Home Blog Page 512

U Kruševcu solarno suše mulj, pa prave biogas

Foto: Privredna komora Srbije
Foto: Privredna komora Srbije

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, jedno od najsavremenijih ovog tipa u Evropi, izgrađeno je Kruševcu. Vrednost projekta iznosila je 24 miliona evra. Kruševačko postrojenje je dokaz da koncept cirkularne ekonomije ide rame uz rame sa stvaranjem čiste životne sredine i „zelenih gradova“.

Pre izgradnje kolektorske i kanalizacione mreže i postrojenja, otpadne vode su bez prečišćavanja i bez ikakve kontrole direktno ispuštane u Zapadnu Moravu. Na taj način bili su ugroženi vodotokovi i životna sredina. Danas, slika je potpuno drugačija.

„Postrojenje ima najsavremeniju tehnologiju kojom se kroz proces anaerobne digestije prerađuje mulj. Iz mulja se oslobađa i biogas koji se dalje skladišti u rezervoar i putem gasnog generatora pretvara u električnu i toplotnu energiju“, kaže za “Preduzetnik” Vladimir Milosavljević, direktor JKP “Vodovod – Kruševac”.

Solarno sušenje mulja se obavlja u velikom staklenom objektu, poput staklene bašte. Osušeni mulj ima svojstva lignita pa se može koristiti kao energent. Polovinu sopstvenih potreba za strujom fabrika proizvodi sama. Sušeni mulj bi uskoro trebalo da bude transportovan u cementare u Popovcu i Beočinu, kako bi ga dalje koristili nakon spaljivanja.

I Gradska “Toplana” iz Kruševca radi na analizama korišćenja obnovljivih izvora za svoja postrojenja. Plan je da se prerađeni mulj koristi kao energent u kruševačkoj toplani.

Evropska unija finansiraće iz IPA fondova sa 13 miliona evra obnovu postrojenja za prečišćavanje vode u Blacu i izgradnju novog u Brusu. Raspisani su tenderi, a rok za izbor izvođača radova je 19. novembar ove godine.

Izvor: Privredna komora Srbije

Snagom prirode do boljeg života

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

16. Međunarodni sajam energetike, koji se na Beogradskom sajmu održava od 23. do 25. novembra, dolazi u vreme globalne i duboke energetske krize, koja svoj danak uzima i na regionalnom i lokalnom nivou. U okolnostima u kojima je svet gotovo sudbinski pritisnut posledicama pandemije koronavirusa, Energetika 2021. predstavlja regionalnu kariku koja povezuje sve naše obaveze, potrebe i mogućnosti u pogledu snabdevanja što je moguće kvalitetnijom i čistijom energijom, uz što je moguće manju štetu po okolinu i nas same.

Sajam energetike, koji je već duže od 15 godina najveći i najrespektabilniji godišnji regionalni skup kompanija, korporacija, preduzeća, institucija i profesionalaca u sektorima električne energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva, okuplja najznačajnije domaće firme, institucije i organizacije, ali i eminentne inostrane kompanije, oko vizija, planova i projekata pre svega u vezi sa energetskim sektorom Republike Srbije.   

U kontekstu aktuelnih kapitalnih projekata u sektoru gasne infrastrukture, te revitalizacije i restrukturiranja kapaciteta u sektorima fosilnih goriva, ovaj reprezentativni specijalizovani sajam ove godine posebno akcentuje obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti.

U oba svoja segmenta, izlagačkom i konferencijskom, Sajam energetike 2021. programski uključuje sve tematske podnivoe – od naučno-istraživačkog rada, preko proizvodnje i eksploatacije, do obogaćivanja, distribucije, transporta, skladištenja ili neposrednog korišćenja prirodnih resursa. Nezaobilazan je i njegov tržišni karakter, odnosno prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi najbitniji činioci koji mogu da doprinesu stabilnosti i afirmaciji ovog životno važnog privrednog sektora.

Pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode”, u isto vreme i na istom mestu, od 23. do 25. novembra, održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair, posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom.

Foto: Beogradski sajam

Kao najveći i najreprezentativniji skup te vrste u ovom delu Evrope, EcoFair nastoji da ekologiju predstavi kao način života i da se sa takvog polazišta obrati svim faktorima koji u ovoj oblasti imaju presudan uticaj – privredi, edukativnoj i medijskoj sferi i civilnom sektoru. Zbog toga njegov izlagački i konferencijski program obuhvataju sve segmente zaštite životne sredine: zemljište, vazduh, vodu, prirodnе resursе, reciklažu, berze ekoloških usluga, lokalnu samoupravu, komunalnu opremu, nevladin sektor koji se bave zaštitom životne sredine…

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Konačno, takođe na istom mestu i u isto vreme, održava se i 42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu112 Expo, koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Zanimljivo je da je interesovanje stranih firmi za Sajam energetike, i specifično firmi iz regiona za sajam 112 Expo, veći nego sajamske 2019. godine. Eto razloga da se proveri zašto.

Izvor: Beogradski sajam

Objavljen program 12. Međunarodnog festivala zelene kulture Green Fest

Foto: Promo
Foto: Promo

Dvanaesti Međunarodni festival zelene kulture “Green Fest” će biti održan od 8. do 15. novembra, u onlajn izdanju, pod sloganom “Klimatska uzbuna”. I ove godine, svi sadržaji će biti besplatni, i dostupni na internet portalu Festivala (www.greenfest.rs).

