Home Blog Page 57

Med iz ruke pčelara je najbolji – Evropski savez u borbi protiv polovine falsifikata

Foto-ilustracija: Unsplash (Art Rachen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Arwin Neil Baichoo)

U Beogradu se osniva Evropski pčelarski savez. Idejni pokretač Boštjan Noč, predsednik Pčelarskog saveza Slovenije, kaže za RTS da na tržištu ima 50 odsto falsifikovanog meda, a da ga ljudi uopšte ne prepoznaju. Zbog toga će prvi zadatak saveza biti uvođenje jedinstvene metode i laboratorije u Evropi koja će utvrđivati lažni med. Kaže da je danas najbolji med onaj kupljen direktno iz ruke pčelara.

Osnivanje Evropskog saveza za pčelare je poseban, istorijski dan. Boštjan Noč kaže da je jedini motiv da se udruživanjem očuvaju pčele i pčelari i što je još bitnije – zaštite potrošača.

,,Mi znamo da su klimatske promene, da pčele bez pčelara ne mogu preživeti, a pčelar je u veoma teškoj situaciji“, upozorava Noč.

Kako prepoznati falsifikat

Na svetskom tržištu ima 50 odsto falsifikata meda, ljudi ga uopšte ne prepoznaju, a taj med pčele ni videle nisu. Noč ističe da je najveći problem što falsifikovani med i laboratorije teško prepoznaju.

,,Taj med ne vredi ništa, to nije med, to se ne sme zvati med. To je neka šećerna smeša. Danas je idealna prilika na tržištu da potrošači direktno iz ruke pčelara kupuju pravi med. I ja uvek kažem, najbolji med bilo gde u svetu je direktno iz ruke pčelara“, savetuje pčelar.

Jedan od prvih zadataka na kojima će raditi Evropski savez pčelara je uvođenje jedinstvene metode i laboratorije koja će za celu Evropu utvrđivati šta je falsifikat meda.

,,Zbog oprašivanja, 30 posto hrane ne bi bilo, ako ne bi bilo pčela. Evropa treba da uvede kvote za uvoz meda iz trećih država, jer samo na takav način pčelarstvo može preživeti. Bez pčelara i pčela, nema hrane“, ukazuje Noč.

Pročitajte još:

Trovanje pčela pesticidima

Foto-ilustracija: Pixabay (Maxime Gilbert)

Jedan od velikih problema je i nekontrolisano trovanje pčela pesticidima. Noč smatra da cela Evropa mora za pčelarstvo imati ista pravila. To znači da cela Evropa mora ukloniti sve ono što šteti pčelama i uvesti strože standarde.

,,Još jednom kažem, ako ne radimo svi za jedno, svi za pčele, svi za to, onda neće biti hrane. Mi znamo da u svetu ima puno gladnih. To ne želi niko, pa ni najmanji pčelari. Tako da danas je istorijski dan“, ističe slovenački pčelar.

Ukazuje da pčele i pčelari ne poznaju granice, zbog čega je evropski savez veoma nužan.

,,Sada ima 26 udruga. Ja želim da se priključe ostale evropske zemlje, jer jači smo kad smo zajedno. Ne vidimo politike, ne vidimo granice, jer radimo nešto dobro za prirodu i za naše potrošače. Sarađivaćemo i sa Svetskim savezom“, poručuje Boštjan Noč.

Izvor: RTS

Pravo i zelena energija su dobitna kombinacija

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: BD2P

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue Udruženja OIE SRBIJA sa ciljem da podstaknemo mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Milica Pešterić, partnerka u advokatskoj kancelariji Bojović Drašković Popović & Partners, za energetiku u širem smislu zainteresovana je oduvek – još otkako je u školi bila polaznica istraživačke stanice „Petnica“.

Tokom studija privremeno se udaljila od energetike, stekavši zvanje diplomiranog pravnika na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, ali ju je prvo zaposlenje u Naftnoj industriji Srbije (NIS) dovelo nazad, kroz pravnu podršku energetici.

Tu je i danas, kao advokatica i partnerka u kancelariji Bojović Drašković Popović & Partners. Njen glavni fokus su oblasti prava energetike, ugovornog prava, kao i privrednog prava uopšte.

U oblasti privrednog prava usavršavala se na Kembridž univerzitetu u Engleskoj, gde je apsolvirala i koncept rodne ravnopravnosti. Šta je tamo naučila, kakav je položaj žena u advokaturi Srbije, zašto savetuje mladim devojkama da spoje pravo i zelenu energiju, ali i čime se rukovodi u modnom dizajnu, kojim se bavi u slobodno vreme, Milica Pešterić otkriva za portal OIE Srbija.

Pročitajte još:

Da li ste, prilikom upisivanja Pravnog fakulteta, bili zainteresovani za energetiku ili je specijalizovanje za ovu oblast došlo spletom nekih drugih okolnosti?

– S obzirom na to da sam kao đak bila polaznica istraživačke stanice „Petnica“, seminar geologije, moglo bi se reći da sam za energetiku u širem smislu bila zainteresovana oduvek. Međutim, nakon „Petnice“ sam odlučila da upišem Pravni fakultet, a ne neke od inženjerskih studija koje bi me direktno povezale sa energetikom. Tokom osnovnih i master studija sam se privremeno udaljila od energetike, ali me je moje prvo zaposlenje u Naftnoj industriji Srbije (NIS) dovelo nazad, kroz pravnu podršku energetici, a tu sam, kao advokatica i partnerka, i danas.

Kakav je položaj žena u advokaturi Srbije?

– Mislim da je dobar. Međutim, treba reći da su advokatice, uz minimalne izuzetke u slučaju kada su članice advokatskog ortačkog društva, preduzetnice. Pored neizvesnosti koju ovaj status nosi u slučaju sprečenosti za rad ili uzimanja kredita, što je karakteristično za oba pola, položaj advokatica je dodatno otežan u slučaju odsustvovanja zbog rađanja deteta, odnosno trudničkog bolovanja i porodiljskog odsustva.

Ako analiziramo samo korporativnu advokaturu, mogu da kažem da su advokatice isto ili slično pozicionirane kao i advokati, u smislu zarade i pozicije, tj. da uspeh zavisi od njih, a ne od podele uloga i zasluga po osnovu pola.

Foto: Privatna arhiva

S obzirom na to da ste specijalizovani za pravo u energetici, da li su u tom sektoru dominantnije žene ili muškarci?

– Uzimajući u obzir samo korporativno-pravni sektor vezan za pravo energetike, uočavam malu prednost u korist kolega, ali i tendenciju porasta broja koleginica na rukovodećim pozicijama u pravu energetike.

Radili ste u kompaniji koja je evropski gigant za sektor nafte i gasa. Kakav je položaj žena u tom sektoru?

– Moj utisak, iz vremena kada sam radila kao pravnik angažovan u sektoru nafte i gasa, jeste da je broj žena zaposlenih na rukovodećim pozicijama i žena uopšte bio značajan, u svim sektorima, ne samo pravnom, a mislim da je jednakost bila dostignuta i u pogledu zarade. Žene su se „pitale“ u tom biznisu, ako smem tako da se izrazim. Što se tiče pravne funkcije, sada više nego pre, s obzirom na to da je rukovodilac funkcije – koleginica.

Usavršavali ste se na Kembridž univerzitetu u Engleskoj. Da li ste primetili razliku u odnosu na Srbiju u pogledu rodne ravnopravnosti?

– Rodna ravnopravnost nije koncept koji sam naučila u inostranstvu, već upravo u Srbiji, na različitim obukama u nevladinom sektoru, sredinom dvehiljaditih. Primena tih principa u praksi je prisutna tek sada u punom kapacitetu, gotovo dvadeset godina kasnije. Što se tiče obrazovnog sistema Engleske, a mogu da se osvrnem samo na studentski život, rodna ravnopravnost se poštuje i o tome se vodi računa u svim aspektima organizacije studiranja, od prijema na fakultet pa nadalje. Mizogino ponašanje, seksistički komentari i bilo koji omalovažavajući odnos prema koleginicama je, ako ne iskorenjen, a onda na nivou neprijatnog izuzetka i strogo društveno i formalno sankcionisan, a predstavlja i reputacioni rizik. Napomenula bih jedino da je potrebno da se studentkinje više  motivišu za upis STEM (science-technology-engineering-mathematics) studija, kako bi se i u ovim akademskim oblastima postigla ravnopravnost polova.

Koliko ste zadovoljni regulatornim okvirom u oblasti OIE u Srbiji? Da li vidite prostor za unapređenje?

– Nakon godina pravne nesigurnosti i blokade projekata iz OIE, od 2021. godine naovamo možemo reći da su učinjeni značajni koraci u ovoj oblasti. Očigledno se temeljno radi na regulativi u oblasti OIE, i mada se i greši ( a ko radi taj i greši), ipak pozitivno ocenjujem napredak u razvoju regulative u oblasti OIE.

Prostora za unapređenje uvek ima i smatram da investitori kao zainteresovane strane, uvek na vreme ukažu na potrebe izmena propisa u čemu aktivno i učestvuju.

Moje očekivanje je da se uspostavi dugoročna stabilnost i predvidivost regulativnog okvira, odnosno da se obezbedi povoljna investiciona klima na održiv i ekološki prihvatljiv način.

Foto: Đorđe Tomić

U koje OIE projekte ste trenutno uključeni?

– Uključeni smo u više projekata iz oblasti OIE, ali bismo posebno istakli saradnju sa CWP-om na njihovim projektima u Republici Srbiji.

Da li savetujete mladim pravnicama da prve poslove traže u sektoru zelene energije i održivog razvoja?

– Apsolutno. Bavljenje pravom je generalno perspektivno, ali kombinovano sa nečim toliko atraktivnim i neophodnim kao što je zelena energija, predstavlja svakako pun pogodak.

U slobodno vreme bavite se modnim dizajnom, a učestvovali ste na Nedeljama mode u Beogradu i Torinu. Kakav je Vaš odnos prema modi, i sa aspekta kupca i dizajnera?

– Osnovni pristup i sa aspekta kupca i dizajnera, i iz ugla održivosti, a i dobrog stila, morao bi biti „manje je više“ (the less is more). Pod ovim pre svega mislim na proizvodnju (izradu) i kupovinu odevnih predmeta od kvalitetnih materijala koji se duže čuvaju i nose, a ne odbacuju lako, a poželjno i prerađenih ili recikliranih od starijih odevnih predmeta. Takođe, nerobovanje trendu i okretanje vintage ili second hand konceptu.

Izvor: OIE Srbija

Mlekomap: Sveže mleko nadohvat ruke

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

U srcu Srbije, jedan tim entuzijasta je oživeo ideju koja na specifičan način spaja male proizvođače i potrošače mleka. Reč je o projektu nazvanom Mlekomap, osmišljenom kao neprofitna platforma za povezivanje proizvođača mleka i kupaca, koji na taj način mogu imati dostupno, sveže i domaće mleko. Aleksandar Džavrić, softverski inženjer i vizionar ovog projekta, došao je na ovu ideju početkom 2023. godine, a potom je uz podršku Miloša Jovanova i njegovog preduzeća Green friends, projekat i ostvaren.

Mlekomap donosi niz prednosti za obe strane. Uz pomoć njihove mape upoznajete se sa lokacijama registrovanih gazdinstava koji proizvode mlečne proizvode.

Kontaktiranjem obližnjih farmi rađa se dalji dogovor sa potencijalnim kupcima.

Proces registracije za proizvođače je jednostavan — gazdinstvo se prijavljuje, popunjava formular koji je dostupan na platformi Mlekomap-a, zatim tim proverava dostavljene informacije, i na kraju odobrava dodavanje proizvođača na mapu.

Što se tiče cene i provere kvaliteta, to je stvar dogovora između kupca i prodavca, ukoliko se kupci žale na nekog prodavca, mi to proverimo i reagujemo po potrebi, premda takav slučaj nije bio, već su pristizale isključivo pohvale — rekao je Aleksandar Džavrić.

U FOKUSU:

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

Sama mapa nema teritorijalnih ograničenja, dokle god je u okvirima zakona države u kojoj se prodaja vrši. Ništa bolje stanje domaćeg mlekarstva nije ni u mestima u regionu. Ukoliko ovaj projekat može da osveži neki domaći porodični biznis, oživi neko gazdinstvo, pa čak i sela, ideja da se proširi na region, ukoliko zakoni omogućavaju, zvuči zaista lepo.

U Srbiji pored stotina farmi postoji registrovano i nekoliko mlekomata. Sami mlekomati su automatizovani uređaji dizajnirani za prodaju svežeg mleka direktno potrošačima, bez posrednika. Ovi uređaji se često nalaze u centralnim delovima gradova i omogućavaju potrošačima lak pristup svežem mleku bez potrebe za direktnim kontaktom sa proizvođačem — međutim, nije tako jednostavno ni povoljno nabaviti ga, zbog čega se mnoga gazdinstva još uvek odlučuju na direktnu prodaju. Mlekomati su dostupni 24/7, što znači da potrošači mogu kupovati mleko kad god im je potrebno, bez obzira na radno vreme.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Konferencija ArchyEnergy 2024 – Zelena arhitektura za održivu energetsku budućnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Regionalna konferencija sa izložbom –  ArchyEnergy 2024, na temu „Zelena arhitektura za održivu energetsku budućnost“ održaće se 8-9. aprila u Master Centru u Novom Sadu.

Reč je o stručnoj konferenciji, namenjenoj arhitektama, projektnim biroima, investitorima i građevinskim kompanijama.

Sajam, sa druge strane, otvoren je za širu publiku i pruža mogućnost interakcije sa širokim spektrom posetioca.

Zelena gradnja, energetski efikasni građevinski materijali, mobilne i montažne kuće, rešenja za smart home, zelene fasade, izolacija, podovi, prozori i vrata, rasveta, aluminijumski i PVC sistemi, održiva energija: toplotne pumpe i solarni paneli, softveri, predstavljanje arhitektonskih projekata i primera dobra prakse – deo su širokog spektra tema koje će se obraditi na konferenciji.

Kompanije svoje usluge i proizvode predstavljaju putem izložbenih štandova i učešćem na panelima.

Konferencija je otvorenog tipa, sa slobodnim ulazom.

Za više informacija o konferenciji možete videti na linku.

Energetski portal

EIB Global 2023. godine investirao rekordne 1,2 milijarde evra na Zapadnom Balkanu

Foto: EIB
Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

EIB Global, finansijski ogranak Evropske investicione banke (EIB) za aktivnosti izvan Evropske unije, investirao je rekordne 1,2 milijarde evra širom Zapadnog Balkana 2023. godine (365 miliona evra više nego 2022). Investicije su namenjene projektima održive i energetske tranzicije koji podržavaju pristupanje regiona Evropskoj Uniji (EU), ekonomske i klimatske ciljeve, kao i one u pogledu povezanosti.

„Finansijska sredstva potpisana su za projekte u okviru Ekonomsko-investicionog plana i inicijative Globalni izlaz, strateškog instrumenta EU za premošćavanje infrastrukturnih nedostataka i unapređenje životnog standarda. U bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, drago nam je da smo mogli da obezbedimo bespovratna sredstva u iznosu od čak 475 miliona evra u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan i inicijative EIB za ekonomsku otpornost,” rekao je Kirijakos Kakuris, potpredsednik EIB odgovoran za region.

Najveći deo sredstava (58 odsto, 693 miliona evra) namenjen je bezbednijem, održivom saobraćaju, odnosno železničkim prugama u Srbiji (sekcija Beograd–Niš) i Severnoj Makedoniji (Kriva Palanka–bugarska granica). Banka EU ugovorila je dodatno finansiranje za modernizaciju gradskog prevoza u Sarajevu i projekat rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja u Srbiji. Za podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) na Zapadnom Balkanu banka je izdvojila 275 miliona evra (23 odsto ukupnog finansiranja u 2023. godini). Preostala sredstva će biti usmerena za projekte u oblasti energetike, vodosnabdevanja, zdravstva i obrazovanja.

Pročitajte još:

„Zahvaljujući saradnji u okviru Tima Evropa sa našim partnerima na Zapadnom Balkanu, Evropskom komisijom i međunarodnim finansijskim institucijama, mogli smo maksimalno da iskoristimo savetodavne i finansijske resurse u korist stanovnika regiona. Pozdravljamo pokretanje novog Razvojnog plana Komisije koji će ubrzati ključne reforme, doneti veći ekonomski prosperitet, napredak u približavanju Evropskoj uniji i jačanje inicijativa poput zajedničkog regionalnog tržišta,” rekao je potpredsednik Kakuris.

Pored finansiranja, Banka je obezbedila tehničku savetodavnu podršku za pripremu i sprovođenje projekta vodosnabdevanja u Tirani, kao i kreditnu liniju za klimatske projekte za male biznise u Severnoj Makedoniji. U okviru programa JASPERS koji finansira EU savetodavna podrška za region će se utrostručiti, sa budžetom od 20 miliona evra za narednih šest godina.

Upravljanje pravičnom zelenom tranzicijom u regionu

Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

U skladu sa klimatskim ciljevima EIB, 61 odsto projekata ugovorenih za Zapadni Balkan prošle godine neposredno je doprinelo klimatskom delovanju i održivosti životne sredine. Banka EU je pokrenula nove projekte u oblastima obnovljive energije, energetske efikasnosti i održive energetske infrastrukture.

Na konferenciji o klimatskim promenama COP28 EIB Global je predstavio novi pristup pravičnoj tranziciji i pravičnoj otpornosti s ciljem povećanja finansijske i savetodavne usluge na globalnom nivou, koji će se najpre primeniti i u Bosni i Hercegovini, Kosovu*, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji. Banka se pridružila i potpisnicima Deklaracije o investicionoj platformi pravične tranzicije za Severnu Makedoniju, sa ciljem da se do 2030. godine mobiliše do tri milijarde evra kako bi se ubrzalo uvođenje 1,7 GW kapaciteta obnovljive energije.

Pristupačno i inovativno finansiranje za mala preduzeća

U saradnji sa komercijalnim bankama i nacionalnim institucijama, kao što je Razvojna banka Severne Makedonije, EIB Global je obezbedio 275 miliona evra u obliku povoljnih kredita za mala i srednja preduzeća kako bi im pomogao u proširenju poslovanja i otvaranju novih radnih mesta, uz istovremeno poboljšanje njihovog društvenog i klimatskog uticaja. Neke kreditne linije uključuju i klimatske aktivnosti, podržavajući projekte u oblasti čiste energije u privatnom sektoru.

Za inovativnu kreditnu liniju sa pozitivnim društvenim uticajem pokrenutu 2020. godine u zemljama Zapadnog Balkana, banci EU je 2023. godine dodeljena prestižna Uxolo nagrada. Taj zajam podstiče zapošljavanje mladih, rodnu ravnopravnost i socijalno inkluzivne prakse, sa finansijskim podsticajima za preduzeća koja ispune ciljeve u pogledu dugoročnog zapošljavanja.

Na kraju treba da napomenuti da je Evropski investicioni fond (EIF), deo Grupacije EIB, počeo sa sprovođenjem Garantne linije za otpornost MSP u okviru WBEDIF programa, za koju se očekuje da će obezbediti oko 700 miliona za male biznise u regionu. Grupacija EIB je do sada u privatni sektor na Zapadnom Balkanu investirala više od šest milijardi evra.

Izvor: EIB Global

Završen drugi Balkan Solar Summit

Foto: Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

U Banskom Dvoru održan je drugi po redu Balkan Solar Summit, a sudeći po reakcijama publike, stručne javnosti, predavača i sponzora – nadmašena su očekivanja i postavljeni dobri temelji za naredno izdanje koje nas očekuje 27.i 28.2.2025. godine.

Nakon panela „Zeleni pasoš – Novi imperativ poslovanja u klimatskoj eri“ moderator Goran Janjić zaključio je da su kompanije u BiH i regionu pred izazovima transformacije ka klimatski održivim modelima poslovanja. Istakao je da je potrebno unaprediti informisanost o implikacijama globalnih regulativa, koje posredno utiču na perspektive njihovog poslovanja, posebno na zapadnom tržištu, a kroz zahteve vodećih evropskih kompanija sa kojima posluju.

„Razumevanje ovog imperativa će u velikoj meri odlučiti njihovu uspešnost u godinama koje slede”, istakao je on.

Ovo je upravo tema kojom će se i Balkan Solar Summit baviti u narednom periodu.

Moderator Ivica Jakić, nakon panela „Vodonik kao energent dekarbonizacije industrije i prometa“ zaključio je „Panel na Balkan Summitu o vodoniku kao energentu industrije i prometa je pokazao spremnost BiH da ide u dekarbonizaciju industrije i prometa. Izgradnja prve solarne elektrane od 60 MW u Prozoru/Rami koja će proizvoditi vodonik za potrebe čelične i cementne industrije, govori o novom smeru energije iz solarne elektrane. Uz to i pripremni radovi na proizvodnji prvog elektrolizera u gorivnog članka govore o putu razvoja industrije u BiH.“

Pročitajte još:

Direktorka Summita, Milena Mijatović zahvalila se svim učesnicima na poverenju.

„Mi ćemo odmah krenuti sa planovima za naredni Summit, jer smo i mi ove godine puno naučili o temama koje je važno pokrenuti. Sigurni smo da je ovaj događaj bio potreban regionu, što je pokazalo i ogromno interesovanje i ove, ali i prošle godine. Na nama je da, kao pravi Game Changeri, nastavimo da pomeramo granice“, istakla je ona.

Kako je bilo u ova dva dana pogledajte na društvenim mrežama Summita. Sve informacije o ovogodišnjim temama potražite na www.solarsummit.ba.

Izvor: Balkan Solar Summit

Cirkularna ekonomija i bankarstvo

Foto: ProCredit banka
Foto: ProCredit banka

Cirkularna ekonomija stavlja tačku na koncept eksploatiši — proizvedi — upotrebi — baci. Kako to obično biva, postali smo svesni klimatskih promena, neverovatne količine otpada koja nas okružuje i strahovitog zagađenja — tek kad je situacija postala alarmantna. Upravo je misija cirkularne ekonomije da se ponovo promisli šta je to otpad i da li se otpad može dalje upotrebiti kao sirovina. No, cirkularna ekonomija ne staje tu, ona insistira na sistemskoj primeni takozvana 3R principa — recycle (recikliraj), reuse (ponovno upotrebi), i reduce (smanji) upotrebu resursa. Cirkularna ekonomija je odgovor na poziv da se zamislimo, pogledamo oko sebe i shvatimo da moramo racionalnije raspolagati resursima.

Cirkularna ekonomija u bankarskom sektoru

— Verovatno je isuviše rano oceniti kolika je uloga bankarskog sektora u implementaciji cirkularne ekonomije u Srbiji. Napredak u pravcu održivog poslovanja i implementacije ESG standarda sigurno postoji. Ipak, izvesno je da će tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji biti zahtevna i dugotrajna, ali u ProCredit banci verujemo da ćemo atraktivnijim uslovima finansiranja zelenih projekata i ličnim primerom motivisati preduzeća da ulože u ekološki odgovorno i održivo poslovanje — rekao je Dragan Reščik, šef Odeljenja za HR i marketing ProCredit banke.

ProCredit banka u saradnji sa GEFF nudi do 20 odsto povrata novca za finansiranje zelenih projekata, ali istovremeno se vodi i listom isključenih delatnosti, te u skladu sa procenjenim uticajem na životnu sredinu i održivi razvoj selektuje projekte koje finansira. Pored toga, ProCredit savetnici za biznis klijente pružaju čitav set usluga. Kontinuiranom obukom oni se osnažuju da budu savetnici preduzećima u pravom smislu, te da shodno biznis modelu klijenta ponude rešenja za unapređivanje energetske efikasnosti.

U FOKUSU:

— Zelena energija i odgovorno upravljanje resursima nisu, nažalost, kratkoročno najjeftinija opcija. Ipak, dugoročni prinos i društveni značaj ovih investicija nadomešćuju i uveliko premašuju tu investiciju. Ekspertizom, individualnim pristupom i višegodišnjim iskustvom savetnici su uspeli da osnaže klijente da ozbiljno promisle o savremenim rešenjima upravljanja otpadom i ponosimo se time što u portfoliju imamo kompanije koje se bave recikliranjem plastičnog, metalnog i drugog otpada, ali i kompostiranjem — dodao je Reščik.

Prilagođavanje podrazumeva da u ovoj banci dva puta promisle da li nešto štampaju, da li su zatvorili prozor prilikom uključivanja klima-uređaja, kako se ophode prema resursima koji su im na raspolaganju.

— Instalirali smo pametna brojila i senzore u sve naše objekte. U svakom trenutku znamo koju količinu vode i struje trošimo, te ukoliko se dogodi neka havarija, možemo reagovati odmah. Bez ovih senzora morali bismo da čekamo sledeći račun za struju ili vodu, da bismo videli da nešto nije u redu, ili da nastane tolika šteta da bude vidljiva golim okom – objašnjava nam Stanislava Milošević iz Odeljenja za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, koje u Banci postoji već deset godina.

ProCredit banka

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Završen Međunarodni popis ptica vodenih staništa 2024. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ravi Singh)
Foto-ilustracija: Unsplash (gary-bendig)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je tokom većeg dela januara 2024. godine sprovelo Međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC). U akciji je širom Srbije učestvovalo preko 120 ornitologa, članova i volontera, a istraživani su svi najvažniji lokaliteti na kojima se okupljaju patke, guske, galebovi, ždralovi, šljukarice. Ukupno je obiđeno preko 1.000 lokaliteta, a pored ptica beleženo je i stanje njihovih staništa. Uporedo sa IWC-om u periodu od 12. do 15. januara organizovan je i Sinhroni popis ptica grabljivica u Panonskoj niziji, a kod nas je ovo dodatno istraživanje sprovedeno u delovima Bačke, Banata i Srema.

„Krajem prethodne godine održali smo obuke za popis ptica vodenih staništa u Zaječaru, Požegi, Deronjama, Novom Sadu, Kragujevcu, Apatinu i Beogradu, a kao rezultat toga ove godine su nam se priključili novi saradnici koji su zajedno sa našim iskusnim popisivačima uspeli da obiđu zaista veliki broj lokaliteta širom Srbije. Ponovo je najveći poduhvat bio obilazak celokupnog toka Dunava sa priobaljima, od mađarske do bugarske granice, kao i simultana brojanja galebova, malih vranaca i gusaka kod Dubovca, Beograda i Novog Sada. Ipak, na Dunavu ne zimuje ni polovina ptica koje su prisutne na našim vodama, tako da je bilo još mnogo drugih izazova. Ove sezone januar je bio hladan i uglavnom suv, tako da smo izbegli maglu, duboke snegove i zaleđene puteve što je značajno olakšalo bezbednost i rad na terenu“, kaže Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Pročitajte još:

Terenci i volonteri DZPPS-a su pojedine lokalitete obilazili u saradnji sa upravljačima i čuvarima zaštićenih područja i drugim institucijama koje se bave zaštitom prirode i vodama. Ptice su popisivane sa brodova, iz automobila ili pešaka, a brojane su patke, guske, labudovi, gnjurci, ronci, čaplje, galebovi i ostale ptice koje borave na vodama ili uz njih.

Foto-ilustracija: Pixabay (gabicuz)

„Fokus je kao i prethodnih godina bio usmeren na najznačajnija okupljališta ptica i zaštićena područja gde smo zajedno sa upravljačima rezervata i korisnicima voda radili na terenu. Tu bi posebno izdvojili Direkciju za vodne puteve „Plovput“, Ustanovu „Rezervati prirode Zrenjanin“, Javno preduzeće „Vojvodinašume“, Pokret gorana Sremske Mitrovice, Društvo za zaštitu životne sredine „Okanj“, Turističku organizaciju opštine Surdulica i Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo svim našim saradnicima, kao i svima koji su i na najmanji način pomogli naše članove i volontere. Ove godine smo za obuke i rad na terenu ponovo uspeli da obezbedimo značajnu finansijsku pomoć od fondacije Tour du Valat iz Francuske i kompanije “PETERZOMER B.V.“ iz Holandije“, dodaje Šćiban.

Kao i ranijih godina dve najbrojnije vrste bile su gluvara i obični galeb, dok su sve ostale bile znatno malobrojnije. Ovaj januar ističe se neuobičajeno velikom brojnošću plovke kašikare, crnotrbe sprutke i crnih lunja, inače vrlo malobrojnih zimovalica. Specifična je i masovna pojava ritskih sova kakva kod nas godinama nije bila beležena – evidentirano je preko 100 jedinki i jata od skoro 30 ptica. Na zimovanju u Srbiji su po prvi put potvrđene dve vrste – veliki morski gnjurac i srebrni vivak. Od ostalih retkih zimovalica sa severa beleženi su još mali labudovi, baršunasti turpani, srednji ronci, ušati gnjurci, crna roda, gakovi, čaplje govedarke, crni orlovi, riđe lunje, crni galeb, sabljarke, zlatni vivci i sprudnici ubojice.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Dominantna pojava je zabrinjavajuće opadanje brojnosti gluvare i liske na svim obiđenim staništima. Na svim rekama je evidentirano veliko zagađenje i komunalni otpad svuda duž naših vodotokova, a posebno Dunava, Zapadne i Južne Morave, Ibra. Ilegalno uzurpiranje priobalja jezera i reka, hemijsko zagađenje, nova preoravanja slatina i vlažnih livada veliki su problem kako za ptice, tako i ljude jer predstavljaju izrazito negativan odnos prema vodi kao prirodnom resursu. Na većini vodenih staništa u zemlji redovno se sprovodi lov, a beleženo je i nekoliko slučajeva krivolova i ribokrađe, usled čega su na gotovo svim vodama ptice izuzetno plašljive i malobrojne. Neke vode su intenzivno eksploatisane privrednim ribolovom, ribokrađom i zagađenjem, a posle se za nedostatak ribe optužuju kormorani i druge ribojedne ptice. Prosto zaprepasti kada na deonici Dunava na 10 kilometara rečnog toka ne zabeležite ni 100 jedinki pataka, galebova, kormorana ili labudova“, pojašnjava Marko Šćiban iz DZPPS.

Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih koraka u zaštiti populacija divljih ptica, lovnih vrsta na međunarodnom nivou i uopšte značaja vodenih staništa za očuvanje biodiverziteta. Podaci koje ornitolozi u Srbiji prikupe na kraju se objedinjuju i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija Wetlands International iz Holandije, te kasnije implementiraju u Bernsku, Bonsku, Ramsarsku i AEWA konvenciju. Nama u narednom periodu predstoji prikupljanje i obrada podataka sa terena, dok su podaci sa Panonskog popisa ptica grabljivica već prosleđeni koordinatorima iz Mađarske i biće naknadno objavljeni.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

RE-Source Croatia HUB 2024. održaće se u martu

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Gucklhorn)
Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

II Regionalna konferencija RE-Source Croatia HUB 2024. posvećena razvoju PPA ugovora, biće održana 15.3.2024. godine u Hotelu Sheraton u Zagrebu, u okviru organizacije Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) kao nosilac RE-Source platforme za Hrvatsku i region.

Konferencija je značajan događaj za firme koje teže da osiguraju dugotrajno i stabilno snabdevanje električnom energijom, uz predvidive troškove struje.

U situaciji kada izgradnja sopstvene elektrane za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora nije moguća zbog različitih faktora poput nedostatka vremena, stručnog znanja ili finansijskih sredstava, postoji alternativno rešenje. Zainteresovane firme mogu potražiti proizvođače energije iz obnovljivih izvora i sklopiti ugovore o kupovini električne energije, poznate kao PPA ugovori. Pomenuti ugovori su mnogobrojnim firmama omogućile da osiguraju do 100 odsto svojih energetskih potreba po fiksnim otkupnim cenama za duži vremenski period, čime se firme štite od budućih povećanja cena električne energije.

Prošlogodišnja konferencija RE-Source 2023. Zagreb okupila je preko 350 učesnika na ovu temu i dokazala da ključ zelene tranzicije leži upravo u razvoju PPA ugovora.

Novost ove regionalne konferencije su B2B susreti za koje je osiguran poseban prostor. B2B susreti pružaju jedinstvenu priliku kupcima obnovljive energije i proizvođačima čiste energije da se povežu kako bi osigurali energetske potrebe.

 Program konferencije i ostale informacije možete pronaći OVDE.

Energetski portal

Kako EU podstiče cilj smanjenja neto GHG emisija od 90 odsto do 2040

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)
Foto-ilustracija: Pixabay (catazul)

Evropska komisija objavila je preporuke za ostvarenje smanjenja neto emisija gasova staklene bašte od 90 odsto do 2040. godine u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Sve ovo ima za cilj da Evropska unija postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Kako bi se postiglo pomenuto smanjenje do 2040. godine, potrebno je sprovesti nekoliko radnji.

Kao prvo navodi se da je potrebno u potpunosti implementirati postojeće zakone Evropske unije za smanjenje emisija za najmanje 55 odsto do 2030. godine.

Dekarbonizacija industrije, druga je potrebna akcija, pri tome to treba učiniti oslanjajući se na postojeće snage kao što su energija vetra ili hidroenergija. Kako bi se ovo pospešilo, Komisija je predložila nove mere za upravljanje emisijama ugljenika od strane industrije u Evropskoj uniji, što će dovesti do ulaganja u tehnologije koje mogu da hvataju i skladište ugljenik i ponovo ga koriste.

Pročitajte još:

Treće predstavlja povećanje domaće proizvodnje u sektorima rasta kao što su baterije, električna vozila, toplotne pumpe, solarne ćelije i drugi.

U celoj ovoj tranziciji potrebno je u srži zadržati pravičnost, solidarnost i socijalne politike, pomažući ugroženim građanima, regionima, preduzećima i radnicima kroz alate kao što su Fond za socijalnu klimu (eng Social Climate Fund) i Fond za pravednu tranziciju (eng Just Transition Fund)

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Na kraju, treba imati otvoren dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući poljoprivrednike, preduzeća, socijalne partnere i građane.

Kako se navodi na sajtu Komisije, klimatske promene su u poslednjih pet godina prouzrokovale ekonomsku štetu od oko 170 milijardi evra. Troškovi i uticaji koje proizvodi na ljude su sve veći i vidljiviji. Zbog toga je potrebno da se otpornost Evrope na buduće krize pojača odmah, što podrazumeva i manju zavisnost od uvoza fosilnih goriva.

Postavljeni ciljevi uključuju pomoć evropskoj industriji, investitorima, građanima i vladama da donesu odluke u ovoj deceniji koje će održati Evropsku uniju na putu da ispuni svoj cilj klimatske neutralnosti 2050. godine.

O cilju će se sada razgovarati sa Evropskim parlamentom i državama članicama, a naredna Komisija će na osnovu toga izneti zakonske predloge.

Energetski portal

Uz podršku GIZ-a i Ministarstva puštena u rad fotonaponska solarna elektrana na Centru za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu

Foto: Emilija Jovanović
Foto: Emilija Jovanović

Na krovu Centra za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu postavljena je fotonaponska solarna elektrana koju je na inicijativu Ministarstva rudarstva i energetike ovoj ustanovi donirao GIZ u okviru Nemačko-srpske razvojne saradnje.

„Donacija ove solarne elektrane je primer odgovornog ponašanja prema zajednici, kao i partnerstva srpskih i nemačkih institucija koje doprinosi boljitku društva, a posebno podršci ranjivim grupama kao što su deca sa problemima u ponašanju. Ova elektrana pokriće godišnju potrošnju električne energije Centra, smanjiće potrošnju i emisije CO2 gasova, ali će predstavljati i pokazatelj brige za najmlađe koju treba da im obezbede svi pojedinci i institucije. Hvala GIZ-u što su nam pomogli u realizaciji, elektrana je postavljena u rekordnom roku i nadam se, osim što će smanjiti troškove rada Centra. da će biti i podsetnik korisnicima da nisu sami i da imaju podršku u institucijama, a Ministarstvo rudarstva i enegetike će nastaviti sa podrškom projektima koji su imaju za cilj održiv razvoj i pomoć mladima”, rekla je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Ona je ukazala da Ministarstvo rudarstva i energetike i GIZ sarađuju na unapređenju zakonodavnog okvira za oblasti kupaca-proizvođača električne energije.

Kako je istakla trenutno je registrovano oko 2.700 prozjumera, ukupna instalisana snage ovih elektrana je 42 MW. Broj je u konstantnom porastu, kao i interesovanje građana, jer se sopstvena proizvodnja električne energije iz sunčeve energije ekonomski i ekološki isplati. 

“U narednom periodu radićemo zajedno na sprovođenju mera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u domaćinstvima, stambenim i javnim zgradama”, rekla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarka je rekla da se energetska tranzicija tiče se svih nas, i svi možemo da utičemo na smanjenje potrošnje, kod kuće, na poslu, u javnim ustanovama i zahvalila GIZU na stabilnom partnerstvu na putu dekarbonizacije energetskog sektora.

Daniela Funke, direktorka GIZ-a u Srbiji, rekla je da ta organizacija podržava projekte koji razvijaju upotrebu solarne energije.

„Veliko mi je zadovoljstvo što smo danas posetili zajednički projekat Ministarstva i nemačko-srpske saradnje i jedan od prvih pilot projekata integrisanih rešenja. Pilot projekat se realizuje u Centru za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu. Za GIZ je važno da pokaže tehničku i finansijsku izvodljivost ovakvih projekata, prednosti koje proizilaze iz postavljanja solarnih elektrana, kako bismo podstakli i druge zainteresovane privredne subjekte da se uključe. Osim ove elektrane, podržavamo i razvoj prozjumera u domaćinstvima, stambenim zajednicama i privatnom sektoru. Instalisana solarna elektrana u Centru ima kapacitet od 6 kW i proizvodiće oko 7.400 kWh električne energije godišnje. Očekivana ušteda emisije gasova staklene bašte za vek trajanja elektrane od 25 godine iznosi oko 200 tona CO2 ekvivalenta, što je jednako oko 17 hektara drveća“, rekla je ona.

Igor Jurić, osnivač fondacije „Tijana Jurić“, istakao je značaj okupljanja organizacija i institucija u projektima koji pružaju podršku zlostavljenoj deci.

„Zahvalan sam GIZ-u i Ministarstvu rudarstva i energetike, posebno ministarki Đedović Handanović što su nam izašli u susret, što su nas podržali i pomogli nam da ovaj objekat gde ćemo se baviti problemom nasilja nad decom i među decom bude i energetski efikasan. Ono što mi želimo, jeste da se naša saradnja ovde ne završi. Mi kao organizacija, osim što smo okupili izuzetno stručan tim, koji će se baviti decom, oko sebe želimo da okupimo i veliki broj institucija, organizacija, kompanija i pojedinaca, koji će podržati ovu ideju i zajedno sa nama raditi na rešavanju ovog gorućeg problema u društvu“ rekao je on.

Jurić je dodao da je ideja da ovaj koncept rada uz pomoć države zaživi na teritoriji cele zemlje i da je siguran da će tako i biti.

Energetski portal

Hiljade litara kontaminirane vode iscurelo unutar NE u Fukušimi

Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)
Foto-ilustracija; Unsplash (brice-cooper)

U nuklearnoj elektrani Fukušima Daiči došlo je do tehničkog problema. Kako je saopšteno, radnik kompanije je tokom jutarnje provere ventila otkrio da radioaktivna voda curi iz jednog otvora za prečišćavanje kontaminirane vode, tačnije iz dela za uklanjanje cezijuma iz vode.

Nakon što je otkriven problem oko 08.52 ujutru, preduzete su hitne mere da se curenje zaustavi. Glavni ventil za filtriranu vodu zatvoren je oko 09.10, kako bi se zaustavilo curenje. Tokio Electric Power Company (TEPCO), operater elektrane, potvrdio je da je curenje vode zaustavljeno oko 09.16, navodi u saopštenju Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Međutim, procenjeno je da je oko  5.500 litara radioaktivne vode iscurilo iz japanske nuklearne elektrane Fukušima Daiči. Iako nema znakova kontaminacije van objekta, došlo je do blagog porasta kontaminacije u delu gde je problem lociran, ali u nezabrinjavajućim granicama, kako javlja kompanija. Najveći problem jeste što voda sadrži metale poput cezijuma i stroncijuma, zbog čega je potrebno sve detaljno pregledati, stoga će i okolni kanali biti provereni, prenose i tamošnji mediji.

Tehnički problem koji je nastao ovih dana, svakako nije povezan sa odlukom o ispuštanju  vode tretirane naprednim sistemom za preradu tečnosti (ALPS) u Tihi okean, o čemu smo ranije pisali. 

Pročitajte još:

Naime, nakon velike katastrofe, TEPCO je intenzivno radio na sakupljanju i skladištenju kontaminirane vode da bi se sprečilo dalje zagađenje životne sredine. Kao deo ovih napora, uveden je napredni sistem za obradu tečnosti (ALPS) sa ciljem smanjenja radioaktivnosti u vodi. Osim toga, postavljeni su dodatni sistemi za prečišćavanje, rezervoari za skladištenje i nepropusni zidovi uz obalu, dok su nezagađene podzemne vode usmeravane dalje od lokacije elektrane.

Japan od prošle godine ispušta ovu tretiranu i prečišćenu otpadnu vodu sakupljenu u reaktorima još od velike katastrofe, navodeći da je bezopasna za živi svet i razblažena morskom vodom.

Energetski portal

Uspešan prvi dan Balkan Solar Summita

Foto: Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

Prvi dan vrlo uspešnog Balkan Solar Summita je završen, a očekuje nas nastavak predavanja, panela i obraćanja key note speakera.

Prepuna sala Banskog dvora u kontinuitetu, sve do poslednjeg jučerašnjeg predavanja, dovoljno govori o važnosti Balkan Solar Summita za region, ali i Evropu, jer se mnogo podataka, predviđanja i ciljeva odnosilo upravo na celokupan evropski energetski sektor.

Moderator panela „Finansiranje solarnih i vetro projekata, modeli i izazovi“, Petar Mitrović, kao zaključak panela istakao je sledeće:

“Uprkos dinamičnom razvoju projekata obnovljivih izvora energije u Evropi, što uključuje 56 GW instalisanog kapaciteta solarnih elektrana i 17 GW vetroelektrana, eksperti su saglasni u tome da su ove brojke ispod klimatskih i energetskih ciljeva EU do 2030. godine. Uprkos brojnim inicijativama, region se suočio sa izazovima, budući da je u prva tri kvartala 2023. godine došlo do financial closing-a za finansiranje projekata obnovljivih izvora energije u iznosu od samo oko 400 miliona evra, pri čemu procenjene potrebe iznose najmanje dve milijarde evra godišnje. Odgovor na ove izazove kroz inovativne pristupe, eventualno kroz redefinisanje osnovnih postulata projektnog finansiranja, pojavljuje se kao potencijalno rešenje.“

Pročitajte još:

Moderator panela Trenutno stanje OIE u Bosni i Hercegovini i regionu – Izazovi i šanse, Prof.dr.sc. Ranko Goić kao zaključak istakao je:

„U BiH, kao i u celoj regiji i Evropi, interes za razvoj projekata OIE, primarno vetroelektrana i solarnih elektrana, u proteklih nekoliko godina je eksalirao do razine da se planira višestruko više kapaciteta u odnosu na postojeće kapacitete, što dovodi do zastoja u svim administrativnim postupcima, a posebno u procedurama i pristupima vezanim za priključak na mrežu. Elektroenergetski sistem s visokim udelom OIE zahteva značajne adaptacije, kako u regulatornom smislu, tako i načinu vođenja sistema, i finansiranju izgradnje mreže i pogona mreže (balansiranje, regulacija). U svim državama u regionu ovi procesi su u toku, ali realno nisu daleko poodmakli i trebaće još godine da se osigura brža integracija novih kapaciteta OIE u elektroenergetski sistem, a takođe i značajna ulaganja u prenosne i distributivne mreže.“

Balkan Solar Summit se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine i brojnih drugih partnera i sponzora.

Izvor: Balkan Solar Summit

Srbija ima dobre predispozicije za korišćenje solarne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nuno Marques)

Srbija ima dobre predispozicije za korišćenje solarne energije, rekla je Jovana Joksimović, pomoćnica ministarke rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju i evropske integracije i dodala da je zadatak države da iskoristi ovaj prirodni resurs u obezbeđivanju sigurnog snabdevanja električnom energijom, veće energetske nezavisnosti i smanjenju emisije štetnih gasova.

Prema njenim rečima, obnovljivi izvori energije će u godinama ispred nas, postajati glavni domaći izvor električne energije, a način da se to ostvari jeste putem najekonomičnije eksploatacije raspoloživog potencijala u slučaju energije vetra i Sunca.

,,Solarna energija predstavlja deo odgovora na strateške izazove koji se postavljaju pred energetski sektor kako Srbije, tako i drugih zemalja Zapadnog Balkana, jer predstavlja čist i dostupan izvor energije, koji doprinosi smanjenju uvozne zavisnosti i smanjenju emisije štetnih gasova“, rekla je Joksimović na panelu „Uloga i značaj solarne energije na putu ka karbonskoj neutralnosti’’ u Banja Luci.

Ona je istakla da se rad na povećanju kapacitete solarne energije odvija na nekoliko koloseka.

Pročitajte još:

„Kroz aukcije za tržišne premije koje su prvi put uspešno sprovedene prošle godine, a koje uključuju i kvotu za solarne elektrane, projekte koje realizuje Elektroprivreda Srbije kao i projekte koje realizuje privatni sektor. Primer je izgradnja 1 GW samobalansiranih solarnih elektrana, koje gradi konzorcijum na čelu sa južnokorejskim Huyndai Engineering, a koji će po završetku biti u vlasništvu EPS, odnosno države’’, rekla je ona i dodala da je uspostavljen i institut kupca-proizvođača koji građanima omogućava da postanu aktivni učesnici energetske tranzicije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Pomoćnica ministarke je ukazala da je Srbija u procesu donošenja strateških dokumenata koji će odrediti smer i dinamiku promena u energetskom sektoru, u procesu energetske tranzicije.

Kako je istakla, konkretni ciljevi definisani su kroz Integrisani nacionalni plan za energetiku i klimu do 2030, sa projekcijama do 2050, i novom Strategijom razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050, koji će biti usvojeni u narednom periodu.

,,Integrisani plan je prvi strateški dokument koji na jedinstven način sagledava klimatsku i energetsku problematiku, i na kome se radilo dve i po godine, u uslovima velikih gepolitičkih promena koje su se najviše odrazile upravo u sektoru energetike. U periodu do 2030. glavni ciljevi podrazumevaju povećanje udela OIE u proizvodnji električne energije na 45 odsto, smanjenje emisije štetnih gasova za 40,4 odsto u odnosu na 1990. godinu, kao i značajno povećanje energetske efikasnosti’’, rekla je Joksimović.

Energetski portal

Još jedna akcija sadnje drveća u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EP

Grad Novi Sad sprovodi značajnu akciju ozelenjavanja kako bi se oporavio od velike štete nanete tokom julskih oluja, i kako bi zahvaljujući inicijativi „Sadimo sada za budućnost Novog Sada“ obogatio grad novim stablima.

Akcija je deo plana do 2027. godine, a cilj je da se zasadi ukupno 6000 sadnica na javnim zelenim površinama širom grada.

Lokacija je ovog puta bio Liman III, dok je nedavno lokacija bila stambeni blok, Bulevar Kralja Petra I – Bulevar oslobođenja – Bulevar Jaše Tomića – Kraljevića Marka, saopšteno je na sajtu Grada Novog Sada.

Tokom nevremena uništeno je preko 3000 stabala, a plan je da se u narednih pet godina zasadi duplo više novih, kako smo naveli.

Pročitajte još:

U okviru ove inicijative, danas su zasađeni koprivići u Balzakovoj ulici i Ulici Narodnog fronta, a u planu je sadnja 114 stabala u stambenom bloku oivičenom određenim ulicama. Ova akcija povezuje se sa nedavnim ozelenjavanjem Limanskog parka, gde je posađeno preko 250 stabala.

Izabrane su uglavnom sadnice crnog bora, koprivića i kelreuterije, koje su posađene, ne samo zbog svoje estetske vrednosti, već i zbog sposobnosti da poboljšaju kvalitet vazduha, pruže hlad i podrže biološku raznovrsnost.

Energetski portal

Počeo drugi Balkan solar summit – Više od 450 učesnika u dva dana u Banjaluci

Foto: Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

Drugi Balkan Solar Summit počeo je danas svečanim otvaranjem u Banskom dvoru u Banjaluci. Ispred 450 učesnika nalazi se više od 10 panela, predavanja, key note obraćanja, diskusija i biznis prilika.

Organizator, direktorka agencije MINT, najavila je održavanje trećeg Balkan Solar Summita 27. i 28. februara 2025. i tom prilikom istakla: „Na Balkan Solar Summitu ćete čuti i videti samo najbolje od najboljih, jer je to misija Game Changera.“

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, istakao je da su ovakvi događaji važni za celu BiH i da je podrška ovakvim događajima dokaz opredeljenja Republike Srpske da ide napred na putu razvoja energetskog sektora.

Pročitajte još:

Foto: Balkan Solar Summit

„To potvrđuje da su ispravne politike i opredjeljenja rukovodstva Srpske da energetika zauzme adekvatno mesto da bismo uspeli da u zadatim rokovima Evropske energetske zajednice uskladimo našu legislativu, pre svega kada je reč o obnovljivim izvorima energije. I da pokažemo spremnost za dalji razvoj energetike, pa i energetske stabilnosti i bezbednosti, kako Srpske tako i Federacije BiH“, istakao je ministar Košarac.

Radovan Višković, predsednik Vlade Republike Srpske, svečano je otvorio Balkan Solar Summit i istakao da je električna energija preduslov razvoja i da će se u narednom periodu više ulagati u obnovljive izvore uz zaštitu životne sredine, te poručio da je dvodnevna konferencija Balkan Solar Summit koja se održava u Banjaluci dobra prilika da se dobiju odgovori na ključna pitanja iz ove oblasti.

„Očekujem da Balkan Solar Summit postane tradicionalno mesto okupljanja. Samit ima podršku Vlade i naših kompanija i drago nam je da smo domaćini ovog značajnog skupa“, rekao je Višković.“

Generalni pokrovitelj Balkan Solar Summita je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Izvor: Balkan Solar Summit