Home Blog Page 271

Dogovorene mere za rešavanje problema u vezi sa ispuštanjem vode iz HE „Pirot“

Foto: Wikipedia-Vilena66
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O problemu ispuštanja vode iz hidroelektrane “Pirot”, koje značajnije utiče na vodostaj Nišave i gradsko kupalište na ovoj reci, razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, predstavnici Javnog preduzeća “Elektroprivreda” Srbije i grada Pirota. Na sastanku su dogovorene konkretne mere kojima će se rešiti ovaj dugogodišnji problem.

Pomoćnik ministarke rudarstva i energetike za inspekcijske poslove Zoran Pavlović rekao je da je dogovoreno da grad Pirot i HE “Pirot” uspostave saradnju tako što će propisati proceduru i način obaveštavanja građana u svim režimima rada ove hidroelektrane.

“Ministarstvo će kontrolisati sprovođenje ovog dogovora, kao i datih procedura i uputstava”, rekao je Pavlović.

Direktor Sektora za održavanje i naknadna ulaganja u postojeća sredstva hidroelektrana i obnovljive izvore energije u EPS-u Dragan Stanković objasnio je da je na sastanku dogovoreno da HE “Pirot” koristi kompenzacioni bazen 1 u skladu sa pravilima o korišćenju, kao i da se uspostavi dnevna komunikacija između predstavnika hidroelektrane i Pirota kako bi građani bili informisani o statusu rada ovog energetskog objekta i njegovog angažovanja.

Zamenik gradonačelnika Pirota Miloš Colić preneo je da je pokrenuto rešavanje ovog dugogodišnjeg problema za grad, uključujući dogovor u vezi sa korišćenjem kompenzacionog bazena prilikom ispuštanja vode koje je važno za bezbednost i uspostavljanje sistema komunikacije obaveštavanja javnosti u vodostaju.

“Takođe, dogovorili smo se i da iznađemo trajno rešenje o načinu upravljanja i korišćenja kompenzacionog bazena 2 u Pirotu”, dodao je Colić, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Fon der Lajen: Evropa spremna da se suoči sa prekidom gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Zemlje članice Evropske unije postigle su politički dogovor o vanrednim uštedama u potrošnji gasa tokom predstojeće zime, saopštio je Savet Evrope.

Dogovoreno je da od 1. avgusta 2022. do 31. marta 2023. potrošnju gasa smanje za 15 odsto, kaže se u saopštenju. U pitanju je odlučan korak u suočavanju sa potpunim prekidom snabdevanja gasom, poručuje predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Ministri energetika zemalja članica EU na sastanku u Briselu postigli su dogovor, u svetlu mogućeg potpunog prekida isporuke ovog energenta iz Rusije ka zemljama članicama, o vanrednim uštedama u potrošnji gasa.

„Ovo nije nemoguća misija. Ministri su postigli politički dogovor o smanjenju potražnje za gasom pred predstojeću zimu“, poručilo je češko predsedavanje Savetom EU na Tviteru.

Zemlje članice EU dogovorile su se da od 1. avgusta 2022. do 31. marta 2023. godine smanje potrošnju gasa za 15 odsto, u poređenju sa prosečnom potrošnjom u proteklih pet godina, uz mogućnost da same odluče na koji će način to da urade, saopštio je Savet Evrope.

Evropska komisija je prošle nedelje predložila krizni plan kojim se predviđaju hitne mere u cilju energetske bezbednosti cele EU u slučaju „izglednog scenarija“ da Rusija potpuno zaustavi isporuke gasa zemljama članicama.

„Odlučan korak Evrope u saočavanju sa prekidima“

Ursula fon der Lajen pozdravila je političku odluku Saveta EU kojom se prihvata predlog o smanjenju potrošnje gasa u Evropi.

„U pitanju je odlučan korak u suočavanju sa potpunim prekidom snabdevanja gasom. Zahvaljujući današnjoj odluci, Evropa je spremna da se bavi svojom energetskom bezbednošću kao Unija“, poručila je Lajenova.

U pisanom saopštenju, predsednica EK podseća da je Savet EU postigao dogovor u rekordnom roku, a na osnovu predloga Komisije pod nazivom „Uštedite gas za sigurnu zimu“.

„Kolektivna posvećenost smanjenju za 15 odsto je veoma značajna i pomoći će da popunimo skladište uoči zime“, navodi Lajenova.

Dodaje da se usvojenim predlogom, koji predviđa mogućnost da se proglasi „stanje uzbune EU“ koje pokreće obavezno smanjenje potrošnje gasa u državama članicama, daje snažan signal da će EU učiniti sve što je potrebno da obezbedi sigurno snabdevanje i zaštitu potrošača, bilo da su to domaćinstva ili industrija.

Izvor: RTS

Smanjena upotreba šećera mogla bi da doprinese zaštiti klime

Foto-ilustracija: Unsplash (Faran Raufi)
Photo-ilustration: Pixabay

Iako je na lošem glasu zbog svog nepovoljnog uticaja na ljudsko zdravlje, šećer je još uvek neizostavni sastojak jela koje najviše volimo. Ipak, sladokusci će možda morati da naprave određene ustupke kada je reč o količini unetog šećera – ako ne zbog zdravlja, onda zbog zaštite životne sredine.

Tim istraživača sa Instituta za nauku o životnoj sredini i tehnologiju Autonomnog univerziteta u Barseloni analizirao je potencijalne prednosti smanjenja potrošnje šećera kroz prenamenu zemljišta koje se koristi za uzgajanje šećernih kultura, stoji u saopštenju pomenutog univerziteta.

Njihova studija, objavljena u časopisu Nature Sustainability, ispituje tri scenarija prenamene zemljišta, a to su da: 1) EU ponovo pošumljava svoje postojeće šećerne površine, 2) da EU počne da koristi svoje useve šećerne repe na proizvodnju etanola i 3) da EU izvozi višak proizvedenog šećera, dok Brazil koristi svoje useve šećerne trske za proizvodnju etanola.

Proračuni pokazuju da bi emisije mogle opasti za 20,9 do 54,3 miliona tona ekvivalenta ugljed-dioksida godišnje prema prvom scenariju. Ovo je dvostruko više od ušteda koje bismo mogli da ostvarimo iz drugog scenarija i četiri puta više od onih u trećem scenariju.

Studija sugeriše da bi sporazum između EU i Brazila, pri čemi se EU fokusira na proizvodnju šećera od šećerne repe, dok Brazil proizvodi etanol iz šećerne trske, pružio najveće koristi za životnu sredinu. Budući da se proizvodnja etanola od šećerne trske već pokazala kao ekonomski isplativa Brazilu, uticaj na farmere i u Evropskoj uniji i u Brazilu bio bi minimalan.

Istraživači naglašavaju i potrebu za oporezivanjem šećera jer je on, kako kažu, jedna od najgorih namirnica za jelo iz zdravstvene perspektive, dok sa druge strane ima veliki potencijal za proizvodnju biogoriva.

Pokazalo se da je oporezivanje šećera efikasno u zemljama kao što je UK, i stoga predstavlja obećavajući instrument koji indirektno doprinosi ublažavanju klimatskih promena. Oporezivanje šećera neće uticati samo na krajnju upotrebu, već će i smanjiti upotrebu šećera u proizvodnim sektorima, kao što su pića, tvrde autori studije.

Milena Maglovski

Istraživanje o stavovima građanki o zelenoj energiji

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Udruženje OIE Srbija u saradnji sa Centrom za kreiranje politika i strategija sprovodi istraživanje o stavovima građanki, pre svega studentkinja i mladih žena do 30 godina, o obnovljivim izvorima energije.

Istraživanje je deo dugoročnog projekta koji za cilj ima podsticanje inkluzivnosti i veći udeo žena u sektoru obnovljivih izvora energije. Da bismo došli do ostvarenja dugoročnog cilja, prvo moramo saznati šta mlade žene misle o zelenoj energiji i koliko su informisane o energetskoj tranziciji, kao i mogućnostima za razvoj zelene energije u Republici Srbiji.

Upitnik možete pronaći OVDE.

Inače, udruženje OIE Srbija podstiče inkluzivnost i rodnu ravnopravnost kao vrlo važne principe održivog razvoja i veruje da žene imaju potencijal da budu nosioci energetske tranzicije. U okviru udruženja funkcioniše Zelena ženska mreža koja okuplja sve žene koje rade u kompanijama članicama.

Izvor: OIE Srbija

Počinje energetska sanacija škola i vrtića u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Gray)
Foto-ilustracija: Pixabay

Širom Srbije radi se rekonstrukcija i adaptacija škola i predškolskih ustanova. Vredni majstori rade izolacije fasada, termoizolacije krovova, zamenu vrata i prozora, kao i sanaciju sistema za grejanja i zamenu grejnih tela.

U opština Kuršumlija, trenutno se rekonstruiše Predškolska ustanova “Sunce”. Vojimir Čarapić, predsednik opštine kaže da će se adaptacijom predškolske ustanove stvoriti mnogo bolji i kvalitetniji uslovi za boravak najmlađih stanovnika.

“Realizacijom ovog projekta, poboljšaćemo uslove za našu decu koja će se osećati mnogo bolje i prijatnije. Osim toga, doprinećemo očuvanju zdravije životne sredine i uštedi energije i to od 30 do 50 odsto godišnje, u zavisnosti od primenjenih mera”, naglašava Čarapić, prenose Južne vesti.

U Vranju će se raditi unapređenje energetske efikasnosti zgrade Vrtića “Pčelica”. Prema rečima gradonačelnika Slobodana Milenkovića, pre dve godine, uz pomoć koju dodeljuje Ministarstvo rudarstva i energetike, rekonstruisan je vrtić “Bambi”, a prošle godine vrtić “Dečija Radost”.

U Užicu je završena energetska sanacija vrtića “Poletarac”, što će, osim boljih uslova za boravak dece i zaposlenih, znatno uticati na uštedu energije i smanjenje aerozagađenja. U ovom gradu se radi i sanacija tri osnovne škole i očekuje se da će radovi biti gotovi do 1. septembra 2022. godine. 

“Za energetsku sanaciju Prve osnovne škole Kralja Petra II, Užice je na javnom pozivu u okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave dobilo 30 miliona dinara, dok je iz budžeta grada izdvojeno još 26 miliona dinara. Pored značajno boljih uslova za učenike i zaposlene, energetskom sanacijom i rekonstrukcijom dobićemo i mnogo lepši objekat u samom centru grada”, rekao je Miodrag Petković, član Gradskog veća za budžet i finansije.

Podsetimo, Ministarstvo rudarstva i energetike, putem javnog poziva, dodelilo je 1,1 milijardi dinara za projekte povećanja energetske efikasnosti u javnim objektima. U 38 gradova i opština sanacija će biti urađena na osnovnim školama, zgradama opština, domovima kulture, vrtićima, fakultetima, centrima za socijalni rad.

Subvencije su dodeljene za projekte u: Trgovištu, Niškoj Banji, Kuršumliji, Gadžinom Hanu, Užicu, Bosilegradu, Vranju, Ražnju, Kraljevu, Svilajncu, Ljuboviji, Novom Sadu, Zaječaru, Vrnjačkoj Banji, Novom Pazaru, Nišu, Boljevcu, Valjevu, Kragujevcu, Kuli, Priboju, Trsteniku, Smederevskoj Palanci, Negotinu, Ljigu, Pirotu, Bačkom Petrovcu, Vlasotincu, Smederevu, Kniću, Kikindi, Subotici, Senti, Bačkoj Palanci, Krupnju, kao i beogradskim opštinama Obrenovac, Palilula i Stari grad.

Milica Radičević

Morski toplotni talasi uzrokuju masovni pomor u Sredozemnom moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Gordo)
Foto-ilustracija: Pixabay (timvb1990)

Istraživanje o efektima klimatskih promena na bentosku biotu Sredozemlja sprovedeno je s ciljem dobijanja procene uticaja porasta temperature na distribuciju, brojnost i smrtnost bentoskih organizama kao i preoblikovanje bentoskih zajednica u Sredozemnom moru.

Rezultati istraživanja, objavljeni 18. jula u časopisu Global Change Biology, pokazuju da je tokom perioda od 2015. do 2019. godine Sredozemno more doživelo izuzetne toplotne uslove koji su rezultirali nizom od pet uzastopnih godina široko rasprostranjenih masovnih pomora (mass mortality events – MMEs) u celom Sredozemnom bazenu.

Pojave masovnog pomora uticale su na morska staništa i taksone duž hiljada kilometara obale od površine do dubine od 45 m. Klimatske promene izazvane ljudskim uticajem, navode istraživači, postale su glavni pokretač svih promena u životnoj sredini, snažno utičući na morski biodiverzitet i funkcioniranje ekosistema. Osim postepenog zagrevanja mora i okeana, zakiseljavanja i deoksigenacije ali i porasta nivoa mora, ljudske aktivnosti su izazvale nagli porast učestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih događaja, kao što su morski toplotni talasi (marine heatwaves – MHWs).

Reč je o periodima sa izraženim temperaturnim anomalijama morske vode na određenoj lokaciji čija se učestalost na globalnom nivou u poslednjih 20 godina udvostručila. Osim toga, morski toplotni talasi postali su dugotrajniji i intenzivniji, a povećanje učestalosti povezano je sa brzim porastom pojava masovnog pomora morskih organizama širom sveta.

Najdramatičnija masovna izumiranja dogodila su se 1999. i 2003.

Sredozemno more se uopšteno smatra relevantnim modelom za procenu ekoloških ekefata klimatskih promena na morsku biološku raznovrsnost i za testiranje potencijalnih strategija prilagođavanja i ublažavanja. Naime, iako Sredozemno more predstavlja svega 0,32 odsto ukupne zapremine okeana, njegova jedinstvena geomorfološka isrorija dovela je do izrazito visokog nivoa biodiverziteta sa sedam do 10 odsto svih poznatih morskih vrsta i velikim udelom endemskih vrsta.

Naučnici još uvek ne raspolažu dovoljnim saznanjima o morskim toplotnim talasima, ali poznato je kako su oni jedan od najdominantnijih bioloških uticaja klimatskih promena u Sredozemnom moru. Tokom poslednjih decenija morski toplotni talasi su u Sredozemnom moru pokrenuli dosad neviđene masovne pomore uzrokovane klimatskim promenama, a očekuje se kako će se njihova učestalost dodatno povećati u narednim decenijama.

Kako ističu istraživači, najdramatičniji dosad zabeleženi masovni pomori, kako po veličini geografske oblasti, tako i broju pogođenih vrsta, dogodili su se 1999. i 2003. duž severozapadnog Sredozemnog mora. Ova dva događaja uticala su na više od 40 vrsta morskih organizama (npr. Porifera, Cnidaria, Bivalvia, Bryozoa, Ascidiacea) duž hiljada kilometara obale.

Pretnja zdravlju i funkcionisanju sredozemnih ekosistema

Foto-ilustracija: Pixabay (TheOtherBen)

Većina dosadašnjih studija o morskim toplotnim talasima u Sredozemlju bila je fokusirana na vrste kao što su gorgonije i morske alge. Neke vrste povezane sa pojavom masovnog pomora pokazale su stope smrtnosti do 80 odsto proučavanih populacija sa velikim posledicama na strukturu i funkcionisanje bentoskih ekosistema. Ipak, masovni pomori drugih mediteranskih populacija i zajednica i dalje su slabo poznati zbog čega nude nepotpunu sliku uticaja na celi ekosistem.

Isto tako, zbog obimnijih i dugotrajnijih uzroka, ovi fenomeni su uglavnom dokumentovani u zapadnom Sredozemnom moru, iako se istočni bazen brže zagreva. Zaista, jugoistočni bazen je poslednja granica za mnoge autohtone sredozemne vrste, uključujući mekušce i morske ježeve, čiji je broj prošlih decenija znatno opao. Od posmatranja masovnog pomora iz 1999. i 2003. godine, različiti istraživački timovi prate smrtnost izazvanu klimatskim promenama širom Mediterana. S obzirom na očigledan porast smrtnosti i popratne ekstremne vrućine tokom perioda između 2015. i 2019, istraživači su nastojali da istraže obrasce i trendove morskih toplotnih talasa i masovnih pomora na vremenskim, prostornim i dubinskim skalama.

Pritom se koriste podacima o površinskoj temperaturi mora (Sea Surface Temperature – SST) i obalnog mora (od pet do 40 m dubine) izvedenih iz satelitskih merenja. Potom se kvantifikuju pojave masovnog pomora tokom tog perioda korišćenjem podataka posmatranja u mediteranskom bazenu i istražuje potencijalni odnos s aktivnošću morskih toplotnih talasa. Procenom i integracijom podataka o površini mora i merenjima na licu mesta, sa podacima o masovnoj smrtnosti u celom bazenu, istraživanje pruža najnoviji prikaz uticaja ekstremnog zagrevanja na mediteranske morske organizme i ekosisteme.

Neophodno efikasnije upravljanje posledicama klimatskih promena

Istraživači ističu kako povećanje učestalosti, intenziteta i prostornih razmera morskih toplotnih talasa pokreće velike ekološke promene u morskim ekosistemima širom sveta. Istraživanjem je ustanovljena velika povezanost učestalosti morskih toplotnih talasa i izloženosti toploti koju oni izazivaju, kako na površini, tako i u dubinama Sredozemnog mora. Rezultati njihovog istraživanja jasno pokazuju da se u Sredozemnom moru odvija proces ubrzanja ekoloških uticaja morskih toplotnih talasa što za zdravlje i funkcionisanje sredozemnih ekosistema predstavlja pretnju bez presedana.

Generalno, istraživanje pokazuje kako je učestalost ovakvih posmatranja ključna za povećanje naše sposobnosti da efikasnije razumemo i upravljamo posledicama klimatskih promena, a posebno njihovim dugoročnim uticajima na ekosisteme i usluge koje nam oni pružaju. Jačanje koordinacije i saradnje na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou nesumnjivo će pomoći naporima da se donesu efikasnije odluke koje su potrebne za borbu protiv klimatskih promena, zaključuju istraživači.

Izvor: Ekovjesnik

Sutra veliki protest srpskih poljoprivrednika

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljoprivrednici iz cele Srbije najavljuju masovan protest za sutra u 19h u mestu Gospođinci, a nakon što ministar Nedimović nije ispunio njihove zahteve, koji su, između ostalog, podrazumevali ukidanje zabrane izvoza primarnih namirnica, što je urađeno delimično.

Kako je za Novu potvrdio Mileta Slankamenac, oni su u kontaktu sa poljoprivrednicima iz cele Srbije i očekuju veliki odziv.

Podsetimo, prošlog utorka poljoprivrednici su sa sastanka sa ministrom Nedimovićem izašli nezadovoljni.

„Nedimović je rekao da će biti ukinuta zabrana izvoza pšenice, kukuruza, suncokreta i ulja do septembra, a posle toga će se razmatrati situacija na tržištu“, rekao je potpredsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Radoslav Adamović

Dodao je da je Nedimović rekao da se rešavanje njihovih zahteva za ukidanje akcize na gorivo za 100 litara dizela po hektaru i subvencije dela cene mineralnog đubriva mora odložiti do formiranja nove vlade.

Zahtev za subvencijom od 300 evra po hektaru, prema rečima Adamovića biće odložen do sledeće godine i projektovanja republičkog budžeta.

„Nismo zadovoljni ispunjenjem naših zahteva i nakon razmatranja na Upravnom odboru donećemo odluku o daljim koracima“, rekao je Adamović.

Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije formirana je nedavno i pre dvadesetak dana je predala zahteve Vladi Srbije u pismenoj formi, a jutros su njeni predstavnici razgovarali sa Nedimovićem.

U međuvremenu, Vlada Srbije donela je odluku o odobrenju izvoza 4.000 tona rafinisanog suncokretovog ulja u rinfuzu, kao i ukidanje odluke o zabrani izvoza pšenice i kukuruza.

Poljoprivrednici podvlače da ne žele podršku političkih partija, niti političara pojedinačno.

Izvor: Nova S

Zajednička radna grupa Srbije, Albanije i Severne Makedonije za saradnju u energetici

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Resorni ministri iz Severne Makedonije i Albanije prihvatili su inicijativu Srbije za formiranje zajedničke radne grupe za saradnju u energetskoj krizi i na strateškim projektima, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović govorila je na panelu o energetskoj bezbednosti na sastanku Grupe za ublažavanje krize u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ i tom prilikom istakla da je za energetsku bezbednost regiona u uslovima krize potrebna solidarnost, povezivanje i zajednički rad na strateškim projektima.

„Svi u regionu su pod velikim pritiskom da obezbede da svega bude dovoljno za zimu, ali je važno da pored rešavanja aktuelnih problema u snabdevanju razgovaramo i o strateškim projektima i potencijalnim zajedničkim investicijama, koje će ceo region učiniti energetski stabilnijim“, poručila je Mihajlović i naglasila da treba da radimo na oba ova koloseka istovremeno.

Ona je prenela da je naša delegacija predložila formiranje zajedničke radne grupe Srbije, Severne Makedonije i Albanije koja će se baviti ne samo rešavanjem problema ove zime, već i potencijalnom saradnjom na strateškim projektima.

Ministarka je izrazila zadovoljstvo time što su ostali ministri ovaj predlog prihvatili, i ujedno poručila da nema nijednog razloga da ne razgovaramo o povezivanju tržišta i zajedničkom balansiranju, koje je potrebno u svim državama regiona.

Albanija je, kako je predočila, dosta zavisna od OIE i onog trenutka kad postoji problem sa OIE potrebno je da ima baznu energiju, a to pitanje je važno i za Srbiju i za Severnu Makedoniju.

„Planirano je da od sledeće nedelje počnemo da radimo u okviru radne grupe i da predsednicima, odnosno premijerima naših zemalja predstavimo predloge za zajedničke investicije, bilo da je reč o solarnim elektranama, vetroelektranama, zajedničkom balansiranju, povezivanju tržišta, gasnim interkonekcijama, ili možda čak i podzemnim skladištima gasa“, rekla je ministarka.

Ona je naglasila da nije dovoljno da samo jedna zemlja bude energetski bezbedna, već je potrebno da pomažemo jedni druge, da budemo solidarni jer niko ne zna tačno kakva će biti situacija na zimu.

Mihajlović je podsetila na to da je Srbija donela nove zakone u oblasti energetike, većinu podzakonskih akata, pri kraju je izrade strateških dokumenata i ima novi plan investicija.

Takođe, kako je dodala, u toku je izgradnja gasne interkonekcije sa Bugarskom koja će omogućiti diverzifikaciju izvora snabdevanja i planiramo da se povežemo i sa drugim susedima, pre svih sa Severnom Makedonijom i Rumunijom.

„Istovremeno smo zainteresovani za mogućnosti bolje saradnje i povezivanja i sa Albanijom, kad je reč o planiranom LNG terminalu, kao i za bolje povezivanje u regionu kad je reč o visokonaponskoj mreži. Sve ove interkonekcije omogućiće veću energetsku stabilnost ne samo za Srbiju, već i za region“, ocenila je ministarka.

Na panelu, na kojem su učestvovali resorni ministri iz Albanije, Srbije i Severne Makedonije, razgovarano je o trenutnoj situaciji u energetskim sektora u sve tri zemlje, i mogućnostima da kroz bližu saradnju i korišćenje komparativnih prednosti svake zemlje doprinesu većoj energetskoj stabilnosti regiona.

Energetski portal

Ovogodišnji rod kukuruza biće prepolovljen zbog velikih vrućina

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)
Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)

Stručnjaci se slažu u proceni da će trenutni toplotni talasi veoma negativno uticati na već „klimavo“ tržište žitarica. Kada je reč o Srbiji rod kukuruza će biti prepolovljen.

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin u razgovoru za Biznis.rs kaže da je teško proceniti koliki će biti gubici od velikih vrućina, ali podseća da je i prošlogodišnji prinos kukuruza bio jako loš, na nivou od oko 5,5 tona po hektaru.

“Ove godine se očekuje još niži prinos, to je vrlo izvesno. Definitivno će suša prepoloviti ovogodišnji rod kukuruza. Možemo da očekujemo od 5,5 do šest miliona tona, što mislim da je i optimistična procena u ovom trenutku. Mi ćemo imati dovoljne količine kukuruza za sopstvene potrebe koje su oko pet miliona tona, ali ćemo smanjiti izvozni potencijal”, ocenjuje Galetin i dodaje da je sreća u nesreći da se naši poljoprivrednici sve više okreću gajenju ranih hibrida koji imaju kraći vegetacioni period i ne osećaju gubitke zbog vrućina.

Visoke temperature koje traju nedeljama širom Evrope izuzetno nepovoljno utiču na prolećne useve, pre svega na kukuruz, soju, suncokret i uljanu repicu. Vrućine su zahvatile veći deo evropskih agrarnih proizvođača kao što su Francuska, Španija i Italija.

“To će se svakako osetiti u prinosima. Loša bilansna situacija će samo da raspiri probleme ionako nesigurnog svetskog tržišta žitarica, i uopšte hrane, tako da mi sada imamo situaciju prema najnovijim podacima američkog ministarstva poljoprivrede da su bilansi kukuruza relativno uravnoteženi i da se očekuje proizvodnja na nivou ukupne svetske potrošnje. Međutim, to je procena koja je bila zaključena sa junom. Nažalost, jul je doneo neočekivano visoke temperature, pa može da se desi na svetskom nivou da kukuruz doživi sudbinu pšenice koja ima svetsku proizvodnju za 12 miliona tona manje od očekivane svetske potrošnje”, objašnjava Galetin.

Kada je reč o soji, prema rečima našeg sagovornika, neće biti problema jer se 90 procenata svetske proizvodnje soje odvija na američkom kontinentu.

Sporazum Kijeva i Moskve o izvozu žita

Ukrajina i Rusija su u Istanbulu potpisale sporazum o izvozu žita koji ima za cilj da spreči globalnu krizu nestašice hrane tako što su dogovorili „de facto prekid vatre“ na teretnim brodovima koji će prikupljati milione tona nasukanog žita iz ukrajinskih luka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Katherine Volkovski)

Velike nade polažu se u ovaj sporazum koji bi mogao da ublaži krizu gladi koja sve više uzima maha u svetu. Pod uslovom da dogovor iz Istanbula bude i sproveden, u šta sumnja ukrajinska Vlada.