Svi koji su zainteresovani za životnu sredinu, ekologiju, klimatske promene, održivi razvoj, i srodne teme, moći će da pogledaju ukupno sedam dugometražnih i 34 filma srednjeg i kratkog metra, pet panel diskusija i jednu virtuelnu izložbu.

Na festivalu će moći da se pogledaju filmovi poput višestruko nagrađivanog „Jednom kada saznaš“, o klimatskim promenama i smanjenju resursa, zatim „Ustajemo“ koji nas kroz razgovore sa brojnim, poznatim i nepoznatim ljudima, poput muzičara Mobija, Dalaj Lame, Tonija Robinsa, Ričarda Brensona i DJ Spukija, prikazuje nove modele uspeha i napretka koji nam mogu pomoći na putu čovečanstva da napokon napravi budućnost kakvu svi zaslužujemo. 

Film „2040“ je priča o nadi koja posmatra veoma realne mogućnosti da ljudska civilizacija može da preokrene globalno zagrevanje i kroz taj proces unapredi živote svih živih bića, zatim film „Ofir – zemlja blaga“ koji je poetična, ali dramatična oda neizbrisivoj žeđi za slobodom, kulturom i suverenitetom; film osvetljava najveći sukob na Pacifiku od Drugog svetskog rata, otkrivajući vidljive i nevidljive lance kolonizacije, i njene trajne cikluse fizičkog i psihološkog ratovanja. 

Film „Duša bicikliste“ otkriva vrednosti koje se gube u našem savremenom društvu, kao što su važnost prijateljstva, ekologija, vrednovanje starog, minimalizam i druge važne premise za postizanje jednostavnijeg i ispunjenijeg života onime što je zaista važno.

Jedan od „najukusnijih“ filmova na festivalu „Kuvanje odbačene hrane“ prati reditelja, aktivistu i kuvara Davida Grosa na putovanju kroz Evropu na kojem učimo šta se sve baca od hrane i koji su to razlozi.

Foto: Promo

Filmovi kratkog i srednjeg metra svojim kvalitetom sve više pariraju visokobudžetnim filmovima. Gotovo 95 odsto ovog programa su filmovi iz 2020. i 2021. godine i raspoređeni su u tri kategorije – kratki metar, srednji metar i animirani film.

Obrazovni program festivala donosi sjajne razgovore sa našim najvećim stručnjacima na različite teme. Sve panel diskusije će biti emitovane uživo na facebook stranici festivala. 

Serija razgovora, pod nazivom „Akcija za klimu ODMAH“, počinje 8. novembra u 19 časova, kada se održava prvi panel – „Klimatska akcija i COP26“.

Klimatske promene postaju sve ozbiljnije, i posledice već osećamo. Saznaćemo kako napredujemo u ispunjavanju ciljeva Pariskog sporazuma i kako izgleda budućnost izmenjene klime.

Kroz ovaj razgovor nas vode Antoan Avinjon iz Delegacije Evropske unije, Aleksandar Macura iz RES fondacije, Nemanja Milović urednik portala Klima101, dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta i Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole.

Energetska tranzicija sa sobom ne nosi samo napuštanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije, već znači i decentralizaciju i demokratizaciju energetskog sistema. Pored velikih elektrana, ekspanzija obnovljivih izvora, a posebno solarne energije, omogućava i građanima da zauzmu važno mesto u procesu proizvodnje električne energije. Na koji način je to moguće saznaćemo na panelu “Kako građani postaju proizvođači električne energije?” (9.11, u 19 časova) u razgovoru sa Slobodanom Jerotićem direktorom JKP “Toplana –Šabac”, Anom Džokić i Đorđem Samardžijom iz Energetske zadruge „Elektropionir“, dr Vukom Radmilovićem sa Tehnološko-metalurškog fakulteta i Nemanjom Milovićem urednikom portala Klima 101.

U okviru panel diskusije “Nevidljivi urbanizam klimatskih promena” (12.11, u 19 časova) ćemo saznati kako da uvidi građana o klimatskim promenama utiču na aktuelne pravce razvoja grada, da li je saradnja različitih aktera i donosioca odluka – utopija ili nužnost pri budućim razmatranjima klimatskih promena u gradovima? Na panelu učestvuju dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta, dr Tanja Adnađević, iz projekta TeRRIFICA u Srbiji, dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta, dr Iva Čukić iz Ministarstva prostora, i Tomica Mišljenović sa Biološkog fakulteta.

Ovogodišnje izdanje Green Festa su podržali Delegacija Evropske unije, Francuski institut i ambasada Francuske, Hajnrih Bel fondacija, Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda, Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo kulture RS, kao i mnogo brojni partneri i prijatelji festivala.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Predstavljen prvi nacrt Programa za zaštitu vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi nacrt Programa za zaštitu vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom predstavljen je u okviru treće po redu konferencije, koje su se organizovale kako bi se omogućila šira konsultacija o ovoj važnoj temi sa svim zainteresovanim stranama.

Tri javne konsultacije održane su do sada u okviru projekta IPA 2014 „Razvoj okvira za usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblasti vazduha, hemikalija i horizontalnih pitanja“, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Pomoćnica ministarke zaštite životne sredine Aleksandra Imširagić Đurić istakla je da se javne konsultacije obavljaju u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i sa Zakonom o planskom sistemu.

“Ministarstvo sprovodi konsultacije sa svim zainteresovanim stranama od početka ovog procesa, uključujući druge državne organe, relevantna udruženja civilnog društva, stručnu javnost. U ovoj završnoj fazi potrebno je da nastavimo da radimo istim tempom i da aktivno damo ključni pečat u završnim koracima koji nas očekuju u novembru”, rekla je Imširagić Đurić.

Cilj dokumenta je da definiše ciljeve za bolji kvalitet vazduha vazduha i mere za njihovo postizanje, kao i da pruži osnovu za dalji razvoj i usvajanje podzakonskih akata i nastavak primene evropskog zakonodavstva u oblasti zaštite vazduha.

Projektni menadžer zadužen za pitanja zaštite životne sredine i klimatske promene iz Delegacije EU u Srbiji Antoan Avinjon, napomenuo je da je zagađenje vazduha ozbiljan problem u Evropi i svetu, ali politike vezane za bolju životnu sredinu i čisti vazduh funkcionišu, jer je u nekoliko proteklih decenija u Evropi kvalitet vazduha poboljšan.

Imširagić Đurić je naglasila da je javnost pozvana da se uključi u diskusiju o Nacrtu, koji će se nakon konsultacija ponovno dopuniti i doraditi. Nacrt, je dostupan na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i na stranici samog projekta, a u roku od 15 dana po završetku javnih konsultacija biće objavljen i izveštaj.

Predlozi i preporuke učesnika na nacrt Programa za zaštitu vazduha u Republici Srbiji sa akcionim planom, kao i dodatna pitanja šalju se na PZV-sugestije@eas3.rs.

Nakon dopune Nacrta predlozima zainteresovane javnosti, u planu je organizovanje javne rasprave.

Energetski portal

Vozači EV uskoro će moći da nose punjače sa sobom

Foto: ZipCharge
Foto: ZipCharge

Prenosivi elektro punjači, predstavljeni na jučerašnjem samitu COP26, postaće pandan kanistrima goriva koje mnogi vozači benzinaca i dizelaša uvek imaju u svom gepeku.

Činjenica da će uz sebe imati rezerve energije, kojom će u svakom trenutku moći da dopune svoje vozilo, omogućiće vozačima električnih automobila da na put pođu bez bojazni od prazne baterije i nedostatka javnih punjača.

„COP26 je idealno  mesto da svetu predstavimo ZipCharge Go“, rekao je jedan od osnivača kompanije ZipCharge, Džonatan Kerier.

On je, tokom prezentacije prenosivih punjača, najavio da će se u prodaji naći već sledeće godine, premda nije precizirao cenu istih. Ipak, ZipCharge Go neće biti skuplji od standardnih kućnih punjača koji se nalaze u prodaji, a najavljena je i mogućnost korišćenja prenosivog punjača uz mesečnu pretplatu.

Zip Charge Go može da se napuni na standardnoj kućnoj utičnici, a Dvosmerni AC-DC inverter omogućava punjenje od mreže do jedinice ili od jedinice do mreže, tako da se prenosivi punjać može koristiti i za skladištenje električne energije.

Ovaj punjač snabdeva vozilo sa dodatnih 32 do 64 km što je dovoljno za dnevne potrebe i gradsku vožnju. Iako će kapacitet prenosivog punjača nekima delovati nedovoljno, iz kompanije navode da punjenje često i pomalo smanjuje opterećenje na elektroenergetsku mrežu.

Punjenje baterije, u zavisnosti od vozila i temperature, traje od 30 minuta do sat vremena, a može se kontrolisati uz pomoć „Go“ aplikacije koja vas obaveštava o statusu punjenja i automatski ga zakazuje.

Veličine standardnog kofera, prenosivi punjač biće idealan za putovanja i one koji žele da pune svoje vozilo gde god da se parkiraju – na poslu, kod kuće ili na javnim mestima.

Milena Maglovski

Poznati brendovi i ove godine najveći svetski zagađivači

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Mendiola)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tanvi Sharma)

Na listi najvećih svetskih zagađivača iz godine u godinu pojavljuju se vodeći svetski brendovi. I ove godine, kao i prethodnih, na prvim pozicijama nalaze se “Koka kola” i “Pepsi” pokazuje najnoviji izveštaj “Brendirano Vol IV” međunarodnog pokreta za borbu protiv plastike Break Free From Plastic (“Oslobodimo se plastike”).

Ove godine urađeno je 440 akcija čišćenja, i revizija prikupljenog otpada u 45 zemalja širom sveta. Skupljeno je 330.493 komada plastičnog otpada, a detaljnom analizom utvrđeno je da je čak 58 odsto jasno brendirano.

Neverovatnih više 20.000 komada plastičnog otpada pripada brendu “Koka kola”, na drugom mestu se nalazi “Pepsi” sa više od 8.000 komada. Do promene je došlo na trećem mestu, naime “Unilever” sa prikupljenih više od 6.000 komada “pretekao” je “Nestle” i njihovih više od 4.000 komada plastičnog otpada.

Na listi najvećih zagađivača našli su se i “P&G”, “Mondelez”, ”Filip Moris”, “Mars”, “Palmolajv”.

“Nije nas iznenadilo to što četvrtu godinu za redom imamo iste brendove kao vodeće zagađivače plastikom. Iako tvrde da se bave rešavanjem plastične krize, one se i dalje udružuju sa kompanijama i proizvode velike količine plastike za jednokratnu upotrebu. Oni je moraju prekinu zavisnost kada je u pitanju jednokratna plastična ambalaža, treba da se udalje od fosilnih goriva i da se bore protiv klimatskih promena”, ističe Abigejl Agiljar, regionalna koordinatorka za kampanju protiv plastike Grinpisa za Jugoistočnu Aziju (Greenpeace Southeast Asia).

Nažalost zagađenje plastičnim otpadom je kriza svetskih razmera. Naučnici godinama na to upozoravaju i ističu da je neophodno što pre napraviti drastične promene, jer se plastika nalazi svuda oko nas, nažalost i u nama, a kakve su posledice po zdravlje, još uvek ne znamo.

Milica Radičević

Domaći biorazgradivi cigaret filter kao rešenje za globalni problem

Foto: BioFilter
Foto: BioFilter

Da izraz „na mladima svet ostaje” nije samo još jedna floskula, svedoče genijalni učenici srednje škole „Dušan Trivunac Dragoš“ u Svrljigu. Ovi mladi ljudi odlučili su da se pozabave otpadom koji često ostavljamo u prirodi i na javnim površinama. Zapravo, oni su usmerili svoje napore na rešavanje problema sa jednom vrlo konkretnom vrstom otpada.

Reč je o najmanjem i najrasprostranjenijem vidu smeća koje je ujedno i najteže ukloniti. Ako ste pomislili na opuške cigareta, pogodili ste. Pođite gde god želite i naići ćete barem na jedan opušak. Više od 75 odsto pušača širom sveta baca opuške u reke, parkove, na ulice i plaže, ali retko ko zna da će ovi mali neprijatelji životne sredine tu ostati narednih 25 godina.

U većini slučajeva reč je o čistom nemaru, mada se pojedini pušači zavaravaju idejom da su svi filteri biorazgradivi. Iako se čini da su napravljeni od pamuka, filteri se prave od plastičnih vlakana što ih svrstava među najveće izvore zagađenja.

Budući da se na ovaj globalni problem ne obraća dovoljno pažnje, svrljiški srednjoškolci su našli rešenje i predstavili izum koji doslovno može da spasi planetu.

I opušak može da ozeleni

Reč je o biorazgradivom cigaret filteru koji u sebi sadrži seme biljaka. Patent pod nazivom BioFilter napravljen je od nebeljene celuloze, a iz ovih opušaka mogu da niknu četiri vrste biljaka: detelina, trava, čija seme ili bosiljak. Od pikavca „ni traga ni glasa” za samo šest meseci, a za to vreme on služi semenu kao rezervoar za vodu dok se biljka ne veže za zemlju. Čak i ako ne nikne baš svako seme, jedno je sigurno – svaki filter će se brzo razgraditi.

U svojoj učeničkoj kompaniji BioFilter ovi đaci podelili su zaduženja kako bi dalje razvijali ideju i pravili gotove proizvode. Zahvaljujući svom revolucionarnom izumu našli su se i na regionalnom takmičenju učeničkih inovacija gde su uspeli da pokažu koliko je BioFilter bitan za našu sredinu i plasirali su se u nacionalno finale. Đaci priznaju da su ljudi u čudu jer im je teško da poveruju da srednjoškolci imaju toliko potencijala da smisle ovakav izum. Svi su zadivljeni, opisuju đaci pozitivne reakcije okoline koje očigledno nisu mogle da izostanu. O štetnosti duvanskog dima po zdravlje suvišno je i govoriti.

Foto: BioFilter

Čak 70 odsto hemikalija u cigaretama je kancerogeno, a procenjuje se da pušenje uzrokuje 15 odsto smrtnih slučajeva svake godine. Međutim, na taj problem grupa svrljiških srednjoškolaca ne može da utiče. I pored mnogobrojnih akcija u cilju podizanja svesti o štetnosti duvanskog dima i smanjenja broj pušača, u svetu je i dalje milijardu onih koji ne odustaju od ove opasne navike.

„Ako već stvari stoje tako, da ljudi često bacaju opuške, mi želimo da to zagađenje smanjimo na minimum.“, poručuju iz tima. Opušci cigareta su toksični, naročito za životinje koje ih greškom progutaju. Budući da sadrže arsen i druge otrovne materije, njihovo nagomilavanje u velikim količinama može da ugrozi biodiverzitet i ozbiljno zagadi vodu i zemljište.

Moguće je da će se BioFilter uskoro naći u upotrebi kod onih koji ručno motaju cigarete, a kako se o njemu sve više priča, postoji nada da će i svetske kompanije prepoznati značaj ovog izuma i uvrstiti ga u svoje proizvode. Budući da su inovatori još uvek srednjoškolci, mogućnost patentiranja proizvoda nije im dostupna. Ipak, ko zna? Možda u narednim godinama uspeju u tome. Volje svakako imaju kao i svest o tome da njihov proizvod poseduje brojne prednosti.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

„Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Povodom održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26, u Glazgovu, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je u partnerstvu sa Gradskom opštinom Stari grad otvorio izložbu fotografija „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“ na Trgu Republike u Beogradu.

U fokusu ove izložbe je uticaj klimatskih promena na život ljudi u Srbiji, posebno tokom proteklog leta, koje je bio peto najtoplije u našoj zemlji u poslednjih 70 godina.

„Dok u Glazgovu lideri skoro 200 zemalja u svetu zajedno pokušavaju da postignu novi dogovor za zaustavljanje klimatskih promena, mi želimo da pokažemo na koji način njihove posledice već pogađaju sve koji žive u Srbiji. Na ovim fotografijama su obični ljudi kojima je proteklo leto, zbog vreline i suše, donelo brojne probleme sa požarima, nedostatkom pijaće vode, kao i smanjenim prinosima poljoprivrednih useva. Pouka koju izložba prenosi je da moramo što pre da se prilagodimo novoj klimatskoj realnosti, ali i da zaustavimo dalje globalno zagrevanje, kako bismo opstali, jer klimatske promene ne poznaju granice i pogađaju nas bez obzira na to gde živimo“, poručila je Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji.

„Najvažniji zadatak svih nas danas jeste briga o zaštiti životne sredine i zaustavljanje negativnog uticaja klimatskih promena. Pre svega, moramo sagledati do sada učinjene greške, kako bismo bili spremni da se u budućnosti mnogo bolje i efikasnije borimo za našu planetu. Gradska opština Stari grad nastavlja da sprovodi tradicionalne, ali i inovativne metode ozelenjavanja na teritoriji opštine, uz stalno pokretanje i podržavanje projekata čiji je cilj reciklaža i ponovna upotreba otpada“, izjavio je Dušan Petrić, predsednik Skupštine opštine Stari grad.

Na četrdeset odabranih fotografija Vladimira Živojinovića izložba „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“, kroz priče iz prvog lica, predstavlja probleme sa kojima su se tokom ovogodišnjeg vrelog i sušnog leta suočavali građani Srbije, od brdsko-planinskih predela Zlatiborskog okruga, preko Beograda do sremske ravnice. Njihova svedočanstva pokazuju na koji način klimatske promene menjaju životnu sredinu, kako utiču na prirodne resurse poput šuma, reka i planinskih livada, na dostupnost hrane i vode, na prinose u poljoprivredi i izvore prihoda, ali i na kvalitet života u velikim urbanim sredinama.

Osim izazova koje donose promene vremenskih prilika u Srbiji, izložba prikazuje i neka od postojećih rešenja koja nam mogu pomoći da se sa njima uhvatimo u koštac, poput proizvodnje energije korišćenjem sunca i vetra, inovativnih rešenja za navodnjavanje u poljoprivredi i za smanjenje emisija CO2 i zagađenja vazduha u gradovima. Izložba „Klima i mi – (ne)vidljivi uticaj“ može da se pogleda na Trgu Republike u Beogradu do 14. novembra 2021. godine.

Izvor: UNDP

COP26: 100 svetskih lidera obavezalo se da zaustavi krčenje šuma do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Morris)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Peters)

U sklopu Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 održan je samit posvećen šumama i upotrebi zemljišta na kome se preko stotinu vladinih lidera, finansijskih institucija i predstavnika nevladinog sektora obavezalo da će zaustaviti krčenje šuma i degradaciju zemljišta do 2030. godine.

Predstavnici 105 zemalja, u kojima se nalazi 86 odsto svetskih šuma, potpisali su u Glazgovu Deklaraciju o šumama i korišćenju zemljišta čime se obavezuju da će ostati dosledni Pariskom sporazumu, Konvenciji o biološkoj raznolikosti, ciljevima održivog razvoja i drugim relevantnim inicijativama u borbi protiv klimatskih promena i zaštiti šuma.

Zemlje potpisnice će, kako se je saopšteno na zvaničnom sajtu COP26, nastojati da promovišu održivo upravljanje šumama, pruže podršku malim poizvođačima hrane, te da zaštite narode i lokalne zajednice čiji opstanak zavisi od šuma.

12 zemalja doniraće 12 milijardi dolara za pošumljavanje u zemljama u razvoju. Sredstva su takođe namenjena borbi protiv šumskih požara, obnavljanju degradiranig zemljišta i zalaganju za prava starosedeoca i lokalnih zajednica. Ovih 12 zemalja dodatno će donirati 1,5 milijardi dolara za zaštitu druge najveće tropske šume u svetu u slivu reke Kongo.

Satati na put krčenju šuma zarad poljoprivrede

Seča šuma radi dobijanja plodnog zemljišta sve je zastupljenija, a pojedini šumski požari izazvali su sumnje da su podmetnuti upravo sa ovim ciljem.

U cilju sprečavanja uništavanja šuma radi poljoprivrede, 30 finansijskih institucija ukupno su izdvojile 8,7 biliona dolara, dok su se predstavnici 28 zemalja, čija poljoprivreda ugrožava šume, obavezali da pređu na održive modele trgovine kako bi smanjili pritisak na šume. Ove mere uključuju podršku malim farmerima i unapređenje transparentnosti lanca snabdevanja.

Cilj je „smanjiti ranjivost, izgraditi otpornost i poboljšati život na selu kroz osnaživanje zajednica, razvoj profitabilne, održive poljoprivrede i prepoznavanje višestrukih vrednosti šuma, uz priznavanje prava starosedeoca i lokalnih zajednica“, navodi se u zvaničnom saopštenju COP26.

Milena Maglovski

Klimatske promene – mit ili stvarnost

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O globalnom zagrevanju, emisijama gasova sa efektom staklene bašte i klimatskim promenama sve češće i sve više se piše i razgovara. Na globalnom samitu u Glazgovu svetski lideri razmatraju kako da se smanje emisije štetnih gasova do 2030. godine i to sve sa jednim ciljem – održati globalno zagrevanje na nivou od 1,5 stepeni Celzijusa.

I dok mnogi “razbijaju” glavu kako zaustaviti klimatske promene, jer se od njih nije moguće sakriti i otići na neko drugo mesto (tamo gde ih nema), mnogi i dalje misle da su to izmišljotine u gluposti.

Prema istraživanju koje je uradio UNICEF devet odsto stanovnika Velike Britanije veruje da su klimatske promene laž koja je namerno izmišljena. Sa tim se slaže 12 odsto građana Danske i čak 14 odsto žitelja Japana, Francuske i Italije.

Nestvarno zvuči podatak da trećina stanovnika Crne Gore, 32 odsto, veruje da su klimatske promene i globalno zagrevanje koje je nastalo zbog čovekovog uticaja laž koja je namerno izmišljena. Ovo istraživanje u Crnoj Gori je sprovela agencija Ipsos, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a, prenosi RTCG.

Kada je reč o Srbiji više od 90 odsto stanovnika smatra da su klimatske promene najveći globalni izazov. Gotovo da se može reći da je pohvalan i podatak da svi smatraju da treba upotrebiti sve raspoložive postupke i tehnološke alate u borbi protiv klimatskih promena, pokazuje najnovije istraživanje Centra za unapređenje životne sredine.

Ispitanici su saglasni u tome da postoji uticaj klimatskih promena na svakodnevnicu, kao i da su veoma zabrinuti zbog toga i kako će se to odraziti na budućnost.

Čak 93 odsto ispitanika smatra da je glavni uzrok klimatskih promena ljudski faktor, dok više od tri četvrtine u potpunosti opovrgava stav da je Srbija jedna od vodećih zemalja u borbi protiv klimatskih promena i smatra da se donosioci odluka ne bave dovoljno ovim pitanjem.

Isto istraživanje donosi i podatak da je 57,7 odsto građana samosvesno i da prepoznaju sopstvenu odgovornost. Kada je reč o tome ko ima najveću odgovornost u borbi protiv klimatskih promena, 74,8 odsto građana Srbije smatra da je to Vlada Republike Srbije, 44,8 odsto – Ministarstvo zaštite životne sredine i 44,56 odsto misli da su to kompanije. 

Da nije moguće napraviti promene i smanjiti sopstveni uticaj na klimatske promene misli 16,2 odsto ispitanika. Ipak, tračak nade daje podatak da bi više od dve trećine građana uložilo dodatni trud da smanji sopstveni uticaj na klimatske promene kada bi imalo više informacija.  

Crveni alarm je davno upaljen, mnogo toga je već trebalo promeniti, možda nije kasno, da svi zajedno, sada i odmah počnemo sa promenama, jer Planeta Zemlje je samo jedna i treba je sačuvati za generacije koje dolaze.

Milica Radičević

Energetika od velikog značaja za bezbednost svake zemlje

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska bezbednost je važna karika nacionalne bezbednosti svake zemlje. Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike istakla je da Zelena agenda donosi novi način razvoja i rasta, kao i povećanja energetske bezbednosti i nezavisnosti, a ujedno je ključna u borbi protiv klimatskih promena.

“Zelena agenda donosi nove investicije i nova radna mesta. To ne znači da će biti bilo kakvog zaustavljanja razvoja, niti da će neko ostati bez posla. Ona predstavlja novi model rasta i plan kako da izađemo iz prljavih tehnologija i uvodimo zdrave modele proizvodnje, a to znači ne samo opstanak postojećih, već i nova radna mesta”, podvukla je ona.

Kako je ukazala koliko je energetika važna za bezbednost svake zemlje najbolje se vidi danas, kada imamo globalnu energetsku krizu, rast cena i klimatske promene. 

“Kada je reč o konferenciji u Glazgovu, to je prilika da sve države daju odgovor na koji način ćemo krenuti u Zelenu agendu i šta to znači za svaku državu i globalno”, dodala je ministarka, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, godišnje se emituje 60 milijardi tona ugljen-dioksida u svetu, polovina se zadržava 300 godina, a polovina ostaje u atmosferi više od hiljadu godina.

Mihajlović je objasnila da to više nije pitanje koliko je koja zemlja velika ili razvijena, već to postaje glavno pitanje nacionalne politike svih država, koje treba da se opredele za zelene investicije.

“Kada govorimo o termokapacitetima u Evropi, nije tačno da se svi vraćaju na ugalj. Velika Britanija koristi samo dva odsto uglja u svom energetskom miksu. Poljska ima svoj lignit, ali uvozi kameni ugalj jer ne želi da koristi lignit koji je lošeg kvaliteta. Kina je najveći uvoznik kamenog uglja iz Australije. Mislim da bi i mi trebalo da idemo ka tome da imamo termokomplekse u rezervi i da ih koristimo samo u određenim kriznim situacijama, kakva je ova”, dodala je Mihajlović.

Ona je najavila da je u planu izgradnja novih hidroelektrana, a posebno je važan „Đerdap 3“, koji će biti hibridna elektrana, prva u Evropi, koja će imati i solarne i vetro generatore.

Energetski portal

Podrška reciklažnoj industriji važna za cirkularnu ekonomiju

Foto: Ministarsvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarsvo zaštite životne sredine

Postrojenje E-Reciklaža Niš bavi se tretmanom električnog i elektronskog otpada po svetskim standardima u skladu sa principima cirkularne ekonomije, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka Irena Vujović je, prilikom obilaska postrojenja, istakla da je veoma važno posebno tretirati elektronski otpad jer on ne sme da završi na deponijama.

“Ovde se prerađuju otpadna ulja, freon koji izaziva efekat staklene bašte i neophodno ga je zbrinuti na najbolji način. Ovde se nalaze i stari televizori, frižideri, šporeti, koji moraju adekvatno da se tretiraju. Posebno me raduje što je E-Reciklaža u prethodnom periodu otvorila još 40 zelenih radnih mesta. Vlada Srbije i Ministarstvo koje vodim prepoznali su značaj reciklaže posebnih tokova otpada i zato već nekoliko godina unazad obezbeđujemo podsticaje za reciklere – rekla je Vujović.

Procene su, kaže Vujović, da se u Srbiji godišnje reciklira više od 100.000 tona otpada, a namera države je da i u narednom periodu podstiče ovu granu privrede. Ona je dodala da je država u ovoj godini odvojila pet milijardi dinara za reciklažu posebnih tokova otpada.

“Ove godine smo ušli u ritam kada je reč o podsticajima, jer su se do sada u tekućoj godini isplaćivala sredstva za prethodnu. Izmirili sva zaostala dugovanja prema reciklerima i isplatićemo uskoro subvencije za prvih devet meseci ove godine. Za nas je ova delatnost važna, jer nam je cilj postepeni prelazak na model cirkularne ekonomije, kako bi kroz proces reciklaže od otpada nastajali novi proizvodi, nova vrednost i nova zelena radna mesta”, rekla je ministarka.

Energetski portal

Uskoro novi grantovi za poljoprivrednike

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto: Ministarsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kompanija „ABD prom“ u Jevremovcu, koja se bavi proizvodnjom i prodajom svežeg i smrznutog voća, izgradila je solarnu elektranu finansiranu iz IPARD fondova, a ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović najavio je prilikom obilaska kompanije nove grantove za poljoprivrednike.

Nedimović je ocenio da je to dokaz da u tehničko-tehnološkom smislu pomeramo srpsku poljoprivredu nekoliko koraka unapred.

„Ja sam razgovarao sa njim i on mi je rekao da su troškovi energije bili od osam do 10 odsto. Znate koliko je to uštede kada tog troška više ne bude i kada se vrati investicija za četiri godine? Da nema IPARD-a, to bi bilo za deset godina. Zamislite kad on u narednih 15- 20 godina, koliki je vek ovih panela, ne bude imao taj trošak, to ostaje kao profit i on može da koristi taj novac za investiranje. Sa druge strane on je pionir koji svojim primerom pokazuje da u tehničko-tehnološkom smislu pomeramo srpsku poljoprivredu nekoliko koraka unapred“, rekao je Nedimović.

Nedimović je naglasio da srpska poljoprivreda beleži dobre rezultate što se tiče izvoza, koji će ove godine sigurno premašiti pet milijardi dolara.

Ovo što je on uradio, biće primer za celu Srbiju, dodao je ministar poljoprivrede. Podsetio je da su slične reakcije bile kada su uvođeni roboti u muži krava i najavio novi konkurs za robotizaciju krajem decembra.

Cilj je, kako je istakao, digitalizacija u poljoprivredi da bi poljoprivrednici mogli zahtev da podnose elektronski i prate ceo proces, što će ubrzati obradu zahteva i podići transparentnost. Nedimović je naglasio da srpska poljoprivreda u ovoj godini beleži dobre rezultate što se tiče izvoza.

„Sa ovakvim i sličnim projektima, a nemojte zaboraviti da smo mi sada imali dva velika projekta kroz IPARD, jedan za meru 3 i za meru 7, i kroz to smo do sad najviše novca plasirali. Slede nam brze objave, jer moramo brzo da obavljamo proces. Zbog toga se radujem što ću sa svojim kolegama brzo ispregovarati IPARD 3“, rekao je ministar.

Nedimović je naglasio da će sa jedne strane, srpski novac za poljoprivredu, biti drastično veći u 2022. nego u 2021. godini, a sa druge strane Ministarstvo ima zajedničke projekte sa Svetskom bankom, i pozvao poljoprivrednike da apliciraju. „Mi ćemo dati sve od sebe da to što pre realizujemo“, dodao je Nedimović.

Energetski portal

Kamioni sa trolom na nemačkim auto-putevima

Foto: Siemens mobility
Foto: Siemens Mobility

Ugradnja baterije možda je idealno rešenje za elektrifikaciju automobila, kombija, pa čak i autobusa, ali kada je reč o kamionima, dodatna težina baterije može predstavljati ozbiljan problem.

Za teška vozila bilo je neophodno „razmišljati van kutije“, te pronaći način da se električna energija, ako ne putem baterija, do kamiona dopremi na drugi način. Projekat, koji bi mogao biti rešenje za elektrifikaciju teretnjaka, upravo se testira u severnoj nemačkoj pokrajini Šilsvig-Holštajn, a ukoliko prođe sve bezbednosne testove, označiće početak nove ere u saobraćaju teretnih vozila.

