Radujem se kada upoznam snažne žene koje razbijaju predrasude

Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue Udruženja OIE SRBIJA sa ciljem da podstaknemo mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

„Šta tačno znači muški ili ženski fakultet, pozicija ili uloga u društvu? Mi sami kao društvo to definišemo, tako da sami možemo to i promeniti“ – ovo je samo jedna od važnih poruka koju je u intervjuu za portal OIE Srbija uputila Marina Mijić.

Kao šefu Odeljenja za zaštitu životne sredine u ProCredit banci, glavni cilj joj je da osigura usklađenost svih poslovnih procesa i usluga banke sa najvišim ekološkim standardima. Ona i njen tim pažljivo procenjuju uticaj banke na životnu sredinu i redovno izveštavaju o ovim pitanjima, pružajući ključne smernice i podršku menadžmentu, zaposlenima i klijentima.

Njena kompetentnost se temelji na obrazovanju koje je stekla na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu. Trenutno završava Menadžment akademiju ProCredit Grupe u Nemačkoj, što dodatno doprinosi njenom stručnom razvoju. Marina takođe poseduje sertifikat RENAC akademije GGF-a za stručnjaka u oblasti Zelene finansije na naprednom nivou i sertifikat Internog proveravača standarda ISO 14001:2015, što potvrđuje njenu posvećenost u oblasti zaštite životne sredine.

Sa Marinom Mijić smo razgovarali o tome koliko je zaštita životne sredine važna za bankarski sektor, kako je odlučila da se bavi zelenim delom bankarstva i zašto je važno da žene podržavaju i osnažuju jedna drugu.

Pročitajte još:

Vi ste šef Odeljenja za zaštitu životne sredine u ProCredit banci. Kako izgleda Vaš posao i koliko je zaštita životne sredine važna za bankarstvo?

– Naš cilj jeste da obezbedimo da poslovanje banke bude u skladu sa najvišim ekološkim standardima i principima. Zbog toga naš sistem upravljanja životnom sredinom posmatramo kroz tri stuba: prvi stub se odnosi na naše interne performanse i naš direktni uticaj na životnu sredinu; drugi stub se odnosi na ekološke i socijalne standarde koje primenjujemo prilikom finansiranja naših klijenata, dok se treći stub odnosi na zeleno finansiranje i naš fokus da pospešimo zelenu tranziciju. Strateške odluke donosi naš menadžment, ali tu moraju postojati naše smernice i podrška kako bismo osigurali održivost našeg poslovanja. U svakodnevnom radu mi sarađujemo sa brojnim odeljenjima kako bismo postigli sve zadate ciljeve. To je zaista bitno jer teme održivosti i zaštite životne sredine ne smeju ostati samo u okviru jednog odeljenja, već je potrebno aktivno učešće i zalaganje cele institucije.

Koliko su finansije i bankarstvo važni za zaštitu životne sredine?

Foto: MT-KOMEX

– Bankarstvo i zaštita životne sredine moraju biti celina. U poslednjih nekoliko godina, a u ProCreditu i duže od toga, razvija se svest o tome koliki uticaj mogu imati banke. Bankarski sektor ima svoj direktni uticaj, koji je lakše merljiv i koji se ogleda u direktnim emisijama naših filijala i poslovnica. Međutim, tu postoji indirektni uticaj kroz aktivnosti naših klijenata koje mi finansiramo. Tu je upravo glavna uloga banaka – one strateški treba da odluče koje aktivnosti žele ili ne žele da finansiraju i pod kojim uslovima. Osim finansijskih pokazatelja, banke moraju sagledati i one druge, naizgled ne tako očigledne. Da li je zaista održivo na duže staze finansirati glavne zagađivače ili, pak, želimo da se okrenemo zelenim praksama? Kako podržati tranzicioni period mnogih industrija? To su sve pitanja koja banke sebi treba da postave i na osnovu toga da preduzmu određene korake. Bankarska delatnost predstavlja važan izvor finansiranja za našu ekonomiju, ali sa tim dolazi i određena odgovornost prema našem društvu.

Kako ste se opredelili da se bavite zelenim delom bankarstva i da li je rodna pripadnost, koja obično podrazumeva i pojačanu brižnost, uticala da se posvetite zaštiti životne sredine?

– Ako želimo da postignemo rodnu ravnopravnost i veću inkluziju, moramo biti svesni da svi mi sa sobom nosimo određene pretpostavke koje utiču na naš pogled na svet i ljude oko nas. Brižni mogu biti i muškarci i žene podjednako. Onda kada okarakterišemo apriori brižnost kao žensku osobinu – nismo fer prema muškarcima. Ravnopravnost ide u oba smera. Svi mi možemo imati različite osobine. Zbog toga ne bih rekla da je brižnost razlog zbog čega sam odlučila da se bavim zaštitom životne sredine, već to vidim kao polje gde mogu dati svoj najveći doprinos društvu. Zaštitu životne sredine većina ljudi vidi kao nešto lepo, ideal kome treba težiti, ali zapravo iza toga stoji ozbiljan posao, rad i trud. Zaštita životne sredine nije neka dodatna aktivnost, već strateška odluka koja ima svoje ciljeve i kompleksan operativni rad u dostizanju istih.

ProCredit banka je poznata po finansiranju solarnih projekata, među kojima su poznate elektrane našeg člana MT-KOMEX. Koliko ste zelenih MW do sada finansirali?

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz)

– Mi smo krenuli sa finansiranjem prvih solarnih elektrana još 2013. godine i sada kada pričamo o tome deluje kao deo prošlosti jer je prošla već čitava decenija. Međutim, za tih 10 godina malo šta se promenilo – jednostavno nismo imali odgovarajući zakonski okvir i adekvatan podsticaj za razvoj obnovljivih izvora energije. Pa ipak, uspeli smo da u međuvremenu finansiramo nekih 80 solarnih elektrana, što za sopstvenu potrošnju, što za prodaju. Mi smo orijentisani ka malim i srednjim preduzećima, ali i fizičkim licima, i tu upravo vidimo svoj doprinos – malim koracima i manjim elektranama dolazimo do velikih promena. Jedva čekamo da vidimo šta će nam budućnost doneti i da li će zelena tranzicija u Srbiji biti obeležena nesvakidašnjim investicijama u solarne projekte.

Osim kreditiranja OIE projekata, poznati ste i po finansiranju projekata koji se tiču energetske efikasnosti?

– Ne možemo govoriti o zelenoj tranziciji i krupnim promenama, a da ne spomenemo energetsku efikasnost. Pored obnovljivih izvora energije, investicije u energetsku efikasnost su druga strana istog novčića. Naime, i sami principi održivosti nalažu da prvenstveno moramo raditi na smanjenju potrošnje i odgovornosti prema raspoloživim resursima, pa tek onda na drugim vrstama ulaganja. U suštini, nije dovoljno postaviti solarne panele i očekivati da oni „odrade svoj deo posla“ kada su u pitanju uštede. To prosto ne funkcioniše tako. Moramo imati holistički pristup i mi u ProCreditu upravo tako i savetujemo naše klijente. Pametnim ulaganjima u energetsku efikasnost zgrada i mašina možemo postići dosta toga već u samom startu.

Ceo intervju možete pročitati OVDE.

Izvor: OIE Srbija

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti