Home Blog Page 253

Beogradski sajam obeležio 85 godina postojanja

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Sa statusom najveće sajamske institucije u regionu i jedne od najdugovečnijih u svetskim razmerama, Beogradski sajam je obeležio izuzetan jubilej – 85. godina postojanja i otvaranja kapija njegove prve sajamske manifestacije.

Prvi beogradski sajam svečano je otvoren i održan od 11. do 23. septembra 1937. godine na današnjem Starom sajmištu. Na tom prvom sajmu, u 26 paviljona smestila su se 883 izlagača, od kojih 99 iz 17 država sa tri kontinenta. Sajamske hale obišlo je oko 300.000 posetilaca iz zemlje i oko 10.000 iz inostranstva.

Već prva sajamska manifestacija na više nivoa je predstavljala fenomen u evropskim okvirima, a Beogradski sajam je počeo da trasira ne samo trgovačke nego i međudržavne veze na sve četiri strane sveta.

Od tada do danas, Beogradski sajam je promenio lokaciju, širio infrastrukturu, unapređivao usluge i pomerao standarde, bio jedan od predvodnika u kreiranju i realizaciji privrednog života i tržišnog ambijenta zemlje, bio i ostao ključna spona srpske privrede sa svetom.

Za to vreme oko Beogradskog sajma se promenilo čak sedam država i političkih sistema, dajući mu pomalo oreol čuvara svih moći, vrlina i uspeha ovog podneblja.

Pored osnovne, privredne delatnosti, Sajam je ponosno davao doprinos i u sportu, kulturi, nauci i obrazovanju, ugošćavao velike ljude zahvaljujući kojima je i opstajao i male ljude koje je tako povezivao sa svetom, postajući i sam mesto koje je video ceo svet.

Od početka te prve sajamske manifestacije 11. septembra 1937. pa do danas Sajam je prigrlio oko 520 hiljada izlagača iz čak 180 država, ugostio gotovo 65 miliona posetilaca, organizovao više od 3400 sajamskih manifestacija različitih profila i formata, koji su u proseku privlačili po dvadesetak hiljada ljudi.

,,Već devetu deceniju zaposleni, saradnici, partneri i svi drugi koji su sa Beogradskim sajmom ostvarivali poslovne uspehe i prijateljske odnose, i dalje, svakim novim danom, spremno ulaze u nove i veće poduhvate, osnaženi znanjem i iskustvom, s namerom da i svaki sledeći rođendan dočekaju kao uspešna i još uspešnija kompanija, ukazujući dobrodošlicu starim i novim izlagačima i posetiocima“, rekla je direktorka Beogradskog sajma, upućujući čestitku i ovoj kompaniji  i celokupnoj privredi Srbije.

Ovogodišnji jubilej koincidira sa posetom Beogradu delegacije Međunarodnog biroa za izložbe u Parizu (BIE), koja obilazi gradove kandidovane nedavno u Parizu za domaćina izložbe Expo 2027. kako bi mogla da donese odluku kojem će gradu dodeliti tu čast.

Izvor: Beogradski sajam

 

Nova gasna kotlarnica za bolji kvalitet vazduha u Guči

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Guči je, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, izgrađena nova gasna kotlarnica čime je ugalj u toplani zamenjen ekološki prihvatljivijin energentom, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je kotlarnicu sa predsednikom opštine Lučani Milivojem Dolovićem i tom prilikom istakla da je ovaj projekat od velikog značaja za opštinu jer će u velikoj meri doprineti smanjenju aerozagađenja u centru Guče.

“Danas smo se u opštini Lučani uverili da je projekat realizovan i da je stara kotlarnica zamenjena. Želim da zahvalim opštinskom rukovodstvu što su bili odgovorni pre svega prema svojim građanima i što su kandidovali ovaj projekat na javnom konkursu ministarstva. Očekujem da će nova kotlarnica početi sa radom u predstojećoj grejnoj sezoni, a grejaće 180 stanova iz okolnih zgrada i nekoliko poslovnih prostora. U centru Guče neće više biti pretovara ni sagorevanja uglja, a pepeo i crni dim koji su smetali građanima postaju prošlost. To će sveukupno doprineti da građani koji ovde žive imaju osetno bolji kvalitet vazduha. Nastavićemo da se trudimo i da realizujemo projekte, kako bi u svakoj opštini u Srbiji unapredili ekološku sliku, a time i kvalitet života građana”, rekla je Vujović.

Ona je dodala a da je opština Lučani i jedna od 17 lokalnih samouprava u Srbiji u kojoj se uvodi separacija otpada u domaćinstvima.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

“U okviru projekta, koji sprovodimo u saradnji sa evropskim partnerima, za Lučane smo obezbedili 1.350 kanti i 85 kontejnera za reciklažni otpad, kao i vozilo za transport primarno separisanog otpada. Oprema je već dopremljena, a u planu je u narednom periodu podela kanti domaćinstvima i edukacija građana kako da pravilno selektuju otpad. Cilj je da povećamo stopu reciklaže otpada u četiri regiona u Srbiji koji su obuhvaćeni ovim projektom, ali i da smanjimo količine otpada koji završavaju na deponijama”, napomenula je ministarka.

Govoreći o unapređenju sistema upravljanja otpadom, Vujović je najavila da će Duboko – Užice gde se, između ostalog, odlaže otpad i iz opštine Lučani, biti jedan od najsavremenijih regionalnih centara za upravljanje otpadom u Srbiji.

Država je, kako je podsetila, obezbedila sredstva za opremu i izgradnju potrebne infrastrukture kako bi se otpad iz svih devet lokalnih samouprava koje gravitiraju ka ovom regionalnom centru zbrinjavao i tretirao po najvišim standardim.

Energetski portal

Putujte bez griže savesti uz KLM

Foto: KLM
Foto: KLM

Putovanjima se uvek radujemo, bilo da su poslovna ili turistička, ali će u trenucima opuštanja ili zagrevanja za važan sastanak malo ko razmišljati o ugljeničnom otisku svog prevoznog sredstva.

Ponesena svakodnevnim obavezama i sama često zaboravim koliko vozila na fosilna goriva zagađuju okolinu, sve dok mi crni dim automobila ispred mog ne upadne u oči. Ipak, kako boravak na nekoj lepoj destinaciji može da učini da stres i umor nestanu, ali ne i klimatske promene, savest nam nalaže da spojimo lepo i korisno – putovanja i ekologiju.

Pronalazak ekološke alternative konvencionalnim vozilima nije uvek lak zadatak. Za kratke destinacije tu je voz, ali ukoliko biste da posetite Pariz ili Amsterdam, putovanje šinama, koje može da potraje i nekoliko dana, nije naročito primamljiva opcija.

I šta ćemo sad? Živimo brzo i u konstantnom smo pokretu, te smo primorani da koristimo avio-prevoz kao jedan od najbržih i najbezbednijih vidova transporta. Ipak i tu postoji razlika kojom avio-kompanijom putujete jer, dok neke ne odstupaju od tradicionalnih goriva, druge se mogu pohvaliti visokim indeksom održivog razvoja. Jedna od takvih je grupa Air France – KLM koja neumorno radi na smanjenju emisije ugljen-dioksida. Iako čine grupaciju, svaka od ovih kompanija ima svoje programe koje su pokrenule kako bi čuvale životnu sredinu i smanjile svoj ekološki otisak. KLM, kao najstarija kompanija na svetu koja i dalje leti pod svojim prvobitnim imenom, pokrenula je programe koji se tiču zaštite životne sredine.

U okviru „Fly Responisbly” (putuj odgovorno) inicijative kojim smanjuju, zamenjuju ili kompenzuju uticaj na životnu sredinu, nalaze se program „CO2ZERO” (naturalizacija karbonskog otiska i zagađenja izazvanog KLM letovima) i „SAF Programme” (SAF – Sustainable Aviation Fuel) koji podrazumeva rad na razvoju održivog avio-goriva i njegovo korišćenje u avijaciji, što ih izdvaja od ostalih kompanija iz ove industrije. Leteti sa KLM-om više nije užitak isključivo zbog udobnosti, pouzdanosti i brzine, već i zbog saznanja da sam, putujući sa ovom avio-kompanijom, dala svoj doprinos zaštiti životne sredine koji, iako ne sme da ostane jedini, nipošto nije zanemarljiv. Moje nedavno putovanje za Amsterdam samo je potvrdilo ovu tezu.

Ekologija na visokom nivou

Posmatrajući more oblaka dok sam iz Beograda letela ka Amsterdamu, prisetila sam se kako je nekada izgledalo putovati sa svim renomiranim avio-prevoznicima koji su danas postali skoro pa nisko-budžetni, ali ne i KLM. Zato me i ne čudi što su upravo oni dobitnici APEX nagrade u decembru prošle godine, kao avio-kompanija sa najboljom uslugom na svetu prema ocenama putnika. Pored zaštite zdravlja, ocenjivani su i usluga, komfor, posluženje na letu, kao i profesionalnost zaposlenih tokom leta. I sve je baš tako, na visokom nivou, kako je nekada bilo uobičajeno. Čak će i oni, kojima je zaštita životne sredine „zadnja rupa na svirali”, nesumnjivo uživati u vrhunskoj usluzi u avionu, besplatnom internetu isključivo za slanje poruka putem Viber i WhatsApp aplikacija, kao i hrani i piću koji su uračunati u cenu karte.

Ako niste od onih koji dremaju u avionu, besplatan internet će vam omogućiti da vreme brzo proleti u dopisivanju sa dragim ljudima, a za osobu koja vas nestrpljivo čeka vaš pristup internetu će takođe biti značajan, jer i joj skraćujete dosadno vreme provedeno na aerodromu. Na sve to, KLM vam u svakom momentu nudi važne informacije, pa tako možete da vidite na kojoj visini i kojom brzinom letite i kakvo vas vreme očekuje na krajnjoj destinaciji.

Bilo mi je interesantno da pratim sve ove podatke koji su za mene bili naročito korisni budući da me je u gradu lala dočekala kiša, ali i zbog činjenice da na letovima drugih avio-kompanija nisam imala tu priliku. Oduševljena samim letom i uslugom, počela sam da razmenjujem utiske sa ljudima koji često lete i istražujem na koje još načine, osim gore pomenutih programa koji su zaista važni, ova kompanija doprinosi zaštiti prirode. Ostala sam u potpunosti zatečena te sam odlučila da svoje utiske prenesem na papir.

Avio-prevoznik koji vas podstiče da ne letite

Na samom početku teksta sam pomenula da se železnica nameće kao prevozno sredstvo sa najmanjim uticajem na prirodu, a to zna i KLM. Stavljajući savest i brigu za okolinu ispred profita, KLM radi jednu nezamislivu stvar za avio-prevoznika – podstiče putnike da ne lete, već da kratkolinijske letove zamene železnicom. U saradnji sa holandskom vladom, KLM podržava dugoročni plan da se letovi na udaljenosti do 700  kilometara zamene brzim međunarodnim vozovima, kao što su destinacije do Brisela, Pariza, Londona, Frankfurta, Dizeldorfa i Berlina. Na sreću, ovo nije neki film o superherojima, već primer odgovornog i održivog poslovanja koji nam garantuje komfor i stil života na kakav smo navikli uz poštovanje svih ekoloških standarda. Prema izveštaju kompanije Dow Jones za 2019. godinu, Air France – KLM grupa je avio-kompanija sa najvišim indeksom održivog razvoja i lider održivog poslovanja u avio-industriji. Sve što su učinili na polju održivosti prevazilazi kapacitet ovog teksta, te ću spomenuti samo one najvažnije koji su učinili da više nemam dilemu kojom kompanijom ću leteti.

Foto: KLM

Naime, grupa je u 2019. godini smanjila emisiju ugljen-dioksida za 31 odsto po putniku po kilometru u poređenju sa 2005. godinom, dok je neizbežan ugljenični otisak značajno kompenzovan. Letove sa Air France – KLM grupom sada prati 31 odsto manje otpada koji se ne reciklira i 43 odsto manje zagađenje. Naravno, sve to uz korišćenje bio-goriva. Planetu zemlju okružuje jedan okean čistog vazduha (kiseonika), a svaki mlazni avion prilikom preletanja okeana potroši do 120 tona atmosferskog kiseonika, što bi bilo oko 0,004 odsto od ukupne količine tog vazduha koja pripada po glavi stanovnika planete. Ako vam je ova računica komplikovana, možemo i ovako: avio-industrija je trenutno odgovorna za dva do tri odsto ukupne emisije CO2 . I to zato što koristi fosilna goriva.

Upravo zato je primarni cilj kompanije KLM usmeren na održivu budućnost avio-industrije i smanjenje emisije CO2 za 50 odsto do 2030. u odnosu na 2005. godinu. Iako papir trpi sve, ostavila sam još neke interesantne inicijative za neki naredni broj, a nadam se da je ovaj mali deo bio dovoljan za vas da sledeći put kada budete birali kojim ćete letom ići, ipak razmislite i odlučite se za Air France – KLM jer ste tako sigurni da i sami doprinosite smanjenju zagađenja naše planete!

Priredila: Nevena Đukić

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Revolucija u automobilskoj industriji: delovi napravljeni od recikliranih ribarskih mreža

Foto: BMW Group
Foto: BMW Group

Po prvi put u automobilskoj industriji, modeli NEUE KLASSE koji će biti lansirani od 2025. godine pa nadalje, imaće ukrasne delove napravljene od plastike čija sirovina sadrži oko 30 odsto recikliranih ribarskih mreža i užadi. Ova sirovina se proaktivno nabavlja u lukama širom sveta kako bi se osiguralo da ne bude bačena u more.

U ekskluzivnom procesu reciklaže, otpadni materijal pomorske industrije se koristi za proizvodnju ukrasnih delova pogodnih za spoljašnjost i unutrašnjost budućih vozila.

Rezultirajuće komponente imaju približno 25 odsto manji ugljenični otisak u odnosu na one koje su napravljene od konvencionalno proizvedene plastike.

Očuvanje resursa, smanjenje ugljičnog otiska, izbegavanje zagađenja okeana

BMW Grupa različitim pristupima radi na korišćenju plastičnog otpada iz pomorske industrije kao sirovine za komponente vozila, u cilju očuvanja vrednih resursa i smanjenja emisije CO2. Ovaj oblik reciklaže omogućava da se smanji potreba za primarnom plastikom na bazi nafte i da se u isto vreme suprotstavi zagađenju okeana.

Reciklirani najlonski otpad čini osnovu za sintetičko predivo od kojeg se prave patosnice u BMW iKs i novom BMW Ks1, na primer. Ovaj materijal, poznat kao ECONIL, napravljen je od odbačenih ribarskih mreža, istrošenih podnih obloga i ostataka otpada od proizvodnje plastike.

Samo u BMV Grupi: Pomorski plastični otpad koji se koristi za proizvodnju vidljivih ukrasnih delova

Foto: BMW Group

U novoj inicijativi razvijenoj u saradnji sa danskom kompanijom PLASTIKS, BMW Grupa ide korak dalje u reciklaži morskog plastičnog otpada. Nakon razdvajanja, ribarske mreže i užad prolaze kroz inovativni proces koji proizvodi plastične granule. Dok se reciklirana pomorska plastika do sada koristila samo u automobilskoj industriji u obliku vlakana za nove komponente vozila, ovaj reciklirani materijal je sada po prvi put pogodan i za proces brizganja. Sirovina za ovako proizvedene komponente može da se sastoji od oko 30 odsto pomorskog plastičnog otpada.

Ovo stvara dodatne mogućnosti primene za recikliranu plastiku. Komponente proizvedene postupkom brizganja su ukrasni delovi koji će se koristiti u nevidljivim i vidljivim delovima eksterijera i unutrašnjosti modela NEUE KLASSE od 2025. Generalno, BMW Grupa je sebi postavila cilj povećanja proporcija sekundarnih materijala u termoplastici koja se koristi u novim vozilima, sa trenutno oko 20 odsto na prosečno 40 odsto do 2030. godine.

Izvor: BMW Group

Konferencija “OIE SRBIJA 2022” 15. septembra u Beogradu

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Konferenciju „OIE SRBIJA 2022“ organizuje Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i organizacije WindEurope. Konferenciju otvaraju potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike prof.dr Zorana Mihajlović i direktor Evropske banke za obnovu razvoj za Zapadni Balkan Matteo Colangeli.

Konferencija počinje u 9 časova svečanim otvaranjem, posle čega su predviđene izjave za medije. Radni deo konferencije počinje u 10 časova i sastojaće se iz pet tematskih panel diskusija:

– Uticaj bezbednosne i ekonomske krize na razvoj OIE projekata (regionalni pogledi);

– Tržišni izazovi, regulatorne prepreke i investicioni ambijent kao ključni elementi za realizaciju vetroparkova i drugih OIE projekata (reč investitora i proizvođača opreme);

– Finansiranje OIE projekata iz ugla vodećih banaka i bankara;

– Razvoj, izgradnja i operativni rad OIE projekata iz ugla eksperata za zaštitu životne sredine;

– Integracije OIE u tržište električne energije (godinu dana kasnije, najveći elektroenergetski eksperti sumiraju svoje projekcije sa prethodne konferencije i daju nova predviđanja).

Među panelistima i moderatorima konferencije „OIE SRBIJA 2022“ nalaze se čelnici EBRD, Wind Europe, Sekretarijata Energetske zajednice, predstavnici najvažnijih državnih institucija, banaka i najvećih svetskih kompanija.

Sponzori konferencije su Masdar Taaleri Generation, Enlight, Elnos Group, New Energy Solutions, BDK Advokati, Elicio, Erste Bank, Elektrozapad, Propulzija, UniCredit Bank Srbija, Wind Park Plandište, posrednik u osiguranju ACB, dok su medijski partneri Energetski portal, eKapija, Nedeljnik i Diplomacy and Commerce.

Kompanija Strauss Adriatic koja za proizvodnju koristi zelenu energiju iz biomase kafene plevice, kao i sopstvene solarne elektrane, služiće čitavog dana Beanz kafu.

Izvor: OIE Srbija

Kako uštedeti 20 odsto na računu za struju – koje uređaje i kada da isključujemo

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Od oktobra domaćinstva mogu da računaju na umanjenje računa ako budu štedela struju. Oni koji smanje potrošnju od 5 do 30 odsto, u poređenju s istim mesecom prošle godine, dobiće popust na računu od 10 pa čak i do 40 procenata.

Državni sekretar u Ministarstvu energetike Zoran Lakićević navodi za RTS da od toga kako se i kada koriste bojler, šporet, frižeder, mašine za pranje veša i suđa, da li koristimo stare ili nove, LED sijalice, zavisi i procenat uštede koji ćemo ostvariti.

Zoran Lakićević je, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, rekao da možemo da uštedimo 20 odsto bez ikakvih ulaganja, raconalnim korišćenjem bojlera, električnog šporeta, mašine za pranje veša i frižidera.

Lakićević je objasnio da uštedu od pet odsto na računu možemo da postignemo racionalnim korišćenjem bojlera – podešavanjem odgovarajuće temperature na grejaču, tuširanjem umesto kupanjem ali i kraćim tuširanjem.

Ukazuje da dodatnih pet odsto možemo uštedeti tako što ćemo električni šporet koristiti racionalnije.

,,Električni šporet nam donosi pet odsto uštede. Na njemu treba voditi računa kako kuvate – da li stavljate veliku šerpu na malu ringlu ili obrnuto“, ukazuje Lakićević.

To je ušteda od 10 odsto, ali ako hoćemo uštedu od 20 odsto, ukazuje Lakićević, onda podešavamo temperaturu frižidera na maksimalno četiri stepena, na zamrzivaču – 18 stepeni.

,,I to nam donosi još pet odsto uštede“, ukazuje Lakićević.

Uštedu od dodatnih pet odsto na računu možemo postići ako obratimo pažnju kako koristimo mašinu za pranje veša.

,,Da koristimo programe koji su ekonomičniji, da bubanj uvek bude pun veša, da ga ne sušimo u mašini već na sobnoj temperaturi, i sve to zajedno nam donosi 20 odsto uštede“, navodi Lakićević.

Ukazuje da oko 42 odsto celokupne potrošnje energije u Srbiji ide na domaćinstva.

,,Tako da je primena ovih mera u domaćinstvima veoma važna, možemo mnogo da uštedimo na nivou države, a i sama domaćinstva mogu da uštede u svojim budžetima“, ocenjuje Lakićević.

Ako želimo da idemo na 30 odsto uštede, dodaje gost Jutarnjeg dnevnika, rešenje je u zameni starih sijalica LED sijalicama.

,,LED sijalice deset puta manje troše energiju nego obične sijalica, deset puta duže traju i daju veliku uštedu“, ukazuje Lakićević.

Ukazuje da uređaji i aparati novije generacije, klase „A“, donose velike uštede.

,,Zamenom starijih uređaja novijom generacijom koji su energetski efikasni možete uštedeti i do 50 odsto u domaćinstvu, ali to zahteva određena ulaganja: morate da kupite nov frižider, šporet i onda imate veće uštede“, ukazuje Lakićević.

Izvor: RTS

Zahvaljujući solarnoj energiji EU je ovog leta uštedela 29 milijardi evra

Photo-illustration: Pexels (Kelly)
Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)

Evropa se trenutno suočava sa energetskom krizom ogromnih razmera: zbog smanjenih zaliha fosilnih goriva cene struje beleže ozbiljan porast, a suša je širom kontinenta ograničila proizvodnju električne energije u hidrocentralama. Povrh toga, u Francuskoj je čak 32 nuklearne elektrane privremeno zatvoreno što je više od polovine. U ovako teškim uslovima delimično olakšanje pružila je solarna energija, prenosi Klima101.

Zahvaljujući solarnim elektranama zemlje Evropske unije su od maja do avgusta izbegle uvoz 20 milijardi kubnih metara gasa, procenjuje nezavisni istraživački centar Ember. Tako su, po trenutnim cenama ovog energenta, uštedele 29 milijardi evra. Od toga su novi kapaciteti, priključeni na elektromrežu od 2021. godine, smanjili troškove za uvoz gasa za 6 milijardi evra.

Naime, ovog leta su solarne elektrane generisale rekordne količine električne energije. Sa 99,4 TWh, koliko su proizvele u protekla četiri meseca, dostigle su udeo od 12 odsto u proizvodnji struje u Evropskoj uniji. To je skok sa prošlogodišnjih 77,7 TWh i 9 odsto u istom vremenskom intervalu.

„Solarna energija donosi preko potrebno olakšanje Evropi koja je poljuljana gasnom krizom. Ulaganje u solarne kapacitete se isplatilo. Svaki teravat-čas solarne električne energije pomogao je da se smanji potrošnja gasa i uštedeo milijarde evropskim građanima”, kazao je analitičar iz Embera, Pavel Čižak.

Inače, solar je na nivou EU, u periodu iza nas, izjednačio udeo u energetskom miksu sa vetrom (12 odsto), približio se uglju (16 odsto) i prestigao hidro (11 odsto).

Kada je reč o pojedinačnim državama, stanje je najosunčanije u Holandiji, Nemačkoj i Španiji sa udelom solarnih elektrana u proizvodnji od 23 odsto, 19 odsto i 17 odsto. Solar je rekordne procente ostvario u 18 od 27 članica Evropske unije.

Skok u generisanju solarne električne energije rezultat je ubrzane energetske tranzicije EU i pokazatelj je da se akumulacija kapaciteta isplati – zajednica je bila konzistentna sa uvećanjem solarnih elektrana od 15 odsto u poređenju sa godinom ranije. Po statistici iz 2021, Evropska unija raspolaže solarnim elektranama snage 162 GW, što je za skoro 60 GW više nego 2018.

Leto 2022. jasno ukazuje na važnost solarne energije u Evropi. Uprkos tome što su poslednje vesti pozitivne, Ember naglašava da EU u ovoj deceniji treba da napravi još veći napredak kroz smanjenje barijera na polju ishodovanja dozvola, povećanje investicija i ubrzanje projekata.

Izvor: Klima 101

Kada je trka više od trčanja

Foto: Raša Aleksić, SportIT
Foto: Raša Aleksić SportIT

Najveći tim bilding događaj u našoj zemlji Schneider Electric Serbia Business Run biće održan u četvrtak 29. septembra na Adi Ciganliji. 

O trci i misiji samog događaja i šta nas očekuje na Adi Ciganliji razgovarali smo sa Tijanom Popadić, direktorkom organizacije SportIT.

Mogu li sportski događaji da se uključe u ekološku borbu?

Tijana Popadić: Po prvi put u našoj zemlji imamo priliku da osetimo jednu vrstu kulturne tenzije, građani osećaju ekološki pritisak napretka i zahtevaju sve odgovornija i inovativnija rešenja od ljudi koji vode kompanije i biznise.

Schneider Electric Serbia Business Run serija poslovnih trka nastala je sa idejom da promoviše zdrave stilove života. Srce ovog događaja čini trka od pet kilometara u kojoj se zaposleni takmiče za najbrži tim, najbržu koleginicu i kolegu, najfit kompaniju.

Međutim na osnovu velike potrebe da doprinesu očuvanju životne sredine organizatori su svoju misiju usmerili ka tome da serija za pet godina postane najveći sportski događaj u regionu koji je potpuno održiv. Ovaj ambiciozni cilj biće postignut korišćenjem inovativnih tehnoloških rešenja poput solarnih panela i reciklažnog sistema. Takođe, trka je po prvi put uvela koncept “CO2 offset” tako što će pretpostavljenu količinu utrošenog CO2 na trkama nadoknaditi sađenjem adekvatne količine zimzelenih stabala. Ova kampanja realizuje se u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac sa dugoročnim ciljem da društveno najodgovornije kompanije kroz svoje donacije doprinesu da se do kraja 2025. godine zasadi 100.000 stabala.

Foto: Raša Aleksić, SportIT

Tijana Popadić: Kroz primer serije trka Schneider Electric Serbia Business Run, želeli smo da pokažemo kako događaj može da bude platforma za održivost. U praksi, ekološka rešenja nisu uvek nemoguća, često je dovoljno malo napora sa jedne strane uz jednostavno uverenje: ljudi žele da urade pravu stvar.

Kako sportski događaji mogu da se uključe u ekološku borbu i na taj način postanu platforme  za održivost?

Tijana Popadić: Rešenje je – biranjem partnera. Serbia Business Run postoji od 2016. godine i ako pitate učesnike – to je najbolja žurka za zaposlene. Kompanije prijavljuju kolege, koji trče pet km u četiri grada Srbije – Subotici, Nišu, Novom Sadu i Beogradu, a posle toga ostaju na večeri i žurci na otvorenom. Ono što ostane iza događaja jeste velika količina materijala za reciklažu, kao i ceo ekosistem dobavljača koji imaju svoje izazove sa otpadom, povratom, viškovima. Povezivanje sa kompanijom Schneider Electric, došlo je organski, oni su dugogodišnji učesici, svetski lideri u održivosti i zeleno je njihova boja. Naslovno sponzorstvo omogućilo je da se događaj pozicionira kao najveći održivi masovni sportski događaj. Sa idejom da do 2025. trka i postane održiva.

Šta to u praksi znači?

Tijana Popadić: Širenje ideje #ozelenibiznis razvijaće se kroz ekosistem trke, u prvoj godini kroz rešenja koja se tiču samog događaja, u drugoj kroz rad sa sponzorima da se proces proširi i na njih, u trećoj na dobavljače i u četvrtoj godini na sve učesnike. Inovacija u 2022. koju smo promovisali na prve dve trke u Novom Sadu i Suboticu su bili solarni paneli, i brojke ohrabruju: iskoristivost je bila 100 kilovat sati iz solarnih panela, a reciklirano je 41 kg PET ambalaže odnosno devet kilograma limenki.

Foto: Raša Aleksić SportIT

Svim učesnicima na raspolaganju je bio i solarni internet i punjač. Nevidljivi a moćni ekološki mehanizmi koji stoje iza trke su smanjenje materijala koje koristimo za promovisanje, prelazak na digitalne vodiče, i kupone gde je to moguće, kao i manji broj majici koje se štampaju. Majice se štampaju od recikliranog poliestera.

Paralelno sa trkom na pet kilometara, pokrenuta je i trka u kojoj svi pobeđuju. O kakvoj trci je reč?

Tijana Popadić: Tako je, ovo je trka u kojoj svi pobeđujemo – trka za pošumljavanje. Kroz direktne donacije kompanija, za sada je prikupljeno oko 1.000.000 dinara, od kojih će biti zasađeno preko 100 stabala, čime se događaj uključio u direktnu borbu za čistiji vazduh. Ovu inicijativu smo pokrenuli sa našim dugogodišnjim partnerom Fondacijom Ana i Vlade Divac i nazvali smo je “Trka za šume”.

Sponzor vaše trke sponzor je i velikog maratona u Parizu, kako ste se povezali?

Tijana Popadić: Kompanija Schneider Electric, naslovni sponzor Business Run-a je i sponzor jednog od najvećih svetskih maratona koji se svake godine održava u Parizu. Tim događajem već dugi niz godina inspiriše trkače širom sveta na uvažavanje i promociju održivosti, različitosti, inkluzije i pomaganje lokalnoj zajednici.

Upravo su ti trkači najbolji ambasadori svojih gradova. Kroz svoj program Green Runners Schneider Electric želi da tokom cele godine angažuje zajednice da se pridruže misiji motivisanja svih da maksimalno iskoriste svoju energiju i resurse u najbolje svrhe – pomoć lokalnim zajednicama, budućim generacijama i zelenim inovacijama. Naš cilj je da Schneider Electric Business Run bude manifestacija sa istim ciljem i sa istim rezultatima.

Tako pitanje održivosti pomeramo sa sistemskog, na lokalno, ka pitanju šta svaki biznis, događaj ili organizacija mogu da urade odmah ovde i sada kako bi doprineli ovoj temi. Odgovornost pomeramo sa pojedinca, gde je doprinos mali, ali važan ka većim sistemima i koristimo mrežu kompanija i biznisa kao platformu preko koje šaljemo važnu poruku: Ozeleni svoj biznis i tako postani biznis za primer!

Više o Serbia Business Run možete pronaći OVDE.  

Izvor: Beogradski trkački klub

Hrana 20 odsto skuplja nego prošlog leta

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrad Vosoughi)

Potrošačke cene u avgustu bile su 13,2 odsto veće nego u istom mesecu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Najviše su poskupeli hrana i bezalkoholna pića i oni su bili skuplji za čak 20,4 odsto u odnosu na prošli avgust.

U odnosu na jul ukupne cene su povećane za 1,2 odsto, a u odnosu na decembar veće su za 9,8 odsto.

U poređenju sa avgustom prošle godine sve grupe proizvoda i usluga lične potrošnje su porasle.

Kada su u pitanju cene hrane i pića, u odnosu na prošlu godinu najviše su poskupeli kafa, čaj i kakao (25,7 odsto), hleb i žitarice (24,1 odsto), riba (23,9 odsto) i meso (23,7 odsto).

U poređenju sa julom ove godine, u avgustu su najviše poskupeli stanovanje, voda, struja, gas i ostala goriva (3,9 odsto).

Prema poslednjim prognozamaNarodne banke Srbije (NBS) vrhunac inflacije očekuje se u septembru, kada bi ona trebalo da dostigne oko 14 odsto. Zatim se očekuje pad inflacije, naročito u drugoj polovini 2023. godine.

Izvor: Nova ekonomija

Momirović: Cilj jе da u sеptеmbru narеdnе godinе pustimo u saobraćaj autoput od Rumе do Šapca

Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе
građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

Nakon obilaska radova na pеtlji “Hrtkovci” u okviru izgradnjе auto-puta Ruma – Šabac i brzе saobraćajnicе Šabac – Loznica, ministar građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе Tomislav Momirović izjavio je da je ovo stratеški važan infrastrukturni projеkat u ovom dеlu Srbijе i  jеdan od dеsеt projеkata autoputеva i brzih saobraćajnica kojе se rеalizuju bеz prеkida.

„Naš cilj jе da slеdеćеg sеptеmbra otvorimo dеo autoputa koji ćе spojiti Rumu i Šabac, da otvorimo fantastičan most na Savi za svе Šapčanе ali i za svе ostalе građanе, i uprkos činjеnici da jе u Evropi rat, kada еnеrgеtska kriza razdirе cеo stari kontinеnt mi uspеvamo da očuvamo invеsticijе, radna mеsta i održimo nisku cеnu еnеrgеnata za našе građanе“, rеkao jе Momirović.

Sa ministrom  Momirovićеm u obilasku radova bili su i gradonačеlnik Šapca Alеksandar Pajić, kao i dirеktor „Koridora Srbijе“ Alеksandar Antić.

„Svi radovi i svе aktivnosti sе odvijaju po planovima i zacrtanom dinamikom zahvaljujući dobroj saradnji svih koji učеstvuju na izgradnji ovog projеkta, i trеnutno jе na čitavoj trasi autoputa i brzе saobraćajnicе Ruma – Šabac – Loznica upošljеno oko 460 radnika sa oko 350 jеdinica mеhanizacijе, dok sе najintеzivnijе aktivnosti izvodе na dеonici autoputa Ruma – Šabac “, kazao jе dirеktor Koridora Srbijе Alеksandar Antić.

Gradonačеlnik Šapca Alеksandar Pajić ovom prilikom jе istakao da ćе izgradnjom ovе modеrnе saobraćajnicе bićе ispunjеn višеdеcеnijski san građana Šapca da sе povеžu sa Bеogradom i Novim Sadom i budu čvorištе Zapadnе Srbijе kada jе rеč o putnoj infrastrukturi.

Ukupna dužina dеonicе jе oko 78 kilomеtara, od čеga jе autoput Ruma – Šabac dužinе 22,08 km, a dužina dеonicе Šabac – Loznica koja ćе biti izgrađеna u profilu brzе saobraćajnicе je oko 55 km.

Komеrcijalni ugovor o projеktovanju i izvođеnju radova na autoptu Ruma – Šabac i brzoj saobraćajnici Šabac – Loznica zaključеn jе sa azеrbеjdžanskom kompanijom „Azvirt“.  Ugovorеna cеna radova jе 467,5 miliona еvra.

Energetski portal

Kako je litijum posvađao SAD – Bajden obećava električna vozila, stručnjaci tvrde da nema dovoljno rude

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)
Foto-ilustracija: Pixabay

Dok političari obećavaju prelazak na električna vozila, praksa pokazuje da to neće ići tako lako. Predsednik SAD Džozef Bajden postavio je ambiciozni cilj da do 2030. godine 50 odsto prodatih vozila budu električni automobili. Ali, direktor američke kompanije Piedmont Lithium Kit Filips upozorava da to neće biti moguće jer SAD nema dovoljno litijuma.

Za bateriju prosečnog električnog automobila potrebno je 8-10 kilograma litijuma, a rastuća tražnja dovela je do rasta cena litijum karbonata koje su samo ove godine skoro udvostručene. Međunarodna agencija za energetiku predviđa da će tražnja za litijumom porasti 40 puta u naredne dve decenije, dok će većina materijala stići van SAD.

Bajdenova administracija je obezbedila milijarde dolara kako bi stimulisala vozače da se okrenu električnim vozilima, s tim što bi delovi morali doći iz Severne Amerike. Ali stručnjaci upozoravaju da to nije realno.

Na dozvole za rudnike se čeka i osam godina

Jedna od američkih kompanija koja se bavi iskopavanjem litijuma Piedmont Lithium planira otvaranje nove fabrike u Tenesiju koja će prerađivati 30 miliona tona litijuma godišnje. Kompanija planira još jednu fabriku u Severnoj Karolini koja će joj obezbediti da godišnje snabde milion električnih vozila litijumom.

,,Svet se promenio. Živimo u eri kada će svi želeti električni automobil. Automobilske kompanije ne mogu da ih naprave dovoljno brzo, traže litijum koji je potreban za baterije’’, kaže Filips.

On upozorava da spor proces dobijanja dozvola ometa otvaranje novih rudnika. U međuvremenu, Kina nastavlja da dominira industrijom, prerađujući više od pola ponude litijuma, dok Australija i Čile ostaju najveći proizvođači.

,,U Australiji projekti dobijaju dozvolu za manje od godinu dana. Kod nas je potrebno dve, četiri, pa i osam godina, što je problem posebno u poslu koji se tako brzo razvija’’, kaže Filips i dodaje da, kako stvari sada stoje, SAD neće dostići postavljene ciljeve ako se bude oslanjale samo na domaću proizvodnju.

Izvor: eKapija

Učešće privatnog sektora u klimatskom finansiranju – Smanjenje emisije GHG je potreba i obaveza

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto: Proglas

Uz podršku Zelenog klimatksog fonda, Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede orgnizovana je radionica u prostorijama UN, na kojoj je predstavljen unapređeni sistem ocenjivanja projekata za finasiranje sredstvima Zelenog klimatskog fonda (GCF). Radionica je ralizovana u okviru projekta ,,Jačanje kapaciteta u Srbiji za strateško angažovanje privatnog sektora za klimatsko finansiranje”.

Nacionalni menadžer projekta FAO Milan Popović, istakao je da je u pripremi neophodna infrastruktura u Srbiji kako bi sredstva ZKF-a postala direktno dostupna institucijama i organizacijama i da je to jedan od najvažnijih elemenata uspostvaljenja transparentnog sistema za ocenu predloga projekata.

,,U ovom trenutku radi se na reviziji Nacionalnog programa prioriteta saradnje i važno je identifikovati programe koji u mogu da uključe privatni sektor u borbu protiv štetnih efekata klimatskih promena koje predstavljaju poslovni rizik. Klimatski rizici će imati velike implikacije za većinu sektora naše privrede. Oni utiču na prihode, tokove gotovine i operativne troškove, vrednosti imovine i troškove finansiranja i na kraju na konkurentnost i profitabilnost firmi i finansijskih institucija. Fizički efekti klimatskog rizika imaju tendenciju da materijalno utiču na industrije sa fizičkom imovinom u područjima podložnim riziku poput nekretnina u priobalnim područjima ili oblastima podložnim šumskim požarima. Na spisku se nalaze i industrije u kojima su otpornost infrastrukture i kontinuitet poslovanja društvene potrebe poput pružanja zdravstvene zaštite, telekomunikacije, komunalne usluge, ali i industrije zavisne od prirodnog kapitala koje se oslanjaju na produktivno zemljište i dostupnost vode, kao što su poljoprivreda, meso, živina i mlečni proizvodi. Zato je imperativ da privatni sektor ulaže kako bi smanjio izloženost riziku, povećao otpornost i iskoristio potencijalne mogućnosti koje mogu proizaći iz smanjenja gasova staklene bašte i prilagođavanja klimatskim promenama” rekao je tokom izlaganja Popović.

On je takođe dodao da će ove investicije biti potrebne u svim sektorima srpske privrede kao što je poljoprivreda, ulaganje u obnovljive izvore energije da bi se smanjila emisija GHG i učinile ruralne zajednice energetski samodovoljnim. U teškoj industriji, privatni sektor može da napravi ključna ulaganja u energetski efikasnu opremu, definisan proizvodni proces i kontrolu otpadnih voda, ali i da učestvuje u javno-privatnom partnerstvu za smanjenje emisije iz upravljanja čvrstim komunalnim otpadom i ruralnim puteva otpornih na klimu.

,,Borba protiv štetnog uticaja klimatskih promena je izuzetno važna tema i predstavlja jedan od pet stubova Okvira razvojnog partnerstva za Srbiju oko koga su se okupile sve UN agencije. Srbija se potpisivanjem sporazuma iz Pariza kroz Nacionalno utvrđene doprinose (NDC) obavezala na smanjenje emisija GHG za 33 odsto do 2030. u odnosu na 1990. godinu. Takođe, potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB) Srbija se obavezala da će postići karbonsku neutralnost do 2050. Da bi ispunili naše međunarodne obaveze neophodno je efikasno korišćenje svih raspoloživih finansijskih resursa. Od posebnog značaja je mogućnost pristupa sredstvima Zelenog klimatskog fonda, ali na nama je da pripremimo kvalitetne projekte koji ispunjavaju sve kriterijume koje Zeleni klimatski fond postavlja”, pojasnio je Aleksandar Mentov Nacionalni Programski Koordinator FAO u Srbiji.

Šta je Zeleni klimatski fond

Zeleni klimatski fond (GCF) je globalni klimatski fond osnovan pod Okvirnom konvencijom UN o promeni klime („Konvencija“). Osnovan je kako bi pomagao zemljama u razvoju, među kojima je i Republika Srbija, da odgovore izazovima promene klime i da ostvare ciljeve zacrtane u okviru svojih Nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC). Reč je o utvrđenim obavezama smanjenja emisija gasova sa efektom staklene baštei ciljevima prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, a kao integralni deo obaveza prema Sporazumu iz Pariza Okvirne konvencije UN o promeni klime.

Foto: Proglas

GCF finansira projekte koji doprinose paradigmi prelaza na nisko-ugljenični razvoj i razvoj otporan na klimatske promene, odnosno koji dovodi do uspostavljanja puta sistemskog i suštinskog smanjenja emisija GHG i povećanja otpornosti na promene klime. On nije razvojni fond i ne finansira tzv. ,,prljave“ tehnologije poput korišćenja fosilnih goriva ili termoelektrane, čak i ako vode smanjenju emisija GHG. Vrednost projekata koje finansira GCF može biti i više od 250 miliona dolara.

Saradnja sa GCF-om se realizuje kroz NDA (National Designated Authority) odnosno Nacionalno telo imenovano za saradnju sa GCF-om, koje i potpisuje pismo odobrenja za potencijalne GCF projekte koji se sprovode isključivo posredstvom entiteta koji je akreditovan od GCF-a za tu vrstu posla.

Okvir saradnje i konkretne projektne ideje koji su potencijalni GCF projekti, zemlje su u obavezi da utvrde Nacionalnim programom prioriteta saradnje sa Zelenim klimatskim fondom (Country Programme – CP). To je planski dokument u funkciji ostvarenja NDC države koji je uglavnom vremenski ograničen i predstavlja osnov prioritizacije odobravanja projekata koji su podneti od GCF-u. Ovaj Unapređeni sistem ocenjivanja projekata za finansiranje sredstvima Zelenog klimatskog fonda predstavlja integralni deo Nacionalnog programa.

Na radionici je pored Milana Popovića i Aleksandra Mentova govorila i Anisork Brito, Međunarodna konsultantkinja za klimatsko finansiranje.

Izvor: Proglas

Više CO2 – zelenija planeta? Razbijanje jednog mita

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto: Unsplash (Francesco Gallarotti)

Možda ste se nekada susreli sa sledećim argumentom koji obezvređuje naučne činjenice o globalnom zagrevanju i apele za dostizanje karbonske neutralnosti:

„Ugljen-dioksid je hrana za biljke. Što ga ima više, to je naša planeta zelenija.”

Ova tvrdnja, koja dolazi iz redova klimatskih skeptika, u teoriji pije vodu – biljkama je danas dostupno više materijala za fotosintezu zbog čega neke od njih više rastu, prenosi Klima101.

Međutim, s obzirom na to da je stvarnost života na Zemlji dosta kompleksnija, dejstvo ovog gasa sa efektom staklene bašte ne sme da se svodi isključivo na njegovu ulogu u „ozelenjavanju”.

Negativni efekti klimatskih promena koje nastaju kao posledica porasta količine ugljen-dioksida i drugih gasova sa efektom staklene bašte, od surovih toplotnih talasa preko izumiranja vrsta do topljenja leda, odnose prevagu nad tom jednom, uslovno rečeno, dobrom stranom – a povrh toga mogu i da je ponište.

Pojednostavljeno, CO2 na meniju drveća je isto kao krompir kod ljudi

Fotosinteza je jedan od najvažnijih bioloških procesa na našoj planeti – biljke koriste energiju sunca kako bi od prostog organskog materijala, CO2 i vode, sintetisale šećere. Fotosintezom obezbeđuju izvor hrane sebi samima, ali i svim ostalim živim organizmima, a kao nusprodukt nastaje kiseonik.