U sprovođenje sporazuma sumnja i naš sagovornik, agroekonomski analitičar Žarko Galetin.

“Da li će se to uopšte desiti, da li će sporazum uopšte zaživeti to je veliko pitanje. Mislim da Rusiji nije u interesu gubljenje aduta kao što je kontrolisanje tržišta hrane”, kaže Galetin.

On smatra da ovaj sporazum na Srbiju ima uticaja zbog cena i dostupnosti proizvoda.

“Mi nismo neposredno osetili posledice krize u Ukrajini, osim što se tržište “unervozilo”, jer su količne ukrajinske robe bile nedostupne što je izazvalo skok cena u toku proleća. Mi smo imali prohodnost preko luke Konstanca koja je sve vreme bila prohodna. Na nas je najviše uticala mera zabrane izvoza, kao i kasnije kvotiranje izvoza, što je prilično dugo držano iako smo znali da ćemo imati prilično dobar rod pšenice, i da su bilansi veoma stabilni i jaki. Sada u ovom trenutku može da se desi da cena žitarica uljarica padne, to bi bila jedina moguća posledica po nas”, zaključuje naš sagovornik.

Ogromne materijalne štete od suša

Prema analizama od 1990. do 2021. godine u Srbiji je bilo čak deset sušnih godina. One su od 2000. do 2021. godine polјoprivredi nanele štete veće od šest milijardi dolara.

Primera radi, štete od suša u 2003. i 2007. godini bile su po milijardu dolara, u 2012. godini suša je obrala useve u vrednosti od dve milijarde dolara, zatim 2014. i 2017. godine po 1,5 milijardi dolara, ili po trećinu očekivane proizvodnje.

Izvor: Biznis.rs

Saradnja sa Mađarskom u oblasti obnovljivog vodonika

Foto-Ilustracija (akitada31)
Foto: Vlada Republike Srbije

U Vladi Srbije danas je potpisan memorandum o razumevanju u oblasti obnovljivog vodonika između Ministarstva rudarstva i energetike Srbije i Ministarstva tehnologije i industrije Mađarske, stoji u saopštenju Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je, nakon potpisivanja dokumenta, konstatovala da dve zemlje imaju odlične političke i bilateralne odnose i da je Mađarska važan trgovinski partner Srbije, treći po razmeni od zemalja EU, a šesti ukupno.

„To je dobra osnova za unapređenje saradnje i u oblasti energetike, gde se nismo zaustavili samo na snabdevanju gasom, već želimo da radimo zajedno i u procesu energetske tranzicije. Verujemo da Mađarska može da nam pomogne da u tom procesu budemo još efikasniji. Bez obzira na sve što se dešava i na energetsku krizu u Evropi i svetu, nema sklanjanja od energetske tranzicije jer je to korak i ka većoj energetskoj bezbednosti“, istakla je ona.

Mihajlović je ukazala na to da je u novim zakonima iz oblasti energetike zeleni vodonik prepoznat kao obnovljivi izvor energije i da će vodonična strategija biti sastavni deo nove strategije razvoja energetike Srbije.

„Potpisani memorandum je osnova da razmenjujemo dokumente iz ove oblasti i razgovaramo o potencijalnim zajedničkim projektima. Ponosni smo što već stvorili u Srbiji zakonske uslove za korišćenje vodonika i nadam se da ćemo moći u narednom periodu i konkretnije moći da predstavimo prednosti toga“, rekla je ministarka.

Ministar tehnologije i industrije Mađarske Laslo Palkovič rekao je da su pitanja dostupnosti, pristupa i cena energije danas ključna pitanja u svetu, a da je njima pridodato i pitanje energetske nezavisnosti.

On je dodao da oblast, za koju je danas potpisan memorandum, obuhvata važna pitanja kao što su proizvodnja, skladištenje i transport vodonika, te da je Mađarska, koja već ima određena iskustva, spremna da sa Srbijom podeli svoje strategije i propise, kao investicione planove i projekte.

Energetski portal

Usporava globalni rast za potražnjom električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

Rast potražnje za električnom energijom na globalnom nivou naglo usporava u ovoj godini, dok proizvodnja energije iz obnovljivih izvora raste brže od ukupne potražnje, navodi se u najnovijem Izveštaju o tržištu električne energije IEA. To je dovelo do blagog pada emisija ugljen-dioksida u energetskom sektoru uprkos rastućoj upotrebi uglja u Evropi.

Kako se dalje navodi, očekuje se globalna potražnja za električnom energijom porasti za 2,4 odsto tokom 2022. godine, nakon prošlogodišnjeg povećanja od šest odsto. 

U Agenciji kažu da obnovljivi izvori energije rastu brže od tražnje i zamenjuju fosilno gorivo i dodatni kapaciteti u tom sektoru će doneti njihov rast na globalnom nivou od više od 10 odsto u 2022. godini.

“Uprkos padu upotrebe nuklearne energije od tri odsto, proizvodnja sa niskim sadržajem ugljenika bi trebalo ukupno da poraste za sedam odsto, što će dovesti do pada od jedan odsto ukupne proizvodnje zasnovane na fosilnim gorivima”, navodi se u izveštaju. 

U prvoj polovini 2022. cene gasa u Evropi su učetvorostručene a uglja više nego utrostručene u odnosu na isti period 2021, što je imalo za posledicu da se velikoprodajne cene struje na mnogim tržištima više nego utrostruče.

“Zbog visokih cena gasa i ograničenja u snabdevanju, ugalj zamenjuje prirodni gas za proizvodnju električne energije, posebno u zemljama koje žele da prekinu svoje oslanjanje na ruski gas”, dalje se navodi. 

Da bi obezbedile snabdevanje energijom nakon ruske invazije na Ukrajinu, neke evropske zemlje su odložile planove za postepeno izbacivanje uglja i ukinule ranije nametnuta ograničenja na ugalj.

„Svet se nalazi usred globalne energetske krize, izazvane invazijom Rusije na Ukrajinu, a sektor električne energije je jedan od najteže pogođenih. Ovo je posebno evidentno u Evropi, koja doživljava ozbiljna previranja na energetskom tržištu. Vlade moraju da pribegnu hitnim merama kako bi se uhvatile u koštac sa neposrednim izazovima, ali takođe moraju da se usredsrede na prelazak na čistu energiju kao najefikasniji trajni odgovor na trenutnu krizu”, piše u izveštaju.

Milica Radičević

Novi most u centru Novog Pazara imaće tri saobraćajne trake i obostrane pešačko-biciklističke staze

Foto: novipazar.rs
Foto: Wikipedia (Jovanvb)

Gradska uprava Novog Pazara stavila je na javni uvid urbanističke projekte dva mosta u centru grada.

Prvi za projekat za izgradnju novog mosta u centru Novog Pazara preko reke Raške koji je izradilo JP Zavod za urbanizam i predviđa konstrukciju mosta koja se izvodi u sklopu gradskih saobraćajnica i on funkcionalno povezuje sadržaje u strogom centru grada, postavljene na dve obale i tako centar čini jedinstvenom celinom.

Drugi urbanistički projekat je takođe izradio Zavod za urbanizam i odnosi se na izgradnju privremenog mosta koji će biti izgrađen pre rušenja mosta u centru grada, kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja.

Drugi most biće izgrađen iza hotela Vrbak i on će, preko reke Raške, povezivati Kej 37. sandžačke divizije sa parkingom na desnoj obali, a potom ka Gradskoj ulici. Sastavni deo oba UP su i idejna rešenja mostova koje je uradila kompanija Gramont NS iz Novog Sada.

Novi gradski most će se graditi na mestu postojećeg starog mosta, koji se uklanja. Saobraćajnica na mostu se uklapa u saobraćajnice na terenu sa obe strane reke. Prilazi mostovskoj konstrukciji su obezbeđeni preko gradskih okolnih saobraćajnih površina i putnih tokova.

Projektovana dužina mosta iznosi 20,65 m, širina kolovoza na mostu će iznositi 10,5 m a pešače staze 5 i 8 metara.

,,Za rekonstrukciju postojećeg mosta na ulazu u staru čaršiju, moguće je predvideti povećanje njegove širine radi formiranje tri trake umesto postojeće dve. Pored proširenja za kolski saobraćaj moguće je predvideti i proširenje za obostranu pešačko biciklističku komunikaciju. Prilikom utvrđivanja širine voditi računa o širinama postojećih ulica koje se mostom povezuju. To se posebno odnosi na deo oko Stare čaršije koji se mora posebno analizirati kako u pogledu ograničenja vezanih za regulaciju, tako i za režim saobraćaja. Imati u vidu planiranu izmenu saobraćaja u Staroj čaršiji i formiranje pešačke zone u ulici 1. maja,’’ navedeno je u projektu.

Saobraćajnicu na mostu čine tri saobraćajne trake, razdvojene horizontalnom signalizacijom. Širina kolovoznih traka je 3,5 m, tj ukupno 10.5 m, a izvode se i obostrane pešačko-biciklističke staze širine 5,00 m i 8,02 m sa širinom za ogradu, pojašnjeno je.

Uvidom u projekte vidi se da se odustalo od velikog kružnog toka ispred zgrade Gradske uprave.

Izgradnju novih mostova i pristupnih saobraćajnica trebalo bi da finansira Turska sa oko 1,5 miliona evra, a taj posao dogovoren je tokom posete Erdogana Novom Pazaru u oktobru 2017. godine, podsetili su lokalni mediji.

Tender za izradu idejnih rešenja mostova, vredan više od 11 miliona dinara, završen je još početkom 2018. godine, a iz lokalne samouprave tada su najavljivali početak gradnje mostova za proleće te godine.

Izvor: eKapija

OIEH i Poljoprivredni fakultet u Zagrebu potpisali sporazum o saradnji 

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto: OIE Hrvatska

Potencijal korišćenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi je vrlo velik, ali u Hrvatskoj se, za razliku od drugih zemalja EU, minimalno koristi. Neinformisanost, neznanje i predrasude najčešći su razlozi za to, a posledice takvog pristupa su veći troškovi, slabija konkurentnost i značajan uticaj poljoprivrede na klimu i životnu sredinu. Prepoznajući važnost otklanjanja prepreka za snažniju poljoprivrednu i energetsku tranziciju, te potrebu za sinergijom između ova dva sektora, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu potpisali su sporazum o saradnji.

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) jedino je privredno udruženje u Hrvatskoj koje okuplja energetske kompanije koje su ostvarile 80 odsto ukupno instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i ostatak OIE industrija: proizvođači električne opreme, servisne i prateće delatnosti, programeri i konsultanti. Primarni cilj OIEH-a je da reši investicijske i administrativne prepreke u projektima OIE, pozicionira industriju OIE kao stratešku i da postigne ekonomski i društveni konsenzus da budućnost Hrvatske leži u obnovljivim izvorima energije i domaćim resursima. OIEH je aktivan i na međunarodnom nivou kao jedini institucionalni član iz Hrvatske u organizacijama WindEurope, SolarPover Europe i European Biogass Association, kroz koje se snažno zalaže za veće korišćenje potencijala vetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Maja Pokrovac, direktorka OIEH, ističe važnost saradnje sa Poljoprivrednim fakultetom Univerziteta u Zagrebu: „U našim aktivnostima informirasanja, edukacija, te aktivnog učestvovanja u zajedničkom stvaralaštvu procesa i javnih politika za dalji razvoj sektora obnovljivih izvora jako je važna saradnja sa akademskom zajednicom”.

“Poljoprivredni fakultet u Zagrebu vidimo kao partnera čiji će naučno-istraživački rad dati velik doprinos našem naporu da se u poljoprivredi više koriste obnovljivi izvori energije. Njihovo korišćenje dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost. Takođe povećava šanse poljoprivrednika da povuku finansijska sredstva iz fondova EU jer je primena OIE sve češći uslov na tenderima, budući da je održivost, pre svega smanjenje štetnih emisija, jedan od ključnih ciljeva EU kao deo zelena tranzicija. Pored svega navedenog, veće korišćenje potencijala OIE jedan je od glavnih ciljeva Evropskog zelenog plana koji podrazumeva smanjenje emisije ugljen-dioksida za 55 odsto do 2030. godine. Intenzivnije korišćenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti je ključni faktor u postizanju ovih ciljeva”, ističe Maja Pokrovac.

U više od 100 godina bogate akademske tradicije, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu etablirao se kao vodeća naučna i univerzitetska institucija u Hrvatskoj u području biotehničkih i srodnih nauka. Studije pokrivaju sve oblasti poljoprivredne proizvodnje i srodnih delatnosti, uključujući agrarnu privredu, agroturizam i pejzažnu arhitekturu.

Ukupno ima 9 osnovnih, 16 diplomskih, jedna postdiplomska doktorska studija i četiri postdiplomske specijalističke studije. Pored teorijske i laboratorijske nastave, studenti prolaze i obaveznu terensku nastavu i stručnu praksu kojom se upotpunjuju znanja i stiču kompetencije potrebne za tržište rada.

