Uspostavljanje biomonitoringa na Ulcinjskoj solani preduslov za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay

Uspostavljanje biomonitoringa na Ulcinjskoj solani preduslov je za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta na tom području, ali i oko njega, zbog čega je važno što pre formirati upravljačko telo koje će se baviti i tim pitanjem i uspostaviti povoljan hidrološki režim, poručeno je na sedmoj međunarodnoj konferenciji za zaštitu Ulcinjske solane u organizaciji Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Ekspert za ptice, Bojan Zeković, kazao je na panelu  „Naučna otkrića sa Ulcinjske solane“ da se monitoring ptica na solani odvija kontinuirano već 20 godina, i to na dva nivoa – jedan je monitoring ptica koje zimuju i migriraju i on se sprovodi od januara do aprila i od septembra do decembra, a drugi je vezan za gnezdarice.

„Tokom monitoringa u prvom delu godine brojimo sve vrste koje zateknemo na Solani i na taj način vodimo evidenciju o njihovim populacijama. Monitoring nam ukazuje na trendove, bilo pozitivne, bilo negativne. Drugi deo monitoringa je detaljniji i fokusiran na gnezdarice, a treći podrazumeva prstenovanje ptica“, naveo je Zeković.

Podsetio je da se monitoring ptica na Ulcinjskoj solani sprovodi od 2003. godine, pojašnjavajući da je to jedno od najistraženijih područja u Crnoj Gori kad su u pitanju ptice i da za njega postoji najveći broj podataka.

„Od 25. aprila 2003. godine kada smo imali prvi monitoring evidentan je pad brojnosti ptica. Jedan od glavnih faktora je promena staništa i zarastanje kojem smo svi svedoci proteklih godina. To se naročito oseća od 2013. godine kada je proizvodnja soli zaustavljena i kada menadžment voda nije funkcionisao na isti način“, rekao je Zeković.

Istakao je da je upravljanje vodama na Solani ključni faktor koji utiče na brojnost, ali i diverzitet samih vrsta koji će se te godine gnezditi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ekspertkinja za gmizavce i vodozemce, Andrijana Mićanović kazala je da su istraživanja koja su rađena za gmizavce i vodozemce na Ulcinjskoj solani detektovala devet vrsta gmizavaca i pet vrsta vodozemaca, navodeći da taj spisak nije konačan i da su dalja istraživanja neophodna.

„U odnosu na celo područje Ulcinjske solane, najznačajnija je druga zona zaštite. Iako područje na kojem su identifikovane određene vrste gmizavaca i vodozemaca izgleda kao malo i usko u odnosu na ukupnu površinu Solane, to ne umanjuje njen značaj za tu grupu životinja. Ona je važna zbog održavanja stabilnosti populacija zbog velikog negativnog pritiska na takva staništa na području Ulcinja“, rekla je Mićanović.

Prema njenim rečima, Solana predstavlja strateško mesto za gmizavce i vodozemce u delu delte Bojane, između zaleđa Velike plaže i staništa oko reke Bojane, a za njih nudi i veliku količinu hrane.

Pročitajte još:

„Štiteći Solanu ne štitimo samo vrste koje su permamnentno tu prisutne, već i vrste koje se kreću u radijusu od pet kilometara, što je slučaj sa nekim gmizavcima i vodozemcima. Pri planiranju upravljanja jako je bitno obratiti pažnju na obezbeđivanje adekvatne količine slatke vode koja je neophodna za ove organizme. Poznavanje ekologije vrsta je ključno za upravljanje jednim područjem, pa i Ulcinjskom solanom“, istakla je Mićanović.

Ekspertkinja za floru i vegetaciju, Danka Caković, pojasnila je da invazivne biljne vrste, prema istraživanjima, prave ozbiljan problem na Solani.

„Smatram da su invazivne vrste slaba karika kad govorimo o istraživanju i menadžmentu biodiveziteta u Crnoj Gori. Kad evidentirate invazivnu vrstu, to je samo jedan mali korak. Istraživanja iz oblasti invazivnih vrsta se svode uglavnom samo na spiskove tih vrsta, bez konkretnih koraka u smislu redukcije populacija“, rekla je Caković.

Ukazala je da je Aster squamatus ozbiljna invazivna vrsta, koja predstavlja pretnju za floru i vegetaciju na Ulcinjskoj solani.

