Investicije EIB Global na Zapadnom Balkanu dostigle su 824 miliona evra u 2022. godini

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Banka EU je 2022. godine preko svog ogranka namenjenog aktivnostima izvan Evropske unije – EIB Global investirala 824 miliona evra širom Zapadnog Balkana u cilju ubrzanja održive povezanosti, zaštite životne sredine, zelene tranzicije, digitalizacije i rasta privatnog sektora. Ovi projekti su doprineli realizaciji Ekonomsko-investicionog plana Evropske unije za region, kao i inicijative Global Gateway. Pored toga, Banka je mobilisala 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava kako bi pokrenula održive projekte urbanog razvoja, energetske efikasnosti i obnovljive energije. Najveći deo novih investicija odnosi se na održivi, bezbedan i efikasan transport – projekte železničkog i vodnog saobraćaja, koji u ukupnom prošlogodišnjem kreditiranju učestvuju sa 75 odsto, nakon čega slede investicije u mala i srednja preduzeća (MSP), zaštitu životne sredine i digitalizaciju. 

Kao jedan od vodećih aktera Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), EIB Global nastavio je da realizuje investicije u partnerstvu sa Evropskom komisijom, međunarodnim finansijskim institutucijama i partnerima sa Zapadnog Balkana. Ovaj pristup u okviru Tima Evrope omogućava maksimalno iskorišćenje finansijskih sredstava koji su dostupni za neophodne investicije. Banka EU je razvila i inovativne finansijske instrumente, uključujući kombinovanje kredita, garancija, savetodavnih usluga i bespovratnih sredstava, u okviru Evropskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+), da bi podržala investicije opština, proizvođača električne energije, MSP i loklanih banaka u energetiku, povezanost i digitalni sektor.

„Uticaj našeg finansiranja u regionu odražava posvećenost i istrajnost Grupacije EIB u podršci Zapadnom Balkanu koja traje već više od 45 godina. U proteklih nekoliko godina, Evropa se suočavala sa međusobno isprepletenim krizama koje su prouzrokovale velike društveno-ekonomske poremećaje. Istovremeno, one su ubrzale zelenu i digitalnu tranziciju. Usled toga je EIB postao instrument kontraciklične ekonomske politike u okviru inicijative Tim Evropa, kako bi pomogao lokalnim privredama da se brže oporave i prilagode infrastrukturu u cilju rešavanja kritičnih izazova koji su pred nama”, rekla je Liljana Pavlova, potpredsednica EIB zadužena za Zapadni Balkan.

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

EIB Global je od 2020. godine investirao 2,5 milijardi evra na Zapadnom Balkanu, pružajući direktnu i konkretnu podršku zemljama, pomažući dugoročni prelazak na klimatski neutralnu, energetski bezbednu i inkluzivnu privredu, uz istovremeno rešavanje hitnih posledica krize.

„Sada planiramo da povećamo svoje učešće u energetskom sektoru, tako što ćemo dati doprinos paketu energetske podrške EU vrednom milijardu evra usvojenom u decembru 2022. godine, projektima obnovljive energije, izgradnje i modernizacije energetske mreže i skladišnih objekata”, istakla je potpredsednica Pavlova.

Pokretanje projekata sa povoljnim uticajem na klimu i projekata urbanog razvoja

Kao klimatska banka EU, preko 80 odsto od ugovorenih 824 miliona evra u 2022. godini opredelili smo za ekološki održive projekte i time direktno doprineli klimatskim merama. Između ostalog, sredstva kredita omogućiće izgradnju železničke deonice Beograd–Niš na Koridoru X u Srbiji, obnovu kosovskog dela evropskog železničkog koridora 10 i dalja unapređenja luka i infrastrukture vodnih puteva duž reka Save i Dunava. U Severnoj Makedoniji EIB Global će obezbediti finansiranje infrastrukture za vodosnabdevanje, otpadne vode i zaštitu od poplava u 80 opština. Kako bi se ubrzala digitalizacija, dodatna sredstva su dodeljena za projekat „Povezane škole” u Srbiji.

Pročitajte još:

Pored finansiranja, Banka je obezbedila 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava za pripremu i sprovođenje novih projekata. Tehnička pomoć EIB Global će u Bosni i Hercegovini omogućiti izgradnju vetroelektrane snage 50 MW u regionu Travnika, ubrzavajući prelazak na obnovljive i sigurne energetske resurse. U Albaniji Banka radi na projektu socijalnog stanovanja u glavnom gradu te zemlje, kao i na izradi investicionih planova za oblasti Skadar i Lješ, u cilju pomoći boljoj povezanosti, unapređenju kvaliteta životne sredine i turističke ponude. Na Kosovu* EIB Global pomaže u unapređenju infrastrukture i standarda visokog obrazovanja.

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

„U okviru Tima Evropa, EIB Global podržava region u rešavanju pitanja urbanog razvoja i infrastrukturnih potreba na finansijski održiv, socijalno inkluzivan i energetski efikasan način. Ta bespovratna sredstva su dodatni dokaz naše posvećenosti jačanju energetski sigurnog i klimatski neutralnog razvoja Zapadnog Balkana, njegovom usklađivanju sa standardima EU i borbi protiv klimatskih promena”, izjavila je potpredsednica EIB Liljana Pavlova.

Ključni partner malih preduzeća u regionu

Doprinos oporavku privatnog sektora, njegovom rastu, otvaranju novih radnih mesta i dekarbonizaciji takođe su bili u fokusu Grupacije EIB tokom prošle godine. U saradnji sa nacionalnim razvojnim institucijama i poslovnim bankama, Banka je obezbedila 150 miliona evra u obliku kreditnih linija za MSP kako bi im pomogla da održe likvidnost i realizuju investicione planove, tokom transformacije na klimatski neutralniji, inkluzivni i digitalni model.

Ove godine je zvanično pokrenuta kreditna linija sa društvenim uticajem koja podstiče žensko preduzetništvo i inkluzivne mogućnosti zapošljavanja širom regiona. Sredstva iz ovog zajma namenjena su preduzećima koja planiraju da dugoročno zaposle ljudi iz osetljivih društvenih grupa. Kao odgovor na aktuelnu energetsku krizu, EIB Global je razvio i namensku kreditnu liniju za projekte u oblasti klime i energetske efikasnosti.

Konačno, Evropski investicioni fond, kao deo Grupacije EIB, pokrenuo je Garantnu liniju za otpornost MSP u okviru WBEDIF programa, finansiranu sa 60 miliona evra, kako bi se omogućio pristup finansiranju pod povoljnim uslovima za oko 4.000 malih preduzeća u regionu. Očekuje se da će ta garancija pokrenuti portfolio u vrednosti oko sedam puta većoj od dodeljenih sredstava – oko 400 miliona evra, i pružiti znatnu podršku lokalnim firmama u pristupu kreditima, povećanju njihove otpornosti i jačanju kapaciteta, uz istovremeni napredak ka niskougljeničnoj privredi. 

Izvor: EIB

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti