Home Blog Page 58

Primena ESG principa i standarda u privredi i bankarstvu

Foto-illustracija: Freepik (freepik)
Foto: PKS

Skup posvećen zelenoj transformaciji u Srbiji, održivom poslovanju i ESG-u, pristupu zelenom novcu, vezi digitalne i zelene transformacije koji je održan u Privrednoj komori Srbiji organizovan je u okviru dve panel diskusije.

Prva je posvećena izazovima za unapređenje održivosti u poslovanju, uslovima za finansiranje, korporativnim obveznicama, digitalizaciji, a drugi standardima za izveštavanje o održivosti i iskustvima o njihovoj primeni, kao i o uticaju EU regulative na poslovanje u Srbiji.

U drugoj diskusiji koju je vodio Vladimir Rajić, izvršni direktor kompanije Integrity Capital učestvovali su Saša Bešlić, izvršni direktor za investicije SDG Impact Japan, Vivek Aswani, direktor komercijale IT kompanije RIMM, Katarina Majić, senior ESG specijalista u Erste banci, Nada Stamatović, ekspert za korporativnu održivost u Nelt grupi, kao i Stefan Lazarević, iz Elixir grupe.

Vladimir Rajić je zahvalio Komori što je omogućila povezivanje stručnjaka, edukaciju i informisanje privrednika, kao i predstavljanje značajnih tema u oblasti zelene transformacije.

Kada se krene u zelenu transformaciju važno je da se razume o čemu se tačno radi, koji su rizici i kako oni mogu da se reše.

Saša Bešlić je rekao da se u Srbiji, ali i Hrvatskoj, BiH, pa čak i u Sloveniji nije daleko odmaklo i da je jako važno da u ovim zemljama sektor srednjih kompanija zaživi.

,,Srednja klasa kompanija je najbolja za tranziciju i za rad i taj sektor treba više razvijati. Evropska unija je zakonski regulisala da bude klimatski neutralna do 2050. godine i videćemo da li će to moći da se realizuje kako je planirano. U SAD postoji Akt o zaštiti klimatskih biznisa koji je važan, a oni dosta izvoze u EU. U Srbiji nedostaju zakoni u ovoj oblasti, a kompanije koje ne budu izveštavale o CBAM-u neće moći da izvoze i posle pripremnog tranzicionog procesa koji će trajati do 2026. godine, a zatim više nema vraćanja unazad”, rekao je Bešlić.

Pročitajte još:

Kompanija Nelt posluje već 35 godina, a sada na tržištima u EU i Africi. Oduvek ESG integrišu u poslovanje u želji za društvenim napretkom, zaštitom životne sredine i primenom Strategije održivog razvoja.

,,Naša Strategija je usmerena na smanjenje CO2, povećanje efikasnosti staklene bašte, upravljanje otpadom i povećanje obnovljivih izvora energije u potrošnji, a to ima uticaj na operativnost kompanije”, rekla je Nada Stamatović iz Nelta i dodala da je jedan od strateških stubova održivog poslovanja i saradnja sa kupcima i dobavljačima. Sistem vrednosti prenose na dobavljače, a implementaciju zelenih standarda uvode korak po korak.

ESG principi se sprovode u bankarstvu i u bankarskim institucijama. Erste grupa se dugi niz godina bavi održivim poslovanjem. Potpisnica je obveznice u zelenoj gradnji i pokriva 60 odsto projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.

Katarina Majić iz Erste banke je istakla da su pioniri u održivim proizvodima i da su prvi odobrili stambeni kredit za stambene zajednice, a odobravaju i brojne kreditne linije iz sredstava u okviru Programa podrške EBRD, EIB i drugih međunarodnih institucija.

Erste banka je aktivna i u Projektu Čista Srbije u prečišćavanju voda i otpada, a daleko smo otišli u smanjenju emisija CO2. Uključeni su u projekat zelene aktive i zelenog racija. Erste je prva banka koja je izdala bankarski kredit za čistu vodu u Keniji, a odobrili su i “karbonski” kredit za izgradnju nove deponije u Vinči.

Foto: PKS

Elixir grupa, najveći proizvođač mineralnih đubriva u Jugoistočnoj Evropi i lider u proizvodnji fosforne kiseline ima niži ugljenični otisak od određenog nivoa, jer se u proizvodnji koristi manje amonijaka.

,,Sredinom januara smo već predali izveštaje za CBAM, iako je rok produžen do februara. Sprovodimo Strategiju razvoja održivosti, ulažemo u energetski efikasnije tehnologije koje će dovesti do smanjenja upotrebe električne energije, kao i da proizvodnja bude dekarbonisana, a rešenje za konačnu dekarbonizaciju je solarna elektrana koja će zadovoljiti preostalih 65 odsto potreba za električnom energijom do 2028., koju planiramo da izgradimo u Prahovu”, rekao je Stefan Lazarević.

Kada kompanije krenu putem održivog poslovanja i digitalizacije, neophodni su digitalni alati. Vivek Aswani je predstavio mogućnosti primene digitalnih alata za MSP u SAD i kako je upotreba njihovih alata doprinela povećanoj potrošnji vode i boljem korišćenju otpada u jednom projektu .

,,Cilj je da koristimo jeftine softvere za MSP i alate koji mogu da pomognu usklađivanju podataka sa regulativom i rešavanju regulatornih pritisaka, a koristimo dosta i veštačku inteligenciju (AI). Prikupljajući podatke smanjujemo i kapitalne troškove kompanije”, rekao je Aswani.

Srbija je na dobrom putu zelene tranzicije i postoje ogromne mogućnosti kako ostvariti ciljeve u narednom periodu.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Drvena vetroturbina kao održivija budućnost energije vetra

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

Većina ljudi upoznata je sa tim da se postrojenja za dobijanje energije iz obnovljivih izvora razvijaju kako bi se postigli ciljevi dekarbonizacije, međutim sama njihova proizvodnja uključuje emitovanje emisija. Jedna kompanija osmislila je način kako da vetroturbine postanu još zelenija tehnologija. Verovali ili ne, umesto upotrebe čelika i betona, oni vetroturbine proizvode od drveta i kažu da bi one mogle da postanu važan deo u novoj generaciji energije vetra.

Drvenu konstrukciju predstavlja zapravo sam toranj, a preciznije reč je o laminiranom drvetu. Kako vlaga ne bi oštetila toranj, drvo se premazuje gustom bojom koja ga čini vodootpornim. Trenutno, ovakve vetroturbine proizvode se za kopno, ali će uz dodatna unapređenja to u budućnosti biti moguće i na moru.

Pitanje koje bi moglo da usledi kada pomislimo na drvenu konstrukciju jeste – kakva je njihova sigurnost u uslovima sve češćih požara u prirodi širom sveta? Ipak, rešenje problema nalazi se u samoj gustini trupaca jer je reč o punom drvetu, te je teško izazvati njegovo zapaljenje. Pri direktnoj izloženosti vatri došlo bi do ugljenisanja i to, kako se navodi, vrlo kontrolisanom brzinom. Sa druge strane, čelik postaje mekan kada je izložen visokim temperaturama, zbog čega bi drvena konstrukcija mogla da ima i bolju strukturalnu čvrstoću.

U ovom trenutku, visina tornjeva se izrađuje na između 150 i 200 metara, ali imaju potencijal da se uzdignu i na veće visine.

Još zelenija tehnologija

Koliko su ovakve vetroturbine zelenije u odnosu na uobičajene čelične, pokazuje podatak o emitovanju ugljen-dioksida tokom njihovog životnog veka. Naime, emisije uobičajene vetroturbine visine 110 metara iznose oko 1.250 tona. Sa druge strane, drvene emituju i do 90 odsto manje ovakvih emisija.

Ono što je takođe važno, jeste i održiva seča drveća koje se koristi za izradu tornjeva, a drveće za ove potrebe nabavlja se iz šuma kojima se upravlja održivo i koje su sertifikovanje za program pošumljavanja.

Određenji obnovljivi izvori energije nailaze na kritike jer i dalje nije u potpunosti iznađen način kako da se njima održivo upravlja kada jednog dana postanu otpad. Cirkularna ekonomija zadobila je posebno veliku pažnju poslednjih godina, zbog čega se sve intenzivnije radi na rešavanju pomenutog problema. Ipak, upravo zahvaljujući drvenoj konstrukciji, koja omogućava i da se toranj jednostavnije demontira, ovaj materijal može da se iskoristi naknadno u građevinskoj industriji kao greda visokog kvaliteta i čvrstoće.

Iskreno, bila sam skeptična kada sam naišla na informaciju o postojanju drvenih vetroturbina, ali uz sve postojeće performanse, koje će se u budućnosti i dodatno unaprediti, ovakvo zeleno rešenje zaista bi moglo da postane deo budućnosti energije vetra.

Katarina Vuinac

EU: Kako će novi sporazum unaprediti postizanje ciljeva Zakona o industrijama bez emisija

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija ulaže napore u dekarbonizaciju industrijskog sektora, zbog čega su Savet i Evropski parlament postigli privremeni dogovor o uredbi kojom će se uspostaviti okvir mera za jačanje proizvodnog ekosistema tehnologija bez emisija ugljenika na nivotu Evrope, što je poznatije kao Zakon o industriji bez emisija (eng net-zero industry act).

Cilje je da se podstakne industrijska primena tehnologija koja neće proizvoditi emisije CO2, kako bi se postigli postavljeni klimatski ciljevi Evropske unije, ali koristeći snagu jedinstvenog tržišta sa ciljem ojačanja vodeće uloge Evrope u oblasti zelene industrijske tehnologije.

Postignut sporazum predviđa jedinstvenu listu tehnologija bez emisija, sa kriterijumima za odabir strateških projekata u tim tehnologijama koji će doprineti dekarbonizaciji. Ovaj Zakon za cilj ima olakšavanje uslova za ulaganje u zelene tehnologije, kroz pojednostavljen postupak izdavanja dozvola i podrškom strateškim projektima. Pored toga, predlaže olakšavanje pristupa tržištu za proizvode strateških tehnologija, zatim unapređenje veština evropske radne snage u ovim sektorima, kao i stvaranje platforme za koordinaciju dejstava Evropske unije u ovoj oblasti, navodi se na sajtu Saveta.

Pročitajte još:

Kako bi se podstakle inovacije, Zakon predlaže i stvaranje povoljnih regulatornih okvira za razvoj, testiranje i validaciju inovativnih tehnologija.

Dakle, privremeni sporazum upravo podržava osnovne ciljeve Zakona o industriji bez emisija, uz uvođenje dodatnih unapređenja. Primera radi, jedno od njih je kao što je navedeno – olakšavanje izdavanja dozvola, a to znači da će rok za izdavanje dozvola za izgradnju ili proširenje velikih projekata proizvodnje tehnologija bez emisija, više od 1 gigavata, ali i onih koji se ne mere u gigavatima, biti najviše 18 meseci. Za manje projekte, do 1 gigavata, rok će biti 12 meseci. Za strateške projekte biće kraći rokovi.

Kao drugi primer postavljaju se jasniji kriterijumi za javne nabavke. Kako se navodi na sajtu Saveta, pravila koja regulišu način na koji će javni organi kupovati dobra, radove i usluge u vezi sa strateškim tehnologijama bez emisija, dizajnirana su kako bi se bolje osiguralo da su zahtevi transparentni, izvodljivi i usklađeni, i da se snabdevanje tih tehnologija Evropske unije diversifikuje, čuvajući dovoljnu fleksibilnost za nadležne vlasti.

Pored ovoga, unapređenje u smislu jasnijih kriterijuma uvodi se i aukcije, ali se promoviše i razvoj industrijske doline bez emisija, odnosno teritorija koje koncentrišu više kompanija koje se bave određenom tehnologijom.

Naredni korak jeste da ovaj postignut privremeni sporazum bude podržan i zvanično usvojen od strane Saveta i Evropskog parlamenta.

Energetski portal

Indija bi mogla značajno da menja globalno tržište nafte ove decenije

Foto-ilustracija: Unsplash (Yang Jing)
Foto-ilustracija; Unsplash (Dimitry Anikin)

Indija bi mogla da postane zemlja koja će značajno uticati na globalno tržište nafte tokom predstojeće decenije. Zemlja sa 1,4 milijarde stanovnika, ekonomskim rastom, ekspanzijom srednje klase, zajedno s industrijalizacijom, može dovesti do velike potražnje nafte na globalnom nivou, navodi se u najnovijem istraživanju Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Očekuje se da će Indija do 2030. godine postati najveći pokretač globalnog rasta, naročito što u velikoj meri zavisi od uvoza nafte, iako je došlo do blagog okreta ka OIE, posebno kada govorimo o biogorivu.

Kako se navodi u izveštaju agencije, država će zabeležiti povećanje potražnje za naftom od gotovo 1,2 miliona barela dnevno, što je ako je mera za barel oko 159 litara, sve zajedno 190 miliona litara nafte dnevno u svetu. Posebno se ističe rast potražnje za dizelom i benzinskim gorivima, uz očekivanje snažnog rasta potražnje za mlaznim kerozinom i LPG-om.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Indijske naftne kompanije ulažu značajna sredstva u kapacitete rafiniranja kako bi zadovoljile rastuću domaću potražnju. Do 2030. godine, očekuje se uvođenje novih kapaciteta za destilaciju od  jedan  milion barela dnevno, čime će Indija ostati ključni izvoznik goriva, posebno u Aziju. Sve u svemu, predviđa se i ekspanzija rafinerijskih kapaciteta, navodi IEA.

Ipak, Indija je relativno mali proizvođač nafte, sa ograničenim potencijalom za rast – domaća proizvodnja zadovoljava 13 odsto njenih potreba za naftom. S obzirom na napore vlade za privlačenje ulaganja, očekuje se pad domaće proizvodnje, što će dodatno povećati zavisnost od uvoza. Predviđa se da će povećana prerada u rafinerijama povećati uvoz sirove nafte.

Energetski portal

Preokret u domaćoj industriji desiće se sa proizvodnjom električne Pande?

Foto-ilustracija: Unsplash (carlos-aranda)
Foto-ilustracija: Unsplash (laurel-and-michael-evans)

Snažnije kratkoročno oživljavanje domaćeg prerađivačkog sektora u okolnostima izrazitog usporavanja privreda evrozone malo je verovatno, a pozitivan preokret trenda u drugoj polovini 2024. godine moguć je ukoliko bi se pokrenula masovnija proizvodnja potpuno novog modela Fiat Panda u Kragujevcu, ocenili su analitičari Makroekonomskih analiza i trendova (MAT).

Oni u februarskom izdanju MAT-a ističu da je međugodišnji pad fizičkog obima proizvodnje u novembru u evrozoni dostigao -6,8 odsto, a samo u Nemačkoj -4,9 odsto.

„Od marta 2023. kada je prvi put zabeležen međugodišnji pad, dekonjunktura je sve snažnija. Problemi su kompleksniji u prerađivačkom sektoru, gde je međugodišnji pad veći od sedam odsto, a pritom se uvećava broj evropskih zemalja sa dvocifrenim padom proizvodnje, pa recimo Mađarska beleži kontrakciju industrije od 13,7 odsto“, ukazali su domaći ekonomisti.

Kada je reč o Srbiji, napominju da, za razliku od drugog tromesečja 2023. godine, u kom su prosečni mesečni priraštaji trend-ciklusa ukupne industrije oscilovali oko nule, od jula industrijska aktivnost blago ubrzava, pa će prosečni mesečni priraštaji proizvodnje do kraja godine dostići 0,29 odsto.

„U neku ruku ovo jeste nadmašilo naša očekivanja, jer je našu industriju u drugom polugođu povukla, pre svega, aktivnost prerađivačkog sektora koja je, uprkos geopolitičkim potresima i eksternim ograničenjima, još jednom pokazala značajnu prilagodljivost i otpornost. Ključno pitanje koje traži odgovor je da li će doprinos investicija i domaće privatne potrošnje biti dovoljan da njenu imunost na dekonjunkturne eksterne pritiske održi i tokom 2024. godine“, objašnjavaju u analizi za MAT.

Pročitajte još:

Pozitivan preokret trenda u drugoj polovini 2024. je, kako naglašavaju, moguć ukoliko bi se pokrenula masovnija proizvodnja potpuno novog modela Fiat Panda u Kragujevcu.

„Ali o tom ne treba govoriti sada, već kada bude vreme. Dotle treba voditi tešku borbu za svaki pogon i fabriku, kako bi se se održao dosadašnji nivo proizvodnje“, zaključuju autori MAT-a.

Podsećamo da je međunarodni konzorcijum proizvođača vozila Stellantis potvrdio početkom decembra prošle godine odluku da svoju buduću verziju modela Fiat Panda sa pogonom isključivo na struju proizvodi u Srbiji. Panda se, inače, proizvodi u fabrici Pomiljano D’Arko kod Napulja, a električna verzija se očekuje sredinom 2024. godine, najavio je tada Stellantis.

Foto-ilustracija: Unsplash (m)

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku koje je obradio MAT, rast prerađivačke industrije u 2023. dostigao je 0,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rastu su najviše doprinele proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata (0,91 procentni poen), osnovnih metala (0,64 pp), motornih vozila i prikolica (0,34 pp), prehrambenih proizvoda (0,24 pp), kao i „mašina i opreme, na drugom mestu
nepomenutih“ (0,23 pp).

Domaća proizvodnja je, ipak, zabeležila pomalo neočekivani „plus“.

„Prethodnih meseci je primetan uzlet proizvodnje računara, elektronskih i optičkih uređaja, a ova oblast je doprinela rastu prerađivačke industrije od čak 1,1 procentnih poena u četvrtom tromesečju 2023. godine“, primetili su autori MAT.

Međutim, upozoravaju da se čini da je ona incidentnog karaktera.

„Rast potiče dominantno od proizvodnje ‘pametnih brojila’. Projekat ugradnje pametnih, digitalnih brojila, koji je iniciralo Ministarstvo energetike, vremenski je oročen i tražnjom ograničen. Odlično je i što je ova proizvodnja podržana iz donacije EU, koja je do sada obezbedila oko 110 miliona evra“, piše najnoviji MAT.

Koliko kretanja u domaćoj industriji zavise od pokretanja proizvodnje novog modela u Kragujevcu svedoči i aktuelna prognoza koja kaže da bi industrijska proizvodnja na kraju ove godine mogla da poraste za dva odsto u decembru u odnosu na isti mesec prošle godine.

Prognoziraju takođe da bi rast prerađivačke industrije u istom periodu trebalo da iznosi jedan procentni poen, uz pad izvoza od 1,5 odsto i rast uvoza od osam odsto.

Izvor: Biznis.rs

Ekspanzija zelenih kilovata – Kina prednjači, najveći solarni projekti u Japanu i Egiptu, šta je najvažnije za EPS

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Bravo)
Foto-ilustracija: Unsplash (李大毛 没有猫)

Kapaciteti obnovljive energije na planeti prošle godine su uvećani za 50 odsto. U gradnji zelenih elektrana prednjači Kina, koja je u pogon pustila solarnih elektrana koliko ceo svet zajedno. I Srbija je ambiciozno zakoračila u zelenu tranziciju, u skladu sa zahtevima Evropske unije.

Plan Srbije poklapa se sa planom Evropske unije – do polovine veka dekarbonizovati energetski sektor. Naša zemlja na mreži već ima devet vetroparkova i nekoliko manjih solarnih elektrana, i priprema se gradnja više od desetak sličnih postrojenja. Stručnjaci ističu da je najvažnije što je EPS zakoračio na zeleni put i već gradi prvi vetropark u Kostolcu.

Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže da EPS kao najznačajniji proizvođač mora da ozeleni svoj portfelj i da oni to već rade.

„U zelenoj tranziciji za Elektroprivredu Srbije je važno da postojeća sredstva, kao što su istrošeni kopovi i to zemljište, iskoristi za proizvodnju zelene energije, da tu postavlja solarne elektrane, da tu postavlja vetroparkove“, objašnjava Marković.

Pročitajte još:

U Japanu i Egiptu najveći solarni projekti

Širom sveta grade se megasolarne i vetroelektrane na kopnu i moru.

Sever Evrope se sve više oslanja na turbine koje pokreće vetar sa Baltičkog mora.

Japan i Egipat pokrenuli su do sada najveće solarne projekte.

Taketomi Jukio iz japanske građevinske kompanije „Sumitomo Micui“ ističe da solarna energija na moru može proizvesti veliku količinu električne energije zbog efekta hlađenja površine vode.

,,Takođe nam omogućava da koristimo veliku količinu prostora koji nemamo na kopnu“, dodaje Jukio.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Stručnjak za energetiku iz Egipta Jens Fransen navodi da Egipat ima populaciju od 105 miliona ljudi i milion više svake godine.

,,Pošto mi želimo da se grejemo zimi, oni žele da se hlade leti, tako da postoji ogromna glad za energijom“, napominje Fransen.

Sa ekspanzijom gradnje vetroparkova i solarnih elektrana Kina ubrzano gradi i velika skladišta za prihvat zelenih kilovata po najnovijim tehnologijama.

Su Dongdžije, inženjer u kineskom Institutu za električnu energiju i projektovanje kaže da je skladištenje energije važna infrastruktura za izgradnju novog energetskog sistema.

,,Brzo razvijamo više tehničkih pravaca za skladištenje energije podstičući domaću industriju i sirovine za baterijske ćelije i električnu opremu“, dodaje Dongdžije.

Prošle godine u Dubaiju svet se obavezao da do 2030. godine utrostruči kapacitete obnovljive energije. Ali i pored brojnih započetih projekata „Međunarodna agencija za energiju“ upozorava države – to je nedovoljno da se ispuni klimatski dogovor, pa treba preduzeti i dodatne aktivnosti.

Izvor: RTS

Prva svetska platforma za praćenje eksploatacije peska iz okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (jason-mitrione)
Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Chen)

Problem eksploatacije peska iz okeana nije nov problem. Velike količine peska kopaju se i odnose za potrebe građevinarstva i drugih industrijskih grana, međutim, ne bez posledica po okean.

Nakon vode, pesak je najčešće korišćen prirodni resurs na svetu. Masovno se koristi u različitim industrijama, naročito kao komponenta betona i stakla. Svake godine globalno se troši oko 50 milijardi tona peska, prema nekim podacima. To je količina peska koja može da prekrije celokupne teritorije nekih država Evrope, čak i više njih, ukoliko se radi o centralnom delu kontinenta. 

Svakim novim kopanjem, morski organizmi i ekosistemi ostaju narušeni.

Da bi se borili protiv ovog problema, Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) pokrenuo je prvu javnu platformu za praćenje bagerovanja peska i drugih sedimenata kroz mrežu satelita i stanica za praćenje na zemlji – Marine Sand Watch. Otkriveno je da se znatan deo bagerovanja odvija u zaštićenim morskim područjima, što je zabrinjavajući trend koji ugrožava biodiverzitet i ribarstvo. Uz pomoć veštačke inteligencije i radio signala analizira se kretanje čamaca na pomenutoj platformi.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Marine Sand Watch ne samo da prati bagerovanje na moru već može i identifikovati luke specijalizovane za trgovinu peskom, a tom prilikom uspeva da procenjuje ukupnu količinu izvađenog peska po zemlji. Većina peska se, prema proceni direktora platforme, iskopava legalno, kroz koncesije dodeljene od strane vlada, navodi se na sajtu UNEP-a.

Dobra strana platforme jeste što može pomoći zemljama da osiguraju da kompanije za kopanje rade na održiv i ekološki odgovoran način.

Što se tiče zemalja koje prednjače u industrijskoj proizvodnji i izvozu peska, pre svega jesu SAD, Holandija, Nemačka, Belgija, Italija, Australija, Kina, Vijetnam i druge zemlje.

Energetski portal

Privredi potrebne nove mogućnosti za zeleno finansiranje i održivo poslovanje  

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto: PKS

Panel diskusije o zelenoj transformaciji, održivom poslovanju i ESG standardima, kao i pristupu zelenom novcu, povezanosti digitalne i zelene transformacije održane su u Privrednoj komori Srbije (PKS) u organizaciji Komore i kompanija ESG Advisory SEE.

Diskusijama su prisustvovali strani stručnjaci, kao i predstavnici banaka, koji su govorili o svojim iskustvima, softverskim alatima, bankarskim uslugama i proizvodima, ali i predstavnici domaćih kompanija koje su započele procese zelene transformacije i postale uspešnije u poslovanju, profitabilnije i ostvaruju bolje rezultate na tržištima.

Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u PKS, rekao je da je 2024. godina zelenih transformacija i tema koje se vezuju za ovu oblast, a Komora će se fokusirati na to da privrednicima omogući da steknu znanja i iskustva iz ove kompleksne tematike, kao i na digitalnu transformaciju koja može da je ubrza. Cilj PKS je da u svakoj kompaniji budu ključni održivost i zeleno poslovanje u narednom period, kao i da i novoj Vladi nametne ovu temu.

“Fokus nam je na temi finansiranja zelene transformacije i načinu na koji je moguće realizovati, kao i da se razume gde se prepliću digitalna i zelena transformacija. PKS sprovodi primenu CBAM-a na poslovnoj akademiji u kojoj transferišu znanja prema kompanijama, a posebno prema malim i srednjim preduzećima (MSP)”, rekao je Vesović.

Prema njegovim rečima važno je razmišljati i o energetskoj transformaciji, koja je preduslov da bi srpska ekonomija za narednih 10 godina postala zelena i bliska evropskoj ekonomiji.

Radman Šelmić, savetnik predsednika PKS za zelenu i cirkularnu ekonomiju dodao je da su u novembru organizovali prvu radionicu na temu zelenih korporativnih obveznica, kao i seriju obuka u gradovima po Srbiji o značajnim temama: ESG izveštavanje i standardi poslovanja, a posebno o sveobuhvatnim pravilima za izveštavanje o mehanizmu za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM), jer su to veoma važne teme za buduće poslovanje domaćih kompanija.

Pročitajte još:

Saša Bešlić, izvršni direktor za investicije u SDG Impact Japan, sa bogatim iskustvom u ovoj oblasti koje je stekao govorio je o neuralgičnim tačkama koje bi mogle da se unaprede i urede na Balkanu u ovoj oblasti. Istakao je da u Srbiji postoji sjajan IT sektor, ali da trebaju softverska rešenja koja će omogućiti kompanijama da učestvuju u procesu transformacije na višem nivou, a on želi da u našu zemlju dovede ljude sa znanjima, softverima i svim neophodnim kapacitetima i praktičnim rešenjima koja mogu da im omoguće da budu uspešni u poslovanju.

“Regulativa u EU u oblasti zaštite prirode, klimatskih promena postaje sve oštrija, pogotovo za zemlje izvan Unije. To je jedan veliki rizik, ali i velika mogućnost”, naglasio je Bešlić.

Foto: PKS

Ravi Ćidembarama, izvršni direktor i osnivač IT kompanije RIMM iz Singapura je rekao da tržišta u Srbiji i regionu tek treba da se razviju, ali su neophodni alati, zakoni, dobra infrastruktura za izdavanje zelenih obveznica, distribucija, banke i novac da se pokrene ovo tržište. Ova oblast još nije donela dobre rezultate u Srbiji, ali je vrlo perspektivna.

Finansije i finansijski programi imaju ključnu ulogu kako bi se uticalo na zelenu transformaciju. NLB Komercijalna banka razvija zeleni portfolio korporativnih kredita i potpisnica je ZERO bankarske alijanse, jer to značajno doprinosi zaštiti prirode i zajednice.

Dejan Janjatović, zamenik izvršnog direktora NLB Komercijalne banke je rekao da je ovo relativno nova oblast u kojoj treba dosta da se uči i da se prepoznaju mnogi rizici i finansijski pokazatelji.

“Treba da procenimo koliki je ESG rizik svake kompanije, tražimo prilike kako da ostvarimo određene uštede i doprinesemo manjem zagađenju životne sredine”, rekao je Janjatović i dodao da sa klijentima dele iskustva i znanja o karbonskom otisku kao i da su za dve godine isti smanjili za 70 odsto u industrijama koje imaju veliku emisiju gasova staklene bašte.

Marija Pantelić, direktorka održivog poslovanja u porodičnoj kompaniji Bosis koja posluje duže od 40 godina u oblasti proizvodnje ambalaže za industriju istakla je da bez zelenog i održivog poslovanja ne može više da se radi i posluje. Vrednosti ekoloških standarda primenjivali su na svim nivoima u proizvodnji, kao i da svaki zaposleni zna šta to za njega znači.

“Kompanije u Srbiji kaskaju u primeni zelenih prinicipa, jer većina na to gleda kao na trošak, jer u MSP nema dovoljno ljudskih resursa, finansija, a ljudima treba praktično objasniti gde su rizici i kako ih rešiti”, rekla je Pantelić.

U diskusiji je učestvovao i Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS koji je rekao da je vrlo uzak zakonski okvir države za uvođenje ovakvih promena, da svega nekoliko zakona ima u ovoj oblasti, da je potrebno da se stvori novi stub za stabilan finansijski okvir, kao i da treba intenzivnije razvijati zelene korporativne obveznice.

Na skupu se razgovaralo i o standardima za izveštavanje o održivosti, primeni u praksi, predstavljena su iskustva u primeni standarda u domaćim preduzećima, kao i o uticaju EU regulative na poslovanje u Srbiji.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Održivim poslovanjem do smanjenja ekološkog otiska

Foto: Alumil
Foto: Alumil

Kompanija Alumil lider je u proizvodnji aluminijumskih profila, a primenom najsavremenije tehnologije i poslovanjem po modelu cirkularne ekonomije ispunjavaju svoju misiju održivosti. O prednostima aluminijumskih proizvoda koji su prilagođeni životnom prostoru, inovativnim proizvodnim linijama, kao i o ulaganjima u očuvanje životne sredine razgovarali smo sa Ivanom Petronijević, arhitektom konsultantom u kompaniji Alumil.

Alumil ima veliki asortiman proizvoda različitih sistema za prozore i vrata. Koje su njihove najvažnije karakteristike i kolika je funkcionalnost takvih proizvoda?

Aluminijum je izuzetno formabilan materijal i omogućava izradu veoma izdržljivih i istovremeno minimalno vidljivih dimenzija na ugrađenoj poziciji. Takođe, geometrija naših aluminijumskih profila omogućava ugradnju naprednih termoprekida, kao i staklopaketa različitih debljina, čime se podstiču visoke termičke performanse pozicija u celini. Tokom procesa proizvodnje, počev od odabira kvalitetnih sirovina, preko stručnosti zaposlenih na proizvodnim pogonima, polažemo mnogo na naš tim koji se bavi istraživanjem i razvojem sistema, prateći najnovije arhitektonske trendove, kao i na internu kontrolu kvaliteta naših proizvoda. Ugrađujemo alate koji ubrzavaju proizvodnju sistema, a imamo i aktivnu saradnju ODRŽIVIM POSLOVANJEM DO SMANJENJA EKOLOŠKOG OTISKA sa međunarodnim institutima za sertifikaciju naših proizvoda. Tehnologija današnjeg vremena omogućava savladavanje otvora velikih dimenzija, kao i oblikovno atipičnih otvora, čime se daje odgovor i na najzahtevnije potrebe arhitektonskih projekata.

U FOKUSU:

Koji proizvod biste posebno istakli, kako oni doprinose ugodnosti boravka u prostorijama?

Foto: Alumil

– Kao kompanija koja ima veoma širok proizvodni portfolio kliznih sistema namenjenih za različite vrste objekata, napravili smo divergenciju svih proizvoda na SUPREME, SMARTIA i COMFORT proizvode. Kategorije SUPREME i SMARTIA čine aluminijumski sistemi sa termoprekidom, dok grupu COMFORT čine sistemi bez termoprekida. Iz grupa SUPREME i SMARTIA posebnu pažnju privlače klizni sistemi PHOS linije proizvoda, odnosno sistemi minimalističkog dizajna. Reč ’phos’ je grčka reč koja znači ’svetlost’ a odabrana je za opis ovih proizvoda zato što, zahvaljujući izuzetno minimalnoj dimenziji vidljivog aluminijuma, omogućavaju veći ulaz prirodnog svetla u prostor, kao i neprekinut pogled i panoramu. PHOS sistemi pružaju maksimalno udoban osećaj tokom boravka u prostorijama, a pored estetike odlikuje ih i velika nosivost, čime je omogućeno zastakljivanje velikih otvora.

Šta savetujete kao najbolji izbor stakala za ovakve prozore i vrata?

– Debljina, vrsta, kao i broj stakala u staklopaketu proračunavaju se prema Uw kalkulacijama, a u skladu sa propisima za odgovarajuću klimatsku zonu države. Na tržištu je danas dostupan širok izbor vrsta stakala, čime je omogućeno postizanje odgovarajućih performansi već i sa dvoslojnim staklom. Posebno je važno imati u vidu da su dimenzije kliznih otvora obično veće od 2,2 m širine, veoma često sa visinama preko tri metra, a samim tim krila imaju veliku težinu i potrebni su profili koji prihvataju to opterećenje, kao i mehanizam za pomeranje.

Alumil

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA.

Preko milion i po domaćinstava ostvarilo popuste na račune za struju

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Unsplash (Recha Oktaviani)

U Srbiji je više od 1,6 miliona domaćinstava ostvarilo popust za racionalnu potrošnju poslednjeg meseca 2023. godine.

Podaci se odnose se na mere za podsticanje štednje električne energije u domaćinstvima, gde je ukupno, 48,7 odsto domaćinstava uspelo da smanji svoju potrošnju električne energije za više od pet odsto u poređenju sa istim mesecom u prethodne dve godine, što znači da je pomenutih 1,63 miliona od ukupno 3,4 miliona domaćinstava uspelo da ostvari neki oblik popusta na svoje račune za struju.

Što se tiče popusta na račune, oni su varirali u zavisnosti od drugih faktora, međutim, najveći broj domova – oko 20 odsto uspelo je da ostvari popust od 40 odsto na svoje račune, navodi se na sajtu EPS-a.

Pročitajte još:

Foto Ilustracija: Pixabay

Nakon njih sledi grupa od 13,5 odsto domaćinstava koja je ostvarila smanjenje računa za 20 odsto. Manji procenati domaćinstava ostvarili su popuste od 25, 30, i 35 odsto, sve ukupno 16 odsto njih.

Značajno je istaći da je 405.000 domaćinstava, odnosno 12 odsto, ostvarilo popust od 5 odsto na račun za električnu energiju tako što su povećali potrošnju u nižoj tarifi za 5 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine.

Gradovi kao što su Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Smederevo, Šabac, i Subotica bili su među onima gde su građani najviše štedeli električnu energiju. 

Sve zajedno predstavlja strategiju i podsticaj da se racionalnije troši električna energija kako bi se promovisala energetska efikasnost u domaćinstvima.

Energetski portal

Srbija posvećena razvoju solarnih elektrana sa baterijskim sistemima

Photo-illustration: Pexels (Kelly)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Od ovde godine započinje realizacija projekta izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana kapaciteta jedan gigavat sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije, što je najveća investicija u obnovljive izvore energije u Evropi u ovoj godini, najavljeno je iz Vlade.

Nakon sastanka sa finansijerima projekta, Siniša Mali, potpredsednik Vlade i ministar finansija rekao je da su u ovaj projekat uključene najbolje svetske kompanije, finansijske institucije i agencije poput US Eksim, MIGA, Švedske izvozno-kreditne korporacije i drugih. Sastanku je prisustvovala i Anika Ben David, ambasadorka Švedske u Srbiji.

Kako je istakao, očekuje da će se realizacijom ovog projekta, koji bi trebalo da bude završen 2028. godine, obezbediti dodatni gigavat električne energije iz obnovljivih izvora, sa godišnjom proizvodnjom od 1,2 teravat-časova.

Prema njegovim rečima, Srbija je u potpunosti posvećena zelenoj tranziciji, razvoju obnovljivih izvora energije i ulaganjima u ovoj sektor, a ekonomskim razvojem u poslednjoj deceniji otvorila je vrata velikim evropskim projektima.

Pročitajte još:

,,Samo prošle godine privukli smo 4,5 milijardi evra stranih direktnih investicija’’, naveo je potpredsednik Vlade i dodao da sada najveće kompanije energetskog sektora žele da ulažu u projekte u Srbiji.

On je sagovornicima predstavio sve dosadašnje rezultate Srbije, ističući da je u prošloj godini, koja je ekonomski bila teška za ceo svet, naša zemlja ostvarila rast BDP-a od 2,5 odsto, a da ove godine planira rast od 3,5 odsto.

,,Želimo dalja ulaganja i uvek smo otvoreni za razgovore koji podrazumevaju inovacije i tehnologije. Svi predloženi projekti se savršeno uklapaju u planove Srbije da prati zelenu agendu’’, naglasio je ministar.

Potpredsednik Vlade je uputio poziv zainteresovanim kompanijama da se uključe i u projekte u vezi sa izgradnjom EKSPO kompleksa, budući da je to projekat od velike važnosti za Srbiju, na kojem su inovacije i nove tehnologije dobrodošle.

Energetski portal

U Srbiji se trenutno gradi 398 kilometara brzih saobraćajnica – Od Loznice do Beograda za 70 minuta

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Jerez)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Izgradnjom auto-puteva, Srbija se povezuje sa susednim državama, dok bi izgradnjom brzih saobraćajnica trebalo da se povežu okruzi i regioni unutar zemlje. U Srbiji se trenutno gradi 398 kilometara brzih saobraćajnica. Najintenzivniji radovi su na Fruškogorskom i Dunavaskom koridoru, kao i na deonici Šabac-Loznica.

Na Dunavskom koridoru, dugom 68 kilometara, od petlje Požarevac do Gradišta, prema informacijama iz Koridora Srbije”, radi se na 90 odsto trase. Očekuje se da će do kraja ove godine jedan deo Koridora biti pušten u saobraćaj, a ceo završen do početka 2026.

„Paralelno sa tim projektuje se nastavak brze saobraćajnice, kolege iz Puteva Srbije” rade projektno-tehničku dokumentaciju za nastavak koji će ići preko Donjeg Milanovca do Brze Palanke i odatle dva kraka, jedan prema Kladovu i jedan prema Negotinu“, kaže Aleksandar Antić iz Koridora Srbije”.

Od 46 objekata, na brzoj saobraćajnici od Šapca do Loznice završena su 22. Veliki obim radova podrazumeva postavljenje 500.000 tona asfalta i 200 kilometara zaštitne ograde. Iako vremenski uslovi ne idu na ruku, više od 300 radnika i 300 mašina dnevno je angažovano na izvođenju radova.

Ljudi u ovom kraju su stvarno prezadovoljni, jer kad shvatite da ste do prošle godine kroz Klenak, Platičevo, Hrtkovce putovali iza kamiona, iza traktora… Kada  nastavimo tamo dalje od Štitara, Slepčevića, do Loznice, kad budemo oslobodili ta mesta teškog teretnog saobraćaja, pa dobitak je višestruk“, kaže Nikola Karadžić iz JP Koridori Srbije“.

Pročitajte još:

Na Fruškogorskom koridoru – najduži tunel u Srbiji dug 3,5 kilometra

Očekuje se da će radovi na deonici od Šapca do Loznice biti završeni do kraja ove godine. A kada budu pušteni u saobraćaj 54,58 kilometra, umesto dosadašnjih dva sata od Beograda do Loznice, putovaće se oko 70 minuta.

Foto-ilustracija: Unsplash (kimi lee)

Brzom saobraćajnicom projektovanom za brzinu od 100 kilometara na sat biće povezani Loznica i Šabac, koji će auto-putem Šabac-Ruma imati direktnu vezu sa Koridorom 10 i Fruškogorskim koridorom.

Tranutno se na Fruškogorskom koridoru najviše radi na 3,5 kilometra najdužeg tunela u Srbiji. 

Mi smo u dve tunelske cevi od sedam kilometara do sada uradili nešto preko 2.700 metara i već smo negde na 40 odsto na tom tunelu i paralelno sa time intenzivno radimo na mostu preko Dunava, koji će povezati Kaćku stranu sa Petrovaradinskom. Počeli smo da raidmo i na trasi i očekujemo da ćemo do juna 2026. završiti Fruškogorski Koridor”, kaže Antić.

U ovom trenutku gradimo 398 km brzih saobraćajnica

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kaže da se u ovom trenutku gradi 398 kilometara brzih saobraćajnica, a samo u 2024. godini biće završeno skoro 83 kilometra brzih saobraćajnica.

Pored toga, ako dodamo da se projektuje trenutno 354 kilometara auto-puteva i preko 500 kilometara brzih saobraćajnica, jasno je da ćemo u narednom periodu uspeti da Srbiju potpuno premrežimo mrežom auto-puteva i brzih saobraćajnica”, kaže Vesić.

Krajem prošle godine obeležen je početak radova na brzoj saobraćajnici Osmeh Srbije“ na severu Vojvodine, a nadležni najavljuju početak radova na takozvanom Šumadijskom koridoru – brzoj saobraćajnici Vožd Karađorđe“ duge 78 kilometara, koja treba da poveže istočnu sa centralnom i zapadnom Srbijom.

Izvor: RTS

U Sloveniji tokom ove godine referendum na temu proširenja NE Krško

Foto-ilustracija: Unsplash (brice-cooper)
Foto-ilustracija: Unsplash (joshua-kettle)

Slovenija je nedavno ponovo pokrenula temu o proširenju nuklearne elektrane Krško – prve i jedine nuklearne elektrane osnovane u tadašnjoj Jugoslaviji, koja i danas radi 24h svaki dan. 

Ovog puta tema je bila planirani referendum u drugoj polovini godine sa čijim se održavanjem slažu sve stranke.

Pitanje je da li se upustiti u izgradnju drugog reaktora koji bi proširio kapacitete na 2.4 GW, zbog čega je formirana i radna grupa ministara i predstavnika industrije kako bi se građani što kvalitetnije informisali pre nego što odluče da li su za ili protiv, navodi World Nuclear News.

Referendum predstavlja značajan korak u odlučivanju o budućnosti nuklearne energije u Sloveniji, s obzirom na to da postojeća nuklearna elektrana trenutno pokriva 20 odsto potreba električne energije Slovenije, i oko 16 odsto hrvatske potrošnje, jer zemlje dele vlasništvo. Sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od 5,7 milijardi kilovat-sati električne energije, NEK je postao važan izvor energije za obe nacije, govore podaci navedeni na sajtu elektrane.

Pročitajte još:

Izgradnja drugog reaktora u Krškom već je dozvoljena od strane slovenačkog ministarstva 2021. godine, ali ova odluka je naišla na kritike Austrije, koja se oštro protivi ovoj odluci, jer u ovoj zemlji postoji i ustavna zabrana kada je u pitanju nuklearna energija, a NEK se nalazi na oko 100km od granice. Takođe, ovom pitanju protivili su se i kada je Hrvatsku zadesio niz zemljotresa što može biti opasno za rad elektrana ovog tipa.  

Slovenija je NE Krško prethodne godine dozvolila nastavak rada na još 20 godina, ali pitanje proširenja ostaje neizvesno do druge polovine tekuće godine. 

Energetski portal

Klimatske promene ugrožavaju i – skijanje. Kako ćemo, i gde skijati u narednim decenijama?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pietro De Grandi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ben Koorengevel)

Ova skijaška sezona na Kopaoniku i drugim, nižim planinama u Srbiji bi se mogla opisati kao – izazovna.

Prvo smo svedočili drugom najtoplijem decembru na Kopaoniku od kad postoje merenja (od 1951. godine), a posle decembarskih visokih temperatura, januarski nedostatak padavina je bio noćna mora za skijaše i organizatore ski centara.

Naime, prećutni prag od oko 55-60 cm snežnog pokrivača je optimalna visina, koja obezbeđuje da skijaške staze rade u punom kapacitetu, odnosno da 95 odsto ski staza bude otvoreno. Međutim, ove sezone, visina snežnog pokrivača na utabanim ski stazama na Kopaoniku nije prelazila 30 cm.

Ni prethodna sezonanije se bila proslavila: u pitanju je bila zima sa samo 24 snežna dana, što je najmanji broj snežnih dana u poslednjih 19 godina, piše za Klima101 Irida Lazić, naučnica sa Fizičkog fakulteta i pasionirana skijašica.

Skijanje je već drugačije: planine u Srbiji imaju drastično manje ledenih dana nego što je to bio slučaj pre samo nekoliko decenija

Sasvim očekivano, najveći protivnik skijalištima, kako u Srbiji tako i u ostatku sveta, je povećana temperatura vazduha usled klimatskih promena, koja topi sneg u zimskim mesecima.

Primera radi, osmotreni podaci govore da se od 1950. godine do danas dogodilo drastično zagrevanje u zimskim mesecima – i da je ono bilo najizraženije na planinama. Naime, i najniža minimalna i najviša maksimalna temperatura izmerena u toku zime povećala se za 1 °C po deceniji u planinskim oblastima jugozapada Srbije, što je najveća (zimska) promena zabeležena u našim merenjima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Kremer)

Ako posmatramo prostore mape Srbije sa klimatskim indeksima broja mraznih dana (minimalna temp. ispod 0 °C) i ledenih dana (maks. temp. ispod 0 °C), jasno se osmatra da je najveće smanjenje broja ovih dana u oblasti planina.

Za održavanje staza, neophodno je da makar minimalna dnevna temperatura bude ispod nule (mada ni to nije garancija kvaliteta staza), a kako se može videti na mapama, upravo ovaj indeks – broj mraznih dana – pokazuje značajan pad na planinama poslednjih godina, što je jasan prikaz koliko su naše planine ranjive na posledice klimatskih promena.

Primera radi, u Raškoj oblasti, gde se nalazi i naša skijaška lepotica Kopaonik, u periodu od 1951. do 2000. godine oko 14 odsto godina bilo je sa znatno manjim brojem ledenih dana (10+ manje ledenih dana) u odnosu na klimatološki prosek. Međutim, posle 2000. godine, skoro svaka druga godina beleži takvo smanjenje broja ledenih dana, a u nekim godinama je to smanjenje i drastično veće – i do 30 ledenih dana manje, ceo jedan „ledeni mesec” manje.

Pročitajte još:

Promene se osećaju svuda – i Alpi se, primera radi, zagrevaju duplo brže od globalnog proseka

Povećane temperature na skijalištima nisu, naravno, samo naš problem.

Alpi, najpoznatija skijaška destinacija u Evropi i svetu, suočava se sa ozbiljnim posledicama klimatskih promena. Pošto naučna istraživanja i mreža osmatračkih stanica u ovom regionu pružaju podatke koji sežu unazad do 18. veka, to omogućuje stručnjacima da posebno detaljno utvrde ranjivost Alpa na klimatske promene.