„U cilju očuvanja flore i vegetacije, neohodno je detaljno izučiti biologiju vrste ako mislimo da spasimo autohtoni biodiverzitet. Invazivne vrste se nalaze na drugom mestu ako govorimo o ugroženosti biodiverziteta, posle infrastrukturnih projekata“, rekla je Caković.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maurice Schalker)

Ocenila je da je u Solani neohodno uraditi detaljnu biologiju i ekologiju vrste Aster squamatus kako bi se istražilo koji nivo zaslanjenosti on podnosi, odnosno ne podnosi.

„Važno je nastaviti monitoring kako bi se evidentirale invazivne vrste, ali i dati adekvatne mere kako bi se problem rešio“, rekla je Caković.

Ekspert za beskičmenjake, Bogić Gligorović, rekao je da su dosadašnja istraživanja o beskičmenjacvima na Ulcinjskoj solani bila ograničena na pojedine grupe.

„Fauna beskičmenjaka je istražena u samim bazenima i okolnim vodenim i kopnenim staništima. Oko 250 vrsta beskičmenjaka je popisano tokom istraživanja. Oko 20 vrsta je prepoznato kao značajno za konzervaciju, od kojih su pojedine zaštićene na nacionalnom, dok su druge zaštićene na međunarodnom nivou“, naveo je Glitgorović.

Ukazao je da su u okviru monitoringa predvideli pet vrsta koje će se istraživati kontinuirano tokom godina, a da je za grupe račića koje žive u vodi i značajni su sa aspekta ishrane ptica, predviđeno uzimanje uzoraka na više lokaliteta tokom godine kako bi se beležila i pratila njihova brojnost.

Ekspertkinja za sisare, Belma Šestović, rekla je da su prva istraživanja koja se odnose na sitne sisare na području Ulcinjske solane započeta 2020. godine, navodeći da je tad registrovana samo jedna vrsta.

„Ove godine smo ponovili istraživanje u jesenjem periodu pa smo registrovali četiri vrste sitnih sisara, ali taj spisak nije konačan i treba nastaviti sa istraživanjem. Zabeležili smo i reprodukciju malog kućnog miša. Registrovali smo i pet vrsta slepih miševa, koji solanu koriste kao hranilište i koridor za letenje dalje“, navela je Šestović.

Istakla je i da je potrebno obratiti pažnju ukoliko se bude radila rekonstrukcija objekata na solani, posebno bivše laboratorije i objekta pumpe 31, jer je upravo tu evidentirano više vrsta slijepih miševa.

Ekspertkinja za mahovine, Snežana Dragićević, kazala je da je rijela (Riella helicophyla), nova vrsta mahovine za Ulcinjsku solanu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marty Southwell)

„Na pet tačaka smo otkrili njeno prisustvo. Te vrste su, kako je rekla, prisutne na svim kontinentima, ali je Mediteran centar diverziteta roda Riella. Ali, nemate često priliku da vidite ove vrste iako je njih 10 zabeleženo u Mediteranu. Jednostavno morate imati sreće da biste je pronašli. Vest da smo je mi našli na solani je odjeknula, tako da sam na jedan naučni skup ponela materijal, a prisutne iskusne kolege potvrdile da se radi o rodu Riella, dok smo kasnije i determinisali vrstu.“, rekla je Dragićević.

Dodala je da je takođe, uz pomoć kolege istraživača Romana Romanova, na solani po prvi put identifikovano devet novih vrsta krupnih algi harofita, što predstavlja nov zapis ovih vrsta za čitavu teritoriju Crne Gore, ne samo solanu.

Tokom panela zaključeno je da je potrebno doneti monitoring protokole i po njima pokrenuti kontinuirani monitoring biljnog i životinjskog svijeta, po uzoru na monitoring ptica.  Od suštinske je važnosti što pre uspostaviti povoljan hidrološki režim kako bi se sprečilo obrastanje i širenje invazivnih vrsta, te očuvala značajna Natura 2000 staništa. Takođe, neophodno je uspostavljanje bafer zone zbog važnih vrsta koje su registrovane na granicama solane, kao i zbog nesmetanog kretanja sisara od okolnih aluvijalnih šuma i livada u solanu. Posebno je važna bafer zona sa aspekta problematičnih aktivnosti predviđenih novim Prostornim planom Crne Gore, poput aerodroma planiranog u Štoju.

Izvor: CZIP

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti