Home Blog Page 299

Gde BiH izvozi električnu energiju?

Foto-ilustracija: Unsplash (T L PlbeyaME7Jk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Bosna i Hercegovina se pokazala kao značajan izvoznik električne energije u regionu, naročito poslednjih meseci, u periodu energetske krize.  Država je neto izvoznik električne energije, i to je ujedno i jedan od proizvoda koji najviše izvoze. Najveći uvoznik struje ove godine bila je Hrvatska.

BiH ima veliki potencijal za proizvodnju vetroenergije, iako je njen udeo u kombinaciji sa solarnom energijom 3,5 odsto za prvu polovinu 2023. godine, kako navodi Agencija za statistiku BiH. Prema istraživanju nemačke vlade, BiH bi mogla da generiše čak 2.000 MW vetroenergije godišnje, uglavnom na području Livna, Tomislavgrada, Mostara i Trebinja, kako navodi Uprava za međunarodnu trgovinu SAD-a. Međutim, termoelektrane i hidroelektrane su činile preko 95 odsto proizvedene energije navodi se u izveštaju pomenute Agencije.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Što se tiče hrvatskih izvora energije za 2022. godinu, zemlja je uvozila 28 odsto svoje energije – 5.333 GWh, jedna četvrtina energije poticala je iz hidroelektrana, 23 odsto poticalo je iz termoelektrana, preostali OIE su činili jedan odsto, a devet odsto iznosio je otkup iz OIE, prema podacima Hrvatske Elektroprivrede

BiH je izvezla električne energije u Hrvatsku u vrednosti od 103 miliona evra u toku prve polovine ove godine, dok je na drugom mestu bila Srbija, koja je uvezla struju u vrednosti od 88 miliona evra, prenosi Bljesak.info

Međutim, država je izvozila i u druge regionske zemlje, ali u nešto manjem obimu. Sve ukupno BiH je u prvih šest meseci izvezla struje u vrednosti preko 300 miliona evra. U odnosu na prvu polovinu ove godine, kada je Hrvatska bila najveći uvoznik iz BiH, prošle godine je to bila Srbija. 

Energetski portal

OTP BANKA SRBIJA POSTALA PRVI FINANSIJSKI PARTNER NA PROJEKTU “DIGITALNO SELO”

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto: Nikola Živić

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji OTP banka Srbija pridružila se kao prvi finansijski partner na projektu “Digitalnog sela”, koji su Delta Holding, Institut BioSens i Mokrin House pokrenuli 2022. godine. Projekat je pionirska inicijativa u segmentu sveobuhvatne digitalne transformacije ukupne poljoprivredne delatnosti u Mokrinu – velikoj i po svemu naprednoj seoskoj sredini. Zahvaljujući ovoj saradnji, poljoprivrednim proizvođačima koji su članovi “Digitalnog sela” biće obezbeđen pristup svim agro-uslugama i proizvodima iz portfolia, kao što su investicioni krediti, krediti za obrtna sredstva, korišćenje digitalnih servisa banke, ali i brojne mogućnosti finansijske edukacije.

“Digitalno selo” ima za cilj stvaranje mogućnosti za lakšu, efikasniju i održiviju proizvodnju, veću zaradu poljoprivrednih proizvođača i privlačniji život na selu, sa posebnim fokusom na mlade. Svesni činjenice da poljoprivreda ima snažan razvojni potencijal, kao i njenog udela u celokupnoj domaćoj ekonomiji, uključivanje prvog partnera iz oblasti finansija – OTP banke Srbija, predstavlja dodatni podsticaj ne samo ovom projektu, već i celokupnom srpskom selu.

„Projekat “Digitalno selo” je u potpunosti komplementaran sa konceptom Mokrin House-a, a to je povezivanje urbanog i ruralnog načina života. Digitalizacija poljoprivredne proizvodnje jedna je od ključnih pretpostavki za oživljavanje i modernizaciju života na selu i privlačenja mladih za ostanak i povratak u seoske sredine. Ovakvi projekti menjaju percepciju i unapređuju ukupan kvalitet života u selima. Želimo da u Mokrinu pokažemo da je to moguće, i da to postane primer koji će i drugi slediti. Priključenje OTP banke projektu “Digitalno selo” će taj trend dodatno ubrzati“, izjavio je prilikom potpisivanja Memoranduma Branimir Brkljač, osnivač Mokrin House-a.

Sa razvijenom i specijalizovanom ponudom proizvoda i velikim brojem klijenata, OTP banka Srbija veliki značaj pridaje poslovanju u domenu poljoprivrede u Srbiji. Godinama unazad prepoznata je i težnja OTP banke da kreira bankarske proizvode u skladu sa potrebama svojih klijenata, ali i da doprinese stvaranju podsticajnog finansijskog ambijenta u kome će poljoprivrednici moći da se razvijaju u skladu sa savremenim trendovima poljoprivrednog poslovanja, ali i lokalnim specifičnostima.

Pročitajte još:

„Imajući u vidu da je ključna ideja inicijative “Digitalnog sela” da kroz specijalno kreiranu softversku platformu pokrije veći deo potreba prosečnog poljoprivrednika u Srbiji, a da je OTP banka jedan od predvodnika digitalizacije u bankarskom sektoru, uključivanje u ovaj projekat bio je potpuno prirodan korak za nas. Podaci pokazuju da je oko 70 odsto ukupne globalne obradive zemlje u rukama malih poljoprivrednika, ali da oni na svetskom tržištu učestvuju samo sa 35 odsto proizvoda. Nadamo se da ćemo pridruživanjem “Digitalnog sela” pomoći da se ta statistika promeni na bolje kao i da ćemo biti u prilici da omogućimo sadržajniji kulturni život u Mokrinu“, izjavila je prilikom potpisivanja Memoranduma Marija Popović, članica Izvršnog odbora OTP banke Srbija zadužena za poslove sa privredom.

Na značaj digitalizacije poljoprivrede prilikom potpisivanja Memoranduma posebno su se osvrnuli iz Instituta BioSens koji je član ovog projekta od početka i koji je, kao istraživačko-razvojni institut za informacione tehnologije biosistema, pionir digitalne transformacije poljoprivrede u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Najveća tekovina digitalizacije poljoprivrede jeste integracija različitih sektora i omogućavanje tešnjeg povezivanja i boljeg protoka informacija, samim tim i kvalitetnijih rešenja i optimizacije celog procesa. Posledično, finansijski sektor dobio je mogućnost da na osnovu digitalnih sistema i većeg protoka informacija (tzv. big data) razvije mnogo kvalitetnije, ciljane proizvode i usluge. Verujemo da je uključivanje OTP banke Srbija u partnerstvo u “Digitalnom selu” jasan pokazatelj značaja sinergije različitih sektora, čijim zajedničkim delovanjem je omogućeno davanje stabilnijih procena rizika, a samim tim kreiranja i razvoja bankarskih usluga za korisnike“, rekao je dr Vladimir Crnojević, direktor Instituta BioSens.

Iz kompanije Delta Holding, lidera u oblasti agrara, istakli su značaj podrške velikih kompanija inicijativama od nacionalnog značaja, kao što je “Digitalno selo”. Tom prilikom osvrnuli su se na značaj razmene znanja kao vid podrške individualnim poljoprivrednim proizvođačima, kao sinergijski efekat koji očekuju da će imati priključivanje partnera iz finansijskog sektora za razvoj projekta.

„Projekat “Digitalno selo” pokrenuli smo zajedno sa partnerima BioSens i Mokrin House 2022. godine sa željom da omogućimo proizvođačima sa sela, a pre svega mladima da usvoje nova znanja o modernoj poljoprivredi, unaprede kvalitet svojih proizvoda, uvećaju zaradu i obezbede bolji životni standard za sebe i svoje porodice. Cilj nam je da malim proizvođačima, a pre svega mladima sa sela poljoprivrednu proizvodnju učinimo lakšom, unosnijom i privlačnijom. Veoma nam je drago što se krug partnera širi i verujem da ćemo na ovaj način brže postići željeni cilj“, izjavila je Marija Desivojević Cvetković, potpredsednica kompanije Delta Holding.

Zahvaljujući ovom sistemu poljoprivrednicima su lako i brzo dostupne osnovne servisne informacije (vremenska prognoza, kursna lista, cene goriva, cene đubriva, cene robe na domaćim i stranim berzama), stručno-savetodavne informacije (obaveštenja o pojavi bolesti i štetočina, kao i preporučene vrste tretmana za suzbijanje istih, preporuke vezane za doziranje unosa veštačkih đubriva, optimalni rokovi za ratarske operacije), satelitski monitoring proizvodnih parcela sa osnovinim pokazateljima, a u narednoj fazi biće obezbeđena i finansijska podrška (upiti za kredite i dobijanje ponude, aplikacija za kredit kroz platformu, zahtevi za ponude polisa osiguranja proizvodnje, ponude za štednju i depozite).

Izvor: OTP banka Srbija

Sunce je upeklo, ali pravo je vreme da kupite pelet

Foto-ilustracija: Pixabay (moses)
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslednjih dana naglo je povećana kupovina ogrevnog drveta. Vlasnici kažu da je cena u ovom trenutku najpovoljnija. Niko ne zna kakva će biti zima, pa je ogrev prioritet bez obzira na to što je sunce upeklo.

Dve nespojive stvari – vrelina i nabavka ogreva, ali samo na prvu pomisao. Na stovarištima ćete retko nekoga videti, ali mali kamioni špartaju gradom – razvoze drva, kaže vlasnik stovarišta Saša Petrović, koji je pre podne kupcima isporučio 15 metara kubnih.

“Kao i svake godine, onaj ko je navikao na vreme da kupi, da ne čeka minut do 12, da unese, da pripremi, da se drva osuše, da kupi na vreme, on sad kupuje”, kaže Saša Petrović.

Još od marta pelet ide kao alva, znatno je jeftiniji od prošlogodišnjeg. Dobra je ponuda, a cena se ustalila na 32.000 do 40.000 dinara za tonu.

Ako u ogrevu postoji hit proizvod, onda je to iscepkana paleta od 1,8 kubika – košta 19.000 dinara, a visoka je 1,80 metara. I drvo je nešto jeftinije, oko 10.000 dinara za kubik sa prevozom i iscepkano.

Ko se malo razume u posao drvoseče, neće se mnogo cenkati.

“Počev od ljudi koji seku u šumi drvo, to jest obaraju, pa izvlače na kojekakve puteve, pa pretovaraju u manje kamione, pa u veće šlepere, pa dok dođe kod nas. Ovde ga mi, da li sečemo, da li cepamo, pa onda tek mušterije ubacuju u šupu. Takoreći, sedam-osam puta pređe preko ruke”, objašnjava Saša Petrović.

“Srbijašume” udruženjima penzionera stalno isporučuju ogrevno drvo po ugovoru za ovu godinu, ali, saopštili su, i u skladu sa poslovnim mogućnostima.

“Na šumskom putu kubik sa porezom košta 5.269 dinara. Utovar i prevoz plaća kupac, što znatno uvećava cenu. Verovatno zbog toga i nema interesovanja”, kaže Petar Nikolić, predsednik Udruženja penzionera Obrenovac.

Pročitajte još:

Smanjeno interesovanje za ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)

Našeg uglja zbog potreba elektrana i drugih prioritetnih potrošača nema u slobodnoj prodaji, ali su uspeli da na privatnom stovarištu ugovore ugalj. Tona košta 20.000 dinara”, kaže Nikolić.

I za ugalj je interesovanje smanjeno jer potrošače brine isporuka, pa su tako dogovorili da se prva od šest rata odbija tek kad se penzioner u dvorištu uveri da je ugalj kvalitetan i da je tačna mera.

“Imamo redovno snabdevanje ugljem iz Crne Gore, Pljevlja, i ponešto dođe iz Bosne. U ovom trenutku je teško prognozirati i teško reći, mada sve mi se čini da će cena ogreva biti stabilna u narednom periodu”, rekao je Petrović.

Slika ogromnih kuća u Kaluđerici, iako su takve svuda, pokazuje zbog čega je briga o ogrevu velika, a i cena je takva. Gas, pelet, struja, ugalj, drvo, klima, svašta je u ponudi. Iako je najteže za loženje, drvo je nekako najsigurnije. Korisnici kažu da smederevac najbolje ogreje.

Izvor: RTS

Biciklistička staza Novi Sad – Begeč upisana na mapu EuroVelo 6

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Novi Sad

Uspešno je završena realizacija treće faze radova na izgradnji biciklističke staze Novi Sad – Begeč, na deonici od Ulice Sime Matavulja do Dunavske ulice u Futogu, čime je unapređena i proširena mreža biciklističke infrastrukture na teritoriji Grada Novog Sada.

Deonica od Ulice Sime Matavulja u Novom Sadu do Dunavske ulice u Futogu  duga je 10,5 kilometara. Za radove na ovoj deonici uloženo je 170 miliona dinara i čitav projekat realizovan je kroz sufinansiranje sa AP Vojvodina.

Trasa biciklističke staze Novi Sad – Begeč svojim najvećim delom vodi po kruni odbrambenog nasipa od Dunava, a manjim kroz urbanu zonu. U prethodnom periodu je, uz podršku Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, izgrađeno 6,2 kilometra, od Obalske ulice u Begeču do Dunavske ulice u Futogu, u šta je uloženo  96,3 miliona dinara, navodi se na sajtu grada.

Pročitajte još:

Međunarodni značaj ove biciklističke staze ogleda se u tome što pripada  koridoru EuroVelo 6, koji se prostire od Atlantika do Crnog mora i predstavlja jednu od najpopularnijih i najdužih  evropskih biciklističkih ruta. Kroz našu zemlju proteže se u dužini od 665 kilometra i poznat je pod imenom Dunavska ruta.

Realizacijom ove investicije, ne samo da se omogućuje bolja saobraćajna povezanost Novog Sada i prigradskih naselja, nego se znatno se doprinosti razvoju cikloturizma u našoj zemlji.

Energetski portal

Nov način sletanja aviona u korist životne sredine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Emiel Molenaar)

Poznato je da avio-kompanije za svoje usluge transporta koriste znatne količine mlaznog goriva, s obzirom da je potrebno mnogo energije za avionski saobraćaj. Postoje različiti modeli aviona, sa različitom masom, potrošnjom, performansama uopšteno, gde kao dodatne faktore imaju različite distance koje prelaze, u različitim vremenskim uslovima, sa većim ili manjim brojem putnika. Vredi navesti jedan primer, gde treba uzeti u obzir koliki je potrošač jedan od moćnijih modela – može prevesti više od 500 ljudi brzinom od 900 km/h – Boing 747, troši oko četiri litara goriva u sekundi, što znači da je za njegov let od 5h potrebno 75.000 litara goriva. To su ujedno i velike količine CO2 ispuštene u atmosferu, zbog čega su avio-kompanije sve više okrenute određenim ekološkim merama kako bi učestvovale u ciljevima smanjenja štetnih gasova.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)

Jedna od mera kojom planiraju da doprinesu cilju nultih emisija u vazduhoplovstvu, ujedno mera koju primenjuje sve veći broj kompanija, jeste promena načina na koji avioni sleću, kako prenose svetski mediji. Standardni način sletanja podrazumeva postepno spuštanje aviona na različite visine na kojima se na kratko zadrži, potom spušta još niže, i tako sve dok se ne spusti na tlo. U svakoj toj visinskoj ravni, avion pokreće svoj motor, a svako ponovno pokretanje motora, kao i kod drugih vozila, zahteva dodatnu energiju. Umesto ovog stepenastog sletanja, nova mera podrazumeva direktno kontinuirano sletanje bez rada motora, već, kako bismo to u automobilskom žargonu rekli, sletanje “u leru”.

To bi smanjilo na desetine tona CO2 godišnje samo u SAD-u, gde je trenutno metod aktuelan, i odakle je i potekao, zahvaljujući Saveznoj upravi za civilno vazduhuplovstvo SAD-a. Pretpostavka je da će vrlo brzo biti primenjivan i u drugim državama i aerodromima, zbog velike količine ušteđenog goriva ovim načinom sletanja. To znači i dvostruka dobit za sve – manja potrošnja goriva i zdravija životna sredina. Međutim, osim ovoga, nije ništa manje vredno pomenuti još jednu ekološku dobit – smanjenje zagađenja bukom. Dakle, i sa aspekta klimatskih promena, ali i sa energetskog i ekonomskog aspekta, ova mera jeste jedan veliki i konkretan korak ka ciljevima zadatim za 2050. godinu.

Milica Vučković

Sarajevska energetska i klimatska sedmica –  ključna tema pravedna tranzicija

Foto-ilustracija: Pixabay (schropferoval)
Foto: SECW

U prostorijama Elektroprivrede BiH, prošle sedmice, održan je sastanak Programskog odbora  sa ciljem detaljnijeg definisanja programa i panela u okviru Sarajevske energetske i klimatske sedmice (SECW), koja će se održati od 25. do 29. septembra 2023. godine. Na sastanku su prisustvovali predstavnici USAID, UNDP, GIZ, KfW, projekta EU4Energy, Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB i Energoinvesta.

Tokom razgovara učesnici su istakli da je ključna tema za panel diskusiju pravedna tranzicija regija bogatih sa ugljem, u okviru koje bi predstavnici Svetske banke predstavili rezultate projekta posvećenog tranziciji regiona uglja sa mapom puta. Mapa puta sadrži aktivnosti kao što su otvaranje novih radnih mesta, prekvalifikacija radnika, izgradnja infrastrukture, sanacija i korišćenje devastiranih površina eksploatacijom uglja.

Pored navedene teme, veoma važna i aktuelna tema kako u BiH, tako i u regionu, je unapređenje tržišta električne energije. Bosna i Hercegovina je još uvek jedina zemlja u regionu koja nema berzu električne energije, a pri tome je jedina izvoznik, te će organizatori prvi dan Sarajevske energetske i klimatske sedmice organizovati panel na tu problematiku. Učesnici panela će biti predstavnici regulatornih tela iz BiH i država regiona, Sekretarijata energetske zajednice, kompanija koje trguje električnom energijom i sl.

Pročitajte još:

Jedna od ključnih tema za BiH privredu je uvođenje naknada za emisije ugljen-dioksida, posebno za elektroenergetiku, cementnu i metalnu industriju. Bosna i Hercegovine kroz Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je pokrenula aktivnosti na uvođenju sistema trgovanja emisijama.

Foto: SECW

Na taj način će se izbeći primena tzv. CBAM koji bi značio plaćanje prilikom izvoza roba iz BiH u EU srazmerno emisijama ugljen-dioksida koje su emitovane prilikom proizvodnje tih roba. Na ovaj način bi se ugrozila konkurentnost glavnih izvoznih roba iz BiH u EU.

Ostali paneli će obuhvatiti izazove vezane za izgradnju prenosne i distribucijske mreže za priključak obnovljivih izvora, izvore finansiranja projekata obnovljivih izvora energije, cirkularnu ekonomiju kao važnog elementa energetske tranzicije, energetsku efikasnost na strani korišćenja energije, nove modele biznisa u energetici kao što je pružanje usluga energijom (ESCO), električni transport, dekarbonozaciju daljinskih grejanja, ekološke zahteve koje projekti moraju ispunjavati itd.

Obzirom na vrlo bogat program, organizatori su otvorili poziv za učesnike, te isti možete pronaći na ovde.

Izvor: SECW

ProCredit Banka – svi benefiti online bankarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Rupixen)
Foto: ProCredit banka

Racionalno korišćenje resursa i zaštita životne sredine su globalni ciljevi i o ovim temama se sve češće govori. Mnogi od nas svesni su toga da ove ciljeve moramo ispuniti, za dobrobit celog čovečanstva, ali jednostavno ne znaju kako.

Recimo, nekada je sasvim dovoljno smanjiti upotrebu papira, što znači da će biti manje posečenog drveća, smeća i zagađenja. U ProCredit banci su shvatili da postepenim promenama i uvođenjem novina unapređuju poslovanje, ali što je važnije brinu o potrošnji resursa i životnoj sredini.

U ovoj banci ne koriste jednokratnu plastiku, koriste zelenu energiju, proizvode manje otpada, a zahvaljujući tome što su 100 odsto online banka, drastično su smanjili upotrebu papira. O tome šta donosi ovakav vid bankarstva, i kako u banci brinu o životnoj sredini razgovarali smo sa Nemanjom Tomićem, članom Izvršnog odbora ProCredit banke.

ProCredit banka važi za inovatora u gotovo svim segmentima poslovanja. Prvi ste u našoj zemlji postali 100 odsto onlajn banka. Zbog čega ste se opredelili za takvo poslovanje?

– U eri digitalizacije, kada sve informacije dobijamo online i kada nam je mobilni telefon glavni „asistent“ za mnoge važne aktivnosti tokom dana, logično je da i sa bankom komuniciramo online. ProCredit banka je to prepoznala prva i strateški započela online transformaciju, da bismo danas bili 100 odsto online banka. Na dva načina izlazimo u susret našim klijentima: sve bankarske poslove mogu da odrade od kuće i onda kada njima to odgovara, bez dolaska u banku. Osim toga, ne troše se resursi na „papirnu dokumentaciju“, a time zajednički čuvamo životnu sredinu. Mi smo banka koja razume potrebe savremenih klijenata, uvažava ih i prema njima prilagođava svoje poslovanje. Jer – najbolji klijent je zadovoljan klijent.

Možete li nam približiti šta to konkretno podrazumeva i koje prednosti može doneti vama i klijentima ProCredit banke?

– Online bankarstvo ukratko znači – tvoja banka je u svakom trenutku „otvorena“ da obaviš baš sve što od banke očekuješ i to sa bilo kog mesta, putem računara ili telefona. U ProCredit banci većina računa se otvara online, za svega desetak minuta. Online možete da plaćate svoje račune, prebacujete novac sa jednog na drugi račun, možete da štedite online, da aplicirate za kredit i završite kompletnu proceduru bez dolaska u banku, uključujući i isplatu (za kredite do određenog iznosa). To nikako ne znači da je naš klijent prepušten sam sebi i aplikacijama koje rade umesto ljudi. Naprotiv, u svim tim procesima naši bankari su dostupni putem online centra, da ih usmere i pomognu im.

Pročitajte još:

Posebnu pažnju posvećujete green segmentu poslovanja. Koliko vam je on važan i na koji način podstičete klijente da i oni postanu green?

– ProCredit ima zaista veliku ekspertizu u finansiranju energetski efikasnih, tj. „zelenih“ projekata, kako za pravna, tako i za fizička lica. Kod nas u Sektoru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine rade stručnjaci koji od ideje do realizacije prate projekat, uz stručno vođenje. Mi edukujemo klijente da je ulaganje u obnovljive izvore energije višestruko isplativo: najpre za njihov budžet, jer su dugoročno uštede značajne, potom i za sigurno snabdevanje energijom, a ne zagađuje se ni priroda. Ono što je takođe važno jeste da ProCredit za ovakve projekte obezbeđuje kredite sa grantom, u saradnji sa EBRD i GEFF, što je značajan podsticaj.

Osim što direktnom podrškom podstičete klijente da se opredele za održivije odluke, vi ste to učinili i sami. Da li postoji još neki segment poslovanja koji treba promeniti i da li možemo očekivati neke novitete u budućnosti?

Karbonska neutralnost je istovremeno i rebus i motivacija. Uvek može još više i još bolje. Spomenuo bih da našu flotu automobila čine isključivo električna i plug-in vozila. I tu smo prva banka koja je bez kompromisa odlučila da bude „green“. Odavno smo kao deo naše kulture prihvatili da ćemo ili ići u korak sa inovacijama ili biti predvodnici, samim tim radujemo se svakoj novoj prilici da unapredimo naš pristup životnoj sredini i društvenim pitanjima.

Milica Radičević

Da li Irak ima potencijal da bude najveći naftni proizvođač?

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Irak ima značajne rezerve sirove nafte. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), Irak ima procenjenih 145 milijardi barela dokazanih rezervi sirove nafte. Prema studiji Petrologa iz 1997. godine, kao prema i novijim podacima iračkog ministarstva nafte, neotkriveni resursi zemlje potencijalno bi mogli iznositi oko 215 milijardi barela. Upravo iz ovih razloga, je irački parlamentarni komitet za naftu i gas nedavno objavio ambiciozan plan za povećanje proizvodnje nafte u zemlji na preko pet miliona barela dnevno – čime bi Irak mogao postati vodeći proizvođač nafte na svetu.

PROČITAJTE JOŠ:

U poređenju sa Saudijskom Arabijom, jednom od vodećih zemalja po proizvodnji nafte ali i takođe država koja ima dokazane rezerve nafte od približno 297 milijardi barela, prema EIA, što je čini zemljom sa drugim najvećim rezervama nafte posle Venecuele, i drugim najvećim proizvođaćem nafte, posle SAD-a.

Uprkos ovim impresivnim ciframa, iračka proizvodnja nafte još nije dostigla svoj puni potencijal. Dok trenutni proizvodni kapacitet iznose 5,4 miliona barela dnevno, prema ministru nafte Hajanu Abdel-Ganiju. Jedan od primarnih izazova višim nivoima proizvodnje jesu sistemski problemi, koji predstavljaju velike prepreke i blokiraju ključna sredstva za ovaj sektor.

Energetski portal

Užarili se termometri u Srbiji, danas tropskih 40 stepeni

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva tri dana ove sedmice veoma toplo u Srbiji, a najtoplije biće danas – do 40 stepeni. Očekuje se veoma visok indeks UV zračenja, zato izbegavajte izlaganje suncu.

Prvi put od početka leta za celu zemlju uključen je najviši stepen upozorenja na vrelinu, pa sve obaveze koje zahtevaju veće fizičke napore trebalo bi da odložimo za četvrtak kada će biti prijatnije.

Visok vazdušni pritisak obezbediće potpuno vedro nebo. Očekuje se veoma visok indeks UV zračenja, zato izbegavajte izlaganje suncu.

Jutarnja temperatura od 19 do 24 stepeni, najviša dnevna od 37 do 40.

U Beogradu, posle tropski tople noći, sunčano i 39 stepeni u hladu.

Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” izdao je preporuke građanima kako da postupaju u vrelim danima.

Stručnjaci savetuju da u vrelim danima treba rashladiti prostorije, izbegavati fizičku aktivnost, uzimati više tečnosti i izbegavati boravak napolju u najtoplijem delu dana.

Strpljenje i oprez savetuju se i na putevima. Zbog visokih temperatura i gužvi, preporuke su da vozite oprezno, strpljivo i uz češće pauze. Zbog letnje turističke sezone, više je vozila i na naplatnim rampama i graničnim prelazima – gde su povremeno moguća duža zadržavanja.

U Beogradu će i danas biti postavljene cisterne sa vodom za piće na nekoliko najprometnijih lokacija. U najtoplijem delu dana, cisterne će se nalaziti na Trgu Nikole Pašića, kod Staklenca na Trgu republike, na Zelenom vencu, nadomak Beogradskog sajma u smeru ka Čukarici, kod kružnog toka uz zgradu opštine Novi Beograd i na okretnici u Cara Dušana u Zemunu.

Izvor: RTS

„Otvoreni Balkan“ – Od 21. jula jedinstvena naplata putarine za kamione i privredu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“ Vlada Srbije želi da olakša protok robe, ljudi, kapitala i usluga, kako bi svima u zemlji olakšala svakodnevni život i trgovinu i kako bi povećala standard građana.

Premijerka Ana Brnabić je ukazala na to da se u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ već beleže važni rezultati, dodavši da je nakon boravka Kovačevskog u Srbiji znatno povećana robna razmena između naše zemlje i Severne Makedonije.

Prema njenim rečima trenutni tag za jedinstvenu naplatu putarine može da se koriste samo za putnički saobraćaj, a da će od petka, 21. jula, biti omogućen i za kamione i privredu, navodi se na sajtu Vlade.

“U 2022. godini vrednost robne razmene iznosila je 1,48 milijardi evra, pri čemu je Srbija izvezla nešto manje od milijarde evra, a Severna Makedonija nešto više od 500 miliona evra”, navela je Brnabić, napomenuvši da je mnogo veće povećanje izvoza bilo na strani Severne Makedonije, više od 56 odsto, dok je na našoj strani iznosilo 16 odsto.

Pročitajte još:

Prema njenoj oceni, „Otvoreni Balkan“ je za sve strane dobra inicijativa.

Brnabić je najavila da će projekat „Open Balkan ID“ početi od avgusta ili septembra, izrazivši uverenje u to da će, kada on započne, građani iz BiH, i Crne Gore želeti da se priključe.

Prema njenim rečima, dogovoreno je da železnički Koridor 10, koji će ići od Beograda, preko Niša, Preševa, do granice sa Severnom Makedonijom, ide do Skoplja, a zatim prema Grčkoj.

Kovačevski je ocenio da je elektronska naplata putarine između Severne Makedonije i Srbije najbolja potvrda da inicijativa „Otvoreni Balkan“ daje rezultate.

Energetski portal

Modna industrija na prekretnici: Bolja radnička prava, zabrana uništavanja odeće koja se ne proda 

Foto-ilustracija: Unsplash (Artificial Photography)
Photo-illustration: Pixabay

Zabraniće se uništavanje odeće koja nije uspela da se proda. Središnja tema ovogodišnjeg velikog skupa modne industrije – Global Fashion Summit – održanog u Kopenhagenu, bili su sve oštriji zahtevi da se proizvodnja i prodaja tekstila prilagodi zelenim politikama. 

Brojni paneli su se ticali toga kako se modna industrija može uskladiti s nadolazećim propisima EU i SAD-a koji između ostalog traže veću transparentnost od distribucije do razvoja održivijih proizvodnih metoda. 

Štetne pojave van granica EU 

Tekstilna industrija u EU suočava se s dolaskom propisa koji će je naterati da se raskrsti s kršenjem ljudskih prava i zagađenjem životne sredine. Sektor tekstila i odeće u EU imao je promet od 147 milijardi evra u 2021., prema Euratexu. Sve te aktivnosti prouzrokovale su značajnu štetu životnoj sredini, uključujući hemijske štete prouzrokovane fabrikama viskoze, tonama tekstilnog otpada i velikim ugljičnim otiskom, piše T-portal. Oko 80 odsto tih štetnih pojava događa se izvan granica EU. Uzgoj pamuka, proizvodnja vlakana i proizvodnja odeće uglavnom se odvijaju u Aziji

PROČITAJTE JOŠ:

Prava radnika su još jedna bolna tačka. Prema procenama Clean Clothes Campaigna, minimalna plata za radnike u proizvodnji odeće u Bangladešu iznosi svega 94 dolara mesečno, dok su prosečni mesečni životni troškovi u toj zemlji procenjeni na 569 dolara. Deset godina nakon što se poput kule od karata srušila fabrika tekstila Rana Plaza u Bangladešu usmrtivši najmanje 1.138 radnika, u martu ove godine je planula fabrika konfekcije u Karachiju u Pakistanu, ubivši četiri vatrogasca i nanoseći povrede desetak drugih ljudi. Za to vreme, u Evropi se odevni predmet nosi u proseku samo sedam ili osam puta pre nego što se baci. U pokušaju da počisti nered u tekstilnoj industriji, EU priprema set novih pravila. Primera radi, prisiliće kompanije da se pridržavaju (još nedefinisanih) pravila o održivoj proizvodnji odeće. Na pomolu je zabrana kompanijama da uništavaju robu koja nije prodata, a Brisel je najavio nove zakone kojima se industrija prisiljava na plaćanje čišćenja otpada koji proizvodi. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Morgan)

Prvi korak

Većina ovih predloga neće stupiti na snagu još nekoliko godina, ali bi promena za industriju mogla biti vrlo skupa. Suočene s pretnjom dodatne regulative, firme užurbano smišljaju kako nadzirati vlastite distributivne lance i ozeleniti proizvodne procese.

Ali za zelene aktiviste, stvari se ne odvijaju dovoljno brzo. Valérie Boiten, viša službenica za politiku Ellen MacArthur-a, rekla je da su šeme koje prisiljavaju modne kompanije da preuzmu odgovornost za otpad koji proizvode ‘značajan prvi korak’ ipak ‘neće narušiti firmi životni vek tekstilnih proizvoda’.

Gigantski poslovi 

‘Neverovatno je da su brendovi brze mode, po prvi put, odgovorni da plate za to. To je minimum, a mi govorimo o gigantskim poslovima”, rekla je Livia Firth, suosnivačica konsultantske firme za održivost Eco-Age. Zajednički zahtevi među aktivistima za zeleni tekstil uključuju konkretne ciljeve EU za ponovnu upotrebu, recikliranje tekstilnog otpada i stroge mere u nadolazećim briselskim zakonima o ekološkom dizajnu za tekstilnu industriju. Podržava ih Evropski parlament, koji je ranije ove godine velikom većinom glasao da podstakne Komisiju da u nadolazeće zakone uključi ciljeve za prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje tekstilnog otpada.

Izvor: Bljesak.info

URBANE BAŠTE DOBRE ZA EKOSISTEM

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)
Foto-ilustracija: Pixabay (Kathas_Fotos)

U četiri zemlje regiona, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Srbiji, sprovodi se projekat posvećen urbanoj poljoprivredi pod nazivom Obrazovanje iz oblasti urbane poljoprivrede za održivu budućnost, koji finansira Evropska komisija u okviru programa Erasmus plus.

Organizacije partneri na projektu su Forum za strategijska istraživanja i dokumentacije iz Skoplja, kao liderska organizacija Eko Udruga iz Zadra, Asocijacija za politike iz Sofije i Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organika. Projekat traje do kraja 2024. godine.

Ivana Simić, generalni sekretar Udruženja Serbia Organika, kaže da je koncept urbane poljoprivrede poznat u regionu, ali da je usled novih svetskih izazova kao što su globalna urbanizacija, potreba zaštite životne sredine i aktuelna destabilizacija u lancima proizvodnje i transporta hrane dobio još veći značaj.

U FOKUSU:

„Male, ozelenjene parcele za uzgajanje poljoprivrednih kultura u velikim gradovima doprinose ublažavanju loših efekata ekonomske i prehrambene krize“, kaže Simićeva i dodaje da stanovnici gradova imaju višestruku dobit od rada u baštama ušuškanim između kvartova i na obodima gradova.

Iz pasivne uloge isključivo kupca konzumenta stanovnici gradova postaju aktivni mikroproizvođači. Proizvedene plodove voća i povrća, kao i začinsko bilje koriste za sopstvene ishranu. Obradom zemlje oni pozitivno utiču na zaštitu životne sredine, a ovakvim angažovanjem i prodajom viška proizvoda obezbeđuju dodatnu ekonomsku vrednost kućnih budžeta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Urbana poljoprivreda podrazumeva da se slobodno zemljište daje u zakup, a površina može da varira od nekoliko kvadratnih metara do nekoliko hektara. Korisnici zemljišta mogu biti pojedinci ili civilne zajednice za bavljenje poljoprivredom, povrtarstvom, hortikulturom, voćarstvom, kompostiranjem, postavljanje košnica i organskom poljoprivrednom proizvodnjom.

Učenjem i realizacijom agronomskih procesa „od zemlje do trpeze“ građani utiru zeleni put kroz beton kojim se ublažava stroga podela na ruralno i urbano. Dok je ovaj uticaj urbanog baštovanstva nesumnjivo značajan, ne treba zaboraviti ni socijalno-zdravstveni aspekt angažovanja stanovnika na gradskim parcelama jer ubane bašte ili vrtovi postaju mesta druženja, socijalizacije, razvijanja zajedništva i fizičke aktivnosti.

Urbana poljoprivreda je i način za promociju socijalne inkluzije marginalizovanih, posebno osetljivih društvenih grupa. Zajedničkim radom u urbanom vrtu lakše se jačaju međugeneracijske veze jer su sugrađani različite dobi upućeni jedni na druge, a gradska bašta je takođe pogodna za kreativne radionice za decu školskog i predškolskog uzrasta.

Priredila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Neophodno bolje očuvanje vegetacije za ispunjavanje ciljeva o klimi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema jednoj skorašnjoj studiji, očuvanje 79 odsto preostale kopnene vegetacije na našoj planeti, od suštinskog je značaja za ispunjavanje ciljeva UN o klimi i biodiverzitetu. Istraživači tvrde da su sadašnje inicijative „30 puta 30“, koje štite samo 30 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. godine nedovoljne.

Analizom podataka o eroziji tla, biodiverzitetu i skladištenju ugljenika, tim je izračunao da se mora sačuvati oko 67 miliona kvadratnih kilometara zemlje. Njihova procena se proteže na prirodna i poluprirodna staništa kao što su šume i livade, ali isključuje morska okruženja, navodi World Economic Forum.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Biljke su generalno važan ponor za ugljen-dioksid (CO2) jer ga apsorbuju za fotosintezu, proces gde pretvaraju CO2 u organska jedinjenja bogata energijom. Neke biljke i drveće su efikasnije u apsorbovanju i skladištenju CO2 od drugih.  Drveće je jedno od najboljih apsorbera CO2 zbog svoje veličine i životnog veka. U okviru kategorije drveća, izdvajaju se neke vrste poput borova, hrastova koji nešto sporije rastu od borova, ali svi skladište značajnu količinu ugljenika tokom svog dugog veka. Isto tako, eukaliptus, Daglasova jela, bambus i morske trave dobri su ponori CO2.

Ekološka vrednost biljke, međutim, nije samo u ovoj jednoj funkciji. Drugi faktori, kao što su upotreba vode, uticaj na zdravlje zemljišta i biodiverzitet, takođe su važni. Stoga je neminovno brinuti o njima.

Kako se navodi na WEF, profesorka Martine Maron, zalaže se za jaču politiku krčenja šuma i održivo korišćenje zemljišta kao potencijalne strategije za postizanje cilja od 79 odsto. Oko deset miliona hektara u proseku godišnje bude posečeno, što je približno površini Južne Koreje, Mađarske, i nešto manje od površine Islanda.  Studija takođe prepoznaje vrednost upravljanja autohtonih i lokalnih zajednica u inicijativama za očuvanje. Često, što je slučaj i sa Amazonskom prašumom, autohtoni narodi bolje čuvaju i brinu o prirodi. 

Energetski portal

Evropa se zagreva dva puta brže od svetskog proseka

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ovogodišnje leto već je premašilo neke temperaturne rekorde, a kontinent koji se najbrže zagreva na planeti prošle godine zabeležio je najtoplije leto od kada se vodi evidencija, a vrelina je dovela do ekstremnih suša, požara i smrtonosnih toplotnih talasa.

Statistička agencija EU „Evrostat“ zabeležila je neuobičajeno visok broj smrtnih slučajeva tokom prošlog leta, ali do sada podaci o smrtnim slučajevima direktno uzrokovanim toplotom nisu precizno izračunati.

Tim naučnika analizirao je temperaturne podatke i smrtnost od 2015. do 2022. godine u 823 regiona od 35 evropskih država, u kojima živi 543 miliona ljudi.

Stručnjaci sa Instituta za globalno zdravlje iz Barselone i francuskog Instituta INSERM koristili su modele kako bi utvrdili smrti uzrokovane temperaturom za svaki region tokom svake nedelje prošlogodišnjeg leta.

Pročitajte još:

Došli su do podatka da je 61.672 ljudi preminulo od toplote od 30. maja do 4. septembra, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine.

Prošle godine Francuska je zabeležila najveći rast u poređenju sa prosekom iz 2021. godine – 2,43 stepena Celzijusa. Švajcarska je na drugom mestu sa 2,30 stepeni, a prate je Italija i Mađarska sa porastom od 2,28 i 2,13 stepeni Celzijusa.

Najviše umrlih od vrućine zabeležila je Italija sa 18.010, potom Španija sa 11.324 i Nemačka sa 8.173.

Evropa toplija za 2,3 stepena

Prethodna istraživanja pokazala su da se Evropa zagreva dva puta brže od globalnog proseka.

Dok se čitav svet u proseku zagrejao skoro 1,2 stepena Celzijusa u poređenju sa sredinom 19. veka i početkom industrijske revolucije, Evropa je prošle godina bila toplija za 2,3 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, do 2030. godine u Evropi će svakog leta prosečno od toplote umirati 68.000 ljudi.

Do 2040. taj broj će dostići 94.000 ljudi, a polovinom veka čak 120.000.

Izvor: RTS

Prva mapa urbanih toplotnih ostrva Beograda: gde su najčešće tropske noći?

Foto-Ilustracija: Pixabay (Djordjeuuu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elion Jashari)

Toplotno ostrvo je fenomen gde urbana područja imaju više temperature u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Uzrok tome je promena zemljišnog pokrivača, namene zemljišta i izgrađene sredine: urbane sredine se ponašaju kao sakupljači toplote, posebno u letnjim periodima, što ima različite posledice, pre svega po javno zdravlje, piše za Klima101 dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta.

Toplotno ostrvo može se meriti na razne načine, a jedan od boljih je kroz tzv. tropske noći (tokom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 °C). Indeks tropskih noći je vrlo jednostavna brojka: u pitanju je tropskih noći u toku jedne godine, a ovaj indeks je, pokazuju istraživanja, znatno viši u urbanim sredinama nego u njihovom okruženju, parkovima i drugim zelenim površinama, i to upravo zbog efekta toplotnog ostrva.

Ali nisu sve urbane površine iste. Koliko će toplotno ostrvo biti izraženo, pa i koliko će jedan grad imati „viška” tropskih noći zavisi od prirodnih, ali i od ljudskih faktora, pre svega od karaktera urbanog prostora, odnosno zemljišta.

Pročitajte još:

Toplotno ostrvo može uzrokovati velike probleme kada je u pitanju javno zdravlje stanovništva. One dokazano mogu dovesti do zdravstvenih problema posebno kod starije populacije i hroničnih bolesnika jer onemogućavaju normalan san i efikasno regenerisanje organizma u toku noći. Dodatno, efekat toplotnog ostrva utiče i na povećano zagađenje vazduha zbog karakteristike da veća hrapavost urbane morfologije usporava strujanje vetra.

Po svemu sudeći, i nažalost, Beograd je po ovim parametrima „šampion”, a to vrlo jasno možemo videti na ovoj mapi tropskih noći u Beogradu, koja prikazuje razlike između prosečnog broja tropskih noći u toku godine od 2008. do 2017. godine:

Foto: (Klima101) Mapa tropskih noći Beograda. Podaci preuzeti iz: Filipovic L. and Djurdjevic V., 2023, Spatio-temporal Analysis of the Urban Heat Island in Belgrade Using Urban Climate Model Data. International Conference on Hydro-Climate Extremes and Society, Jun, 27-30 2023, University of Novi Sad, Serbia

Mapu u visokoj rezoluciji možete pogledati OVDE.

Kako je napravljena ova mapa?

Kako bi dobili mapu indeksa tropskih noći za Beograd klimatolozi sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladimir Đurđević i saradnik Lazar Filipović koristili su računarski model UrbClim koji koji simulira interakciju između planetarnog graničnog sloja atmosfere (PGS, ili eng. Planetary Boundary Layer – PBL) i podloge.

Atmosferski deo modela čini prvih nekoliko kilometara njene visine dok su karakteristike podloge opisane preko CORINE (eng. Coordination of information on the environment) seta satelitskih podataka prikupljenih za 2012. godinu. Suština je da se karakteristike zemljišnih podloga u urbanoj sredini (neporoznost, veća hrapavost, odsustvo zelenila, nereflektivnost) utiču na veće zagrevanje vazduha jer akumuliraju i zadržavaju više toplote ali i usporavaju vazdušno strujanje što usporava hlađenje. Pored toga, urbani obrasci generišu i antropogeno oslobađanje toplote (grejanje zgrada, saobraćaj, ljudski metabolizam) što je takođe značajan faktor toplotnog ostrva.

Urbanista sa Arhitektonskog fakulteta u Univerziteta u Beogradu doc. dr Ivan Simić je mapu tropskih noći povezao sa mapom urbane matrice Beograda koristeći QGIS softver i OSM (Open Street Map) bazu podataka. Rezultat je georeferencirana kompozitna mapa koja nam ukazuje da je urbano toplotno ostrvo rezultat složene interakcije prirodnih parametara (atmosfere i podloge- poroznosti, morfologije i sastava) i antropogenih uticaja, tj. vrste i intenziteta izgrađenosti.

Gde su vrhovi toplotnog ostrva u Beogradu?

Posmatrajući kartu broja tropskih noći možemo reći da je celokupan širi centar Beograda uključujući  veliki deo Novog Beograda značajno pogođen efektom toplotnog ostrva. Postoje varijacije u prosečnoj temperaturi između određenih centralnih delova grada ali svi oni se kreću u rasponu od 40 do 50 tropskih noći. Izuzetak predstavljaju velike parkovske i šumske površine i delovi naselja u njihovoj neposrednoj blizini, kao i tokovi reka.

Tekst u celosti možete da pročitate ovde

Izvor: Klima101

Koliko je degradacija prirode uticala na sigurnost hrane

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Neodrživo korišćenje zemljišta i morskih ekosistema, dovelo je do nesigurnosti u poljoprivredi i ribarstvu, odnosno snabdevanja hranom. Jedini način da dođe do promene jeste da se ekosistemi obnavljaju na rešenjima zasnovanim na prirodi.

Oko 80 odsto globalnog obradivog zemljišta je pod uticajem najmanje jednog oblika degradacije, a samo erozija zemljišta pogađa petinu poljoprivrednih površina širom sveta. Procene su da je erozija zemljišta porasla za oko 2,5 odsto u periodu od 2001. do 2012. godine, prevashodno zbog krčenja šuma i povećane površine obradivog zemljišta, navodi se na sajtu UNEP-a.

Posledicama degradacije zemljišta pogođeno je oko 3,2 milijarde ljudi, a predviđanja pokazuju da bi degradacija mogla da smanji produktivnost hrane za 12 odsto, što dovodi i do porasta cene hrane.

Pročitajte još:

Obnovom prirode pospešili bi se uslovi i da oporavak pčela, koje su jedan od najboljih oprašivača. Prema podacima UNEP-a, od 100 vrste useva koje obezbeđuju 90 odsto svetske hrane, preko 70 oprašuju pčele. U narednim decenijama uz postojeće prakse moglo bi da se izgubi oko 20.000 biljnih vrsta koje su važne za pčele. Značajan negativan uticaj na njih ima poljopriveda, usled korišćenja pesticida i monokulture.

Iako postoji preko 50.000 biljaka koje možemo da koristimo u ishrani, samo pirinač, kukuruz i pšenica obezbeđuju preko 50 odsto svetske hrane. Ukoliko se nastavi praksa u kojoj se čovečanstvo oslanja samo na pomenute tri vrste, može doći do nesigurnosti hrane. Zbog toga je potrebno da se usvoje održive poljoprivredne prakse i da se uzgajaju raznovrsno povrće, voće i usevi, koji će ujedno doprineti oporavku biodiverziteta.

Koliko je hitna obnova prirode govore činjenice da je milion vrsta u opasnosti od izumiranja, dok zemljište postaje neplodno, a izvori vode presušuju.

Energetski portal