Home Blog Page 257

EU – Skladišta gasa puna do 80 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Zemlje članice Evropske unije postigle su zacrtani cilj i mnogo pre roka su napunile skladišta gasa do najmanje 80 odsto uprkos čestim prekidima u snabdevanju gasom.

Prema pisanju Euractiv-a vest o postignutom cilju saopštila je Kadri Simson, predstavnica EU za energetiku.

EU je u maju donela odluku da sva skladišta do 1. novembra budu popunjena najmanje 80 odsto kako bi bili spremni za zimu. 

„Države članice i kompanije su uradile odličan posao. Hajde da nastavimo da popunjavamo tamo gde je nivo još niži i primenimo plan EU za smanjenje potražnje. Ovo će nam pomoći da bezbedno prebrodimo zimu“, rekao je Simson u sredu na Tviteru.

Skladišta u Belgiji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Španiji i Švedskoj popunjena su više od 80 odsto.

Dok je situacija u Austriji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Holandiji, Rumuniji i Slovačkoj nešto drugačija, u toku je punjenje skladišta i oni bi uskoro trebali da ispune zacrtani cilj od 80 odsto.

Kada je reč o Holandiji, koja je ključna zemlja za skladištenje gasa u Evropi, blizu je ispunjenju cilja od 80 odsto, a u planu je da popune skladišta do 90 odsto.

Nažalost Bugarska i Letonija nisu uspele da popune svoja skladišta prema predviđenom planu.

Podsetimo, Evropska komisija je ranije objavila plan za okončanje zavisnosti Evrope od ruskih fosilnih goriva do 2027. godine i brži prelazak na zelenu energiju vredan više od 210 milijardi evra.

EK ističe da potrošnju energije do 2030. godine treba smanjiti za 13 odsto, umesto predloženih devet odsto. Kao i da do 2030. čak 45 odsto energije treba da dolazi iz obnovljivih izvora, umesto planiranih 40 odsto.

Milica Radičević

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministartvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministartvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministartvo trgovine, turizma i telekomunikacija utvrdilo je nove maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 2. septembra 2022. godine do 15 časova 9. septembra 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 217,50 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene  derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Energetski portal

Vlada FBiH donela smernice za štednju energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)
Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)

Vlada FBiH donela je smernice za smanjenje potrošnje energije i energenata u FBiH, a sačinjene po uzoru na paket dokumenata Evropske komisije od 20.7.2022. godine, kao i plana REPower Evropske unije. Njima se upozorava da je važno da se promeni ponašanje i da se racionalno koriste energija i energenti, navodi se na sajtu Vlade FBiH.

Vlada je naložila da javne institucije i javna preduzeća u FBiH treba da intenziviraju aktivnosti u skladu s Pravilnikom o informacionom sistemu za energetsku efikasnost u FBiH, kao i da na službenim veb stranicama objave Smernice. Takođe, sve administrativne jedinice treba da izrade konkretne programe za slučaj potencijalne krize, kako bi se sprovele Smernice, informirasala javnost i osiguralo sprovođenje mera koje su predložene.

Programi bi trebalo da obuhvate potrebe za energentima, rizike od smanjenja/prekida snabdevanja iz različitih razloga, nedostajuće količine, mere koje treba preduzeti za ublažavanje posledica i potrebna finansijska sredstva.

Smernice se sastoje od mera koje mogu da preduzmu građani, javni sektor, preduzetnici i energetski subjekti, a po karakteru mogu biti kratkoročne i dugoročne mere.

Kada je reč o upravljanju energijom i merama koje mogu da preduzmu građani, Smernice sadrže preporuke za efikasnu potrošnju energije za grejanje i hlađenje, zatim preporuke za pravilnu ventilaciju prostora, zatim za efikasnu potrošnju energije za rasvetu i uređaje za domaćinstvo, ali i dugoročne mere energetske efikasnosti.

U Smernicama je navedeno da ukoliko se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo 1°C, godišnje može da se uštedi oko pet odsto energije za grejanje.

Primena načela energetske efikasnosti kroz Smernice usmerena je na smanjenje računa svih građana, preduzetništva, javnih usluga i servisa, što će FBiH učiniti otpornijom na energetsku krizu. Zbog toga je svim kantonalnim vladama, ali i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, data preporuka da se svako, u okviru svoje nadležnosti, pobrine o sprovođenju preporuka i mera energetske efikasnosti kako bi se osigurala ušteda u potrošnji energije i energenata.

Energetski portal

Momirović: U Bugarskoj nam je zarobljeno više od milion tona uglja i 400.000 tona žitarica

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

Pojedine reke su ovog leta potpuno presušile, neke su na istoriskom minimumu, a vodostaj velikih reka, kao što je Dunav, opao je nekoliko metara. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastukture u Vladi Srbije Tomislav Momirović navodi za RTS da je Dunav svojim tokom kroz našu zemlju plovan ali da je obustava plovidbe tom rekom u Bugarskoj veliki problem. 

„Mi imamo zarobljenih milion i dvesta hiljada tona uglja, 400.000 tona žitarica, ogroman broj sirovina za našu metalsku i hemijsku industriju. Naravno, jedan deo se prebacuje na drum i železnicu, ali ona ne može da podrži ovoliki saobraćaj. Jedan rečni tanker zamenjuje 144 kamiona cisterne, jedan brod koji prevozi rasuti teret zamenjuje 70 kamiona“, navodi Momirović.

Ukazuje da su reke ključne za snadbevanje i kako kaže, ako se mi ne umešamo u ovoj problem koji je trenutno u Bugarskoj, imaćemo još veći problem na jesen.

Podsetio je da ni u jednom trenutku, ni na jednom delu Dunava u Srbiji nije bilo obustave rečnog saobraćaja. 

„Mi smo na vreme počeli da radimo sa pripremama na našem delu reke, uspeli smo da izvedemo sve interventne bagerske radove koje smo planirali. Dunav na našem delu ni u jednom trenutku nije obustavljen što se tiče rečnog saobraćaja. Međutim to je zajednički koridor i u ovom slučaju zajednički problem jer kada u Bugarskoj on nije plovan mi nemamo punu operativnost“, ističe Momirović.

Najavio je da će sutra biti potpisan sporazum sa bugarskom vladom, čime ćemo našu mehanizaciju staviti na raspolaganje Bugarima.

„I zajedno ćemo sa Rumunima izvršiti te interventne radove kako bismo obezbedili plovnost Dunava, ne samo plovnog puta već i pristup lukama i time osloboditi ne samo ugalj već i žitarice. Ako mi to ne uradimo, mi ćemo biti u velikom problemu“, rekao je Momirović.

Ukazao je da je nama plovnost Dunava od strateške važnosti kako bi obezbedili energetsku stabilnost.

„Ovo nije samo pomoć Bugarskoj, ovi radovi su od strateške važnosti za nas, mi obezbeđivanjem plovnosti Dunava u Bugarskoj omogućujemo našim energetskim kapacitetima da iskoriste taj ugalj, da manje struje uvozimo. Ja sam zadovoljan i ponosan što ćemo mi intervenisati u Bugarskoj, pomoći njima i vrlo brzo rešiti problem“, naveo je on.

Očekuje da će radovi na Dunavu trajati oko 60 dana.

Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

„Ali ljudi treba da razumeju da to ne znači da će Dunav biti blokiran 60 dana. Ako mogu da zamisle kako to izgleda na auto-putu kada vi blokirate dve trake, pa onda koristite samo dve. Ja očekujem da ćemo mi vrlo brzo osloboditi Dunav da može da se odvija saobraćaj usporeno, ali da ćemo za 60 dana, ako nam vreme ide na ruku uspeti da potpuno obezbedimo plovnost Dunava sa Bugarske strane. Naravno tu su i Rumuni koji će priteći u pomoć i ovo je još jedna demonstracija regionalnih i dobrih odnosa“, rekao je Momirović. 

„U naredne dve ili tri godine izvadićemo 21 ratni brod iz Dunava“

Ukazuje da se na Dunavu radi još jedan veliki projekat – reč je o vađenju nemačke flote koja je potopljena u Drugom svetskom ratu kod Prahova.

„Tu je potopljeno više od 220 brodova, odmah posle rata jedan deo brodova je pomeren sa plovnog puta, a jedan manji deo je izvađen ali je došlo do eksplozija i to je bilo nebezbedno da se izvadi sa puta u tom trenutku“, kaže Momirović.

Ukazuje da je reč o ratnim naoružanim brodovima u kojima se nalazi eksploziv, puno podvodnih, podmorničkih mina.

„Mi prvo moramo da deminiramo, razoružamo te brodove, da se bezbedno uklone te mine, sve to mora da se odvija pod vodom„, navodi ministar.

Ukazuje da taj proces nije jeftin te da će se izvaditi 21 brod, a da će kada bude dodatnih sredstava u budžetu izvaditi sve brodove. Projekat će se, kako kaže, sprovesti u naredne dve ili tri godine.

Izvor: RTS

U EU na snagu stupile nove obavezne mere štednje energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon saopštenja Evropske unije da razmatra različite mere za smanjenje troškova energije koji su nastali usled energetske krize, u Evropi su se za tri dana referentne cene električne energije umanjile za više od polovine.

Nemački fjučersi za električnu energiju za godinu dana unapred, umanjili su se za 54 odsto u odnosu na maksimum od ponedeljka, kada su bili preko 1.000 evra po magavat-satu, navodi se na sajtu Biznis.rs.

U Evropskoj uniji na snagu su stupile nove obavezne mere štednje energije koje će važiti tokom grejne sezone. Velika zabrinutost nastupila je nakon zatvaranja ,,Severnog toka 1’’ i prekida isporuke ruskog gasa tim gasovodom. Iako je plan da ,,Gasprom’’ ponovo odvrne slavine ,,Severnog toka 1’’ u subotu, za 3. septembar i dalje nema zakupa kapaciteta za nove isporuke.

Kako bi se zaustavio rast cene struje i gasa, evropske države uvode i „mehanizam tarifnog deficita“ u kome se cena za određeni broj jedinica u domaćinstvu snižava, kako bi se računi za najsiromašnija domaćinstva umanjili, navodi se na sajtu RTS-a.

Evropska komisija najavljuje da će do sredine meseca izaći sa predlogom ograničenja cena energije i reforme energetskog tržišta na duži rok, a Bela kuća saopštava da će ministri finansija G7 razmatrati ograničenje cene ruske nafte.

Italija je kao meru za smanjenje potrošnje električne energije i gasa najavila da će od 1. oktobra radijatori grejati za stepen manje, maksimalno na 19 stepeni, kao i da će se gasiti sat ranije u toku dana.

U Severnoj Makedoniji takođe su počele mere štednje struje koje će se primenjivati do 31. marta naredne godine. Za građane i preduzeća ove mere ostati samo preporuke, dok su za ustanove predviđene posebne obaveze i sankcije u slučaju nepoštovanja mera.

Energetski portal

Vlada usvojila Odluku o dozvoli izvoza drvnih briketa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Dimhou)

Vlada Republike Srbije usvojila je Odluku o dozvoli izvoza drvnih briketa, koji su ovom odlukom izuzeti od zabrane izvoza određenih drvnih sortimenata od bitne važnosti za Republiku Srbiju.

U prethodnim godinama, najveći deo proizvodnje briketa plasiran je na tržište Evropske unije s obzirom na to da je potražnja na domaćem tržištu mala.

Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojena je i uredba kojom se vrši preraspodela u okviru sredstava opredeljenih za direktna plaćanja.

Podsetimo, početkom avgusta na snagu je stupila Odluka o ograničenju cene peleta i privremeno je zabranjen izvoz.

Odluka o privremenoj zabrani izvoza peleta i određenih drvnih sortimenata za potrebe proizvodnje čvrstih goriva na bazi biomase na domaćem tržištu doneta je kako bi se sprečile kritične nestašice ovih proizvoda nastale usled povećanog izvoza i potrebe stanovništva za snabdevanjem prouzrokovanim krizom na svetskom tržištu energenata, i trajaće do 1. novembra ove godine.

Energetski portal

Odobren prvi paket strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kopřiva)
Foto-ilustracija: Pixabay (Didgeman)

Evropska komisija odobrila je prvi paket strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike za Dansku, Finsku, Francusku, Irsku, Poljsku, Portugal i Španiju. Plan svake države rađen je tako da podržava deset ključnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike, ali prilagođavajući ga specifičnim potrebama svake od država.

U pomenutih deset ciljeva spadaju osiguravanje pravednog dohotka za poljoprivrednike, povećanje konkurentnosti, jačanje položaja poljoprivrednika u lancu snabdevanja hranom, borba protiv klimatskih promena, briga za životnu sredinu, očuvanje pejzaža i biodiverziteta, podsticaj generacijske obnove, zaštita kvaliteta hrane i zdravlja, dinamična ruralna područja i na kraju podsticaj znanja i inovacija.

Ovo predstavlja važan korak za implementaciju nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) čijom bi primenom trebalo da se počne 1. januara 2023. godine.

Komesar za poljoprivredu Janusz Vojciechovski rekao je da su sada korak bliže sprovođenju nove ZPP koja će pomoći da se podrže stabilni poljoprivredni resursi i dugoročna sigurnost hrane. Dodaje da ovaj korak dolazi u ključnom trenutku, kada je važnost pružanja snažne podrške poljoprivrednom sektoru EU postala jasna, navodi se na sajtu Evropske komisije.

,,Poljoprivrednici se suočavaju sa izazovnim okruženjem, koje je obeleženo naglim povećanjem troškova proizvodnje usled dešavanja u Ukrajini, ali i letnje suše. Poljoprivreda je dugoročan posao i evropski farmeri treba da imaju jasan pravni i finansijski okvir za budućnost’’, izjavio je komesar.

Šta je Zajednička poljoprivredna politika?

Foto-ilustracija: Unslash (Elaine Casap)

Zajednička poljoprivredna politika uspostavljena je 1962. godine od strane šest država osnivača Evropske zajednice. Cilj osnivanja politike bio je da se građanima EU osigura hrana koja je sigurna, kvalitetna i dostupna po pristupačnim cenama, zatim da se poljoprivrednicima obezbedi adekvatan životni standard i zaštita njihovih prava i na kraju cilj je da se očuvaju prirodni resursi i životna sredina.

Kako se ZPP kroz godine menjala uporedo sa novim ekonomskim okolnostima i zahtevima građana, Evropska komisija je 2018. godine iznela zakonodavne predloge o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Nova politika biće jednostavnija i efikasnija, a pored toga što će biti ključna kako bi se osigurala održiva poljoprivreda i šumarstvo, njome će biti obuhvaćeno postizanje ciljeva Evropskog zelenog dogovora.

Nova ZPP zvanično je usvojena 2. decembra 2021. godine Sporazumom o reformi zajedničke poljoprivredne politike. Njena primena trebalo bi da počne 1. januara 2023. godine i da traje do 2027.

Katarina Vuinac

Mihajlovićeva: Potrebna nam je solidarnost, preporuke mogu da donesu uštede od 15 odsto

Foto: Bulb photo created by dashu83 - www.freepik.com
Foto: Vlada Republike Srbije

Preporuke koje je Ministarstvo rudarstva i energetike predložilo za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije mogu da obezbede uštede od 15 odsto, a domaćinstva koja budu imala niži račun u odnosu na isti mesec prethodne godine biće stimulisana i dodatnim popustima.

„Država sve vreme radi na tome da se obezbedi dovoljno energije i energenata i za privredu i za domaćinstva, ali je pitanje koliko novca za to dajemo i zato apel svima da počnu da štede. Dakle, nije pitanje da li ćemo moći da proizvedemo i uvezemo, ali da li treba da plaćamo tako visoku cenu električne energije? Da probamo da smanjimo potrošnju da bi država imala više novca. Mnoge države u Evropi pored kaznenih mera najavljuju i restrikcije, Francuska koja ima i nuklearne elektrane, kako je najavljeno će imati sigurno restrikcije. Mi hoćemo da se borimo da svako domaćinstvo ima dovoljne količine električne energije“, rekla je Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

Ona je pojasnila da je Ministarstvo donelo preporuke, ne samo za domaćinstva, nego i za gradove i opštine, za državnu upravu, javna preduzeća koja treba da naprave svoje planove kako da smanje potrošnju. 

„Preporuke nisu samo za domaćinstva, već i za privredu. Najveća potrošnja je u toplanama, vodovodima u EPS-u. Sva javna preduzeća treba da naprave plan o smanjenju potrošnje za 15 odsto u odnosu na prošlu godinu i da odrede ljude koji će kontrolisati sprovođenje svih mera, a nadam se da će biti obavezne. Pojedine lokalne samouprave su već krenule sa sprovođenjem preporuka, smanjivanjem javne rasvete. To neće ugroziti bezbednost, ali će pomoći da dajemo manje novca. Projekcije govore da će nam do kraja grejne sezone trebati 3,5 ili četiri milijarde evra da bismo imali struje, gasa, mazuta. Juče smo imali sastanak sa gradonačelnicima i predsednicima opština i direktorima toplana i treba da obezbedimo još oko 30 miliona evra za mazut koji im nedostaje“, izjavila je ona.  

Ministarka je uputila molbu svim medijima u Srbiji da doprinesu podizanju svesti o značaju štednje energije u uslovima energetske krize.

