Cirkularna ekonomija i bankarstvo

Foto: ProCredit banka

Cirkularna ekonomija stavlja tačku na koncept eksploatiši — proizvedi — upotrebi — baci. Kako to obično biva, postali smo svesni klimatskih promena, neverovatne količine otpada koja nas okružuje i strahovitog zagađenja — tek kad je situacija postala alarmantna. Upravo je misija cirkularne ekonomije da se ponovo promisli šta je to otpad i da li se otpad može dalje upotrebiti kao sirovina. No, cirkularna ekonomija ne staje tu, ona insistira na sistemskoj primeni takozvana 3R principa — recycle (recikliraj), reuse (ponovno upotrebi), i reduce (smanji) upotrebu resursa. Cirkularna ekonomija je odgovor na poziv da se zamislimo, pogledamo oko sebe i shvatimo da moramo racionalnije raspolagati resursima.

Cirkularna ekonomija u bankarskom sektoru

— Verovatno je isuviše rano oceniti kolika je uloga bankarskog sektora u implementaciji cirkularne ekonomije u Srbiji. Napredak u pravcu održivog poslovanja i implementacije ESG standarda sigurno postoji. Ipak, izvesno je da će tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji biti zahtevna i dugotrajna, ali u ProCredit banci verujemo da ćemo atraktivnijim uslovima finansiranja zelenih projekata i ličnim primerom motivisati preduzeća da ulože u ekološki odgovorno i održivo poslovanje — rekao je Dragan Reščik, šef Odeljenja za HR i marketing ProCredit banke.

ProCredit banka u saradnji sa GEFF nudi do 20 odsto povrata novca za finansiranje zelenih projekata, ali istovremeno se vodi i listom isključenih delatnosti, te u skladu sa procenjenim uticajem na životnu sredinu i održivi razvoj selektuje projekte koje finansira. Pored toga, ProCredit savetnici za biznis klijente pružaju čitav set usluga. Kontinuiranom obukom oni se osnažuju da budu savetnici preduzećima u pravom smislu, te da shodno biznis modelu klijenta ponude rešenja za unapređivanje energetske efikasnosti.

U FOKUSU:

— Zelena energija i odgovorno upravljanje resursima nisu, nažalost, kratkoročno najjeftinija opcija. Ipak, dugoročni prinos i društveni značaj ovih investicija nadomešćuju i uveliko premašuju tu investiciju. Ekspertizom, individualnim pristupom i višegodišnjim iskustvom savetnici su uspeli da osnaže klijente da ozbiljno promisle o savremenim rešenjima upravljanja otpadom i ponosimo se time što u portfoliju imamo kompanije koje se bave recikliranjem plastičnog, metalnog i drugog otpada, ali i kompostiranjem — dodao je Reščik.

Prilagođavanje podrazumeva da u ovoj banci dva puta promisle da li nešto štampaju, da li su zatvorili prozor prilikom uključivanja klima-uređaja, kako se ophode prema resursima koji su im na raspolaganju.

— Instalirali smo pametna brojila i senzore u sve naše objekte. U svakom trenutku znamo koju količinu vode i struje trošimo, te ukoliko se dogodi neka havarija, možemo reagovati odmah. Bez ovih senzora morali bismo da čekamo sledeći račun za struju ili vodu, da bismo videli da nešto nije u redu, ili da nastane tolika šteta da bude vidljiva golim okom – objašnjava nam Stanislava Milošević iz Odeljenja za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, koje u Banci postoji već deset godina.

ProCredit banka

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti