recikliran, biće pravno bezbedni, što dodatno otežava posao “ulaska u trag” ilegalnom transportu plastičnog otpada.

Jelena Cvetić