Usled složenih procesa u klimatskom sistemu, na Alpima se ubrzavaju procesi zagrevanja i smanjene akumulacije snega. Planine u ovom regionu se zapravo zagrevaju skoro pa duplo brže od globalnog proseka, pa su sad već u proseku 2° C toplije u odnosu na preindustrijski period.

Foto-ilustracija: Pixabay

Još alarmatniji podatak je da se Alpi zagrevaju za 0,5 °C po deceniji od 1980. godine. Ako se uzme u obzir činjenica da temperatura opada za otprilike 0,5° C na svakih 100m visine, jasna je kalkulacija da se svake dekade moramo „popeti” za 100 m da bismo propratili klimatske promene i ostali u neizmenjenoj klimi.

Jedan od razloga povećanog zagrevanja u planinskim krajevima je i povratna sprega: topljenjem snega smanjuje se tzv. albedo efekat, jer beli sneg reflektuje Sunčevo zračenje, dok zelene površine apsorbuju više zračenja, čime doprinose daljem zagrevanju.

Interesantno je da naučnici klimu na Alpima mogu rekonstruisati i znatno dalje od 18. veka – čak i do 600 godina unazad, i to na osnovu tzv. indirektnih merenja, pomoću analize godova biljaka koje rastu na višim nadmorskim visinama.

Trajanje snežnog pokrivača je moguće rekonstruisati zbog činjenice da dugovečna biljka poput kleke (vrsta iz porodice čempresa) raste prvo u vidu žbuna – ukoliko je žbun prekriven snegom, sve fiziološke aktivnosti se stopiraju. Na taj način, širina godova kleke može biti dobar pokazatelj trajanja snežnog pokrivača.

Šta nam govore ovakva istraživanja? Procene su da se sneg danas zadržava do oko 36 dana kraće na Alpima, u odnosu na dugoročni, šestovekovni prosek.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Kako do subvencije za kupovinu električnog vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Förtsch)
Foto-ilustracija: Unsplash (JUICE)

Uredba o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni pogon, usvojena je 1. februara 2024. godine na sednici Vlade, a u te svhre opredeljeno 170 miliona dinara.

Ministarstvo zaštite životne sredine je tim povodom objavio na svom sajtu vodič za podnošenje zahteva za subvenciju za kupovinu novog električnog vozila. Vodič je predstavljen kroz nekoliko koraka.

Prvi korak jeste podnošenje zahteva i on se podnosi lično na pisarnici, ili poštom na adresu – Ministarstvo zaštite životne sredine, Omladinskih brigada 1, 11000 Beograd, sa naznakom ,,zahtev za subvencionisanje kupovine električnih vozila’’.

Šta kada se preda dokumentacija? Kako se navodi, službe ministarstva će formirati predmet, koji će pregledati članovi komisije za sprovođenje postupka subvencionisanja.

Sledeći korak jeste rešenje. Naime, ukoliko je dokumentacije kompletna, pristupa se izradi rešenja o dodeli subvencije. Podnosilac zahteva će biti lično pozvan da preuzme rešenje.

Pročitajte još:

Nakon toga, rešenje se predaje prodavcu vozila ili lizing kući, koji pripremaju finansijsku dokumentaciju koju je potrebno dostaviti Ministarstvu lično ili poštom na ranije navedenu adresu.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva, za kupovinu vozila preko finansijskog lizinga potrebno je da se dostavi Ugovor o finansijskom lizingu (original), zatim dokaz o prenosu sredstava (izvod iz banke sa pečatom i potpisom) i potvrda da plaćena suma čini više od 15 odsto vrednosti vozila. Za kupovinu vozila direktno od auto kuće, potrebno je da se dostave predračun i avansni račun, zatim dokaz o prenosu sredstava (izvod iz banke sa pečatom i potpisom) i Ugovor o kupoprodaji vozila.

Tekst Uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni pogon, možete da pogledate ovde.

Zahtev za subencionisanu kupovinu novog vozila u skladu sa ovom urednom možete da preuzmete ovde.

Energetski portal

Održan referendum u Parizu – Parking tri puta skuplji, naplata važi i za električna vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (d-lamar-hanri)
Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Binotto)

U Francuskoj već neko vreme traje debata na temu velikih automobila i ekspanzije u prodaji SUV i 4×4 vozila. U poslednje tri decenije automobili su postali teži za 250 kilograma, s obzirom da danas prosečna težina iznosi 1.233 kilograma, a nekada je to bilo 975 kilograma.

Istraživanja govore da se sadašnja prosečna širina automobila takođe povećala na 180,3 cm, dok je pre pet godina to bilo 177,8 cm. Ovaj rast broja velikih SUV vozila koji su nekad i po 200cm dužine, uzrokuje probleme poput nedostatka prostora za siguran ulazak i izlazak iz vozila, navodi Evropska federacija za transport i životnu sredinu.

Grad Pariz je povodom ovog trenda i kupovine glomaznih vozila organizovao referendum, odnosno glasanje za građane Pariza 4. februara 2024. kako bi se izjasnili o uvođenju posebne tarife za parkiranja velikih putničkih vozila. Osim prostora koji zauzimaju, ova vozila su i veći zagađivači, ako se radi o potrošnji fosilnih goriva, ali su i nebezbednija po pešake i druge učesnike u saobraćaju.

Glasanje je bilo otvoreno za sve registrovane Parižane, po istom principu kao i kada se prošle godine glasalo za ukidanje samouslužnih električnih trotineta

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je i tada bilo reči o tome kako mala izlaznost ne može presuditi o nekoj temi, slična situacija dogodila se i sada. Ukupno je glasalo 78.121 građanin, a 54 odsto njih glasalo je za trostruko povećanje cena parkiranja za pomenute kategorije vozila, navodi se na sajtu Grada Pariza

Ovog puta izlaznost je bila još manja s obzirom da je nešto više od pet odsto Parižana odlučilo da glasa, dok je za prethodno pitanje na referendumu glasalo preko sedam odsto.

Uprkos broju građana koji je glasao, rezultat upućuje na to da će vlasnici težih vozila u Parizu sada morati da plaćaju između 12 i 18 evra po satu za parkiranje, osim ako ne parkiraju u blizini svojih kuća. Cena parkiranja u centralnim delovima grada trebala bi da poraste sa 6 na 18 evra po satu, dok će u ostatku grada porasti sa 4 na 12 evra. 

Međutim, ako se odluka definitivno potvrdi, ostaje pitanje da li vlasnici određenih hibridnih i električnih automobila zaista treba da plaćaju veću tarifu zato što im automobili prelaze težinu koja je uzeta kao granična vrednost. Za hibridna vozila povećana tarifa važiće za one čija težina prelazi 1,6 tona, a za električne automobile tarifa će važiti za težinau preko dve tone.

Milica Vučković