Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Da li treba da budemo zadovoljni dosadašnjim rastom broja kupaca-proizvođača u Srbiji?
Počnimo sa malo statistike. Od 2021. godine, kada su kupci-proizvođači prvi put definisani domaćom regulativom, do jula 2025. godine, u Srbiji status kupca-proizvođača stekao je ukupno 5.071 korisnik, ukupne instalisane snage proizvodnih objekata 106,08 MW.
Poređenja radi, ukupna snaga termoelektrana, po podacima EPS, je skoro 5.000 MW, a strateški cilj Srbije je da se instalira 500 MW proizvodnih objekata iz OIE za sopstvene potrebe (uglavnom krovnih fotonaponskih sistema) do 2030. godine.
Od 5.071 kupca-proizvođača, većinu čine domaćinstva, njih 3.667, ali je udeo domaćinstava u ukupnoj snazi daleko manji – tek 30,25 MW. Pored domaćinstava, kupci-proizvođači su i pet stambenih zajednica (ukupne snage 0,09 MW) i 1.399 „ostalih”, koje čine javne ustanove, poslovne zgrade i drugi objekti (ukupne snage 75,74 MW).

Na osnovu pomenutih podataka i broja stambenih objekata prema popisu stanovništva iz 2022. godine, može se zaključiti da svega 0,16 odsto stambenih kuća i 0,0045 odsto stambenih zgrada ima status kupca-proizvođača. Složićemo se – rezultati nisu na zavidnom nivou.
Poređenja radi, u komšijskoj Crnoj Gori gotovo 4,5 odsto domaćinstava je steklo status kupca-proizvođača, sa više od 50 MW instalisane snage.
Šta je to drugačije u Crnoj Gori pa je toliko uspešnija u razvoju tzv. prozjumerizma?
Odgovor leži u kombinaciji nekoliko faktora.
Jedan od njih je informisanost građana o mogućnostima proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe – u Crnoj Gori su vršene opsežne medijske kampanje, dok su u Srbiji bile jedva primetne.
Ali važnije od toga, postoje velike razlike između Crne Gore i Srbije u modelima subvencionisanja izgradnje solarnih elektrana. U Crnoj Gori postoje široko razvijene šeme podsticaja za kupce-proizvođače kroz projekte Solari+, dok Srbija subvencioniše samo izgradnju solarnih elektrana do 6 kW za domaćinstva, pri čemu finansira polovinu potrebnih sredstava.
U okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) otvoreno je novo preduzeće EPCG – Solar gradnja, koje je specijalizovano za projektovanje, ugradnju i održavanje fotonaponskih sistema.
Domaćinstvima i privredi koji dobiju subvenciju EPCG – Solar gradnja ugrađuje fotonaponski sistem, a operator distributivnog sistema Crne Gore (CEDIS) ugrađuje pametno brojilo kojim se meri razmena električne energije sa elektroenergetskim sistemom, kao i kontrolno brojilo kojim se meri ukupna proizvodnja.
Korisnici subvencija nemaju nikakav početni investicioni trošak (izuzev administrativnih taksi), a fotonaponski sistem otplaćuju kroz mesečne rate čiji je iznos u visini prosečnog mesečnog korisnikovog računa sa popustom iz prethodnog perioda.
U praksi to znači da, nakon ugradnje fotonaponskog sistema, sa minimalnim ulaganjima, vi nastavljate da plaćate gotovo iste račune za električnu energiju kao i ranije.
Takođe, zbog dobro osmišljenog načina obračuna električne energije kupcima-proizvođačima u Crnoj Gori, u slučaju optimalnog određivanja kapaciteta solarne elektrane u skladu sa potrebama kupca-proizvođača u okviru projekata Solari+, račun za električnu energiju kupca-proizvođača je skoro uvek blizu nula evra.
Samim tim, pošto korisnici plaćaju isti iznos kao i ranije, celokupni račun za električnu energiju zapravo je mesečna otplata duga za instalaciju elektrane.
Korisnicima projekta Solari+ se odobrava da mesečna rata bude za jedan cent manja od prosečnog računa za električnu energiju korisnika dok je bio samo kupac.

S obzirom na to kupci-proizvođači su ohrabreni da teže da im račun kao kupcu-proizvođaču bude blizu nula evra tj. da ekonomično koriste svoje nove kapacitete: što više proizvedene energije iskoriste, to će brže otplaćivati svoj dug.
Ovakvo ponašanje donosi i najveće uštede nakon otplate solarne elektrane. Korisnicima se ostavlja mogućnost da otplate fotonaponske sisteme i brže tako što će povećati mesečnu ratu za željeni iznos.
Javni poziv EPCG za projekat Solari 3000+ (za domaćinstva do 10 kW) i 500+ (za korisnike koji nisu domaćinstva do 30 kW) ukupne snage 30 MW i vrednosti 30 miliona evra bio je organizovan od novembra 2021. do februara 2022. godine, a prijavilo se više od 14 hiljada korisnika.
U toku je konkurs Solari 5000 + za snagu 70 MW u vrednosti od 70 miliona evra. Za budućnost su planirani i projekti postavljanja solarnih elektrana na neplodnom zemljištu u ruralnim područjima, kao i na vodenim površinama.
EPCG novac za sprovođenje projekata obezbeđuje većinski iz kreditnih aranžmana sa nižim kamatnim stopama. Eko fond, koji se uglavnom finansira iz budžeta Crne Gore, korisnicima konkursa Solari 3000+ i Solari 500+ dao je subvenciju 20 odsto od vrednosti projekta, dok korisnicima konkursa Solari 5000+ subvenciju od 10 odsto daje Eko fond, a 10 odsto EPCG.
Ceo tekst pročitajte ovde.
Izvor: Klima101