Home Blog Page 256

Izgradnja obilaznice oko Orlovata u Zrenjaninu nalaže novi most preko Tamiša

Foto: Wikipedia/Mister No
Foto: Wikipedia/Alexzr88

Plan detaljne regulacije izgradnje obilaznice oko Orlovata predviđa gradnju obilaznice od raskrsnice ulice Botoški drum i Ive Lole Ribara, do raskrsnice državnog puta IIA reda broj 130 za Tomaševac, sa drumskim mostom preko reke Tamiš, u dužini od 1,6 km.

Ovaj planski dokument naručen je za potrebe Puteva Srbije, njegov obrađivač je Šidprojekt, dok je nosilac izrade Grad Zrenjanin.

,,Cilj izrade PDR je izmeštanje dela trase državnog puta IIA reda u dužini od približno 1,6 km u okviru kojeg se mora izvesti i izgradnja novog mosta preko reke Tamiš (dužina mosta oko 190 m). Izradi Plana detaljne regulacije pristupa se zbog ugrožene stabilnosti i funkcionalnosti postojećeg mosta preko reke Tamiš na državnom putu i potrebe izgradnje novog na izmeštenoj trasi kako bi u potpunosti bili zadovoljeni svi zahtevi po pitanju nosivosti, sigurnosti i bezbednosti saobraćaja“, ističe se u PDR.

Trasa planiranog državnog puta posle Zrenjanina nastavlja svojim tokom u novom koridoru obilazeći naselje Lazarevo sa zapadne strane. Dalje trasa prolazi između naselja Ečka (sa istočne strane) i Lukićevo (sa zapadne strane). Trasa dalje dolazi do naselja (Orlovat, Uzdin) zaobilazeći ih sa istočne strane i (Tomaševac) sa zapadne strane, koristeći vrlo malu deonicu postojećeg puta na pravcu nekadašnjeg M-24. Posle Uzdina trasa u novom koridoru prolazi pored naselja Kovačice sa istočne strane, sekući put na pravcu nekadašnjeg R-110. Posle obilaska Kovačice trasa nastavlja novim koridorom i daljim tokom udaljujući se od naselja Crepaje i Kačareva sa istočne strane i dolazi do ukrštaja sa putem na pravcu nekadašnjeg M-1.9.

Planom je obuhvaćen prostor površine oko 45,17 ha.

Na javni uvid PDR će biti izložen do 2. oktobra

Fizička i pravna lica primedbe mogu dostaviti u pisanoj formi na adresu Gradske uprave grada Zrenjanina, Odeljenje za urbanizam, Odsek za urbanizam i prostorno planiranje, zaključno sa 1. oktobrom.

Javna sednica komisije za planove, na kojoj će biti razmatrane dostavljene primedbe tokom javnog uvida, održaće se u sali Gradskog veća u zgradi Skupštine grada Zrenjanina, 5. oktobra.

Izvor: eKapija

Nestašica mleka u Srbiji izazvana katastrofalnim položajem proizvođača, ugrožene i mlekare

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Kupce mleka ovih dana zatekla je nestašica na rafovima, a cene su dostigle i 180 dinara. Kao razlozi navedeni su smanjena proizvodnja i povećna tražnja za pasterizovanim i dugotrajnim mlekom.

,,Činjenica je da životinje u letnjem periodu proizvode manje mleka, jer su visoke temperature, a mi ih ne forsiramo da proizvode toliko mleka, jer je smanjena potrošnja, ljudi su na odmorima. Međutim, to su mizerne oscilacije koje nisu vredne pomena. Ova agonija bi se još razvlačila, da nismo imali katastrofalnu sušnu godinu’’, kaže za eKapiju predsednica Saveza udruženja odgajivača goveda Sanja Bugarski.

Primarni proizvođači upozoravaju da problem traje već šest godina, ali da za njihove vapaje nema sluha.

,,Ciga taman nauči konja da ne jede, a on crkne – to je situacija u kojoj se nalazimo. Ko će i da li će platiti oživljavanje, ja ne znam. Sirovo mleko se 2015. godine plaćalo 42 dinara, a 2021. 36 dinara. U ovom momentu da mi prerađivači plate 72 dinara jednu litru mleka, ja narednih pet godina ne bih mogla da izađem iz bankrota, a do te cene nisam ni blizu, ni u snovima’’, kaže sagovornica.

Dodaje da mleka trenutno nema i zbog toga jer je skupo da se uvozi mleko u prahu i da se razmućuje. Ističe i da se mleko u Srbiji plaća manje od 40 evrocenti, a u Evropskoj uniji 65 evrocenti.

,,Prerađivači neće da plaćaju, država neće da uredi sve odnose koje bi trebalo, a tu imate i neuređene odnose između trgovinskih lanaca i prerađivača. Najviše zarađuje onaj koji najmanje radi’’, upozorava Bugarski.

Ističe da prerađivači ne ispunjavaju nijedan zahtev proizvođača, odnosno „poslovnih partnera“, koji ne učestvuju ni u formiranju cene, ni u analizi mleka, odnosno nemaju nikakav uticaj na cenu svog proizvoda.

,,Već šest godina objašnjavamo da prerađivači neće da plate cenu sirovog mleka, da država direktno i indirektno subvencioniše mlekare, a ne farmere. Taj novac mlekara je izračunala u svoju osnovu cenu i računa da poreski obveznici treba da plate cenu njihovog proizvoda. Tako vi kad uđete u prodavnicu imate cenu jednog proizvoda 150 dinara, a tu je već uračunata i premija mleka, plus sve ostalo’’, navodi Bugarski.

Upozorava da više nema razlike između „malih“ i „velikih“ proizvođača, te da svi propadaju, a da će sa njima propasti i mlekare, jer sirovine više neće biti.

,,Prerađivači, između ostalog, ne žele da plate višu cenu mleka, jer tvrde da je skuplja ambalaža, a suština je da sirovinu ne moraju da plate. Uginula krava više ne može da se muze, žao mi je. Ovo sad što imate u rafovima su ljudi koji nemaju gde, koji su kreditno zaduženi’’, kaže Sanja Bugarski.

Foto-ilustracija: Pixabay (BorgMattisson)

Navodi da su tražili od Vlade da se uvede minimalna proizvođačka cena mleka da bi, kako kaže, sprečilo prerađivačima da plaćaju koliko njima padne na pamet, jer je to ucena, i ne postoji mogućnost izbora, jer svi prate najvećeg i rade ujednačeno. Dodaje i da postoje prerađivači koji koriste sistem „zavadi, pa vladaj“ i nude različite cene.

,,Tražili smo minimalnu proizvođačku cenu, ona je neophodna i neophodno je usklađivanje svakih mesec dana, jer se cene na tržištu tako menjaju. Spremali smo se za proteste pre korone, pa smo odustali, jer nije bilo ni vreme ni mesto, a mi smo propadali i tada. Sačekali smo da prođe, ali situacija se ne menja’’, kaže Sanja Bugarski.

,,Država neće da osnuje nacionalno udruženje koje bi okupilo sve farmere. Na udruženje moraju biti prenete određene nadležnosti od strane Ministarstva. Priča bi bila druga, kada bi imali 100.000 porodica iza sebe, bili bi ozbiljna organizacija, koja bi privređivala i sebi i državi. To očigledno nije interes i to je veliki problem’’, dodaje Bugarski.

Upozorava i da bez subvencionisanog dizela neće moći da prežive, kao i bez subvencionisane struje za poljoprivredna gazdinstva, koja se bave ovom, kako ističe najtežom proizvodnjom u celoj poljoprivedi.

,,Ako nemate proizvodnju govedine i junetine i ne držite goveda, nemate poljoprivredu. Ako uništite ovu proizvodnju, poljoprivreda ne može da opstane. Loši prinosi su i u povrtarstvu, voćarstvu i ratarstvu, jer niko ne poseduje stajnjak, a to je kod nas već decenijama devastirano i uništeno’’, podseća Bugarski.

Kaže da je potrebno i da se promeni i mnogo zakona o veterini, stočarstvu, krovni zakoni, kao i da se urede penzije za profesionalne poljoprivrednike.

,,Mi zahvaljujući svom znanju možemo urediti i neke stvari samostalno, ali nismo naišli na dobru volju’’, navodi naša sagovornica.

Upozorava i da od januara neće imati hranu za životinje, te tako junećeg mesa neće biti, sem iz uvoza.

Tvrdi da svi koji izađu iz ove proizvodnje, nikad se više neće vratiti, jer ne žele da budu robovi.

,,Naš posao traje 365 dana u godini, i umesto da živite kao bogat čovek koji je to zaslužio svojim radom, vi ste uništili svoju porodicu, očevinu, dedovinu i nemate ni za osnovne životne namirnice, a banke vas tretiraju kao fizička lica i sve će vam uzeti’’, navodi Bugarski.

Izvor: eKapija

Obustava isporuka “Severnim tokom” do daljeg – neizvesnost snabdevanja gura evropske ekonomije u krizu

Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Zatvaranje “Severnog toka” na neodređeno vreme povećalo je cenu gasa u Evropi za 30 odsto, a evro je u odnosu na dolar pao na najniži nivo u protekle dve decenije. Neizvesnost snabdevanja gura evropske ekonomije i energetske kompanije u finansijsku krizu. Moskva šalje jasne poruke – gasa nema zbog sankcija Zapada.

Obustava isporuka gasa “Severnim tokom” za Brisel je politički potez Rusije i reakcija na odluku o ograničenju cene nafte. Moskva, pak, odgovornost za haos na tržištu gasa prebacuje na Evropsku uniju, pošto je održavanje gasovoda ugroženo.

„Problemi sa snabdevanjem gasom nastali su zbog sankcija koje su našoj zemlji i nekim ruskim kompanijma uvele zapadne države, uključujući Nemačku i Britaniju“, poručuje portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Prema njegovim rečima, nema drugih razloga za probleme u snabdevanju.

„Očigledno, kada jedina turbina radi, tu se dešavaju kvarovi. To dovodi do prekida isporuka“, navodi Peskov.

Nezadovoljstvo građana u Evropi

Kako se približava grejna sezona u Evropi, raste i nezadovoljstvo građana zbog ograničenog snabdevanja, a posebno cena.