Eksploatacija fosilnih goriva dovela je do povećanja ugljen-dioksida što znači da je biljkama dostupna veća zaliha „namirnica” za fotosintezu. One zahvaljujući tome rastu brže – barem 95 odsto njih. Ovaj fenomen se naziva fertilizacija, ili đubrenje, ugljen-dioksidom.

Foto-ilustracija: Pixabay (Tama66)

Ipak, situacija nije tako jednostavna. Daleko od toga.

„Taj momenat povećanog ugljen-dioksida u atmosferi je isto kao kada bi neko nama stalno služio krompir i onda bio začuđen što mi stalno mršavimo i generalno ne unosimo dovoljno proteina i minerala ili što smo slabi, što nemamo energije, što nismo raspoloženi”, slikovito je objasnila Tijana Jakovljević sa Geografskog fakulteta u Klima101 podkastu.

Podkast možete slušati na platformama Spotify, Youtube, Google Podcasts, Apple Podcast ili bilo kojoj platformi na kojoj slušate podkaste.

„Možda jedna stvar može da bude povoljnija po drveće zbog klimatskih promena, mnogo više brine što šume neće imati onoliko vlažnosti koliko je njima potrebno”, dodala je Jakovljević potcrtavajući da se u doba promena klime dešavaju sve češći vremenski ekstremi te se ekosistemi naizmenično suočavaju sa sušom i periodima obilnih padavina koje brzo oteknu.

Naposletku, šta nam vredi ako jedna šuma na Mediteranu ima veće listove ukoliko svakog trenutka može da je zbriše požar koji je zbog globalnog zagrevanja učestalija i razornija pojava zato što su uslovi sve sušniji, a temperatura sve viša? Pretnju stablima predstavljaju i motorne testere pošto je krčenje danas zastupljena praksa, a zbog porasta temperature šume i ostala vegetacija mogli bi da postanu izvori ugljen-dioksida zato što im sposobnost vezivanja CO2 opada.

Više ugljen-dioksida ne prija ni poljoprivrednim usevima

Glavni fokus teze o korisnim dejstvima CO2 jeste da većina poljoprivrednih kultura zbog fertilizacije ugljen-dioksidom raste više i eventualno ranije dostiže zrelost, što pogoduje industriji proizvodnje hrane. Ali ova perspektiva, između ostalog, zanemaruje da namirnicama istovremeno pada nutritivna vrednost.

Kako navodi Semjuel Mejers sa Univerziteta Harvard za Scientific American, prehrambeni usevi u kontekstu povećane količine CO2 gube velike količine gvožđa i cinka, a u žitaricama se takođe beleži i manje proteina.

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)

Koncentracija ugljen-dioksida u vazduhu trenutno iznosi oko 420 ppm (parts per million), a za sredinu veka prognozira se njeno povećanje na 550 ppm. Ovo bi, prema procenama istraživača, moglo da prouzrokuje pad ključnih nutrijenata u hrani koji bi izazvao deficit cinka kod 150-200 miliona pojedinaca, kao i nedostatak proteina kod 150 miliona.

Ne moramo da gledamo decenijama u budućnost da bismo videli nepovoljne efekte CO2 na prinose sa njiva, voćnjaka i bašti – rod može da desetkuje suša kao što je to ove godine bio slučaj širom Evrope i Vojvodine.

Inače, Univerzitet iz Bostona je proračunao da je svojevrsno CO2 ozelenjavanje naše planete, od Arktika do umerenog pojasa, od osamdesetih godina prošlog veka potencijalno doprinelo obuzdavanju porasta srednje globalne temperature – i to za između 0,2 i 0,25 °C. Ovo je prilično ironično s obzirom na to da na neki način štetnim emisijama smanjujemo štetne emisije.

Ali, kako upozoravaju eksperti, ni fertilizacija ugljen-dioksidom neće trajati zauvek: sa Univerzitata u Stanfordu dolaze naučni dokazi da se povišene koncentracije CO2 posle 2050. neće pozitivno odražavati na rast vegetacije u kalifornijskim pašnjacima, ali će zato povišena temperatura koja nastaje kao rezultat te pojave imati negativan uticaj. Dok pojedini upozoravaju da je već sada trend ozelenjavanja u opasnosti da se preokrene.

Na kraju krajeva, treba imati u vidu da ne živimo u kontrolisanim uslovima plastenika gde nivoe CO2 možemo da podešavamo onako kako biljkama paše. Porast ugljen-dioksida na Zemlji utiče na mnogo više vrsta i ekosistema – i to pretežno negativno.

Samim tim, rečenica „CO2 je hrana za biljke. Što ga ima više, to je naša planeta zelenija.” previše je pojednostavljena. Ako ne želimo da prevarimo čitaoca, ona bi trebalo da glasi nekako ovako:

„CO2 je hrana za biljke. Što ga je bilo više u prošlosti, to je zelenilo u nekim delovima planete postajalo bogatije. Ali ozelenjavanje je tek jedan segment složene priče klimatskih promena kojima doprinosi sam ugljen-dioksid. Zbog štetnih emisija na Zemlji je sve toplije – temperatura je porasla za 1,2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje iz čega su se izrodile brojne pretnje kako po vegetaciju, tako i po životinje i ljude. Stoga je, prema Pariskom sporazumu iz 2015, neophodno ograničiti dalji porast temperature na 1,5 °C.”

Izvor: Klima 101

Dogovoreno raspisivanje tendera za izgradnju zaobilaznice i projekte vodosnabdevanja u Pljevljima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Pljevlja i Uprava za kapitalne projekte saglasile su se na nedavno održanom sastanku da se ubrzaju aktivnosti na igradnji zaobilaznice u tom gradu, od raskrsnice kod Balkana do raskrsnice kod Sekcije za puteve i glavnog napojnog cevovoda od Pliješi do grada, budući da su te aktivnosti u prethodnom periodu bile zaustavljene ili usporene.

Predsednik Opštine Rajko Kovačević i predstavnici Uprave za kapitalne projekte na čelu sa v.d. direktora Esminom Bećovićem razgovarali su na temu kapitalnih projekata koji se finansiraju iz ovogodišnjeg državnog budžeta i precizirali načine na koji mogu biti ubrzane aktivnosti.

“Dogovoreno je da Uprava za kapitalne projekte raspiše tendere za izgradnju zaobilaznice, glavnog napojnog cevovoda čim dobije potrebnu dokumentaciju, da Opština Pljevlja i Vodovod usaglase dokumentaciiju za projekat izgradnje novog postrojenja za preradu pitke vode na Pliješi, kako bi Uprava za kapitalne projekte raspisala tender za izgradnju, te da do kraja godine budu isprojektovani transfer stanica i reciklažno dvrišta sa sortirnicom”, saopšteno je iz Opštine Pljevlja.

Predsednik Opštine je iskazao nezadovoljstvo saradnjom sa prethodnom Vladom Crne Gore u realizaciji kapitalnog dela budžeta opredeljenog Pljevljima, istakavši da je nestabilno funkcionisanje izvršne vlasti na državnom nivou kroz čestu izmenu kadrova zakočilo realizaciju važnih infrastrukturnih projekata u Pljevljima.

Kako je saopšteno, Kovačević je istakao zadovoljstvo što je nova rukovodeća struktura Ministarstva kapitalnih investicija na čelu sa ministrom Ervinom Ibrahimovićem shvatila ozbiljnost situacije kroz iskazivanje spremnosti za dinamiziranje onih radova za koje postoje pretpostavke za realizaciju u opštini Pljevlja.

Takođe, Kovačević je izrazio zahvalnost na preduzimljivosti novom direktoru Uprave za kapitalne projekte Esminu Bećoviću „koji je u prvim danima mandata, krenuo u pravom smeru, što predstavlja izuzetak kvalitativni pomak u odnosu na saradnju sa prethodnim resornim ministrom, direktorom Uprave za kapitalne porjekte i njihovim saradnicima“.

Izvor: eKapija

Mihajlovićeva: Popustima želimo da podstaknemo ljude da štede

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Preporuke za smanjenje potrošnje koje je Ministarstvo rudarstva i energetike predložilo, mogu da donesu uštede od 15 odsto i da istovremeno država finansijski stimuliše dodatnim popustima sve koji smanje potrošnju, rekla je ministarka Zorana Mihajlović.

„Preporuke koje smo predložili se odnose i na domaćinstva i na državnu upravu, lokalne samouprave, javna preduzeća. Dodatni popusti su za domaćinstva, jer ona čine 42 odsto u ukupnoj strukturi dnevne potrošnje i tu može najviše da se uštedi, samo ako se malo povede računa o tome kako koristimo električne uređaje. To su normalne stvari koje neće otežati naše funkcionisanje, neće nikoga ugroziti, a dovešće do toga da smanjimo potrošnju’’, rekla je ministarka i dodala da su pesimistične procene EPS-a da će to smanjenje biti osam odsto, a njihove procene su da je moguće smanjiti i za 15 procenata.

Ministarka je navela da se Srbija opredelila da finansijski dodatno stimuliše građane koji štede, a da su u drugim državama u Evropi propisane visoke kazne za nepoštovanje mera štednje.

„Želimo da podstaknemo ljude da štede i zarade i to će biti mereno u skladu sa potrošenom energijom u istom mesecu prethodne godine. Predlog EPS-a je da domaćinstva koja umanje potrošnju za više od 10 do 20 procenata dobiju 10 odsto popusta. Domaćinstva koja smanje potrošnju više od 20, pa do 30 procenata, dobiće 20 odsto popusta, a svi koji potroše 30 i više procenata manje, dobiće 30 odsto popusta’’, navela je ona.

Prema njenim rečima, to za EPS znači da će imati troškove oko četiri milijarde dinara do kraja marta, ali ako se gleda po cenama struje na tržištu, uštedećemo bar pola milijarde evra.

,,To je kad pričamo samo o domaćinstvima. Javna preduzeća, državna uprava, gradovi i opštine do 15. treba da dostave svoje planove uštede energije. Oni najbolje znaju kako da smanje, a imaće i grupe ljudi koji to kontrolišu. Državna uprava i lokalne samouprave takođe. Postoje domaćini zgrada u svim objektima i čekamo predloge’’, rekla je ministarka.

Ona je ponovila da država ne pravi nikakve planove za restrikcije struje, već da se svakodnevno trudi da obezbedi dovoljne količine struje, gasa i energenata za privredu i domaćinstva.

„Ne planiramo restrikcije. Postoji milion stvari koje radimo da ih ne bude, ali dajemo ogroman novac za uvoz struje i zato bi bilo dobro da svi zajedno shvatimo koliko je značajno da počnemo da štedimo. Danas je megavat-čas 450 evra, avgusta je bio 750, a prošle godine između 50 i 70 evra. Tokom avgusta smo dali više od 100 miliona evra za uvoz struje, a nemoguće je predvideti kakve će biti cene na tržištu u narednom periodu i preporuke su pokušaj da smanjimo novac koji dajemo’’, izjavila je ministarka Mihajlović.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Šta je razlog povećanja vrednosti EU trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Anders)
Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)

Najnoviji mesečni izveštaj Evropske komisije o trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima pokazuje da je maju 2022. godine ova trgovina u EU dostigla ukupnu vrednost od 34,9 milijardi evra. Na mesečnom nivou to je povećanje od 11 odsto, odnosno 32 odsto u odnosu na maj prošle godine.

Ovakav rezultat je podstaknut kontinuiranim rastom cena robe. Izvoz je procenjen na 19,4 milijarde evra, što odražava rast od osam odsto iz meseca u mesec i 21 odsto u odnosu na maj 2021. Radi se o većim količinama pšenice i kukuruza, ali manjim obimom za ostale žitarice.

Vrednost uvoza je 15,6 milijardi evra, što je povećanje od 15 u odnosu na april i 48 odsto više nego u maju prošle godine. To je uglavnom uzrokovano naglim povećanjem obima uvoza kukuruza, pa višim cenama kafe i orašastih plodova.

Dešavanja u maju

U tom mesecu je izvoz na Bliski istok i severnu Afriku ostao stabilan. Kada je reč o žitaricama i proizvoda od njih je dostigao 919 miliona evra, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Nagli rast je zabeležio izvoz pšenice, koji se povećao za 35 odsto u odnosu na maj 2021, a porastao je za čak 625 odsto u Maroko i za 208 odsto u Tunis.

Izvoz iz Ukrajine je imao mesečni rast 27 odsto i iznosio 233 miliona evra, dok je za povrće i svinjetinu povećan za 102, odnosno 148 odsto.

Uvoz je dostigao rekordne nivoe, s rastom za 15 odsto od aprila i dostigao vrednost od 15,6 milijardi evra. Za 41 odsto je porastao uvoz iz Brazila na mesečnom nivou i 84 odsto u odnosu na maj 2021., a zbog povećanja cena i količina roba. Najveći rast zabeležile su uljarice i žitarice, čija je vrednost na mesečnom nivou rasla za 459 miliona evra, odnosno 72 miliona evra.

Za 36 odsto porastao je uvoz iz Ukrajine i iznosio je 665 miliona evra, pri čemu je najveći rast zabeležen kod uvoza uljarica i žitarica, a porastao je i uvoz živine i jaja.

Pregled za period januar-maj

Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Kina su i dalje glavne izvozne destinacije. Izvoz u Veliku Britaniju bio je 21 odsto veći u prvih pet meseci ove godine u odnosu na 2021. Prednjačili su proizvodi od žitarica i meso živine.

U Kinu je on i dalje je nizak, a vrednost mu je bila 5,7 milijardi evra, što je pad od 29 odsto u odnosu na prošlu godinu. U subsaharsku Afriku je dostigao vrednost od 4,6 milijardi evra. Uglavnom se radilo o povećanju cena, ali i rastu trgovanjem suncokretovim uljem, šećerom i kukuruzom.

Kada je u pitanju uvoz, najviše je ostvaren iz Brazila, Ujedinjenog Kraljevstva i Kine. Iz Kine je dostigao je 3,7 milijardi evra, a najviše je uvezeno masnih kiselina, voska i hrane za kućne ljubimce. Iz Australije je uvezeno robe u vrednosti 1,9 milijardi evra, pri čemu su glavni uvoz bili uljana repica, vuna, svila i vino.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrshad Rajabi)

Specifične kategorije proizvoda

Za period januar-maj najveći rast izvoza zabeležen je kod žitarica, koje su u odnosu na prošlu godinu porasle za 1,5 milijardi evra. Zabeležen je snažan rast kod proizvoda od žitarica i mleka. Porastao je i izvoz maslaca, dok je za mleko u prahu rastao vredonosno, ali ne i količinski.

Vrednost uvoza kafe je porasla za dve milijarde evra zbog rasta cena, a kukuruza za 1,1 milijardi evra zbog količine.

Uvoz voća i orašastih plodova je snažno porastao i dostigao 9,3 milijarde evra, što predstavlja povećanje od osam odsto. Orašasti plodovi su stizali iz SAD-a, Turske i Vijetnama.

Izvor: Agroklub