Foto: OIE Hrvatska

Primena najviših akademskih standarda omogućava im sticanje kompetencija zasnovanih na savremenim naučnim saznanjima i inovacijama. Specifičnost Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu jesu ogledni lokaliteti, koji svojom površinom, privrednim objektima, tehničko-tehnološkom opremljenošću pružaju jedinstvene preduslove Republici Hrvatskoj za školovanje studenata i realizaciju istraživačkih projekata.

Primena najviših akademskih standarda omogućava im sticanje kompetencija zasnovanih na savremenim naučnim saznanjima i inovacijama. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu okrenut je budućnosti, a njegovi ključni strateški ciljevi su povećanje održivosti i kvaliteta na svim nivoima, kao i podsticanje istraživanja, naučne izvrsnosti i saradnje sa privredom.

Dekan Poljoprivrednog fakulteta, prof. dr. sc. Ivica Kisić, ističe: 

„Poljoprivredni fakultet je poslednjih godina svrstan među 100-200 najcitiranijih fakulteta iz oblasti „Poljoprivredne nauke“ na svim svetskim citiranim listama. Nadalje, prema NTU rang listi, Poljoprivredni fakultet je najbolje rangiran, a Univerzitet u Zagrebu zajedno sa Medicinskim fakultetom značajno podiže ukupan prosek na svetskim citatnim listama. Jedan od razloga za to je stalno širenje naučnih aspekata i oblasti delovanja Poljoprivrednog fakulteta. Kroz nove studijske programe (obnovljivi izvori energije, agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lov) i doživotno obrazovanje ili organizovanje letnjih škola, pokušavamo da pokažemo kako zadržati mlade na selu, ili naći više izvora za život na ovim prostorima. Smanjenje ekološkog otiska korišćenjem obnovljivih izvora energije jedan je od načina za ublažavanje emisije gasova staklene bašte, odnosno prilagođavanje i ublažavanje posledica klimatskih promena.“

Na osnovu zajedničkih naučno-istraživačkih i stručnih interesa, OIEH i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu planiraju saradnju na različitim projektima koji imaju za cilj jačanje poljoprivrede korišćenjem obnovljivih izvora energije. Teme koje se otvaraju na početku ove saradnje su korišćenje solarne energije kroz agrosolarne projekte čija primena u drugim zemljama EU pokazuje veoma dobre rezultate u zaštiti poljoprivrednih kultura i povećanju prinosa uz istovremenu proizvodnju energije, kao i valorizacija digestata, koji je nusproizvod rada biogas postrojenja, ali i nedovoljno prepoznato i korišćeno organsko đubrivo koje poboljšava kvalitet zemljišta.

Izvor: OIE Hrvatska

CG: Vlada osnovala Nacionalni savet za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Crne Gore donela je odluku o osnivanju Nacionalnog saveta za analizu i praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima.

Kako je saopšteno iz Vlade, zadaci Saveta, shodno odluci, su da koordinira aktivnosti radi praćenja stanja proizvodnje i potrošnje energije i rezervi energenata, kao i da predlaže mere za nesmetano snabdevanje energijom.

Vlada je donela odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Pljevlja, Gusinje, Petnjica, Plav, Berane i Žabljak.

“U cilju obezbeđenja održivosti gazdovanja šumama, Odlukom je obuhvaćeno uklanjanje opožarene drvne mase nastale usled šumskih požara tokom prošle godine, kao i stabala koja su oborena u vremenskim nepogodama i predstavljaju potencijalnu opasnost za oštećenje i obolevanje zdravih stabala”, stoji u saopštenju.

Iz Vlade su dodali da će se prodaja drveta u dubećem stanju (sanitarna seča) sprovesti u postupku javnog nadmetanja putem Javnog poziva.

“Vlada je donela Odluku o prodaji drvnih sortimenata na šumskim stovarištima „Šula“ i „Ljubišnja“ u područnoj jedinici Pljevlja, „Planinica“ i „Mateševo“ u područnoj jedinici Kolašin i „Županica“ u područnoj jedinici Rožaje”, navodi se u saopštenju.

Kako je saopšteno, Vlada je usvojila i informaciju o praćenju fiskalnih rizika privrednih društava u većinskom vlasništvu države.

“U informaciji se naglašava da je u saradnji sa međunarodnim partnerima jasno identifikovana potreba da se redovno praćenje poslovanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države mora reformisati”, kazali su iz Vlade.

Izvor: RTCG

Za energetsku bezbednost potrebne nove elektrane

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

Država čini sve kako bi obezbedila stabilno i sigurno snabdevanje gasom, za dugoročnu stabilnost neophodna je izgradnja gasovoda koji će povezati Srbiju sa drugim državama u regionu, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Ministarka kaže da se radi na tome da od naredne godine Srbija ima mogućnost da 30 do 40 odsto godišnje potrošnje gasa dobije i od drugih dobavljača i dodaje da će interkonekcija sa Bugarskom biti završena u septembru naredne godine i tada ćemo dobiti mogućnost nabavke gasa iz Azerbejdžana. Podsetila je da je sa resornim ministarstvom te zemlje potpisan sporazum o saradnji i da se pregovara o nabavci za narednu godinu sa LNG terminala u Grčkoj ili bilo kog drugog dobavljača.

Kako navodi približno 700.000 domaćinstava u Srbiji koristi gas, a privreda umnogome zavisi od ovog energenta i zato se pripremamo kao da će biti najteža zima.

,,Naša zemlja ima ugovor sa Rusijom o dve milijarde kubnih metara gasa, obezbedili smo pola milijarde u skladištu u Mađarskoj, istovremeno punimo naš deo skladišta u Banatskom Dvoru. Spremni smo za sve situacije, imamo krizne planove i činimo sve da imamo dovoljno gasa i za privredu i za domaćinstva, ali situacija svakako nije laka’’, rekla je ministarka.

Ona je istakla da je cilj da Srbija bude tranzitna država, pri čemu će povezivanje u gasnom sektoru sa drugim zemljama regiona osigurati stabilnost u snabdevanju ovim energentom, što predstavlja stabilnost sistema, političku jačinu ali i dodatni prihod od tranzita. Dodaje da je cilj da se povežemo i sa Rumunijom, Severnom Makedonijom, Hrvatskom, BiH, i ne samo u gasu, već i kada je u pitanju visokonaponska mreža.

Ministarka kaže da korišćenje energije iz OIE za izgradnju novih kapaciteta ne predstavlja pitanje volje, već je to jedini način da elektroenergetski sistem bude stabilan.

Ponovila je da neće biti restrikcija struje i da sva javna preduzeća u ovom sektoru moraju da budu efikasnija i da sprovode planove i strategiju države.

Ministarka navodi da država stoji uz „Elektroprivredu Srbije“ i da će uraditi sve da ovo preduzeće, koje je najbitnije u zemlji, stane na noge i bude u mogućnosti da proizvodi dovoljne količine energije za naše potrebe. Navodi i da je za energetsku bezbednost u narednim decenijama važno da EPS što pre počne da gradi nove energetske kapacitete, kao i da se mnogo brže ulaže i u prenosnu mrežu.

Istakla je da ćemo zbog problema u EPS-u sigurno uvoziti struju ove zime i u narednih godinu dana.

,,Energetski sistem je veliki i inertan i potrebno je dosta godina da se on uruši, ali i da se podigne. Sigurna sam u to da se više neće ponoviti ono što smo imali u decembru, kada je država morala da hitno reaguje jer smo imali sistem koji je bio gotovo pred kolapsom’’, kaže ministarka.

Prema njenim rečima, država je sve vreme uz EPS, omogućila je uvoz uglja i pomaže pri uvozu električne energije, koji je sada na nivou od oko 10 odsto potrošnje.

Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

,,Međutim, da bismo bili sigurni da ćemo imati dovoljno energije i 2030. ili 2040. godine, potrebno je da EPS počne da gradi nove objekte kako bismo bili konkurentni i da ne bismo došli u situaciju da budemo zavisni od uvoza’’, navodi ministarka.

Ministarka je, upitana za kritike u vezi sa najavljenim postupkom Energetske zajednice protiv Srbije u vezi sa donošenjem mrežnih pravila, rekla da je postupak usaglašavanja trebalo da bude završen još 2018. godine i da je upravo ovo ministarstvo stvorilo zakonske uslove da se ti propisi harmonizuju.

,,Da bi se neki predlog stavio na Vladu, AERS zajedno sa drugim subjektima to mora da pripremi na odgovarajući način, što ovde nije bio slučaj, ali verujem da ćemo taj problem rešiti u narednih desetak dana i ovo je samo opomena da tu proceduru treba završiti’’, rekla je ministarka.

Ona je dodala da su toplane obezbedile sve što je potrebno od energanata za zimu, ali i da će se Ministarstvo uključiti u rešavanje problema sa snabdevanjem peletom zato što ovaj energent koristi oko 110.000 domaćinstava i potrebno je voditi računa o svemu što može uticati na energetski bilans.

Ministarka kaže i da je Zelena agenda jedini, realni put. Navodi da je to novi model privrednog rasta, a ne samo naša međunarodna obaveza, i da je za nas je važno da imamo dovoljno energije, a istovremeno i čist vazduh, vodu i zemljište. Ministarka upozorava na to da godišnje emitujemo 60 miliona tona ugljen-dioksida i samo za zdravstvene troškove izazvane zagađenjem izdvajamo milijarde.

Takođe, kako je navela, često se čuje da neke zemlje u krizi vraćaju proizvodnju energije iz uglja, ali to su zemlje koje su prethodnih 20 godina snizile proizvodnju iz uglja za 30, 40 i više procenata i vraćanje od jedan ili dva odsto u energetskom miksu ne znači ništa.

,,Mi se time nismo bavili, sve vreme koristimo lignit najlošijeg kvaliteta, termoelektrane su stare, nisu dovoljno efikasne i došlo je vreme da koristimo zdrave izvore’’, zaključila je ministarka.

Energetski portal

Plutajuće solarne elektrane koje „klize preko talasa kao tepih“ novi projekat u Severnom moru

Foto: RWE Promo
Foto: RWE Promo

Nemačka multinacionalna energetska kompanija RWE i holandsko-norveška kompanija SolarDuck zajedno će raditi na izgradnji plutajućih solarnih parkova na moru.

Kako RWE navodi u saopštenju za medije, SolarDuck je razvio inovativnu tehnologiju plutajućih  solarnih elektrana koja će rešiti problem sa manjkom raspoloživog zemljišta za izgradnju obnovljivih izvora energije.

Ideja je da se plutajuće solarne elektrane integrišu u plutajuće vetroparkove za efikasnije korišćenje okeanskog prostora za proizvodnju obnovljive energije.

Izgradnja solarnih farmi na moru zahteva tehnologiju koja je u stanju da izdrži teške uslove, uključujući visoke talase, jake vetrove i korozivno okruženje. SolarDuck-ova jedinstvena platforma trouglastog oblika, koja je dobila prvi svetski sertifikat za plutajuću solarnu energiju na moru od strane međunarodne kompanije za sertifikaciju Bureau Veritas, dizajnirana je tako da uvek bude nekoliko metara iznad vode i „prati talase poput tepiha“, objašnjeno je u saopštenju.

Na ovaj način električne komponente se održavaju suvim, čistim i stabilnim što omogućava bezbedan rad elektrane uz minimalno održavanje.

RWE ulaže u prvi pilot projekat na Severnom moru

Kako bi ubrzao učenje o plutajućoj solarnoj tehnologiji kompanije SolarDuck, nemački gigant RWE namerava da finansira prvi pilot projekat u Severnom moru.

Projekat pod nazivom “Merganser”, kapaciteta 0,5 MWp, biće instalisan kod obale Ostende u belgijskom Severnom moru i pružiće dvema kompanijama važno iskustvo pre nego što komercijalizuju tehnologiju 2023. godine.

“Merganser” je prvi korak u saradnji kompanija RWE i SolarDuck i predstavlja temelj za veći demonstracioni projekat u sklopu holandskog priobalnog vetroparka Hollandse Kust West (HKW).

Izvršni direktor kompanije RWE Sven Utermohlen kaže da ova kompanjija stalno traži inovativne načine za dalje poboljšanje proizvodnje obnovljive energije na moru.

“Želimo da doprinesemo ubrzanju energetske tranzicije, zaštiti morskih ekosistema i integraciji energetskih sistema. Zajedno možemo da napravimo značajnu razliku koristeći tehnologiju budućnosti za sadašnje projekte”, rekao je Utermohlen.

Koen Burgers, izvršni direktor kompanije SolarDuck, objasnio je na konferenciji za medije da će primena SolarDuck-ove robusne tehnologije u teškim uslovima Severnog mora otvoriti vrata za njenu primenu praktično bilo gde u svetu.

“Veoma smo zadovoljni što smo u RWE pronašli snažnog partnera koji deli našu viziju elektrifikacije sveta pomoću plutajuće solarne energije na moru. Radujem se što će naše organizacije raditi zajedno da postignu upravo to”, rekao je Burges.

Milena Maglovski