„Cilj je da ne progutamo mamac, da smo sami nekako krivi za te visoke cene gasa: da smo uveli neke sankcije, pa ljudi sada trpe. Evropa mora da ostane jedinstvena i pokaže sposobnost da uzvrati propagandnim napadima“, navodi premijerka Litvanije Ingrida Simonite.

Posle Švedske, i finska vlada provela je vikend praveći novi paket mera za hitnu kreditnu podršku domaćem tržištu električne energije.

„Veliko kolebanje cena električne energije zahteva od vlade da preduzme brze mere kako bi obezbedila stabilnost tržišta“, kaže premijerka Finske Sana Marin.

Dodaje da je deset milijardi evra namenjeno kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije u Finskoj, kako bi „pokrile hitne potrebe likvidnosti“.

Lista sve kraća u Nemačkoj 

U Nemačkoj su posle trećeg paketa mera podrške građanima i privredi, određeni i prioriteti u snabdevanju gasom tokom zime. 

Lista je sve kraća i oštrija, jer energente moraju štedeti i povlašćeni potrošači.

„Cene gasa su porasle, jer je postalo jasno da je “Severni tok 1” zatvoren. Kraj “Severnog toka 1” ili nastavak gašenja “Severnog toka 1” dodatno pokazuje koliko će zima biti teška“, objašnjava šef za globalna makro istraživanja i glavni nemački ekonomista Karsten Brzeski.

Ističe da bi ta zemlja mogla da prebrodi zimu u pogledu snabdevanja, ako rezerve gasa budu dovoljno velike, ali da će cena gasa, nafte i energenata ostati „izuzetno visoka“. 

Barel „skliznuo“ na 95 dolara

Na svetskom naftnom tržištu obrt. Umesto najavljenog povećanja proizvodnje, OPEK se sa Rusijom dogovorio da ipak malo smanji proizvodnju nafte za 100 hiljada barela na dan. Razlog je ekonomsko globalno usporavanje. 

Barel je prošle sedmice „skliznuo“ na 95 dolara. Novi potez zemlja izvoznica nafte, cenu bi mogao brzo da vrati na 120 dolara.

Izvor: RTS

 

Niš dobija solarnu elektranu u selu Vrelo, dug put do izgradnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Samyag Shah)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

Početkom prošle godine nadležni su najavili da bi Niš mogao da dobije solarnu elektranu, a Gradsko veće je danas dalo zeleno svetlo da ona bude izgrađena u selu Vrelo, na prevoju Gramada ka Svrljigu. Međutim, ima još odluka koje treba da budu usvojene pre same izgradnje, pa konkretnih rokova još nema.

Reč je o prostoru površine 61 hektar, koji je, prema važećem prostornom planu, šumsko zemljište. Međutim, zamenica direktora Zavoda za urbanizam Lidija Stefanović Nikolić kaže da on nije pošumljen i da je zato prepoznat kao pogodan.

Gradsko veće usvojilo je Prve izmene prostornog plana administrativnog područja Niša, koje podrazumevaju da se prostor definiše kao građevinsko zemljište, što je jedan od preduslova za izgradnju elektrane.

,,Radi se o izmenama u okviru Katastarske opštine Vrelo. Izmena prostornog plana stvara planski i pravni osnov za izradu Plana detaljne regulacije na tom području, za izgradnju solarne elektrane’’, objašnjava Stefanović Nikolić.

Dodaje da je dalja procedura, nakon usvajanja tih izmena, donošenje odluke o izradi Plana detaljne regulacije za to područje, kao i javni uvidi.

,,Potrebno je i sprovođenje identične procedure kao i za Prve izmene – rani javni uvid u trajanju od 15 dana, javni uvid u trajanju od 30 dana, a ako se ukaže potreba i ponavljanje javnog uvida’’, navodi ona.

Tek nakon usvajanja Plana detaljne regulacije stvoriće se pravni osnov za izdavanje lokacijskih uslova i građevinske dozvole za izgradnju solarne elektrane.

Gradski većnik Nenad Stanković kaže da je više domaćih i stranih kompanija zainteresovano za taj projekat.

Nadležni su i prošle godine rekli da ima zainteresovanih investitora, ali da je dug put do same elektrane. Istakli su i da je jedan od ciljeva isplativija i obnovljiva energija.

Izvor: Južne vesti

Open Balkan ENP u fazi testiranja, od kraja septembra upotreba jednog TAG-a

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Open Balkan elektronska naplata putarine na auto-putevima zemalja članica Inicijative „Otvoreni Balkan’’ je u fazi testiranja, rekao je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i dodao da će do kraja septembra krenuti upotreba jednog TAG-a između Srbije, Severne Makedonije i Albanije, navodi se na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

,,Bilo koji korisnik ETC naplate u bilo kojoj zemlji u okviru Inicijative „Otvoreni Balkan’’ moći će samo sa jednim TAG-om da plaća putarinu u svim ostalim zemljama Inicijative „Otvoreni Balkan’’, bez zaustavljanja ili kupovine bilo kakvog dodatnog uređaja ili kartice u zemljama u kojima nije njegovo vozilo registrovano’’, izjavio je ministar Momirović.

U okviru Samita lidera „Otvorenog Balkana“ ministar Momirović razgovarao je sa Blagojem Bočvarskim, ministrom saobraćaja i veza Severne Makedonije i o drugim zajedničkim infrastrukturnim projektima.

Ministar Momirović kaže da je „Otvoreni Balkan“ najbolja regionalna inicijativa u poslednjih trideset godina.

„U osnovi inicijative „Otvoreni Balkan“ je saradnja i povezivanje, zato mi moramo da nastavimo da gradimo pruge i puteve koji će spajati ljude, i da radimo na ukidanju administrativnih barijera između tri zemlje kako bi se olakšao protok ljudi, roba i usluga. Tržišta Srbije, S. Makedonije i Albanije će tako postati atraktivnija za strane investitore’’, rekao je ministar Momirović.

Ministar Bočvarski rekao je da ima odličnu saradnju sa ministrom Momirovićem i da njihovi razgovori uvek dovode do inicijativa koje su značajne za obe države.

,,Potvrdili smo zajednička opredeljenja u pravcu efikasnijeg regionalnog povezivanja i ubrzanja razvoja privreda. Primarni fokus stavljamo na realizaciju infrastrukturnih projekata, posebno u oblasti železničkog povezivanja, što će dalje omogućiti rast i ubrzani regionalni razvoj između naših prijateljskih zemalja’’, naveo je ministar Bočvarski.

Ministri su razgovarali i o tekućim projektima povezivanja kao što su rekonstrukcija i modernizacija pruge Niš – Brestovac (granica sa Severnom Makedonijom), kao i o funkcionisanju integrisanog graničnog prelaza Preševo – Tabanovci.

Energetski portal

Hrvatska i Nemačka pripremaju paket ekonomske pomoći za građane

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)

Vlada Republike Hrvatske najavila je novi paket pomoći, kako bi se svim građanima u Hrvatskoj pomoglo usled porasta cene energenata.

Niko neće ostati bez plina, niti bez struje, rekao je premijer Andrej Plenković i dodao da ministri i svi nadležni rade na paketu mera, koji će biti predstavljen sledeće nedelje, navodi se na sajtu Vlade ove zemlje.

Paket pomoći, čija će vrednost biti oko 65 miliona evra, najavila je i Vlada Nemačke kako bi se pomoglo milionima domaćinstava koja se suočavaju sa energetskom krizom.

Pomoć će biti prosleđena penzionerima, studentima, roditeljima i nezaposlenima. Prioritet predstavljaju penzioneri kojima će biti isplaćena jednokratna pomoć.

Pored ove mere, deo pomoći usmeriće se na javni prevoz kako bi se smanjila cena karte, a energetskim kompanijama verovatno će biti naplaćeni dodatni porezi kako bi se smanjile i cene energenata za potrošače.

Nemačka, kao i gotovo sve zemlje u Evropi, se suočava sa energetskom krizom zbog odluke Rusije da obustavi isporuku gasa gasovodom Severni tok 1, a situacija se dodatno pogoršala nakon što je Gasprom u petak saopštio da neće ponovo pokrenuti gasovod, kako je bilo u planu.

Energetski portal

Država ne pravi planove restrikcije struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Henry)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Ne prave se nikakvi planovi restrikcija struje, rekla je ministarka Zorana Mihajlović i dodala da je umesto toga cilj da se smanjenjem potrošnje, smanji iznos koji država izdvaja za uvoz električne energije.

Ministarka je rekla da preporuke mogu da donesu uštede od 15 odsto i da će svi koji budu imali niži račun u odnosu na isti mesec prethodne godine biti finansijski stimulisani dodatnim popustima.

,,Ne prave se nikakvi planovi za restrikcije struje i činimo sve kako bismo u svakom trenutku imali dovoljno električne i toplotne energije i za privredu i za domaćinstva. Svakodnevno čujemo da mnoge države u Evropi – Francuska, Italija, Velika Britanija, Nemačka, već imaju najave da će biti restrikcija. Mi smo rekli da ćemo se boriti koliko god možemo da ne bude restrikcija, ali moramo da znamo da su u pitanju stotine miliona evra koje će država izdvojiti za to’’, navela je ministarka.

Napomenula je i da je dat rok javnim preduzećima da do 15. septembra dostave planove za štednju, kao i da se prati plan smanjenja potrošnje.

,,Cilj od 15 odsto nije nerealan, već prema svim projekcijama sasvim je normalno očekivati uštedu na tom nivou. Preporuke koje smo dali tiču se svih nas, ne samo javnog sektora, jer je potrebno da svi budemo deo ušteda i da snizimo potrošnju električne i toplotne energije. Izdvajamo mnogo novca, samo juče smo uvezli 5,6 odsto ukupne potrošnje struje i to platili 1,3 miliona evra, to su ogromna sredstva’’, rekla je ministarka.

Ona je ukazala na to da za razliku od mnogih država koje kažnjavaju prekomernu potrošnju električne energije, Vlada Srbije i Ministarstvo rudarstva  i energetike su se opredelili da finansijski stimulišu domaćinstva i privrednike koji će u odnosu na isti period prethodne godine umanjiti svoju potrošnju i uskoro će Ministarstvo finansija i EPS izađi sa konkretnim predlogom.

Dodaje da su u toku redovni godišnji remonti i da EPS radi sve što može da kapaciteti budu spremni za zimu.

Ministarka je rekla da su toplane uglavnom spremne za početak sezone, kao i da će država obezbediti dodatne količine mazuta i da se stalno povećavaju zalihe u operativnim i obaveznim rezervama energenata.

Ističe i da su inspekcije do sada sprovele kontrolu 270 privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom i prodajom peleta, a da više od 200 ima urednu dokumentaciju i pridržava se uredbe Vlade o ograničenju visine cena, kao i da je više od 70 odsto domaćinstava do sada nabavilo pelet.

Energetski portal

PKS: Trgovine kontinuirano rade na stabilnom snabdevanju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rob Maxwell)

Trgovci svakodnevno ulažu velike napore kako bi obezbedili potrebne količine robe i kontinuiranu snabdevenost tržišta. Uprkos izazovima sa kojima se suočava ceo lanac snabdevanja globalno i lokalno, zajedno sa dobavljačima, trgovci svakodnevno dopunjuju asortimane svih prodavnica, saopštila je Grupacija trgovaca prehrambenim proizvodima na veliko i malo Privredne komore Srbije. 

“Tražnja za osnovnim životnim namirnica koje su pod Uredbom Vlade Republike Srbije u protekla tri meseca veća je od 20 procenata u odnosu na isti period prošle godine. Trgovci pružaju podršku državnim institucijama i naporima privrede u preuzimanju inflatornog pritiska na svoje poslovanje i obezbeđuju adekvatnu snabdevenost poslujući po profitnoj stopi od 3,5 odsto”, navodi se u saopštenju PKS-a.

Na rafovima trgovina više je od 85 odsto artikala proizvedenih u Srbiji, što stvara dodatnu stabilnost i sigurnost u snabdevanju, posebno u vreme kriza.

Srpsko tržište bilo je jedno od retkih u Evropi koje je, u najvećem jeku pandemije koronavirusa, funkcionisalo bez poremećaja, upravo zahvaljujući ažurnosti trgovaca na malo.

Energetski portal

Zločini protiv divljih vrsta razorni po lokalni biodiverzitet

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Pixabay (gabicuz)

Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF, objavila je Nacionalni izveštaj o kažnjivim delima protiv divljih vrsta u Republici Srbiji. Izveštaj sadrži prikaz zakonodavnog i institucionalnog okvira zaštite divljih vrsta u Srbiji, statističku analizu prikupljenih podataka o kažnjivim delima protiv divljih vrsta u periodu od 2016. do 2020. godine i skup preporuka i mera za unapređenje sistema zaštite divljih vrsta u Republici Srbiji.

Od sakupljenih slučajeva, najveći broj se odnosio na nezakonito držanje ili sakupljanje zaštićenih divljih vrsta, dok su nezakonita trgovina i krijumčarenje takođe učestali. Najčešće su predmet kažnjivih dela bile ptice pevačice iz porodice zeba koje se nezakonito hvataju u prirodi i drže u zatočeništvu, dok su i brojne druge lokalne i egzotične vrste ptica često žrtve krijumčarenja. Od lokalnih zaštićenih vrsta, mrki medved i šumska kornjača su bili predmet dela u više slučajeva, dok su vrlo česti i slučajevi krijumčarenja i nezakonitog držanja egzotičnih vrsta zmija poput pitona.

„Srbija je dom velikog broja divljih životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene. Kažnjiva dela protiv divljih vrsta, kao što su trovanje, krijumčarenje, nezakonit lov i držanje divljih vrsta, imaju mnogobrojne štetne posledice. Pored toga što mogu pojedine vrste dovesti do istrebljenja, ona nose i ozbiljne ekonomske posledice a neretko je u pitanju i organizovan međunarodni kriminal’’, poručuje Iva Svilar iz WWF Adrije.

Tokom izrade Izveštaja prikupljeno je i analizirano ukupno 165 slučajeva od kojih 110 prekršaja i 55 krivičnih dela. U 75 odsto pokrenutih prekršajnih postupaka optuženi je proglašen krivim, dok je taj procenat niži kod krivičnih postupaka – oko 57 odsto ih se završilo osuđujućom presudom.

Foto-ilustracija: Pixabay

U većini prekršajnih postupaka izrečena je novčana kazna, čiji je prosek oko 45 000 dinara, a kod krivičnih dela, samo je u 5 slučajeva izrečena bezuslovna kazna zatvora. Zbog blage kaznene politike, počinioci često ponavljaju ove zločine. Iako Izveštaj pokazuje da je zakonodavni okvir Srbije u ovoj oblasti relativno dobar, analiza prikupljenih podataka pokazuje nedovoljnu primenu ovih zakona u praksi. Uspešno suzbijanje kažnjivih dela protiv divljih vrsta dodatno otežava i manjak kapaciteta nadležnih organa za otkrivanje, istragu i procesuiranje dela, nedostatak specijalizacije zaposlenih i loša tehnička opremljenost.