„Nažalost, mi rasipamo električnu energiju ne samo zato što je jeftina, nego zato što smo tako navikli, nemamo kulturu štednje struje. EPS ne može da proizvede dovoljne količine, a kriza je ogromna i cene se menjaju na dnevnom nivou. Danas megavat-čas košta 630 evra, pre tri dana je koštao 730, ko zna kakva će biti cena u decembru, a ako znamo da smo u avgustu potrošili skoro 100 miliona evra za uvoz struje, zašto bismo tokom zime davali i pola milijarde. Uštede su jako važne, a mi o tome pričamo već dve godine. I o energetskoj efikasnosti, i racionalnijoj upotrebi energije, i o solarnim panelima. Opredelili smo se za štednju, pored toga što pomažemo EPS-u da proizvede više energije i da smanjimo uvoz. U mnogim evropskim zemljama nema stimulativnih mera, već su propisane visoke novčane kazne. U Francuskoj je kazna 750 evra za prodavnice ako su otvorena vrata i uključena klima, govori se o milionskim kaznama u Španiji, Italija takođe propisuje kazne od 500 do 3.000 evra. Mi smo se opredelili za preporuke, da kažemo gde i kako je moguće uštedeti i da pomognemo domaćinstvima čiji računi će biti niži u odnosu na isti mesec prošle godine“, rekla je Mihajlovićeva.

Energetski portal

Obilaznica oko Beograda od strateškog značaja za Srbiju

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll

Obilaznica oko Beograda biće puštena u saobraćaj na proleće sledeće godine, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i dodao da na sledeće leto nećemo imati tranzitni saobraćaj u glavnom gradu.

Ministar je prilikom obilaska radova na Sektoru 6 obilaznice oko Beograda rekao da je ovaj projekat od strateške važnosti ne samo za prestonicu, već za sve ljude koji prolaze kroz nju.

,,Radovi na obilaznici dobro napreduju i samo u poslednje dve godine rešeno je više od 400 otvorenih pitanja iz segmenta eksproprijacije’’, rekao je ministar i dodao da naša zemlja u uslovima velike energetske krize uspeva da održi radove na svim strateškim infrastrukturnim projektima.

Predstavnik JP „Putevi Srbije’’ Aleksandar Kostadinović podvukao je da se radovi izvode planiranom dinamikom i da će biti završeni u predviđenom roku u saradnji sa resornim ministarstvom.

Projekat obilaznice oko Beograda sastoji se iz više sektora, ukupne dužine 20,4 kilometara. U aprilu prošle godine pušten je u saobraćaj Sektor 4, dužine 7,7 kilometara od mosta na Savi kod Ostružnice do petlje Orlovača i Petlovo brdo, dok je Sektor 5 obilaznice, sa tunelom Straževica, otvoren za saobraćaj u junu.

Resorno ministarstvo ovaj projekat realizuje u saradnji sa JP „Putevi Srbije’’, kineskom kompanijom „Power Construction Corporation of China Ltd’’ i azerbejdžanskom kompanijom „Azvirt’’.

Energetski portal

Odgovorno i održivo poslovanje OTP banke Srbija

Foto: OTP banka
Foto: Aleksandar Anđić/OTP banka

OTP banka Srbija veliku pažnju posvećuje društveno odgovornom poslovanju i sa razlogom se pozicionirala kao predvodnik zelene tranzicije u Srbiji i primeni ESG principa delovanja. Za svoj angažman i doprinos društvu, banka je ove godine nagrađena sa čak dva priznanja. U okviru kampanje „Najbolje u Srbiji“ banci je dodeljeno priznanje “Dobročinitelj”, dok je Francusko-srpska privredna komora, nagradila projekat Generator Zero, prestižnim priznanjem “Grand Prix”. Na ovogodišnjoj tradicionalnoj dodeli „Euromoney nagrade za izvrsnost 2022“ OTP banka Srbija proglašena je za “Najbolju banku u Srbiji”.

OTP banka na inovativne načine ostvaruje energetsku efikasnost – na krovu svoje centralne zgrade ima solarnu elektranu tako da proizvedena električna energija ide direktno u sistem snabdevanja EPS-a. Sve  filijale povezane su na sistem koji omogućuje da se rasveta svuda gasi istovremeno. Banka, takođe, ima zaključen ugovor o potpunom snabdevanju električnom energijom iz obnovljivih izvora (100 odsto ZelEPS).

Ovo su samo neki od reprezentativnih primera koji su deo Izveštaja o održivom poslovanju za 2021. godinu koji je u potpunosti usklađen sa priznatim standardima Globalne inicijative za izveštavanje, kao i sa Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija (UN). 

Prilikom predstavljanja Izveštaja, Milena Mićanović, direktorka za komunikacije i odnose sa javnošću OTP banke, istakla je da je novina  u godišnjem izveštaju to što po prvi put sadrži i detaljan pregled nefinansijskih učinaka kompanije i rekla:

„Kao najveći kreditor privrede i stanovništva i lider na tržištu faktoring, lizing i e-commerce usluga, svesni smo da imamo značajnu ulogu i uticaj na društveno i prirodno okruženje u kome poslujemo. Upravo ta odgovornost na svim poljima predstavlja temelj našeg poslovanja. Zbog toga našu strategiju baziramo na principima održivosti, kroz ostvarivanje balansa između ekonomskih, socijalnih i ekoloških uticaja. Za nas ekonomski rast nije potpun ako ne podrazumeva odgovoran odnos prema prirodnim resursima i okruženju. Mi preduzimamo i podržavamo inicijative koje sprečavaju kreiranje negativnih uticaja na životnu sredinu. Već smo usvojili ESG Strategiju održivog poslovanja čiju smo primenu započeli i time se obavezali na ispunjenje zadatih ciljeva“. 

Jedna od najznačajnijih inicijativa na polju „zelene“ tranzicije u 2021. godini je projekat Generator Zero namenjen mikro, malim i srednjim preduzećima, startap kompanijama, startap neformalnim timovima i preduzetnicima, koji žele da svojim idejama i projektima doprinesu smanjenju karbonskog otiska, jednom od najvećih izazova današnjice. Program se realizuje i sa ciljem uvećanja znanja zaposlenih o tome na koji način mogu doprineti smanjenju karbonskog otiska u svom poslovnom i privatnom okruženju. 

Pročitajte još:

Prepoznajući važnost borbe protiv klimatskih promena, kao prva i jedina banka u Srbiji se priključila globalnoj inicijativi Priceless Planet Coalition kompanije Mastercard sa ciljem da se u sledećih pet godina posadi čak 100 miliona stabala u područjima širom sveta kojima je pošumljavanje najpotrebnije. 

Pored zaštite životne sredine, poslovanje Banke temelji se na odgovornosti prema tržištu, zaposlenima i zajednici, dok je u Izveštaju za 2021. godinu posebna pažnja posvećena društveno odgovornom poslovanju. Recimo, krajem 2019. godine Banka je pokrenula inicijativu Generator dobrih dela sa ciljem povećanja vidljivosti socijalnog preduzetništva u Srbiji i svih onih koji su njegovi direktni učesnici a koja se nastavlja u oktobru 2022. godine. Takođe, Banka se odazvala i pozivu Koalicije za dobročinstvo i priključila kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja se organizuje povodom obeležavanja Nacionalnog dana davanja. 

Foto: Aleksandar Anđić/OTP banka

U toku prethodne godine realizovani su i značajni projekti u segmentu korporativne odgovornosti čime je ostvarena uspešna saradnja sa brojnim organizacijama civilnog društva i državnim institucijama. Podrška OTP banke uključuje realizaciju robnih i novčanih donacija, mentorsku podršku, podršku u segmentu promocije, korporativno volontiranje, kao i doprinos uvećanju javne svesti o određenim temama opšteg značaja. 

Podrška i ulaganje u sport, kao i promocija olimpijskih vrednosti, predstavljaju jedno od najznačajnijih oblasti u segmentu korporativnih davanja OTP banke koja je već 20 godina sponzor Olimpijskog komiteta Srbije. Ujedno, ovo je ubedljivo najduže sponzorstvo u srpskom sportu i primer je uspešne saradnje između biznis sektora i institucija sporta. 

Pored sporta, OTP banka ulaže i u kulturu i ima dugogodišnju saradnju sa Galerijom Matice srpske kojoj kontinuirano pruža podršku u projektima posvećenim očuvanju nacionalnog kulturnog nasleđa. U 2021. godini realizovan je projekat nazvan „DigitArt“ kroz koji je vredna kolekcija ove Galerije predstavljena u najsavremenijem, digitalnom formatu a saradnja se nastavlja u oktobru ove godine novim projektom. Banka je podržala i nagradni književni konkurs za originalan i neobjavljen roman na srpskom jeziku izdavačke kuće BOOKA. Pobednik konkursa će dobiti novčanu nagradu i objavljivanje romana, kao i mogućnost distribucije u regionu uz promociju autora i pobedničkog romana. 

OTP Grupa postala deo svetske bankarske zajednice

Podršku ka „zelenoj“ strategiji OTP banka dobija od matične OTP Grupe koja je za sve svoje članice potpisala Principe za odgovorno bankarstvo UN-a, što je jedinstven okvir za održivo poslovanje ovog sektora. Time se pridružila najvećoj svetskoj bankarskoj zajednici fokusiranoj na održivo finansiranje. Inače, cilj OTP grupe je da do 2023. godine postane najbolje opremljena banka za „zeleno“ finansiranje u centralnoj Evropi. 

 Izvor: New Media Team Srbija

Struja za domaćinstva od danas skuplja za 6,5 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cena struje za domaćinstva i male kupce od danas je veća za 6,5 odsto.

Računica Agencije za energetiku pokazuje da je prosečna cena kilovat-sata sada 8,144 dinara.

Savet Agencije za energetiku dao je krajem jula saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ranije je izjavila da će računi za električnu energiju, sa najavljenim poskupljenjem, za prosečnu potrošnju biće viši između 280 i 320 dinara.

Prema njenim rečima pripremljena je Uredba o energetski ugroženom kupcu koja će omogućiti da i oni građani koji nisu socijalno ugroženi prema kriterijumima socijalnih ustanova, ali imaju niska primanja, imaju pravo na pomoć države da plate struju, gas ili toplotnu energiju

Energetski portal

Međunarodni sajam vina, izuzetan trgovinski i turistički potencijal

Foto-ilustracija: Unsplash (Kym Ellis)
Foto-ilustracija: Pixabay (PhotoMIX-Company)

Međunarodni sajam vina „Vinska vizija Otvorenog Balkana’’ je prvi konkretan rezultat Memoranduma o razumevanju o saradnji u oblasti turizma na Zapadnom Balkanu, koji je potpisan pre nekoliko meseci, rekla je ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.

Ministarka je navela da krajem septembra ili početkom oktobra mogu da se očekuju ID kartice za sve stanovnike zemalja članica Inicijative „Otvoreni Balkan’’, kao i dalja liberalizacija protoka robe, ljudi i usluga, sa što manje zadržavanja na granicama.

,,Dalja konkretizacija Memoranduma o saradnji očekuje se tokom samita lidera ove inicijative, koji će biti održan uporedo sa sajmom’’, rekla je ministarka i ocenila da bi bilo veoma značajno da Crna Gora i BiH u toku sajma vide sve konkretne benefite pridruživanja ovakvom tržištu.

,,Na sajmu će biti više od 360 izlagača iz 22 zemlje – najviše iz zemalja članica „Otvorenog Balkana’’, a biće ih i iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Argentine i Čilea’’, precizirala je ministarka.

Prema njenim rečima, vina će ocenjivati 25 međunarodnih sudija, od kojih pet sa oznakom „master of vine’’, što sajmu daje posebnu težinu i svrstava ga u red najekskluzivnijih u svetu.

Takođe, kako je objasnila, najprestižniji šefovi kuhinja će održati radionice i edukacije, a tokom sajma biće organizovan i gala koncert na Ušću.

,,Sve to čini ovaj događaj ne samo sajmom vina, već turističkim događajem koji će obeležiti kraj turističke sezone, koja je inače za Srbiju bila rekordna’’, potvrdila je ministarka.

,,Naime, od početka godine našu zemlju je obišlo 2,6 miliona turista, ostvareno je 8,5 miliona noćenja, a devizni priliv je iznosio više od 960 miliona evra’’, precizirala je ministarka i naglasila da su to izuzetno dobri podaci koji govore da će za nas, uprkos ekonomskoj krizi, godina biti rekordna, čemu će dodatno doprineti i pomenuti sajam.

Prema njenoj oceni, ova manifestacija će, pored trgovinskih i turističkih benefita, pokazati da zajedničko tržište zemalja „Otvorenog Balkana’’ pruža izuzetne mogućnosti.

U skladu sa tim, ministarka je najavila da će dva velika proizvođača vina tokom „Vinske vizije Otvorenog Balkana’’ sklopiti ugovor za plasman u Kinu vredan 880.000 evra.

,,Imamo velika očekivanja kada govorimo o udružavanju proizvođača vina iz zemalja članica Inicijative i zajedničkom nastupu na trećim tržištima’’, rekla je ona i predočila da će uslediti mnogo ovakvih ugovora o vinu.

Energetski portal

Problem deponije u Trsteniku rešen posle 30 godina

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nesanitarna deponija ‘’Osaonica’’ u Trsteniku, sanirana je i rekultivisana nakon 30 godina, a komunalni otpad na ovoj lokaciji od sada će se odlagati u skladu sa standardima.

Ministarka Irena Vujović je, zajedno sa predsednicom opštine Milenom Turk obišla deponiju u Trsteniku i navela da je ministarstvo koje vodi izdvojilo sredstva za zatvaranje, sanaciju i rekultivaciju stare deponije i izgradnju sanitarne kasete, a ukupna vrednost investicije je 77 miliona dinara.

,,Danas možemo da se uverimo da se komunalni otpad iz Trstenika pravilno odlaže na sanitarnu deponiju koja je opremljena i postrojenjem za preradu procednih voda. Opština će odlagati otpad na ovoj lokaciji sve dok se ne steknu uslovi da se Trstenik priključi regionalnom sistemu za upravljanje otpadom čija se izgradnja u budućnosti planira u Kraljevu’’, izjavila je ministarka i istakla da je rešavanje pitanja upravljanja otpadom širom Srbije jedan od prioriteta, zato što ovakvi projekti nisu važni samo za zaštitu životne sredine, već i za kvalitet života građana.

Podsetila je da su u prethodne dve godine očišćene brojne divlje deponije, a zatvoreno je sanirano i rekultivisano više nesanitarnih deponija širom Srbije. Kako je navela, nesanitarna smetlišta predstavljaju višedecenijske ekološke probleme u Srbiji.

,,Rešavanje pitanja deponije „Osaonica“ jeste jedan od najznačajnih zelenih projekata, ali ne i jedini koji smo realizovali u Trsteniku. Zahvaljujući dobroj saradnji sa lokalnom samoupravom prošle godine smo sproveli projekat ozelenjavanja na 26 lokacija u ovoj opštini. Uklonili smo i velike količine istorijskog otpada iz nekadašnje Prve Petoletke, a ove godine sufinansiramo i poslednju fazu projekta sanacije i zaštite zemljišta kod izvorišta. Cilj nam je da podstaknemo i podržimo realizaciju zelenih projekata, jer se time podiže kvalitet života i unapređuje ekološka slika gradova i opština širom Srbije’’, zaključila je ministarka.

Energetski portal

Huawei: Posvećeni smo razvoju tehnoloških inovacija koje će doprineti izgradnji „pametnog sveta“ sa niskom emisijom ugljenika

Foto: Nikola Žakula
Foto: Nikola Žakula

U naredne dve decenije najmanje 40 odsto energije u Srbiji dolaziće iz obnovljivih izvora, a zahvaljujući najnovijim rešenjima kompanije Huavei (Huawei), ovaj cilj nam je sve bliže. Do kraja juna 2022. godine, pomogla su korisnicima da generišu 588,5 milijardi kilovat-sati „zelene“ energije i uštede 17 milijardi kilovat-sati električne energije, istaknuto je na događaju „Huawei Enterprise ICT Roadshow 2022: Digital and Green Day“ koji je održan u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu. 

Događaj, koji su zvanično otvorili direktor kompanije Huavei u Srbiji, Čen Čen, direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu, dr Mihailo Jovanović, ambasadorka Narodne Republike Kine u Republici Srbiji Nj. E. Čen Bo, i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, okupio je više od stotinu partnera kompanije Huavei.

Na događaju je predstavljen i jedinstveni demonstracioni kamion sa najsavremenijim tehnološkim instalacijama koje olakšavaju procese u zdravstvu, obrazovanju, E-upravi, finansijama, transportu i mnogim drugim industrijama. Pored toga, predstavljen je i Huavei SKE – Huavei Solar sistem koji se sastoji iz nekoliko delova, kako uređaja, tako i tehnologije. Zasniva se na upotrebi digitalne i internet veze za povezivanje sa solarnim panelima instaliranim na kući ili nekom drugom objektu korisnika.

Pored Srbije, kamion će u toku godine posetiti i druge zemlje centralne i severne Evrope – Poljsku, Norvešku, Švedsku, Finsku, Bugarsku, Grčku, Tursku, Rumuniju, Austriju, Češku, Slovačku i Mađarsku.

Foto: Nikola Žakula

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, istakla je da je proces energetske tranzicije neophodan kako za sadašnjost, tako i za budućnost, uprkos krizi na globalnom nivou.

„Saradnja sa kompanijama koje donose nova rešenja je ključ za razvoj i energetike i privrede. Važno je da zajedno radimo na tome da se te tehnologije koriste u Srbiji kako bismo prevazišli period usporenog razvoja, posebno kada je reč o pametnim mrežama i solarnim panelima. Put ka „zelenoj“ energetici i ekonomiji jedini je koji će osigurati energetsku i nacionalnu bezbednost“, izjavila je Mihajlovićeva.

Ambasadorka Narodne Republike Kine u Republici Srbiji, Nj. E. Čen Bo, govorila je o značaju IKT industrije u digitalnoj energetskoj tranziciji, kako u Kini, tako i u Srbiji.

„Uverena sam da postoji mnogo prostora za saradnju između naše dve zemlje, Kine i Srbije, u oblastima kao što su pametni fotonaponski sistemi i rešenja „zelene“ energije. Današnji događaj je idealna prilika da se upoznamo sa najnovijim tehnologijama kompanije Huavei, posebno u oblasti digitalne energije, a verujem i prilika da Srbija još bolje razume najnoviju kinesku tehnologiju i otvori nove mogućnosti za dalju saradnju“, rekla je Nj.E. Čen Bo.

Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu, dr Mihailo Jovanović, izjavio je da će Srbija smanjiti emisiju ugljenika i učiniti mreže energetski efikasnijim upravo upotrebom inovativnih tehnoloških proizvoda.

„Jedna od pet svetskih kompanija sa kojima Vlada Srbije ima sporazum je upravo Huavei koji kontinuirano prati i uvodi nove tehnologije. Pored toga, vođen je strategijom smanjenja emisije ugljenika, povećanja upotrebe obnovljive energije, promovisanja cirkularne ekonomije i očuvanja prirode uz pomoć tehnologije. Udruženim snagama, uz pomoć inovativnih proizvoda i rešenja, smanjićemo emisiju štetnih gasova i učiniti mreže energetski efikasnijim. Već ove godine očekujemo da izvoz IKT sektora prevaziđe 2,5 milijardi evra, a koliki je to uspeh pokazuje podatak da je pre šest godina taj iznos bio šest miliona evra“, izjavio je Jovanović.

Foto: Nikola Žakula

Direktor kompanije Huavei u Srbiji, Čen Čen, istakao je da je Huavei posvećen izgradnji „pametnog“ sveta sa niskom emisijom ugljenika.

„Jedan od naših primarnih fokusa je razvoj tehnoloških inovacija namenjenih rešavanju izazova sa kojima se susreće društvo na globalnom nivou. Zahvaljujući našim rešenjima, uspeli smo da nadoknadimo 290 miliona tona emisije ugljen-dioksida u celom svetu, što je jednako sadnji 390 miliona stabala. Ponosni smo na činjenicu da će naša rešenja doprineti i ostvarivanju vizije Ministarstva rudarstva i energetike za izgradnju „Zelene Srbije“, sa ciljem da do 2040. godine najmanje 40 odsto energije dolazi iz obnovljivih izvora. Naša rešenja uklapaju se u ovaj cilj, jer omogućavaju različitim sektorima industrije da unaprede svoje snabdevanje električnom energijom ne samo na ekonomičniji već i na ekološki prihvatljiviji način. Nastavićemo da ulažemo u osnovne digitalne energetske tehnologije, razvoj „čiste“ energije i omogućavanje njene digitalizacije“, istakao je Čen Čen.

Na događaju je predstavljen i jedinstveni demonstracioni Huavei kamion, sa najnovijim proizvodima ove kompanije, a neki od njih su Campus Networks, Data Centers, kao i Huawei Clouds koji pruža stabilne i pouzdane cloud usluge. Reč je o najnovijim instalacijama koje olakšavaju procese u oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje, e-Uprava, finansije, električna energija, transport, proizvodnja, ISP, data centri, cloud rešenja, i druge.

Kompanija Huavei svoj rad je započela proizvodnjom komunikacionih proizvoda. Kako bi ispunila zahteve korisnika, vremenom se razvila u kompaniju posvećenu integrisanim energetskim rešenjima, uštedi energije i smanjenju emisije štetnih gasova. Pre 11 godina uspostavila je liniju proizvoda Digital Power Product Line za mrežnu energiju, namenjenu rešenjima u oblasti fotonapona, objekata baze podataka i postrojenja za napajanje.

Huavei predano radi na upoznavanju što većeg broja ljudi sa prednostima digitalnih tehnologija. U budućnosti će kontinuirano raditi na okupljanju i podršci talenata, a to i danas čini kroz nekoliko programa. Među njima je Seeds for the Future kroz koji je prošlo par hiljada studenata iz čak 26 zemalja, ali i ICT akademija koju je do sada pohađalo više od 11 hiljada studenata širom sveta.

Izvor: New Media Team Srbija

Opština na putu zelene transformacije i ekonomskog razvoja

Foto: Opština Lapovo
Foto: Opština Lapovo

U centralnom delu Srbije smešteno je naselje srednjevekovnog porekla – Lapovo. Kraljevskim ukazom, nekada veliko srpsko selo, 1896. godine proglašeno je za varošicu. Danas se deli na dva kraja, Gornji kroz koji prolazi Carigradski drum, i Donji kroz koji prolaze Svilajnački drum i pruga Beograd–Niš–Skoplje–Atina.

Opština Lapovo, nekada poznata kao Hlapova poljana, smeštena je između tri reke, Velike Morave, Rače i Lepence, i na raskrsnici puteva koji povezuju srednju Evropu i Bliski Istok. Ima izuzetan geografski položaj koji je čini poprištem dinamičnog ekonomskog razvoja. Ipak, kako danas ne možemo govoriti o razvoju bez da mu dodamo pridev „održivi“’, zanimalo nas je na koji način opština Lapovo usklađuje veliki priliv domaćih i stranih investitora sa merama za zaštitu životne sredine. O ovome smo razgovarali sa predsednikom opštine Lapovo, Bobanom Miličićem.

EP: Zaštita životne sredine prepoznata je kao prioritet svuda u svetu, pa su ulaganja u obnovljive izvore energije, pošumljavanje i borbu protiv zagađenja sve veća. Koliko je ovo pitanje važno za Opštinu Lapovo? 

Boban Miličić: Pitanje zaštite životne sredine je od velikog značaja svuda u svetu, samim tim i u opštini Lapovo. Prelazak na korišćenje obnovljivih izvora energije i odgovoran odnos prema životnoj sredini uopšte jako je bitan, kako zbog nas samih, tako i zbog generacija koje dolaze. Energije sunca i vetra su neiscrpne i to svakako treba iskoristiti u skladu sa budžetskim mogućnostima. Jedna od ideja kojom se naša Opština vodi je i pošumljavanje lokacija na kojima je to izvodljivo. 

EP: Aerozagađenje je nesumnjivo najveći ekološki problem u Srbiji, naročito u zimskim mesecima kada je koncentracija suspendovanih čestica i po nekoliko puta veća od dozvoljene. Kako se Opština Lapovo nosi sa ovim problemom? Da li su u planu zamene ložišta na fosilna goriva onim koja koriste ekološki prihvatljive energente? 

Boban Miličić: Aerozagađenje predstavlja veliki ekološki problem, posebno u zimskim mesecima. Jedno merenje, sprovedeno na teritoriji Opštine pokazalo je da u zimskim mesecima korišćenje fosilnih goriva dovodi do povećane zagađenosti vazduha, posebno u centru Lapova. Kako u opštini Lapovo kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha ne postoji, prvi i neophodan korak koji je potrebno sprovesti u cilju utvrđivanja kvaliteta vazduha, jeste njegov monitoring. Kako bi uticala na ekološku svest građana, opština Lapovo je ove godine sa Ministarstvom rudarstva i energetike potpisala ugovor o sufinansiranju programa energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova, čijim sprovođenjem će građanima biti omogućeno da uz sopstvena sredstva, subvencije države i Opštine direktno doprinesu očuvanju kvaliteta životne sredine. Sprovođenjem planiranih mera energetske efikasnosti, doprineće se smanjenju rasipanja postojeće energije i pribavljanju iste iz obnovljivih izvora energije.

Foto: Opština Lapovo

EP: Više zelenih površina garantuju zdraviji vazduh i obnovu biodiverziteta. Koliko je Opština Lapovo posvećena pošumljavanju i šta nam možete reći o nedavno sprovedenim akcijama ili onima koje vas očekuju?

Boban Miličić: Na teritoriji opštine Lapovo je, uz pomoć društveno odgovornih kompanija, prošle godine sprovedena akcija pošumljavanja na više lokacija, a taj trend je planirano da se nastavi i u budućnosti. U akciju pošumljavanja bile su uključene i predškolske i školske ustanove, sve u cilju podizanja svesti mladih o značaju očuvanja životne sredine. Takođe, opština Lapovo se više puta odazvala pozivu NVO Zeleni razvojni centar, koja kroz akciju „Posadi svoj hlad“ građanima dodeljuje besplatne sadnice, i na taj način sprovela organizovanu podelu sadnica velikom broju zainteresovanih građana.

EP: Divlje deponije „na svakom koraku“ ne samo što ruže izgled naše zemlje, već predstavljaju i ozbiljan ekološki problem čije rešavanje zahteva angažovanje svih aktera društva. Da li i na teritoriji Opštine Lapovo ima divljih deponija i na koji način se ovaj problem rešava? 

Boban Miličić: Opština je svesna problema postojanja divljih deponija, te u skladu sa tim preduzima i odgovarajuće mere kako bi ovaj problem bio rešen. Svake godine se izdvajaju određena budžetska sredstva za čišćenje postojećih deponija. Prošle godine izvršena je delimična sanacija najveće od njih, a sa radovima se nastavilo i u ovoj godini. U saradnji sa kompanijom FCC EKO d.o.o koja se bavi upravljanjem otpada na teritoriji Opštine, sprovodi se „prolećno“ i „jesenje“ čišćenje. Na određenim lokacijama se postavljaju „kade“ za prikupljanje krupnijeg i kabastog otpada, kako bi se građanima olakšalo odlaganje istog i smanjila mogućnost njegovog odlaganja na nedozvoljenim lokacijama. Takođe, Opština redovno ispunjava svoju godišnju obavezu dostavljanja evidencije divljih deponija na svojoj teritoriji Agenciji za zaštitu životne sredine. Značajan doprinos smanjenju zagađenja životne sredine na ovaj način je i donacija Ministarstva za zaštitu životne sredine u vidu 13 plastičnih kontejnera zapremine 1.100 litara i 490 kanti za smeće zapremine 240 litara, čijom upotrebom će takođe biti smanjeno nelegalno odlaganje otpada.

Intervju vodila: Milena Maglovski
Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Dogovor postignut: Sedam puta veća proizvodnja struje iz vetra na Baltičkom moru

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Osam država članica Evropske unije čije se granice nalaze uz Baltičko more, dogovorile su se da do 2030. godine svoje kapacitete za dobijanje električne energije iz vetra u Baltičkom moru povećaju za sedam puta, kako bi se smanjila zavisnost od ruskih energenata.

Trenutni kapaciteti vetroturbina na Baltičkom moru su 2,8 gigavata, a gotovo sva postrojenja nalaze se u vodama Danske i Nemačke.

Zemlje koje su postigle dogovor su Danska, Estonija, Finska, Nemačka, Letonija, Litvanija, Poljska i Švedska, a dogovor da se značajno poveća proizvodnja energije putem vetra, postignut je u prisustvu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Dogovor je postignut zbog odluke Rusije o obustavljanju i smanjenju isporuke gasa nekim državama, kao i porasta cene gasa koja je usledila.

„Delimo veliki potencijal za vetar sa mora. Sve dok zavisimo od fosilnih goriva bićemo ranjivi’’, izjavila je danska premijerka Mete Frederiksen na samitu o energetici u Kopenhagenu.

Osim gasa, države članice Evropske unije više ne mogu da uvoze ni ugalj iz Rusije, zato što je prelazni period od 120 dana u kom je industrija trebalo da se prilagodi za ovu zabranu, istekla.

Zbog toga Evropska unija ima za cilj da svoju energetsku nezavisnost ostvari do 2050. godine, a u tome najvažniju ulogu daje upravo energiji vetra. U odnosu na taj cilj, na nivou cele Evropske unije postavljen je i cilj od 480 GW novih instaliranih kapaciteta do 2030.

Energetski portal