Home Blog Page 463

“Čistoća” kupuje 300 podzemnih kontejnera

Foto: JKP “Gradska čistoća”

Javno komunalno preduzeće “Gradska čistoća” Beograd raspisalo je javnu nabavku za 300 podzemnih kontejnera za reciklažu čiju je vrednost procenilo na 140 miliona dinara.

Sistemi kontejnera su namenjeni za prihvat reciklabilnog otpada i ugrađuju se u postojeće betonske kasete, navodi se u tehničkoj specifikaciji i dodaje da se kontejner sastoji od sklopa gazišta i vreće za odlaganje otpada od tri kubna metra.

U tehničkoj specifikaciji detaljno su date karakteristike kontejnera.

Od privrednog subjekta se traži da u poslednjih 12 meseci pre isteka roka za podnošenje ponuda nije bio u blokadi u periodu dužem od deset dana, kao i da je u poslednje tri godine izvršio isporuku i ugradnju novih podzemnih reciklažnih kontejnera u vrednosti od 280 miliona dinara (bez PDV-a).

“Кompletan nadzemni deo koji se nalazi na betonskoj kaseti se demontira i vraća Gradskoj čistoći. Svi poslovi oko prepravke za ugradnju ponuđenih kontejnera i ugradnje, padaju na teret ponuđača”.

Rok za podnošenje ponuda je 27. april.

“Gradska čistoća” je nedavno oglasila nabavku vozila za prikupljanje komunalnog otpada, a njihova ukupna vrednost procenjena je na 500 miliona dinara. Ovo javno preduzeće raspisalo je i nabavku tri čistilice na CNG pogon procenjene vrednosti 93 miliona dinara, kao i dva vozila za suzbijanje štetnih organizama (procenjene vrednosti 14,4 miliona dinara).

U planu je i kupovina 517 metalnih kontejnera zapremine 3,2 kubna metra (procenjene vrednosti 61 miliona dinara), kao i 3952 komada metalnih kontejnera od 1,1 m3 (procenjene vrednosti 168 miliona dinara).

Krajem februara je oglašena i nabavka preparata za suzbijanje populacije štetnih organizama na javnim površinama koja je podeljena na četiri partije, a ukupna vrednost svih partija procenjena je na 74,9 miliona dinara.

Čistoća planira kupovinu i osam električnih autočistilica, čija je procenjena vrednost 200 miliona dinara, kao i plastičnih kanti za odlaganje kućnog smeća zapremine 240 litara (9.408 komada) za šta je spremna da izdvoji 35 miliona dinara.

Izvor: Nova Ekonomija

Podrška osobama sa invaliditetom u slučaju požara i prirodnih katastrofa

Foto.ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Beograd, u saradnji sa Gradom Novim Sadom, gradskim opštinama Savski venac i Vračar, a uz podršku Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i Vlade Švajcarske, nastavlja da vodi socijalno odgovornu politiku i unapređuje uslove života i rada sugrađana kojima je podrška najpotrebnija, navodi se na zvaničnoj stranici Grada Beograda.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić prisustvovao je skupu u organizaciji Servisa podrške u mobilnosti i komunikaciji za osobe sa invaliditetom, nastalog u okviru projekta međuopštinske saradnje „Lokalna samouprava za 21. vek”.

“Servis je sa radom započeo polovinom 2020. godine, na zadovoljstvo brojnih korisnika sa invaliditetom. Servisu je moguće pristupiti putem mobilne aplikacije i sajta ‘Info za sve’, preko kojih građani mogu da dobiju neophodne servisne informacije. Ono što je posebno značajno jeste i to da postoji mogućnost za živom interakcijom, odnosno da građani mogu da pitaju sve ono što ih interesuje o funkcionisanju svojih lokalnih samouprava”, rekao je Radojičić.

Gradonačelnik je dodao da ovaj servis predstavlja pionirski poduhvat u pružanju zajedničke sistemske podrške osobama sa invaliditetom, kao i to da je „Uputstvo za postupanje sa osobama sa invaliditetom u stambenim zgradama u slučaju katastrofa – zemljotresa i požara” još jedan u nizu uspešnih projekata ostvarenih na dobrobit osoba sa invaliditetom.

“Ideja je bila da sve što je značajno za unapređenje komunikacije i mobilnosti osoba sa invaliditetom te za poboljšanje dostupnosti servisnih informacija ovim osobama implementiramo na celoj teritoriji grada”, rekao je Radojičić i podsetio da je u protekle četiri godine mnogo toga završeno, ali da u budućnosti mora još dosta toga da se uradi kako bi se unapredio život ovih osoba.

Gradonačelnik je naveo da ova aplikacija u proseku ima po 1.500 pregleda dnevno, što znači da postoji veliko interesovanje građana.

Energetski portal

Otvoren konkurs za program ZELENE IDEJE 2022

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Pixabay

Program ZELENE IDEJE usmeren je na podršku udruženim građanima u razvoju zelenih preduzetničkih ideja u Srbiji.

U zelene preduzetničke ideje spadaju inovativne rešenja koja primenjuju tehnologije i znanja poslovnog sektora za organizovanje i zajedničko rešavanje društvenih problema, oslanjajući se na resurse iz zajednice i štiteći životnu sredinu u funkciji održivog razvoja.

Kroz program se, putem javnog konkursa, dodeljuju tri donacije od po 5.000 američkih dolara za udruženja građana, fondacije, zadužbine, zadruge i privredna društva koji planiraju da postanu solidarni preduzetnici ili su u solidarnom preduzetništvu početnici.

Poziv za podnošenje prijava otvoren je do 31. marta 2022. godine. Detaljni kriterijumi za prijavu su objašnjeni u dokumentu Uputstvo za prijavljivanje, a prijavne obrasce možete preuzeti ovde: Prijavni formular i obrazac za Budžet. Pre nego što pristupite popunjavanju prijave, potrebno je da pogledate smernice u Uputstvu za prijavljivanje, kao i dokument Definicije i pojašnjenje pojmova.

Više o konkursu pogledajte OVDE.

Izvor: Trag fondacija

Sporazum Evropske komisije i SAD za veću energetsku bezbednost

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Evropska komisija (EK) i SAD će odmah osnovati zajedničku Radnu grupu za energetsku bezbednost koja će odrediti obim saradnje i baviti se sprovođenjem, saopšteno je u Briselu.

SAD će, kako se navodi u dokumentu, nastojati da obezbede dodatnu količinu tečnog prirodnog gasa (LNG) za tržište EU od najmanje 15 milijardi kubnih metara u 2022. sa očekivanim povećanjem u budućnosti.

EK i SAD će, navodi se, uložiti napore za smanjenje intenziteta emisije sa efektima staklene bašte u novoj LNG infrastrukturi i povezanim gasovodima, uključujući upotrebu čiste energije za rad kapaciteta, smanjenje curenja metana i izgradnju infrastrukture za vodonik.

Prema dokumentu, SAD su se obavezale da održavaju povoljno regulatorno okruženje sa ciljem povećanja energetske bezbednosti i potvrdile zajedničku rešenost da EU do 2027. više ne bude zavisna od ruskog fosilnog goriva.

Sa svoje strane, EK će raditi sa vladama članica EU na ubzavanju regulatornih procedura koje se odnose na infrastrukturu za uvoz LNG.

Isto tako, EK će raditi sa članicama i operaterima na tržištu na udruživanju tražnje kroz novoosnovanu Energetsku platformu EU za dodatne količine gasa za period april-oktobar 2022.

Takođe će EK podržati mehanizme dugoročnog ugovaranja i biti partner sa SAD kako bi podstakli donošenje investicionih odluka za LNG izvoz i infrastrukturu za uvoz.

Navodi se i da će EK raditi sa članicama EU na osiguranju stabilne tražnje za dodatnim količinama američkog LNG od 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje do najmanje 2030, “uz razumevanje da formula cene isporuka LNG u EU treba da odražava dugoročne fundamentalne faktore na tržištu i stabilnu saradnju oko ponude i tražnje”.

EU, piše dalje, radi na unapređnju regulatorne osnove za energetsku bezbednost isporuka i skladišnih kapaciteta. Komisija je, podseća se, predložila da se osigura da do 1. novembra svake godine bude napunjeno 90 odsto skladišta gasa.

Navodi se i da će SAD i EK angažovati ključne zainteresovane strane, uključujući privatni sektor, da formulišu preporuke kako da se smanji ukupna tražnja gasa kroz ubrzanje razvoja tržišta i upotrebu čistih tehnologija i mera u Evropi i SAD.

Kao modeli se navode partnerstvo u tehnologiji i rešenjima za energetsku efikasnost, ubrzavanje planiranja i projekata obnovljive energije i strateške saradnje u energetici, strategije za razvoj radne snage za brzu primenu tehnologija čiste energije i saradnja u proizvodnji i korišćenju čistog i obnovljivog vodonika.

Navodi se i da EK radi na unapređenju mera za smanjenje potrošnje gasa maksimiziranjem proizvodnje i upotrebe obnovljive energije.

Radnom grupom će predsedavati predstavnik Bele kuće i predstavnik predsednika EK.

Izvor: EURACTIV.rs

Rast cena u Evropi uzdrmao ekonomiju, šta je u Srbiji najviše poskupelo u februaru

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rast cena primetan je i u Srbiji i u Evropi. Direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević rekao je za RTS da su u februaru najviše poskupeli hrana, piće i energenti, ali se i saglasio sa finansijskim institucijama koje smatraju da je rast cena privremen.

Prema njegovim rečima, Narodna banka Srbije ne bi se saglasila sa konstatacijom da se ne vidi kraj rastu cena i da se očekuje da će doći do smirivanja zahvaljujući monetarnoj politici i merama Vlade, kao i zbog toga što, kako je ocenio, sukobi u Ukrajini neće potrajati.

“Ja to od samog početka razumem kao nešto što će morati da se završi, ovako ili onako, brzo, jer eskalacija tog rata koji je zapravo sada lokalna stvar, on se odvija na tlu Ukrajine, nije samo to. Sada je tu eskalaciju prevazišla eskalacija podsnabdevenosti evropskog tržišta i rasta cena na evropskom tržištu i to rađa sve moguće i nemoguće probleme vezane za ekonomiju, za potencijalnu recesiju i nestašice najvitalnijih proizvoda”, kazao je Kovačević.

Istakao je da nije još završeno snimanje cena u martu i da će, nakon obrade, biti objavljene 10. aprila.

“Opšti indeks cena u februaru mesecu je 8,8 kod nas. U Evropskoj uniji je 6,2 posto. U evrozoni je 5,8. Šta su vodeće cene u tom indeksu – to su hrana, piće i energenti. Hrana i piće su poskupeli za 15,2 posto u odnosu na februar prethodne godine. Transport je poskupeo za nekih 13,3 posto, tu su energenti, kao što su naftni derivati”, istakao je Kovačević.

Naveo je da su gas i struja poskupeli za 4,2 odsto, što je, kako je dodao, slično kao u januaru. Kovačević je objasnio da je rast cena dinamički vrlo sličan evropskom, iako je indeks cena u Srbiji viši.

Direktor Republičkog zavoda za statistiku je ocenio da je projekcija inflacije od 7,7 odsto koju su privrednici dali realna, ali da to zapravo nije prava prognoza i projekcija i da oni to rade na tri do četiri meseca.

Kovačević je istakao da je prosečna neto plata u decembru bila 74.629 dinara, odnosno 635 evra, a da je u januaru, koji je specifičan mesec zbog manjeg broja radnih dana, plata niža nego u decembru, odnosno 70.920 dinara (603 evra).

“To je rezultat, pre svega, kretanja plata u privatnom sektoru. U javnom sektoru, to znamo, prema planovima budžeta, došlo je do povećanja, ali će se to povećanje registrovati za februar mesec. Planirano je sedam posto povećanje, a zdravstvo i bezbednost oko osam posto”, kazao je Kovačević.

Dodao je da se u februaru očekuje povratak plata na nivo sličan onom iz decembra, a da će nominalni rast plata biti zabeležen i zbog inflacije.

Izvor: RTS

Charge&GO – Siguran put ka energetskoj tranziciji saobraćaja

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Polako, ali sigurno utire se put održivog transporta u Srbiji. Tome je doprinela i podrška Vlade koja treću godinu za redom subvencioniše kupovinu vozila na električni i hibridni pogon.

Za kupovinu novih putničkih i lakih teretnih vozila na isključivo električni pogon država je opredelila subvencije u iznosu od 5.000 evra, dok za plug-in hibride (sa spoljnim priključkom za struju) čija emisija ugljen-dioksida ne prelazi 50 g/km dodeljuje subvencije u iznosu od 3.500 evra.

Za obična hibridna vozila, koja ne poseduju priključak za struju i čija je emisija ugljen-dioksida manja od 140 g/km, dobija se 2.500 evra. Zahvaljujući ovom sistemu podrške u našoj zemlji je registrovano više od 400 električnih automobila i oko 5.000 hibrida. Kako bi automobili „na struju” uopšte mogli da učestvuju u saobraćaju neophodno je razvijati i infrastrukturu punjača.

U Srbiji je sve više elektropunjača, a zahvaljujući digitalnoj platformi i aplikaciji charge&GO vozači ovih automobila na brz i jednostavan način mogu da pronađu punjače u blizini i dopune svoja vozila. Kompanija charge&GO je kreirala prvu regionalnu digitalnu platformu i mobilnu aplikaciju koja prikazuje mrežu punjača za električna vozila. Platforma pruža vozačima električnih vozila mogućnost pristupa mestu za punjenje kao i mogućnost plaćanja korišćenja punjača kroz aplikaciju, dok kompanije zahvaljujući ovoj aplikaciji mogu daljinski da upravljaju svojom mrežom punjača. Ovo obuhvata brojne usluge kao što su kontrola punjenja, praćenje rada punjača, određivanje cena, ograničavanje upotrebe i pregled sesija punjenja.

Razlika između AC i DC punjača

Korisnicima sistema charge&GO na raspolaganju su AC i DC punjači. Neki su već postavljeni i u na usluzi vozačima električnih vozila širom Srbije, drugi su u fazi projektovanja i ugradnje, a za jedan deo elektropunjača intenzivno se traže dobre lokacije, kaže Nemanja Grubješić, rukovodilac službe za tehniku i prodaju u kompaniji charge&GO.

Nemanja nam je objasnio razliku punjenja vozila na AC i DC punjaču, gde se najveća razlika ogleda u brzini punjenja, jer električna vozila imaju litijum-jonske baterije koje se pune na jednosmerni napon, odnosno DC napon, zato je vreme punjenja dosta kraće.

„AC punjači iz mreže dobijaju naizmenični napon, koji se u automobilu, zahvaljujući njegovim elementima, prebacuje u jednosmerni i puni bateriju. Taj proces je dugotrajan, zato AC punjač spada u sporiji tip punjača i on se koristi u kućnim uslovima ili na komercijlanim objektima gde se ljudi vremenski duže zadržavaju. Prosečno vreme punjenja električnog automobila na AC punjaču je od četiri do osam sati”.

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Kada je reč o DC punjačima, ceo sistem je nešto drugačiji. Ovi modeli imaju invertor koji prebacuje naizmenični u jednosmerni napon i on automatski puni bateriju što znatno ubrzava vreme punjenja. Od snage DC punjača zavisi i brzina punjenja automobila. Brzi punjači bateriju pune između jednog i tri sata, dok ultrabrzi punjači bateriju automobila mogu da napune za manje od sat vremena.

„Za duži vek električnog automobila, odnosno njegove baterije, preporučuje se AC punjenje, što je ujedno i najjeftinije rešenje. Vozači električnih automobila svoja vozila pune uglavnom tokom noći, kada je jeftinija struja, i ujutru su spremni za vožnju. Punjenje koje traje između četiri i osam sati može u potpunosti da napuni bateriju. Za punjenje baterije električnog vozila do punog kapaciteta potrebno je mnogo manje novca nego da se napuni rezervovar automobila sa motorom na unutrašnje sagorevanje”, ističe Grubješić.

Cena AC punjača

Za AC tip punjača uglavnom se odlučuju vozači električnih automobila koji vozila pune kod kuće, premda se ovaj model često ugrađuje i u komercijalnim objektima, kao što su hoteli i tržni centri. Sa druge strane, brzi i ultrabrzi DC punjači postavljaju se na pumpama, prometnim putevima, odmorištima na auto-putevima, gde vozači električnih automobila za kratak vremenski period mogu da dopune ili u potpunosti napune bateriju vozila.

„Kada se neko odluči na kupovinu električnog automobila odmah razmišlja i o kupovini punjača, jer sebi želi da obezbedi sigurno punjenje. Za ugradnju kućnog punjača, po sistemu ključ u ruke, potrebno je izdvojiti oko 1.500 evra”, kaže Nemanja ističući da se charge&GO, osim što nudi jednostavnu i brzu uslugu korišćenja mesta za punjenje električnih vozila putem platforme i aplikacije, bavi i prodajom i ugradnjom elektropunjača.

Tim kompanije charge&GO vredno radi na izgradnji infastrukture i njihov plan je da mrežom svojih punjača pokriju celu teritoriju Srbije. Nemanja kaže da se uvek trudi da upozna građane sa svim prednostima koje donosi vožnja električnih automobila. Kako ističe, uspeh tima koji stoji iza platforme charge&GO ogleda se i u tome koliko se elektromobilnost u našoj zemlji razvija i raste. Jedan od podstreka bile bi subvencije za postavljanje punjača. Ovaj vid podrške, koji nije novina u Evropi, znatno bi unapredio i ubrzao proširenje mreže punjača u našoj zemlji što bi uticalo i na broj električnih automobila na ulicama.

Priredila: Milica Radićević

Tekst u celosti možete pročitati u magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST

Konferencija „Unapređenje pomoći domaćinstvima u Srbiji da smanje zagađenje vazduha“

Foto: EP
Foto: RES Fondacija

RES Fondacija od jula 2021. godine sprovodi projekat “Unapređenje pomoći domaćinstvima u Srbiji da smanje zagađenje vazduha”, koji se realizuje uz finansijsku podršku Balkanskog fonda za demokratiju, projekta Nemačkog maršalovog fonda SAD i Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu.

U saradnji sa Stalnom Konferencijom gradova i opština i gradovima Niš, Kraljevo, Novi Pazar i Užice i opštinama Priboj i Kosjerić, u okviru projekta su tokom prethodnih meseci rađene analize i vršena je razmena informacija i iskustava o sprovođenju programa i mera za smanjenje zagađenja vazduha iz individualnih izvora prema javnom pozivu Ministarstva zaštite životne sredine iz 2021. godine.

Rezultat ovih aktivnosti je Vodič sa preporukama za druge jedinice lokalne samouprave u cilju efikasnijeg sprovođenja mera smanjenja zagađenja vazduha iz individualnih izvora u narednim pozivima.

Prikaz dosadašnjih rezultata i iskustava, kao i predstavljanje Vodiča sa preporukama za efikasnije sprovođenje programa sufinansiranja mera smanjenja zagađenja vazduha iz individualnih izvora, upriličeno je tokom završne Konferencije projekta „Unapređenje pomoći domaćinstvima u Srbiji da smanje zagađenje vazduha“.

Konferenciji su, pored predstavnika pomenutih gradova i opština, koje su direktno sprovodile konkurs u 2021. godini, prisustvovali i predstavnici jedinica lokalne samouprave koje su konkurisale na nedavno raspisanom javnom konkursu Ministarstva zaštite životne sredine za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata smanjenja zagađenja vazduha iz individualnih izvora za 2022. godinu.

Sandra Dokić, ispred Ministarstva zaštite životne sredine, istakla je važnost dijaloga sa predstavnicima lokalnih samouprava, kao i da je ova konferencija odličan način praćenja realizovanih aktivnosti nakon objavljenih konkursa Ministarstva.

Zaštita životne sredine predstavlja jedan od prioriteta Vlade i prepoznata je kao aktivnost kojim će se baviti i u narednom periodu i zato Ministarstvo očekuje da će se rezultati sa lokalnog nivoa preslikati na celu Republiku Srbiju“, rekla je Dokić, a zatim naglasila koliko su Ministarstvu zaštite životne sredine kao i Ministarstvu rudarstva i energetike važne informacije iz prakse, jer na strateškom nivou posmatrano, postoji mnogo više zajedničkih rezultata i ciljeva, te je u interesu da se olakša apliciranje i pojednostavi proces, i da su Ministarstva svesna da je na kraju kompletna realizacija projekata na jedinicama lokalne samouprave.

Svetlana Drakul, rukovodilac Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj grada Užice, istakla je da „problema sa zagađenim vazduhom nema samo tamo gde se ne meri njegov kvalitet“, kao i da je grad Užice pionir i u zemlji i u regionu, jer već 30 godina prati kvalitet vazduha. Drakul je rekla da je neophodno pre svega sagledati sta su problemi, definisati plan, te propisati mere, a zatim na godišnjem nivou analizirati šta je preduzeto, a šta ostavareno i koji su naredni koraci.

Aktivna zamena individualnih ložišta u Užicu

U Užicu su 2015. godine počeli sa zamenom individualnih ložišta. Do danas je izdvojeno preko 162 miliona dinara i zamenjeno preko 1.000 ložišta, a energetski sanirano preko 1.000 objekata, međutim kvalitet vazduha još uvek nije zadovoljavajući. Merenja pokazuju napredak – 2015. godine srednja godišnja vrednost suspendovanih čestica PM 10 iznosila je 76,1 mikrograma po kubnom metru, da bi zahvaljujući preduzetim merama, 2021. godine ta vrednost bila smanjena na 39,6.

Za 2022. godinu je u planu ulaganje 50 miliona dinara u projekat zamene ložnih uređaja i još 50 miliona za energetsku sanaciju.

Drakul je dodala da smanjenje emisije prati pre svega poboljšanje kvaliteta vazduha, zatim ušteda nabavke energenata, energetska stabilnost i nezavisnost. Dodatno je merama za poboljšanje energetske efikasnosti promenjen izgled grada, a termoizolacijom i zamenom stolarije, pokrenuta je i privreda.

Veliko zagađenje vazduha u Novom Pazaru

Još jedan od primera dobre prakse i jedan od gradova koji je direktno sprovodio konkurs u 2021. godini jeste Novi Pazar. Šef odseka za planiranje i realizaciju projekata Faruk Suljević, je uz prikazan video materijal svega ostvarenog u okviru projekta, dodao i da je Novi Pazar je bio na samom vrhu gradova sa najzagađenijim vazduhom u poslednje tri godine. Bez obzira što u blizini nema teške industrije, zabeležen je visok nivo PM10 i PM2,5 čestica koje su posledica individualnih ložišta i velikog broja automobila. Grad je aktivno krenuo da se bavi rešavanjem problema zagađenosti vazduha, a najviše uspeha je doneo projekat zamene individualnih ložišta kotlovima na pelet ostvarenog uz podršku Ministarstva zaštite šivotne sredine i grada.

Borba za čistiji vazduh u Proboju, Kosjeriću i Nišu

Foto: RES Fondacija

Kada je u pitanju opština Priboj, za projekat zamene individualnih ložišta, opredeljeno je pet miliona dinara, i u 68 domaćinstava izvršena je zamena ložišta efikasnijim. Smanjena je emisija štetnih gasova i produkata sagorevanja nastalih neadekvatnom upotrebom ogrevnog drveta, kao što je korišćenje sirovog drveta sa velikim procentom vlage, čime se smanjuje stepen iskorišćenja, a povećava njegova potrošnja. Važno je istaći da je Opština deo sredstava opredelila za nabavku šporeta na čvrsto gorivo za korisnike Centra za socijalni rad.

Milica Jović, Inspektor za zaštitu životne sredine i komunalni inspektor opštine Kosjerić, istakla je da je problem zagađenosti vazduha prepoznat i da se merenja prate već 20 godina unazad. Tokom 2021 godine, Ministarstvo za zaštitu šivotne sredine i opština Kosjerić su opredelili 48,4 miliona dinara za realizaciju projekata konverzije gradske kotlarnice sa mazuta na prirodni gas, kao i zamene individualnih ložišta i pripajanja sistemu daljinskog grejanja. Subvencije je ostvarilo 122 domaćinstva. Međutim i nakon sprovedenih mera, i postignutih izuzetnih rezultata kada je u pitanju smanjenje zagađenosti, opština je još uvek svrstana u treću kategoriju kvaliteta vazduha.

Energetski menadžer grada Niša, Bojan Gajić, istakao je različite projekte koji su sprovedeni kao mere unapređenja energetske efikasnosti. Tokom 2020. i 2021. godine ugašena toplana na mazut „Čajet“ od 10 MW, koja je bila najveći toplotni izvor, ugašene su kotlarnice javnih objekata na ugalj i mazut i svi korisnici povezani na sistem daljinskog grejanja na gas. Izvršena je rekonstrukcija sistena javnog osvetljenja, izgrađeno fotonaponsko postrojenje od 15 kW, i termoslolarno postrojenje od 85 kW, izvršena zamena stolarije u školama. Pored ovih aktivnosti, Gajić napominje i da je izvršena konverzija tri toplane sa uglja na biomasu.

Iz RES fondacije poručuju “Oko 3 miliona domaćinstava na Zapadnom Balkanu greje se tako što sagoreva ogrevno drvo često lošeg kvaliteta, mokro drvo u neefikasnim pećima, što je uzrok prevelikog zagađenja vazduha i nedovoljne toplote. Napuštanje neefikasnih vidova grejanja jedna je od glavnih mera koje bi pozitivno uticale na kvalitet vazduha koji tokom zimskih meseci pomno pratimo na različitim aplikacijama i sajtovima”.

Milica Marković

Skoro 1.000 evra za tonu uljane repice

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pravi haos se odigrava na tržištu uljane repice. Cene i dalje rastu, nakon što su u prethodna tri trgovačka dana porasle za oko 70 evra. Predviđeni majski ugovor je u utorak popodne uvršten u kontinuirano trgovanje po ceni od 980 evra po toni što je tek nešto ispod granice od 1.000 evra, izvestio je Agrarheute. Nova žetva trgovana je po 778,50 evra po toni.

Očekivano je da će setva ove ratarske kulture u Ukrajini krajem leta 2022. biti veoma komplikovana s obzirom na vojni sukob i nestašicu inputa i goriva.

Analitičar kompanije Agritel je rekao da cene uljane repice rastu u periodu sveopšteg rasta cena biljnog ulja kao i sirove nafte. Među njima je i suncokretovo, budući da su Rusija i Ukrajina dva vodeća proizvođača te uljarice u svetu. Samo Ukrajina izvozi više od 50 odsto suncokretovog ulja. Nezahvalno je predviđati dalji razvoj situacije u svetlu trenutnih događanja.

U ovoj marketinškoj godini, do 13. marta, Evropljani su uvezli ukupno oko 3,7 miliona tona uljane repice. Oko 1,6 miliona tona ili 44 odsto dolazi iz Ukrajine, a 1,2 miliona tona ili 34 odsto iz Australije. Iz Kanade je uvezeno 15 odsto, a manje količine su stigle iz Moldavije i Srbije.

Najveći evropski uvoznik je Holandija, čiji uvoz trenutno iznosi oko 833.000 tona. Nemačka je do sada uvezla 795.000 t iz trećih zemalja, a Francuska 782.000 t.

Manji uvoz iz Južne Amerike

Situaciju je dodatno zakomplikvala viša argentinska izvozna taksa na sojinu sačmu i sojino ulje. Indonezija je odlučila da poveća svoje izvozne takse kako bi obezbedila svoje domaće tržište. U Brazilu se očekuje manji prinos uljane repice. Lokalna poljoprivredna uprava Conab smanjila je procenu žetve brazilske soje za dodatnih 2,7 miliona tona na 122,8 miliona tona u odnosu na prethodnu godinu kada je prinos žetve bio 138,1 miliona tona.

Izvor: Agroklub

Radovi na gasovodu Niš–Dimitrovgrad za sada bez kašnjenja

Foto: JP "Srbijagas"
Foto: Vlada Republike Srbije

Iako kriza u Ukrajini utiče na svetska tržišta, dostupnost sirovina i materijala, radovi na gasovodu Niš-Dimitrovgrad za sada teku bez kašnjenja, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa predstavnicima konzorcijuma kompanija koje su angažovane na izgradnji gasne interkonekcije Srbija–Bugarska o dinamici radova i pronalaženju rešenja u vezi sa problemima u nabavkama nastalim zbog situacije u Ukrajini i krize na tržištu.

Ona je tom prilikom istakla da je projekat izgradnje gasnog interkonektora Niš–Dimitrovgrad strateški važan za Srbiju i našu energetsku bezbednost i predstavlja osnovu buduće diverzifikacije snabdevača, čime i Srbija i region dobijaju veću sigurnost u gasnom sektoru.

“S obzirom na to da se projekat finansira i sredstvima EU, a u njemu učestvuje i Bugarska, značaj gasne interkonekcije je i regionalni”, objasnila je ona.

Predstavnici konzorcijuma su istakli da zbog nedostatka čelika na tržištu postoji mogućnost kašnjenja izvođenja radova, s obzirom na činjenicu da zbog krize u Ukrajini ne postoji nijedna kompanija koja može da ponudi i isporuči potreban materijal.

Na sastanku, kojem su prisustvovali i predstavnici Ministarstva finansija i JP „Srbijagas“, dogovoreno je da se ubrzaju sve procedure i razmotre alternativna rešenja, ali bez promene ugovora.

Energetski portal

Odgovoran odnos najmlađih prema životnoj sredini

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Tim učenika OŠ ,,Velizar Stanković Korčagin“ iz Velikog Šiljegovca osvojo je prvo mesto iz oblasti ekologije na takmičenju učeničkih projekata, saopštila je Vlada Republike Srbije.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružiću rekao je da je projekat sproveden u 29 škola širom Srbije i dodao da je očuvanje životne sredine i podizanje ekološke svesti od najranijih godina važno za svako društvo.

“To jeste dragocenost svake države koja je ekološki osvešćena. Projekat ima svrhu da edukuje učenike koji u redovnom obrazovno-vaspitnom radu imaju određene sadržaje koji se tiču ekologije i životne sredine“, rekao je on, istakavši da će se nastaviti sa sličnim projektima i da će obuhvat učenika biti još veći.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović je navela da je takmičenje deo pilot-projekta „Uloga učenika u zaštiti životne sredine“, koji su zajedno realizovali Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

“Odlučili smo se da zajedno sprovedemo edukaciju najmlađih kako bi jednog dana izrasli u građane koji se odgovorno odnose prema životnoj sredini. Timovi iz naša dva ministarstva su vredno radila kako bi odabrali sadržaj za učenike u skladu sa njihovim uzrastom”, naglasila je ministarka.

Prema njenim rečima, i sa drugim osnovnim školama koje su osvojile najviše bodova, drugoplasiranom ,,Branko Radičević“ iz Negotina i trećeplasiranom ,,Bratstvo“ iz Novog Pazara, planiraće se aktivnosti i organizovati susreti.

“Profesori i direktori škola u kojima smo sprovodili projekat su se maksimalno potrudili, a i đaci su dobro prihvatili teme. Pravo je zadovoljstvo videti kako naši najmlađi vide životnu sredinu i kako žele da se prema njoj odnose. Zadovoljna sam rezultatima projekta jer je nama to iskustvo merilo za izradu krovnog dokumenta za sve osnovne škole”, poručila je Vujović.

Energetski portal

Traže se ideje za smanjenje otpada i efikasnije korišćenje resursa

Foto: EU za Zelenu Agendu u Srbiji
Foto: EU za Zelenu Agendu u Srbiji

Uz podršku Evropske Unije, i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Evropskom investicionom bankom (EIB), Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji objavio je Izazov za inovativna rešenja u oblasti cirkularne ekonomije.

Cilj ovog izazova je da podrži sprovođenje inovativnih ideja koje će doprineti efikasnijem korišćenju resursa, kao i smanjenju i ponovnoj upotrebi otpada u procesima proizvodnje. Realizacija ovih ideja doprineće smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, što će ubrzati zelenu transformaciju privrede i društva, odnosno sprovođenje Zelene agende u Srbiji.

Dvadeset najboljih rešenja koja stignu na poziv dobiće mentorsku i tehničku podršku, a za najboljih pet će biti obezbeđeno sufinansiranje, kako bi se primenila u praksi.

Na Javni poziv za učešće u ovom izazovu mogu do 29. aprila 2022. godine da se prijave lokalne samouprave, javna komunalna preduzeća, kao i preduzeća iz privatnog sektora.

Predstavnici javnog sektora mogu da predlože inovativne poslovne modele, tehnologije i digitalna rešenja koja će doprineti efikasnom korišćenju resursa kroz upotrebu i reciklažu ne-opasnog otpada, a posebno biorazgradivog otpada, uključujući i mulj.

Predstavnici privatnog sektora, a naročito mala i srednja preduzeća (MSP) iz sektora ugostiteljstva i upravljanja otpadom, i poljoprivredna gazdinstva, pozivaju se da predlože ideje za industrijsku simbiozu, npr. uspostavljanje partnerstva koje omogućava da se otpad ili nusproizvod nekog preduzeća koristi kao resurs druge firme. MSP se takođe pozivaju da predlože rešenja za tretiranje različitih vrsta otpada poput bio-otpada, građevinskog otpada, plastike, papira, metala i stakla.

Za sve zainteresovane kandidate, biće organizovani info dani 30. marta, 5. aprila i 15. aprila 2022. godine. Više detalja o uslovima učešća u izazovu i načinu prijavljivanja dostupno je na internet stranici EU Za tebe.

Javni poziv je objavljen u okviru projekta „EU za Zelenu Agendu u Srbiji“ koji, uz finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa ambasadom Švedske i EIB-om.

Izvor: UNDP

Kamikacu – rad, disciplina i nula otpada

Foto: Fejsbuk skrinšot / Paul Gordon
Foto-ilustracija: Unsplash (Clay Banks)

U borbi za kakvo-takvo radno iskustvo i studentski džeparac, našla sam se pre izvesnog vremena u ulozi onlajn nastavnika engleskog jezika. Prilično dosadan posao bio je zanimljiv isključivo zbog učenika iz Japana koji su mi donosili priče o svojoj kulturi, hrani, gradovima u kojima žive i sjajnim praksama koje su na mene ostavile najjači utisak.

Iako sam bila upoznata sa narativom da su Japanci vredni i pedantni, nisam znala koliko ovaj narod istinski voli svoju zemlju i brine o njoj. Zajedničke akcije čišćenja javnih površina, odgovorno upravljanje otpadom i zaštita prirodnih dobara predstavljaju za mene najlepši mogući oblik patriotizma koji krasi ovu naciju.

Ipak, najčistija tačka Japana nesumnjivo je gradić Kamikacu.

Lociran da ostrvu Šikoku na jugu zemlje, Kamikacu broji nešto više od 1.500 stanovnika koji marljivo i svakodnevno odvajaju otpad čime su oživeli utopiju grada bez smeća.

Poseban zbog ljudi koji žive u njemu

Kako to da mi, koji plaćamo komunalnu uslugu odvoženja smeća, srećemo otpad na svakom koraku, dok Kamikacu i bez gradskog sistema prikupljanja otpada pretenduje da postane prvi zero-waste grad na svetu?

Odgovor leži u ljudima koji nisu bespomoćno čekali da ih jednog dana zatrpa sopstveno đubre, već su sami organizovali sistem upravljanja i reciklaže otpada čime su se pozicionirali na sam vrh održivih gradova.

O tome koliko napora ulažu građani Kamikacua najbolje govori činjenica da sav otpad za reciklažu najpre moraju oprati, a potom sortirati u jednu od 45 različitih kategorija smeća. Kako nema đubretara niti kamiona za odvoženje smeća, građani moraju sami da odnose otpad u gradsko postrojenje gde se dalje tretira, a starije sugrađane redovno posećuju volonteri koji obavljaju ovaj posao umesto njih.

Trenutna stopa reciklaže u Kamikacuu iznosi 80 odsto, što je daleko iznad državng proseka od 20 odsto recikliranog otpada. Stanovnici ovog gradića, međutim, nisu zadovoljni i nameravaju da uskoro dostignu brojku od 100 odsto recikliranog smeća, a imajući u vidu stepen posvećenosti i organizacije, nema sumnje da će to uskoro i ostvariti.

Pored reciklaže, ponovna upotreba stvari koje su još uvek dobre da bi bile bačene takođe je popularna u Kamikacuu, a u gradskoj skupštini nalazi se prodavnica u kojoj građani mogu ostaviti ili nabaviti polovnu robu.

Iako deluje da je grad bez smeća plod mašte nekog zaluđenog utopiste, primer Kamikacua uverava nas da pikavci u travi i kese na granama mogu da postanu prošlost u svakoj zajednici, samo uz malo više rada, manje priče i neograničenu građansku solidarnost.

Milena Maglovski

Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 50 miliona dolara za projekte energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je Srbija posvećena ciljevima enegetske tranzicije i dekarbonizacije, u domaćem energetskom miksu još uvek dominiraju fosilna goriva. Kako bi podržao našu zemlju na zelenom putu, Upravni odbor Svetske banke odobrio je zajam u iznosu od 50 miliona dolara za projekat čiste energije i energetske efikasnosti, navodi se u saopštenju Svetske banke.

Cilj projekta je da kroz ulaganja u čista i efikasna rešenja za grejanje i solarne sisteme na krovovima dovede do uštede energije, povećanog komfora i toplijih domova za građane. 

„Stambeni sektor u Srbiji ima veliki neiskorišćeni potencijal za poboljšanje energetske efikasnosti: domaćinstva čine oko jedne trećine konačne potrošnje energije u Srbiji, pri čemu se oko tri četvrtine energije koju potroše koristi za grejanje“, rekao je Nikola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji.

Predviđeno je da tokom pet godina trajanja projekta 25.000 domaćinstava dobiju sredstva za održivo grejanje. Oko 2.500 domaćinstava dobiće dopunske grantove za socijalno uključivanje čiji je cilj da podrže najugroženije građane, a očekuje se i da će 3.000 domaćinstava prestati da koristi čvrsta goriva za ogrev.

Zahvaljujući ovom projektu, krovne solarne instalacije mogle bi da dodaju četiri megavata instaliranog kapaciteta obnovljive energije u Srbiji, stoji u saopštenju Svetske banke. 

„Ulaganja koja su potrebna za poboljšanje energetske efikasnosti, posebno u jednoporodičnim kućama, u kojima živi većina građana sa nižim prihodima, dovešće do značajnih društvenih, ekonomskih i ekoloških koristi”, istakao je Pontara.

U urbanim sredinama, gde domaćinstva nemaju pristup centralnom ili daljinskom grejanju, 60 odsto koristi ogrevno drvo, a još 15 odsto ugalj.

Grejanje stambenih objekata je glavni izvor zagađenja vazduha u gradovima Srbije, posebno u zimskim mesecima kada čine više od polovine emisija PM 2,5 čestica. Nedavna studija Svetske banke o zemljama Zapadnog Balkana pokazala je da se ušteda energije od preko 50 odsto može postići u jednoporodičnim kućama naknadnom ugradnjom izolacije zidova, krova i prozora.

Energetski portal

Po tretmanu otpada CG na dnu evropske lestvice

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

Tretman otpada jedan je od prioriteta Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ipak, godinama unazad se konstatuje da je integrisani sistem upravljanja otpadom u ranoj fazi razvoja, a vremena za dostizanje visoko postavljanih briselskih standarda je sve manje, piše RTCG.

Najkompleksnije, najzahtevnije, najosetljivije i istovremeno najskuplje poglavlje u pregovaračkom procesu sa EU je poglavlje 27, odnosno životna sredina. Mnogo je tu nevidljivog posla koji iziskuje i vreme i novac, ali uvek inetersovanje privuče ono što je vidljivo – otpad.

U poslednjem izveštaju o sprovođenju državnog plana upravljanja otpadom konstatuje se da ne ide baš po planu i da je dinamika nezadovoljavajuća, a slični komentari mogu se naći  i u poslednjem izveštaju Evropske komisije.

Crna Gora nije usvojila neophodnu legislativu, pre svega zakon o upravljanju otpadom, nema zadovoljavajuću dinamiku primarne i sekundarne selekcije otpada, još uvek je nizak nivo reciklaže, stotine nelegalnih deponija i ne manji problem neusaglašene metodologije i necentralizovanog sistema podataka o svim pobrojanim kategorijama.

Zato se dešava da se podaci koje objavljuje Monstat bitno razlikuju od onih kojima raspolaže nadležno Ministarstvo ekologije Crne Gore koje opet u svojim izveštajima obaveštava i javnost i EU o progesu u ovom poslu.

Brojke se ne podudaraju ni u jednom od aspekata tretmana otpada, a u pojedinim segmentima su i žestoko različite.

Iako se po Ministarstvu 20 odsto kabastog otpada reciklira, a skoro 12 odsto ukupnog priprema za reciklažu, zvanično je taj procenat 1,7 odsto što je rezultat za samo dno evropske tabele zemalja.

Izvor: RTCG

Narodno pozorište se priključuje na sistem daljinskog grejanja

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Nakon tri decenije grejanja na mazut, zastarela kotlarnica u Narodnom pozorištu će biti ugašena, a ova ustanova kulture prelazi na daljinski sistem grejanja, saopšteno je na sajtu grada Beograda.

Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević istakao da je ovo pozorište simbol Beograda i Srbije, te da je bilo neprihvatljivo da se u 21. veku greje na mazut.

“To je bilo neuslovno, nehigijenski i štetno po zdravlje ne samo zaposlenih već i ljudi iz okolnih kvartova. Grad Beograd kontinuirano, po nalogu resornog ministarstva, sprovodi gašenje kotlarnica, posebno u ustanovama javne namene. Tako je poslednjih nekoliko godina na sistem daljinskog grejanja priključeno više desetina škola, obdaništa, nekoliko sportskih centara, a došle su na red i ustanove kulture. Narodno pozorište je impozantan objekat na 16 hiljada kvadrata. Godišnje je koristilo 150 tona mazuta, što je bilo veoma loše, ali će ubuduće imati ekološki prihvatljiv sistem grejanja”, poručio je Nikodijević, podsećajući da su upravo individualna ložišta, pored saobraćaja, najveći zagađivači vazduha.

Da bi se na kvalitetan način rešio taj problem, ljudima se mora dati alternativa za grejanje u hladnim mesecima, naveo je Nikodijević. Ministarstvo zaštite životne sredine ima svoju strategiju, a Grad Beograd akcioni plan o upravljanju kvalitetom vazduha, koji među najvažnijim stavkama sadrži prelazak sa neprihvatljivih goriva, poput mazuta i uglja, na sistem daljinskog grejanja i gasifikaciju.

“U ovom trenutku gasifikacija se radi na teritoriji 11 beogradskih opština zahvaljujući snažnoj podršci Vlade Republike Srbije. U dogovoru sa Agencijom za energetiku dajemo subvencionisane cene za priključak na gas, kao i mogućnost plaćanja na 36 rata. Istovremeno, Skupština Grada Beograda donela je svoje odluke i daje određene subvencije za priključenje na daljinski sistem grejanja. To je jedini način kako se može rešiti pitanje kvaliteta vazduha u Beogradu”, naveo je Nikodijević.

Ministarka Irena Vujović kazala je da joj je čast što se i ovaj objekat priključuje na sistem daljinskog grejanja jer su i zaposleni i građani osećali štetnost tri decenije dugog grejanja na mazut.

“Na ovaj način možemo da promovišemo zajednički rad Ministarstva kulture i Ministarstva zaštite životne sredine, Skupštine Grada Beograda i ‘Beogradskih elektrana’, ali i odgovornog upravnika pozorišta Svetislava Goncića, čime pokazujemo kako višedecenijski problemi mogu da se rešavaju u nekoliko meseci”, rekla je Irena Vujović.

Ona je navela da će prednosti osetiti sedam stotina zaposlenih, ali i više desetina hiljada građana koji žive ili gravitiraju oko ovog prostora u srcu Beograda.

Energetski portal

Počinje digitalizacija podataka o izvorima zagađivanja u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

Umesto u papirnoj formi, što je do sada bila praksa, zagađivači u svim gradovima i opštinama u Srbiji ubuduće će lokalnim samoupravama podatke o svom negativnom uticaju na životnu sredinu dostavljati u digitalnom, mašinski čitljivom  formatu. Na taj način će biti unapređen kvalitet i povećana količina prikupljenih podataka o zagađivanju vazduha, voda, zemljišta i generisanju otpada na lokalnom nivou.

To je omogućeno zahvaljujući digitalizaciji lokalnih registara izvora zagađivanja, čiji su rezultati predstavljeni na konferenciji „Digitalizacija zelenih podataka“. Konferenciju je organizovala Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji i Kancelarijom za informacione tehnologije i elektronsku upravu, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

„Britanska vlada je 2017. postavila sebi za cilj da postane vodeća digitalna ekonomija u svetu, koja je na usluzi svojim građanima. Ovaj projekat je deo naše snažne podrške digitalizaciji, ali i unapređenju životne sredine u Srbiji. Za nas, bez podataka nema održivog razvoja. Podaci stvaraju nove mogućnosti za privredni rast, ali i razvoj društva, od koga će svi građani imati koristi,“ rekao je Tomas Rajt, šef programskog Fonda za dobru upravu Britanske ambasade.

„Postojanje lokalnih registara izvora zagađivanja, odnosno popisivanje zagađivača na jednom mestu, omogućiće donošenje adekvatnih planova a zatim i mera za poboljšanje kvaliteta životne sredine na celoj teritoriji Republike Srbije. Ovaj projekat će takođe obezbediti da i najširoj javnosti budu dostupni podaci o svim izvorima zagađivanja u Srbiji, u digitalnom, mašinski čitljivom formatu. Agencija za zaštitu životne sredine je prva državna institucija koja je prepoznala značaj otvorenih podataka i svoje podatke o kvalitetu vazduha i alergenom polenu učinila dostupnim još 2018. godine. Širenje informacija o stanju životne sredine je od izuzetne važnosti i to upravo i jeste jedna od osnovnih uloga Agencije, koja se ogleda kroz redovno izveštavanje o svim relevantnim podacima  u obliku satnih, dnevnih, nedeljnih, mesečnih i godišnjih izveštaja koje je moguće pročitati, u svakom trenutku, na internet prezentaciji Agencije,“ kazala je Tamara Perunović Ćulić, pomoćnica direktora Agencije za zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Olah)

Zahvaljujući unapređenju postojećeg informacionog sistema, podaci lokalnih samouprava o izvorima zagađivanja biće objedinjeni u okviru Nacionalnog registra izvora zagađivanja, za koji je nadležna SEPA. Do kraja marta sledeće godine, kada je rok za dostavljanje izveštaja za lokalni registar za 2022. godinu, podaci za sve gradove i opštine u Srbije naći će se u ovoj jedinstvenoj bazi. To će omogućiti bolje sagledavanje i jednostavniju analizu podataka, što će lokalnim, ali i nacionalnim institucijama u Srbiji olakšati donošenje adekvatnih mera za smanjenje zagađenja, očuvanje prirodnih resursa i zaštitu životne sredine.

„Zahvaljujući podršci Britanske ambasade, UNDP pomaže institucijama u Srbiji da podatke koje prikupljaju učine dostupnim široj javnosti. Otvaranje podataka o lokalnim izvorima  zagađivanja veoma je značajno za naučnu i tehnološku zajednicu, civilni sektor, kao i građane i građanke. Pored bolje informisanosti, to će omogućiti i kreiranje inovativnih usluga i aplikacija koje mogu da unaprede stanje životne sredine u Srbiji“, istakla je Irena Cerović, rukovoditeljka tima za dobru upravu, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

Digitalizacija lokalnih registara izvora zagađivanja jedna je od aktivnosti u okviru projekta „Otvoreni podaci za održivi razvoj“, koji sprovode Kancelarija za IT i e-Upravu i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Izvor: UNDP