„Kako bi se situacija popravila, neophodna je čvrsta saradnja relevantnih institucija, podizanje kapaciteta uz kontinuiranu obuku nadležnih službi ali i aktivno učešće svih građana i građanki kako bismo smanjili broj ovih dela u budućnosti’’, zaključuje Svilar.

Izvještaj je napravljen u sklopu WWF-ovog LIFE SWiPE projekta – Uspešno suzbijanje kažnjivih dela protiv divljih vrsta u Evropi, čiji je glavni cilj da doprinese značajnom smanjenju ovakvih zločina kako bi se očuvao bogat evropski biodiverzitet i zdravlje ekosistema.

Izvor: WWF

Zagreb dobio nove ,,ZG vrećice“ za odlaganje mešanog komunalnog otpada

Foto: Grad Zagreb
Foto: Grad Zagreb

Zagreb je dobio nove ,,ZG vrećice’’, a građani Zagreba su od 1. septembra u obavezi da u tim kesama odlažu mešani komunalni otpad.

Novim modelom prikupljanja mešanog komunalnog otpada, fiksni deo cene za obeveznu minimalnu javnu uslugu iznosiće mesečno 5,97 evra za domaćinstva i 11,95 evra za pravna lica i preduzetnike.

Fiksnom delu cene sada će biti pridodati varijabilni troškovi koji će zavisiti od količine potrošenih ,,ZG vrećica’’.

Kese će se prodavati u pakovanju od 10 komada u tri veličine: 10 litara po ceni od 0,26 evra, 20 litara po ceni od 0,53 evra i 40 litara po ceni od 1,06 evra.

Novi model treba da podstiče građane da razdvajaju otpad, na način da se korisni, opasni i drugi otpad za koji već postoji predviđeno mesto za odlaganje, odvoji od onog za koji ne postoji previđeno mesto. Otpad za koji ne postoji već predviđeno mesto, odlagaće se u novim kesama.

Korisnici javne usluge sakupljanja komunalnog otpada koji ne budu ispunjavali svoje obaveze odlaganja mešanog otpada u nove kese, previđene su ugovorne kazne. Za korisnike u kategoriji domaćinstva najviša kazna iznosi oko 66 evra (500 kuna) i oko 130 evra (1000 kuna) za ostale korisnike koji nisu u kategoriji domaćinstva. Kazne su propisane Odlukom o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba.

Katarina Vuinac

Kragujevac – počelo sprovođenje akcije ,,Vrati dah prirodi-posadi drvo“

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (David Vig)

U Kragujevcu je na snagu stupila Odluka o sprovođenju akcije ,,Vrati dah prirodi-posadi drvo’’, navodi se na zvaničnom sajtu Grada.

Ovom odlukom investitori koji grade stambeni ili stambeno poslovni objekat u Kragujevcu u obavezi su da akciju podrže sadnjom jednog stabla za svaki stan ili lokal. Kada je reč o poslovnim objektima propisano je da se akcija podrži sadnjom jednog drveta na svakih 100 kvadrata projektovane bruto površine ukoliko se gradi objekat do 1000 kvadrata. Ukoliko je površina veća od 1000 kvadrata, još po jedno drvo na svakih 500 kvadrata projektovane bruto površine.

Gradonačelnik Nikola Dašić kaže da je zeleniji održivi sistem prioritet i da smatra da kao lokalna samouprava mogu da prednjače u čitavom regionu. Ističe da su sve investicije i odluke koje se donose usmerene na to da Kragujevčani udišu zdraviji vazduh.

Grad je uspeo da uz dodatnu pomoć zameni kotlove na ugalj kotlovima na gas, koji su efikasniji i za 70 odsto manje zagađuju životnu sredinu.

Grad Kragujevac ušao je i u proceduru donošenja odluke o posebnim uslovima za uređenje i opremanje ugostiteljskih objekata uređajima za odvođenje dima, pare i mirisa. Odluka je stupila na snagu sredinom godine, a sa kontrolom će se početi 1. januara 2023. kako bi vlasnici ugostiteljskih objekata imali vremena da ugrade filtere na bazi aktivnog uglja, za eliminanje neprijatnih mirisa.

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

U ovom trenutku pošumljenost teritorije grada Kragujevca je 11 odsto, a cilj je da se dostigne 50 odsto.

Direktor JKP Marko Vujnović izjavio je da je Sektor zelenila obišao i mapirao ceo grad, kako bi se znalo na kojem mestu je potrebno da se popune drvoredi, koje se drvo osušilo i gde su potrebni novi drvoredi.

Takođe, u najgušće naseljenim delovima grada, na osnovu rezultata monitoringa koji sprovodi Institut za javno zdravlje, sadiće se isključivo biljke sa najnižim stepenom alergena. Direktor ističe da je važno i da svaka sadnica bude negovana i da je prošla proces stasanja za sadnju.

Donetom odlukom planirano je i kreiranje aplikacije „Vrati dah prirodi – posadi stabl’’, koja će sadržati vrste sadnica koje su na raspolaganju i obaveštenja o sađenju odabranog drveta, njihovu cenu, kao i lokacije na kojima mogu da se posade.

Energetski portal

Intenzivnija saradnja Srbije i Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U sklopu samita lidera inicijative ,,Otvoreni Balkan“, ministarka Irena Vujović sastala se sa ministarkom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore Anom Novaković Đurović.

Tokom bilateralnog sastanka ministarke su razgovarale o zajedničkim aktivnostima i saglasile se da je neophodno da Srbija i Crna Gora još intenzivnije sarađuju u oblasti zaštite životne sredine.

,,Danas sam sa koleginicom Novaković Đurović još jednom prošla kroz detalje Memoranduma o razumevanju i saradnji u oblasti zaštite životne sredine, koji će uskoro potpisati naša dva resorna ministarstva’’, rekla je ministarka i dodala da je taj dokument važan, jer će se njime bliže definisati zajedničke aktivnosti i na taj način ubrzati rešavanje ključnih pitanja u ovoj oblasti koja je važna za obe države.

,,Složile smo se da je neophodno da jačamo regionalnu saradnju i da zajedno u kontinuitetu unapređujemo stanje životne sredine, jer to je od značaja za naše građane’’, izjavila je ministarka.

Navodi da je upravo Memorandum osnov za intenziviranje prekogranične saradnje, a prostor za zajedničko delovanje vidi pre svega u oblasti upravljanja otpadom.

Energetski portal

Sporazum za zaštitu morskog života i dalje na čekanju

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtTower)
Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Boyer)

Tokom pete runde pregovora u Ujedinjenim nacijama, koji su trajali gotovo dve nedelje, nije dogovoren i finaliziran Sporazum za zaštitu morskog života u međunarodnim vodama. 

Uprkos trudu ekologa, koji su tokom dugih razgovora pokušavali da nađu rešenje i premoste jaz, pregovori su stopirani. Po svemu sudeći ovi razgovori će biti nastavljeni najkasnije početkom 2023. godine.

Odlaganje donošenja sporazuma praktično znači da dve trećine međunarodnih voda, koje su van nacionalnih nadležnosti i dalje nije pod jasnim pravilima za zaštitu biodiverziteta, a otvorene su za saobraćaj, ribolov i istraživanja.

Okeani, koji pokrivaju 70 odsto planete na direktnom su udaru klimatskih promena, zagađenja i eksploatacije, prenose svetski mediji.

Da je sporazum usvojen okeani bi dobili status “zaštićenih morskih područja” što bi uticalo na poboljšanje biodiverziteta i obaveznu izradu ekoloških procena za tešku industriju.

Ranije je postavljen globalni cilj da se 30 odsto površine okeana “odvoji” kao neka vrsta “morskog utočišta”, ali kada će do ovoga doći, to niko ne zna. 

„Očigledno je napravljen značajan napredak ka sporazumu, ali sam razočaran što, uprkos svim sve većim dokazima o razornom uticaju na morski život i pozivima na mnogo veće ambicije, nismo postigli dogovor. Vreme nije na našoj strani i moramo ubrzati napore da zaštitimo najveći ekosistem na našoj planeti“, rekao je Lens Morgan, predsednik Instituta za zaštitu mora.

Naučnici, ekolozi i aktivisti za zaštitu životne sredine se nadaju da će do velikih promena doći i da će na Konferenciji UN o biodiverzitetu (COP 15), koja će se održati u Montrealu ovog decembra, biti usvojen ovaj važan sporazum.

Milica Radičević

“Otvoreni Balkan“ važan za ekonomsku budućnost regiona

Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll
Foto: Predsedništvo Srbije/Dimitrije Goll

Otvarajući Samit lidera u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić poručio je da od uspeha ovog projekta zavisi koliko će zemlje članice ove inicijative uspeti da osiguraju svoju dobru ekonomsku budućnost, ali i da učvrste mir i stabilnost u regionu.

On je izrazio nadu da će ova inicijativa doprinositi daljem ekonomskom jačanju i povezivanju, ali i pružiti mogućnost da svi govorimo jednim glasom i kada se radi o ključnim pitanjima od interesa za sve zemlje regiona.

Kako je ukazao na to da je uspostavljanje zelenog koridora za prevoz namirnica na graničnim prelazima doveo do rasta trgovine u ovom sektoru za 17 odsto, a otvaranje namenskih voznih traka skratilo je dosadašnje višečasovno čekanje na 10 do 15 minuta, što nemerljivo olakšava poslovanje kompanijama.

Prema njegovim rečima, Sporazum o mehanizmima za obezbeđivanje nesmetanog snabdevanja osnovnim životnim namirnicama unutar „Otvorenog Balkana“ predviđa da kada neka od tri zemlje donese odluku o zabrani neke namirnice, to se neće odnositi na ostale članice te inicijative.

On je naglasio i da je osnivanje zajedničke radne grupe za saradnju u energetskoj krizi i na strateškim projektima veoma važno, posebno pred dolazeću zimu.

Predsednik je izrazio zadovoljstvo time što su tri zemlje organizovale Međunarodni sajam vina, kojim su pokazale da jednu tako važnu manifestaciju mogu da sprovedu na svetskom nivou, dovodeći najveći deo svojih vinskih kuća, ali i najpoznatije svetske vinarije, promovišući glavne gradove i naše zemlje.

Premijer Albanije Edi Rama najavio je da će lideri zemalja članica „Otvorenog Balkana“ ozbiljno razmisliti o tome da pozovu u ovu regionalnu inicijativu i druge zemlje važne za naš region, kao što su Grčka, Italija, Turska i Mađarska.

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski ocenio je da su pomenutom inicijativom Severna Makedonija, Albanija i Srbija napravile ključni korak u ključno vreme.

Okupili smo se kako bismo promovisali regionalnu saradnju na putu ka Evropskoj uniji. Zajedno smo se posvetili tome da olakšamo slobodno kretanje ljudi, robe, usluga. Izgradili smo komšijske odnose i poverenje između prijateljskih zemalja, podvukao je on.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Posle 43 godine ukrštanja stvorena nova kineska rasa goveda – Huaxi

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Azabache)
Foto-ilustracija: Pixabay (BorgMattisson)

Novu rasu goveda stvorili su kineski naučnici, a rezultati su nadmašili očekivanja. Farmer je izvestio da je 9. avgusta ove godine Institut za nauku o životinjama Kineske akademije poljoprivrednih nauka (IAS CAAS) objavio uspešan završetak uzgoja i selekcije za stvaranje kineske rase goveda pod nazivom „Huaxi niu“ ili Huaxi goveda.

Ona je već upisana u kineske genetske resurse 1. decembra 2021. godine. Genetska, oplemenjivačka i selekcijska istraživanja o razvoju ove rase su počela 1978; dakle trajala su 43 godine.

Karakterističan izgled

Huaxi goveda su nastala ukrštanjem muškog genetskog materijala simentalske i sanhe rase, ženske simentalske i šaroleske rase i mongolskog goveda iz regije Vulagai (Autonomna regija Unutrašnje Mongolije, op.a.).

Njihovim mešanjem stvoreno je novo govedo koje ima karakterističan izgled. Boja je smeđe-crvena ili žuta, sa malo belih polja. Glava je bela sa crveno-žutim oreolom oko očiju. Noge, kopita, rep i trbuh su potpuno ili delimično beli. Bikovi su mišićavi, a krave imaju dobro razvijeno vime, blage su naravi i dobro se odnose prema potomstvu.

Dobri proizvodni parametri

Odlikuje ih brz porast, dobar randman klanja, visoka otpornost na stres i dobre reproduktivne performanse. Odrasli bikovi imaju težinu od 936 kilograma, dok su krave nešto lakše, oko 575 kilograma.

Težina životinja za klanje starosti 20 do 24 meseca je 690 kilograma. Težina trupa je 430 kg, a indeks sadržaja mesa je 54 odsto. Prosečan dnevni prirast goveda, starosti 12-18 meseci, iznosi 1,36 kilograma po danu, dok je najveći dnevni 1,86 kg po danu.

Otporna i prilagodljiva goveda

Naučnici su uspeli da stvore goveda otporna i prilagodljiva na različite klimatske prilike u Kini, navodi se. Mogu da se uzgajaju u stepama, ravnicama, ali i na blagim planinskim padinama. Plan je da se do 2025. isporuči oko 400 bikova godišnje, a da će se broj onih za osemenjivanje do 2027. povećati na 500 godišnje.

Izvor: Agro klub

„Otvoreni Balkan“ je prilika da sve države budu energetski bezbednije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Inicijativna „Otvoreni Balkan“ predstavlja mogućnost da Srbija, Albanija i Severna Makedonija zajedno realizuju projekte u oblasti energetike, pre svega kada je reč o novim kapacitetima i jačanju energetske bezbednosti, izjavila je ministarka Zorana Mihajlović.

„“Otvoreni Balkan“ je odlična prilika i za povezivanje i saradnju, za protok ljudi, robe i kapitala, kao i za zajedničke projekte. Dolaze predsednici vlada Albanije i Severne Makedonije, biće potpisano i nekoliko sporazuma. Imamo i zajedničku energetsku kriznu grupu o kojoj smo pričali nedavno u Tirani’’, rekla je ministarka.

Istakla je da Srbija sa Severnom Makedonijom ima nekoliko projekata koji su u planu. Jedan od njih je gasovod koji će koštati oko 20 miliona evra, sa kapacitetom od 1,4 milijarde kubnih metara gasa. Biće razgovara o mogućnostima da zajedno sa Severnom Makedonijom, naša zemlja gradi i zajedničku solarnu elektranu.

Kada je reč o saradnji sa Albanijom i izgradnji novog LNG terminala, ministarka je rekla da razgovaraju o mogućnostima da i Srbija bude deo tog projekta. Terminal bi trebalo da bude operativan za dve godine i imaće kapacitet od pet milijardi kubnih metara gasa. Ministarka je istakla da bi bilo veoma značajno da Srbija ima tu mogućnost snabdevanja.

„Ono što je važno za sve tri države i o čemu smo takođe razgovarali jeste i zajedničko balansiranje električnom energijom, s obzirom na to da svi imamo kapacitete koji koriste OIE i u planu je njihovo povećanje“, rekla je ministarka.

Energetski portal