Reč je o ugradnji pantografa na kamione, onakvih kakve srećemo na trolejbusima, kao i izgradnja nadzemnih vodova duž „spore“ trake auto-puta. Pet kilometara ovakve infrastrukture već je izgrađeno u pomenutoj pokrajini, nedaleko od Lubeka, a vodovi se električnom energijom napajaju iz trafostanica.

Kamioni, osim pantografa, električnog motora i baterije, imaju još i motor sa unutrašnjim sagorevanjem, te po potrebi mogu da kombinuju električni pogon i pogon na fosilna goriva, piše eHighway. SH.

Recimo, kada saobraćaju auto-putem, idealno bi bilo da koriste električni pogon, dok po isključenju sa auto-puta, dok razvoze robu, ili dok pretiču drugo vozilo, kamioni mogu da pređu na benzin ili dizel.

Cilj je da se 1/3 nemačkih auto-puteva pokrije električnim vodovima čime će se znatno smanjiti zagađenje koje stvaraju kamioni.

Kompanije Siemens Mobility i  Continental Engineering Services (CES) će u budućnosti sarađivati ​​na razvoju i proizvodnji pantografa za kamione. Udruživanjem znanja i iskustva, dve kompanije nameravaju da ostvare serijsku proizvodnju opreme za hibridne kamione.

Milena Maglovski

Zajednička konferencija Srbije i Norveške o obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Srbija i Norveška zajedno će organizovati konferenciu o obnovljivim izvorima energije posvećenu saradnji dveju zemalja u procesu energetske tranzicije i investicijama u nove energetske kapacitete, navodi se u saopštenju Vlade.

Tokom sastanka sa ambasadorom Kraljevine Norveške u Srbiji Jernom Jelstadom, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla je da je izmenjen zakonodavni okvir i rađen potpuno novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je u skladu sa najvišim EU standardima.

Prema njenim rečima, Ministarstvo sprema strateška dokumenta – strategiju razvoja energetike i nacionalni plan za klimu i energetiku sa vizijom do 2050. godine.

“Plan je da do 2040. godine dobijemo minimum 40 odsto energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na iskustva Norveške kada su u pitanju energetska tranzicija, Zelena agenda, korišćenje novih tehnologija u proizvodnji kapaciteta koji koriste obnovljive izvore, sigurna sam u to da će zajednička konferencija omogućiti lakši i brži put Srbije ka dostizanju cilja, a to je da do 2050. godine budemo dekarbonizovana zemlja”, istakla je Mihajlović.

Ministarka je ocenila da će to biti i dobra prilika za saradnju kompanija i mogućnost da norveške kompanije vide potencijale Srbije i novi investicioni plan Ministarstva vredan 17 milijardi evra, od čega je više od pet milijardi za obnovljive izvore energije.

Konferenciju o budućnosti obnovljivih izvora energije zajedno će organizovati Ministarstvo rudarstva i energetike i Ambasada Kraljevine Norveške u Srbiji krajem novembra ili početkom decembra, a učestvovaće i predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, predstavnici javnih preduzeća u oblasti proizvodnje i distribucije energije.

Jelstad je napomenuo da zna koliko je urađeno, posebno u oblasti izmene zakonskog okvira, izrazivši uverenje da Srbija ima važno mesto u transformaciji energetskog miksa u čitavoj Evropi.

“Jedan od prioriteta Norveške je zaštita životne sredine, što otvara mogućnost da unapredimo saradnju u ovoj oblasti, a zajednička konferencija je važan korak ka tome jer će obuhvatiti i javni i privatni sektor i moći ćemo da govorimo o svim aspektima – energetskim, ekološkim i finansijskim”, istakao je ambasador Norveške.

Energetski portal

Pokrajinski sekretarijat raspisao konkurs za sufinansiranje projekata solarnog navodnjavanja

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj raspisao je 28. oktobra 2021. godine javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u poljoprivrednim gazdinstvima.

Sredstva za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u poljoprivrednim gazdinstvima planirana su Finansijskim planom Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj za 2021. godinu.

Pravo na podsticaje ostvaruju lica sa teritorije AP Vojvodine koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, i to fizičko lice – nosilac registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.

Bespovratna podsticajna sredstva, koja se dodeljuju, namenjena su za korišćenje solarne energije za potrebe navodnjavanja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine, sa ciljem: nabavke i montaže novih solarnih pumpnih sistema za navodnjavanje (fotonaponski paneli, solarna pumpa za vodu sa kontrolerom, akumulator) i ostala prateća elektro i mašinska oprema. U cenu postrojenja ne ulazi izgradnja bunara, rezervoara i dela zalivnih sistema iza rezervoara.

Ukupan iznos za raspodelu sredstava je 14.000.000,00 dinara. Sekretarijat dodeljuje sredstva za sufinansiranje projekta u iznosu od maksimalno 80 odsto vrednosti investicije, a maksimalan iznos sredstava koje dodeljuje Pokrajinski sekretarijat po korisniku iznosi 800.000,00 dinara.

Pravilnik i obrazce za konkurs pronađite OVDE.

Detalje konkursa pogledajte OVDE.

Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj