Home Blog Page 78

Dodeljene SAM godišnje nagrade

Foto: SAM

Srpska asocijacija menadžera (SAM) je juče dodelila tradicionalne „Godišnje nagrade SAM-a“ najboljima u našem poslovnom svetu. Dvanaestu godinu zaredom, SAM dodeljuje ova prestižna priznanja menadžerima, poslodavcima, kompanijama i pojedincima koje se zalažu za unapređenje poslovnog okruženja, promociju menadžerske struke, najboljih poslovnih i poslodavačkih praksi, odgovornog i održivog poslovanja, kao i za bolji život svih građana u celini.

Nevena Đukić, zamenik direktora kompanije MT-KOMEX, bila je nominovana u kategoriji “Mladi menadžer godine”. Mladi menadžeri su oni koji nose jaku energiju, unose je u svoje poslovanje i okruženje, pokreću inicijative i bez odustajanja, sa svojim timovima, hrabro rade na ciljevima, kažu iz Srpske asocijacije menadžera. Upravo su ovo vrednosti kojima se Nevena Đukić vodi u svom poslovanju i vođenju kompanije koja ove godine obeležava trideset godina od osnivanja. Oni su pioniri kada je reč o izgradnji solarnih elektrana, izgradili su i isporučili opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, čija je ukupna instalisana snaga veća od 100 MW.

Osim Nevene, finalisti ovogodišnje kategorije “Mladi menadžer godine” bili su Aleksandra Orlović, projektni menadžer u kompaniji TRI O i Marko Jovanović, koji radi na poziciji Head of Microsoft Business Operations – Adriatic Region, Comtrade koji je i dobio nagradu.

Iz Srpske asocijacije menadžera poručuju da ovaj „Poslovni oskar“ nagrađuje one koji svojim ponašanjem, izuzetnošću i odgovornim poslovanjem demonstriraju liderstvo i zaslužuju da budu istaknuti kao dobar primer u društvu.

SAM godišnje nagradu dodeljuju se u četiri kategorije: „SAM Menadžer godine“, “Mladi menadžer godine”, „Poslodavac godine“ i „Društveno-odgovorna kompanija godine“, a sinoćnoj svečanoj večeri koja je organizovana u Sava Centru prisustvovalo je preko 350 zvanica iz poslovnog i javnog života Srbije i regiona.

Energetski portal

Dodeljeno 100 ugovora za sanaciju u Kruševcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Kruševcu, 100 domaćinstava nedavno je primilo ugovore za sufinansiranje radova na energetskoj sanaciji kao deo programa podržanog od strane relevantnog ministarstva.  Program se fokusira na povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, a ukupna vrednost sredstava za energetsku efikasnost ove godine iznosi 40 miliona dinara. Postoji i otvoren javni poziv za još prijava.

U okviru iste inicijative, planirana su značajna ulaganja u energetsku sanaciju javnih objekata u Kruševcu. Projekti uključuju radove na dve osnovne škole i zgradu Doma sindikata, sa budžetom od oko 80 miliona dinara, koji će biti završeni do sredine sledeće godine, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Takođe, tokom posete opštini Trstenik, diskutovalo se o unapređenju snabdevanja električnom energijom. Fokus je na ulaganjima u niskonaponsku mrežu, koje realizuje „Elektrodistribucija Srbije“. Ove aktivnosti uključuju zamenu brojila i druge mere za smanjenje prekida u napajanju, veću pouzdanost snabdevanja i tačniji obračun potrošnje.

U Rasinskom okrugu je u niskonaponsku mrežu uloženo oko 325 miliona dinara, uključujući i zamenu 15 transformatora, što doprinosi većoj sigurnosti i efikasnosti snabdevanja električnom energijom.

Energetski portal

COP28: Obećanja u oblasti obnovljive energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Christoph Schulz)

Na konferenciji o klimatskim promenama COP28 u Dubaiju, data su obećanja u oblasti obnovljive energije, energetske efikasnosti i smanjenja metana.

Međunarodna agencija za energiju je sprovela detaljnu analizu kako bi procenila potencijalni uticaj ovih obećanja na globalne emisije gasova staklene bašte . Njihovi pregledi ističu da, iako su svi dogovori suštinski napredak u rešavanju problema emisija iz energetskog sektora, nisu u skladu sa onim što je neophodno da bi se svet uskladio sa međunarodnim klimatskim ciljevima, i tu pre svega IEA navodi ambiciozan cilj ograničavanja globalnog zagrevanja na 1,5 °C.

Od 8. decembra, približno 130 zemalja pridružilo se obećanju da će utrostručiti globalni kapacitet obnovljive energije i udvostručiti stopu poboljšanja energetske efikasnosti na godišnjem nivou do 2030. Zajedno, ove zemlje su odgovorne za 40 odsto globalnih emisija CO2 iz sagorevanja fosilnih goriva, 37 odsto ukupne globalne potražnje za energijom i 56 odsto globalnog BDP-a, navodi IEA.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Obećanje o metanu koje se našlo u okviru Povelje o dekarbonizaciji nafte i gasa ima za cilj da eliminiše emisije metana i rutinsko spaljivanje do 2030. godine. 50 kompanija koje su prihvatile ovu povelju predstavljaju oko 40 odsto svetske proizvodnje nafte i 35 odsto kombinovane proizvodnje nafte i gasa.

 Prema IEA-inom World Energy Outlook 2023, globalne emisije gasova staklene bašte povezane sa energijom u 2030. godini mogle bi biti za približno 4 gigatone CO2 niže od trenutnih projekcija prema navedenom scenariju.

Međutim, ovo smanjenje ne predstavlja ni upola rešen problem, već jaz od oko 30 odsto emisija.

Iako obećanja data na COP28 označavaju pozitivne korake ka rešavanju problema klimatskih promena, ona nisu dovoljna za ispunjavanje najstrožih međunarodnih klimatskih ciljeva.

Energetski portal

Zašto od majice ne dobijamo majicu, nego krpu – Šta otkriva novi izveštaj EU o reciklaži tekstila

Foto-ilustracija: Unsplash (Lauren Fleischmann)
Foto-ilustracija: Pixabay

Reciklaža tekstila među državama članicama EU je ograničena i trenutno se odeća uglavnom reciklira u krpe za čišćenje i materijale za izolaciju – zaključak je izveštaja Evropske komisije o dizajnu i sprovođenju politike upravljanja tekstilnim otpadom.

Cilj je potpuno drugačiji. Trenutna strategija EU za održive i cirkularne tekstilne materijale predviđa cirkularni ekosistem za tekstil sa dovoljnim kapacitetima za reciklažu „od vlakna do vlakna“, uz obezbeđivanje smanjenja spaljivanja i odlaganja tekstila na minimum.

Novi izveštaj, čiji je cilj da sumira “tehno-naučnu” bazu znanja različitih opcija za reciklažu, oporavak i odlaganje otpadnih tekstila, primećuje da je reciklaža tekstila ograničena među državama članicama EU i trenutno je uglavnom zastupljena transformacijom odeće i tekstila za domaćinstvo u krpe za čišćenje i materijale za izolaciju.

Međutim, zatvoreni reciklažni pogoni, posebno za postindustrijski tekstilni otpad, počinju da se pojavljuju u EU, navodi izveštaj.

Pročitajte još:

Izveštaj takođe ističe kako procena ciklusa života i analiza troškova ukazuju da su ponovna upotreba i priprema za ponovnu upotrebu najisplativije opcije i imaju najbolje ekološke performanse.

,,Za razliku od spaljivanja i odlaganja, reciklaža obično donosi dodatne ekonomske uštede’’, navodi izveštaj, dodajući da je identifikovao i ekonomske i neekonomske prepreke reciklaži.

Glavni problemi u upravljanju otpadom od tekstila odnose se na nedostatak odvojenog prikupljanja i izvoz nesortiranog materijala u zemlje van Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, što može stvoriti negativne ekološke i socijalne uticaje zbog niskog kvaliteta i ponovne upotrebljivosti izvezenog materijala.

Izveštaj takođe zaključuje da operatori koji upravljaju posebno prikupljenim otpadom obično preferiraju reciklažu kao opciju za upravljanje nepotrebnim otpadom u odnosu na spaljivanje i energetsku obnovu.

,,Kapacitet za reciklažu tekstila raste, a postoji i potražnja za korišćenjem recikliranih materijala u odeći. Međutim, povećanje reciklaže ometaće značajne ekonomske i neekonomske tržišne barijere, uključujući tehnička ograničenja. Politička intervencija može biti poželjna kako bi se barijere prevazišle’’, navodi se u izveštaju.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Međunarodni dan planina – obnova planinskih ekosistema

Foto-ilustracija: Unsplash ( George Ivanov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jake Hills)

Ujedinjene nacije proglasile su 11. decembar za Međunarodni dan planina i od tada se obeležava već 20 godina, kako bi se stvarala svest o značaju planina u našim životima, istakle mogućnosti i ograničenja u razvoju planina i izgradilo savezništvo koje će doneti pozitivne promene na globalnom nivou ljudima i životnoj sredini u planinama.

Ovi predeli predstavljaju dragulj i plene ljudsku maštu svojom lepotom i prostranstvom, a ono što ih čini posebno značajnim jeste to što igraju ključnu ulogu u blagostanju naše planete, utičući na globalne ekosisteme, klimu i zajednice.

Štaviše, planine nastanjuje oko 15 odsto svetske populacije, a koliko su značajne i za ostali deo stanovništva govori podatak da su one izvorište svih velikih reka. One obezbeđuju pitku vodu za više od polovine ljudi na planeti. Planine čine oko 24 odsto kopnene mase na Zemlji, a ujedno i dom za gotovo polovinu svetskih žarišta biodiverziteta i 30 odsto najznačajnijih oblasti biodiverziteta.

Međutim, planinski ekosistemi su ozbiljno i sve više pogođeni gubitkom biodiverziteta, klimatskim promenama i degradacijom zemljišta.

Pročitajte još:

Obnova planinskih ekosistema

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina je obnova planinskih ekosistema, a odluku o temi svake godine donosi Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Od godine do godine one su različite, fokusirajući se na konkretna pitanja kao što su, recimo, slatka voda, mir, biodiverzitet ili klimatske promene. Tema obnove planinskih ekosistema, izabrana je kako bi se planine potpuno uključile u UN-ov program Decenije obnove ekosistema od 2021 – 2030, koji zajedno realizuju Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu i UN-ov Program za životnu sredinu. Pomenuti Program treba da podstakne podršku od strane politike, obezbedi naučna istraživanja, kao i finansijske podsticaje koji će omogućiti da se napori u obnovi ovih ekosistema značajnije unaprede.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kanishka Madusanka)

Pet godina akcije za razvoj planinskih regiona

Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA) 77/172 proglasila je period 2023 –2027 za pet godina akcije za razvoj planinskih regiona, kako bi se povećala svest međunarodne zajednice o problemima sa kojima se suočavaju planinske zemlje i dala novi podsticaj međunarodnim naporima za rešavanje ovih problema.

Teorija promene razvijena za Pet godina akcije zasniva se na prepoznavanju da su promene ponašanja i institucionalno vođstvo potrebni za rešavanje osnovnih uzroka ranjivosti planinskih naroda i ekosistema. Ova akcija podrazumeva zaustavljanje degradacije ekosistema i neodrživo korišćenje prirodnih resursa, proširenje pravne zaštite od prirodna područja, jačanje saradnje i zajedničkih inicijativa među planinskim zajednicama i da zemlje širom sveta promovišu održivi razvoj planinskih područja za dobrobit ljudi, planeta, mir i prosperitet.

Očuvanje planina Srbije

Povodom Međunarodnog dana planina Planinarski savez Srbije organizuje za ljubitelje prirode, sve koji vole zdrav način života i planinare brojne akcije, pešačenje i uspone. Uređuju se planinske staze, putevi, izvori, izletišta, a pokrenut je i planinarski turizam. Poznati su turistički centri u Srbiji i etno područja sa očuvanim prirodnim i ekološkim vrednostima.

U našoj zemlji ima oko 160 planina od kojih su mnoge ugrožene izgradnjom, krivolovom i prekomernim razvojem turizma i urbanizacije.

Planinarski savez Srbije, društva, klubovi i članstvo pomažu u očuvanju planinske prirode kroz programe rada i aktivnosti. U savezu navode sa su kao organizacija spremni za planiranje, uređivanje i održavanje mreže planinarskih staza i pešačkih puteva. Savez održava oko 7.000 kilometara staza i puteva u Srbiji.

Mirjana Vujadinović Tomevski

JKP „Zelenilo-Beograd“ apeluje – kupujte jelke sa busenom

Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“
Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“

JKP „Zelenilo-Beograd“ i ove godine, u susret Novogodišnjim i Božićnim praznicima, nudi jelke sa busenom u svojim rasadnicima na lokacijama u ul. Vojvode Stepe br. 405 i ul. Marije Bursać bb u Zemunu. Radno vreme ovih rasadnika je od 7 do 15 časova radnim danima.

Zainteresovani kupci mogu birati između dve vrste jelki: smrče (Picea abies) i bele jele (Abies alba). JKP „Zelenilo-Beograd“ ističe značaj kupovine jelki sa busenom, naglašavajući njihovu ulogu u zaštiti životne sredine i sprečavanju seče mladih četinarskih stabala. Nakon praznika, jelke mogu biti vraćene prirodi, ili donete u rasadnik „Zelenila“, gde će biti posađene na javnim zelenim površinama u okviru tradicionalne akcije sadnje novogodišnjih jelki, navodi JKP „Zelenilo-Beograd“.

Bitno je tokom praznika pravilno brinuti o jelkama. Preporučuje se redovno orošavanje i zalivanje odstajalom vodom sobne temperature. Nakon praznika, jelke treba postepeno prilagoditi spoljnim uslovima pre sadnje, ostavljajući ih nekoliko dana u prostoriji koja se ne greje. Sadnja se vrši kada zemljište nije zamrznuto, odnosno kada je spoljna temperatura iznad nule.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tj Holowaychuk)

Pri kićenju jelke, posebna pažnja treba biti usmerena na njen vrh kako se ne bi oštetio. Jedna od tehnika zaštite uključuje postavljanje štapića ili olovke uz vrh pre ukrašavanja. Takođe, jelka ne treba biti postavljena blizu izvora toplote kako bi se izbeglo opadanje četina.

Cene jelki se kreću u zavisnosti od visine: do 1 m – 1.500 dinara, od 1,0 do 1,5 m – 2.300 dinara, i od 1,5 do 2,0 m – 2.500 dinara.

Trendovi u ukrašavanju jelki su raznoliki. Klasični stil uključuje tradicionalne boje i figure, dok prirodni stil koristi dekoracije od prirodnih materijala u mirnim bojama. Maksimalistički stil karakteriše upotreba raznovrsnih dekorativnih elemenata i boja. Za one koji preferiraju svetleće ukrase, preporučuju se energetski efikasna LED svetla.

Energetski portal

Pušten u rad gasni interkonektor Srbija-Bugarska

Foto-ilustracija: Pixabay (Robzor)
Foto-ilustracija: Unsplash (roman-pentin)

Svečana ceremonija u gasnoj stanici Trupale kod Niša, na kojoj su prisustvovali zvaničnici iz Srbije, Bugarske, Azerbejdžana i Evropske Unije održana je radi pokretanja gasovoda u okviru gasne interkonekcije Srbija-Bugarska.

Istaknuto je da puštanje u rad ovog gasnog interkonektora označava značajan korak ka energetskoj sigurnosti Srbije. Priznanje za doprinos i strateško partnerstvo upućeno je i Azerbejdžanu. Ministarka energetike i rudarstva Srbije istakla je značaj projekta za pozicioniranje zemlje na gasnoj mapi Evrope, naglašavajući njegovu važnost za snabdevanje gasom kako istočne i centralne Srbije, tako i centralne i istočne Evrope. Takođe, projekat će doprineti gasifikaciji južnog dela Srbije, uključujući značajne gradove poput Niša, Pirota, Dimitrovgrada i Bele Palanke.

Pročitajte još:

Naglašeno je da su radovi na projektu završeni za godinu dana, uz koordinaciju i dogovore o isporukama gasa sa Azerbejdžanom i Bugarskom. Ministarka je izrazila zahvalnost Azerbejdžanu za brzo postignute dogovore oko detalja isporuke gasa i buduće mogućnosti povećanja količina ovog energenta.

Prisutni na ceremoniji bili su i visoki predstavnici Vlade Srbije, uključujući prve potpredsednike i ministre spoljnih poslova, odbrane, rada i finansija, kao i direktor Srbijagasa i predstavnici gasnih kompanija iz Bugarske i Azerbejdžana.

Energetski portal

U Somboru se planira gradnja vetroelektrane od oko 120 MW na gotovo 5.000 hektara

Foto-ilustracija: Unsplash (Arteum Ro)
Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Vison Invest iz Novog Sada planira gradnju vetroelektrane na području grada Sombora na delovima katarskih opština Stanišić, Čonoplja, Svetozar Miletić i Sombor 2. Ukupna snaga planirane vetroelektrane je oko 120 MW.

,,Ona je definisana u skladu sa mogućnostima priključenja na elektroenergetski sistem, dok će Planom biti izvršena analiza u arhitektonsko-urbanističkom smislu za okvirno od 20 do 25 lokacija vetrogeneratora za koje ne postoje ograničenja za realizaciju’’, navedeno je u dokumentaciji.

Okvirna granica Plana detaljne regulacije, koji se nalazi na javnom uvidu do 22. decembra, obuhvata površinu od oko 4.950 ha.

Planirana je izgradnja novih privremenih saobraćajnica, ojačanje ili rekonstrukcija postojećih atarskih puteva i nekategorisanih puteva, sa koridorima za planirane infrastrukturne sisteme i prostor potreban za tehnologiju izgradnje.

Pročitajte još:

Podzemna energetska i telekomunikaciona kablovska mreža koja međusobno povezuje vetrogeneratore i čitav kompleks sa mestom za isporuku proizvedene energije u elektroenergetsku mrežu, a u skladu sa tehnologijom, i na telekomunikacioni sistem, i omogućava upravljanje etroelektranom, takođe se pretežno proteže u granicama postojećih katastarskih parcela nekategorisanih puteva, a po potrebi i preko ostalih parcela.

Planom se, takođe, definiše mogućnost faznosti realizacije celokupnog projekta i naknadnog odabira tipa vetrogeneratora i njihove pojedinačne snage od čega će zavisiti ukupan broj ostvarenih lokacija za postavljanje vetrogeneratora u skladu sa ovim Planom.

Obrađivač urbanističkog projekta je Projektura doo Beograd.

Izvor: eKapija

COP28: Perspektiva nemačkog javnog mnjenja

Foto-ilustracija: Unsplash (sebastian-herrmann)
Foto-ilustracija: Unsplash (florian-wehde)

Svetska klimatska konferencija Ujedinjenih nacija, poznata kao COP28, trenutno se održava u Dubaju, i traje još nekoliko dana. Događaj okuplja ljude iz 200 država, na desetine hiljada njih, u cilju donošenja mera za suzbijanje klimatskih promena, sa posebnim naglaskom na globalni dogovor o postepenom ukidanju eksploatacije fosilnih goriva – uglja, nafte i gasa.

Nemačka igra ključnu ulogu na polju klimatskih promena i aktivno učestvuje na samitu COP28. U zemlji se beleži značajan porast upotrebe obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije. U periodu od jula do septembra, udeo električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora porastao je za osam odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, dostižući oko 60 odsto ukupne proizvodnje, u odnosu na 44,4 odsto iz prethodne godine. To je deo trenda koji već neko vreme vlada u ovoj zemlji.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

Međutim, prema nedavnim anketama, stanovništvo Nemačke generalno ne gaji velika očekivanja od COP28. Istraživanje agencije YouGov pokazalo je da samo četvrtina ispitanika veruje da je verovatno da će konferencija doneti odlučne mere protiv klimatskih promena. Suprotno tome, 37 odsto ispitanika smatra da su takva očekivanja nerealna, a 25 odsto ne očekuje nikakav pozitivan rezultat od konferencije. Slično, istraživanje Infratest Dimap za televiziju ARD otkrilo je da 86 odsto anketiranih ne veruje u sposobnost međunarodne zajednice da se izbori sa posledicama klimatskih promena, dok samo 10 odsto veruje suprotno, prenosi agencija DPA.

Dakle, dok Nemačka nastavlja da pokazuje svoje liderstvo u oblasti klimatskih promena, nemačko javno mnjenje ostaje skeptično prema ishodima svetskih klimatskih samita poput COP28.

Energetski portal

KAKO BRŽE RAZVITI ELEKTROMOBILNOST

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-fortsch)
Foto: : Ljubaznošću Vladimira Momčilovića

Brojni faktori utiču na značaj i zastupljenost električnih vozila na lokalnom i državnom nivou. Na prvom mestu značajni su svetski trendovi, odnosno nazovimo to moda. Ovo je bilo dominantno u prošlosti, na primer kod strategija razvoja pametnih tehnoloških rešenja, odnosno pametnih mobilnih telefona. Tako je usled pogrešne procene i strateške odluke da ne ide u implementaciju ekrana osetljivih na dodir nestala sa svetskog tržišta finska Nokia, nekada vodeći svetski proizvođač mobilnih telefona. Ali „moda“ je dominantna i danas u domenu sredstava održive gradske individualne mobilnosti kratkog dometa, tzv. mikromobilnosti. Niko nije mogao da pretpostavi da će električni trotineti u ovom broju preplaviti gradove širom sveta, osim možda njihovih proizvođača.

Zasluga za ovakav rast je na prvom mestu njihova pristupačna cena. Međutim, na mogućnost njihovog nesmetanog korišćenja u gradovima uticale su i afirmativne mere za povećanje pristupačnosti gradskih sadržaja, prvenstveno namenjene građanima sa smanjenom mobilnošću (invalidima, starima, majkama sa kolicima za bebe) s obzirom na to da se radi o transportnim sredstvima koja sa svojih 50 plus kilograma nisu nimalo laka za nošenje u rukama uz stepenice i slično.

Sa druge strane, tome su doprinele i mere tzv. smirivanja saobraćaja kroz preraspodelu uličnog prostora sa putničkih automobila na ostale vidove kretanja, smanjivanje njihove brzine i ukidanje dominantne uloge u lokalnim sredinama sa ciljem povećanja bezbednosti dece, pešaka, biciklista i ostalih ranjivih kategorija učesnika u saobraćaju u gradovima.

U trenutku njihove ekspanzije bila je evidentna i nespremnost svih relevantnih organa državne uprave i lokalnih samouprava u gradovima širom sveta, jer su nedostajali propisi i pravila neophodni za njihovo bezbedno korišćenje. Potvrda da je ovakav razvoj događaja iznenadio organe državne uprave i lokalnih samouprava širom sveta dolazi iz heterogenosti u njihovom pristupu rešavanju ovog gorućeg problema: dok neki potpuno zabranjuju njihovo korišćenje, drugi lutaju tražeći načine kako da ih bezbedno integrišu sa ostalim vidovima kretanja u gradovima. Samim tim, za povećanje zastupljenosti i značajniju ulogu električnih vozila ona u svesti korisnika moraju da postanu moderna transportna sredstva budućnosti nasuprot zastarelih konvencionalnih putničkih automobila.

Kao iskustvo iz dosadašnje uspešne prakse svetskih gradova i država koji su daleko odmakli u implementaciji električnih vozila, u nastavku su date preporuke za uspeh ovog relativno novog ekološkog koncepta za koje je presudno nekoliko ključnih faktora, a uz koje će biti istaknuti izazovi i još uvek nesavladane prepreke.

U FOKUSU:

Faktori, izazovi i prepreke

Foto-ilustraija: Unsplash (kumpan-electric)

Prvi faktor je jasno i nedvosmisleno opredeljenje organa državne uprave i lokalnih samouprava za električni, odnosno ekološki i održivi pogon transportnih sredstava u drumskom i gradskom saobraćaju. Na primer, pri nabavci novih autobusa javnog gradskog i prigradskog prevoza ili novih vozila za odvoženje smeća odlučujući (dominantni) treba da budu ekološki kriterijumi (tiši rad i tzv. nulta emisija) umesto ekonomskih (niža cena). Ovo se manifestuje kroz stalnu transparentnu primenu kriterijuma zelene ili ekološke nabavke svih komunalnih vozila. U tom slučaju, prioritet mora da bude javni interes i dobrobit stanovništva, dakle kupovina isključivo električnih i/ili drugih potpuno ekoloških vozila nasuprot nabavke većeg broja jeftinijih, a ekološki neprihvatljivih vozila. Javna nabavka svih vozila uprave, a posebno vozila komunalnih usluga mora da bude zelena.

Drugi faktor je vidljivost. Sva električna vozila treba da budu jasno označena sa porukom da država i organi lokalne samouprave brinu za zdravlje i kvalitet života stanovnika. Ovo nije samo marketing već je i promocija ovog opredeljenja, što na duže staze služi podizanju svesti stanovništva o značaju nabavke isključivo ekoloških (sada već njihovih individualnih) vozila. Kada sazri svest stanovništva, svakog pojedinca će biti sramota da neodgovorno kupi neekološko putničko vozilo sa pogonom na konvencionalna fosilna goriva koja, iako su jeftinija, ipak su opasna po zdravlje i štetna po životnu sredinu. Dakle, ako se nešto traži od stanovništva, mora najmanje isto toliko i da im se pruži.

Treći i nezaobilazni faktor uspeha je sveobuhvatna podrška. Ovde postoje dva segmenta: prvi je pristupačna i dovoljno rasprostranjena kvalitetna infrastruktura za snabdevanje električnom energijom, tj. punjača električnih vozila, a drugi su subvencije države za nabavku ekoloških vozila. Srbija je pravovremeno otpočela sa izgradnjom javnih stanica punjača na mreži auto-puteva, kao deo svoje obaveze i strateškog opredeljenja na putu EU integracija. Međutim, podrška na auto-putevima nije dovoljna. Razgranata mreža brzih i polubrzih punjača dovoljne snage, za početak, mora da se obezbedi u blizini turističkih destinacija, kulturno-istorijskih lokaliteta i sportsko-rekreativnih sadržaja, sve dok se toliko ne raširi da bude raspoloživa u svakom naseljenom mestu sa određenim brojem stanovnika.

Moglo bi, na primer, da se usvoji da to bude po jedno mesto za punjenje na svakih 10.000 stanovnika, to bi značilo da je za početak u Srbiji potrebno obezbediti 600 polubrzih i brzih punjača na javnim parkiralištima na atraktivnim lokacijama. Podrška može da dođe i od privatnog sektora, posebno jer se radi o komercijalnoj delatnosti i mora da se omogući konkurencija i otvaranje infrastrukture za snabdevanje električnom energijom većeg kapaciteta, kraćeg vremena punjenja i slično, kao i upravljanje sistemom punjača i efikasna naplata za utrošenu energiju.

Foto-ilustracija: Unsplash (andrew-roberts)

Aktuelno se u svetu, pa i kod nas, pojavio problem kapaciteta elektroenergetskog sistema za potpuni prelazak na električni pogon vozila, ali i imperativ dobijanja ekološki čiste električne energije iz obnovljivih izvora, što je pitanje kojim se brojne države aktivno bave već nekoliko poslednjih godina.

Postoji i određeni broj aktuelnih problema prepoznatih u sistemu kod nas, kao što su: nemogućnost naplate za utrošenu električnu energiju (što po propisu isključivo sme da vrši lice ovlašćeno za distribuciju električne energije), a što primorava aktuelne provajdere da naplaćuju ovu uslugu prema trajanju zauzeća punjača, tj. parkiranja; korišćenje naloga na aplikacijama koje podržavaju samo platne kartice domaćih banaka onemogućava korišćenje punjača stranim korisnicima; naplata preko mobilnog operatera zahteva da imate telefonski broj nekog od domaćih operatera i drugo.

Kako se ne bi demotivisali, korisnicima električnih vozila treba omogućiti što fleksibilniji i univerzalniji način naplate, analogno dosadašnjem funkcionisanju stanica za snabdevanje gorivom.

Međutim, ovaj deo će se svakako razvijati spontano pod uticajem tražnje na tržištu i unapređivati na zahtev korisnika, pa to još uvek nije realno očekivati dok u Srbiji ne bude veće učešće električnih vozila u voznom parku.

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST

U jednoj toni elektronskog otpada ima više zlata nego u toni rude. Da li Srbija koristi ovaj važan resurs?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Serge van Neck)

U 2019. godini je na globalnom nivou generisano neverovatnih 53,6 miliona tona (Mt) električnog i elektronskog otpada, što je u proseku čak 7,3 kg po stanovniku.

Ukoliko nastavimo sa dosadašnjim praksama postupanja sa ovim otpadom, predviđa se da će njegova globalna proizvodnja porasti na 74,7 Mt do 2030. godine, i dostići čak 110 Mt do 2050. godine, piše za Klima101 Tijana Marinković sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Rastuća količina električnog i elektronskog otpada uglavnom je podstaknuta ubrzanim ekonomskim razvojem, kratkim životnim ciklusom i ograničenim mogućnostima popravke, pa je otpad nastao od ove opreme prepoznat kao jedan od najbrže rastućih tokova otpada, sa stopom rasta oko pet odsto na godišnjem nivou, što je tri puta veća stopa od stope rasta komunalnog otpada.

Sa druge strane, dokumentovana količina električnog i elektronskog otpada koja je sakupljena i reciklirana na globalnom nivou posredstvom formalnog sektora iznosi samo 17,4 odsto. U Evropskoj uniji, po podacima iz 2021. godine, ova stopa je znatno veća i iznosi 46,2 odsto (mereno kao težina prikupljenog otpada u odnosu na prosečnu težinu električne i elektronske opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine, tj. u ovom slučaju 2018-2020).

U Srbiji, sudeći po zvaničnim izveštajima Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), u 2022. godini prerađeno je oko 34,5 hiljade tona električnog i elektronskog otpada, odnosno nešto više od pet kilograma po stanovniku, godišnje. Mada je time ispunila cilj koji je imala prema Evropskoj uniji (4 kg po stanovniku do kraja 2019. godine), Srbija je svejedno daleko od proseka u EU, a koji iznosi 11 kilograma po stanovniku.

Pročitajte još:

Iz jednog mobilnog telefona može se reciklirati bakar i kalaj, ali i kobalt, indijum, antimon, zlato i srebro

Složenost strukture otpada od električnih i elektronskih proizvoda predstavlja veliki izazov za proces održivog upravljanja.

Pojedine vrste električnih ili elektronskih proizvoda mogu sadržati i više od 100 različitih supstanci, od kojih neke spadaju u neopasne, a druge u kategoriju opasnih i samim tim, za njih se primenjuju različita pravila upravljanja.

Mnoge od ovih komponenti su toksične i samim tim štetne po zdravlje i životnu sredinu ukoliko se sa njima ne postupa na odgovarajući način. Na primer, to su teški metali: živa, kadmijum, heksavalentni hrom, zatim ftalat, antipireni na bazi broma i slično.

Sa druge strane, u frižiderima i klima uređajima, a posebno onim starijim, nalaze se supstance kao što su hlorofluorougljenici i hidrohlorofluorougljenici, koje oštećuju ozonski omotač i imaju veoma visok potencijal globalnog zagrevanja.

Međutim, nije u pitanju samo štetnost električnog i elektronskog otpada.

Ova vrsta otpada prepoznata je i kao važan sekundarni izvor vrednih materijala. U električnom i elektronskom otpadu može se naći čak 69 elemenata iz periodnog sistema – uključujući i plemenite metale kao što su zlato, srebro, bakar, platina, paladijum, rutenijum, rodijum, iridijum i osmijum, zatim prepoznate kritične sirovine (kobalt, indijum, germanijum, bizmut, antimon), ali i nekritični metali poput aluminijuma i gvožđa.

Dobar primer su mobilni telefoni, gde metali čine u proseku 23 odsto težine telefona, većinom bakar i kalaj, ali i kobalt, indijum, antimon, pa i dragoceni metali kao što su zlato i srebro. Ostatak čine plastika i keramički materijali.

Razmere su i više nego upečatljive: na osnovu savremenih istraživanja, danas u električnom i elektronskom otpadu ima tri puta više zlata nego što ga ima pod zemljom, a jedna tona otpada sadrži oko 50 puta više zlata od jedne tone rude.

Takođe, ukoliko iz rude izdvojimo jednu tonu paladijuma, proizvešćemo preko 7000 tona CO2, a ako se jedna tona paladijuma izdvoji iz recikliranog elektronskog otpada proizvešćemo samo 788 tona CO2, što je gotovo deset puta manje.

Foto: Klima101 (Prikupljeni elektronski i električni otpad po glavi stanovnika u Srbiji, EU i odabranim zemljama)

Nažalost, tretman ovakvog otpada uz pomoć neformalnog sektora dovodi do nekontrolisanih emisija, ali i zdravstvenih opasnosti za sakupljače

U Srbiji, sakupljanje i reciklaža električnog i elektronskog otpada nisu organizovani u dovoljnoj meri i velikim delom putevi vode kroz neformalni sektor.

Većina sakupljačkih lokacija se nalazi u gradovima, dok u ruralnim područjima uspostavljanje sistema sakupljanja još uvek predstavlja veliki izazov. Kako bi se na adekvatan način upravljalo ovakvim otpadom, neizostavna je primarna separacija otpada iz domaćinstava i izgradnja sakupljačkih centara.

Jedna od opcija bila bi i primena  principa „staro za novo”, gde su distributeri u obavezi da prilikom prodaje novog proizvoda preuzmu stari proizvod istog tipa od krajnjeg korisnika.

Ipak, najveći deo električnog i elektronskog otpada sakupi se kroz akcije koje organizuju četiri vodeća reciklažna centra, koji omogućavaju donošenje otpada na određenu lokaciju ili dolazak po pozivu na prijavljenu adresu. U poslovnom sektoru, oko 500 kompanija učestvuje u prikupljanju ovakvog otpada kroz formalne tokove, predajom na reciklažu uglavnom IT i telekomunikacione opreme.

Sa druge strane, neformalni sektor otežava procenu sakupljenih i tretiranih količina otpada. Neformalni sakupljači su uglavnom zainteresovani za prikupljanje svih vrsta otpada koji sadrži metale. Zbog toga se deo otpada od električne i elektronske opreme prodaje kao staro gvožđe u okviru „sive“ zone. Pored toga, neformalni sakupljači često snabdevaju lokalne radionice korišćene robe rezervnim delovima uklonjenim iz električnog i elektronskog otpada.

Međutim, tretman električnog i elektronskog otpada posredstvom neformalnog sektora dovodi do nekontrolisanih emisija u životnu sredinu. Prilikom pokušaja da se otpadna oprema rasklopi gde može doći do curenja rashladnih medija, da se na otvorenom plamenu otopi plastika ili kablovi oslobode od izolacionog materijala, dolazi da otpuštanja često kancerogenih gasova i supstanci koje imaju štetan uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Sa druge strane, u proces sakupljanja i dalju manipulacija ovom opremom često su uključene cele porodice, kao i deca, što istovremeno daje nepovoljnu socio-ekonomsku dimenziju i rizik bezbednosti i zdravlja na radu.

Iako je odlaganje električnog i elektronskog otpada zajedno sa komunalnim otpadom zabranjeno zakonom, ostatak otpadne opreme često završava na nekontrolisanim deponijama i smetlištima.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Klima101

Predsednik COP 28 šokirao naučnike – Napuštanje fosilnih goriva vraća nas u pećine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pexels

Dok se UN Samit o klimatskim promenama COP28 zahuktava, u javnost je dospela izjava predsednika COP28, sultana Al Džabera, da “nema nauke” koja ukazuje na to da je potrebno postepeno ukidanje fosilnih goriva kako bi se ograničilo globalno zagrevanje na 1,5°C.

On je, kako prenosi britanski Gardijan, ovaj komentar izneo tokom onlajn događaja 21. novembra odgovarajući na pitanja Meri Robinson, bivše specijalne izaslanice UN-a za klimatske promene.

Al Džaber je takođe rekao da postepeno ukidanje fosilnih goriva ne bi omogućilo održivi razvoj “osim ako želite da svet vratite u pećine”.

Naučnici su izjavili da su komentari “izuzetno zabrinjavajući” i “graniče se sa negiranjem klimatskih promena”.

Al Džaber je već na udaru ekološke javnosti jer je i izvršni direktor državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata, Adnoc, što mnogi smatraju ozbiljnim sukobom interesa. Imenovanje Al Džabera, koji se nalazi i na čelu Masdara, kompanije za obnovljivu energiju, za predsednika COP28 pratile su kontroverze. Neposredno pre samita, procureli dokumenti pokazali su da su UAE planirale da koriste sastanke o klimi s vladama kako bi promovisale ugovore o nafti i gasu. Al Džaber je to demantovao.

Više od 100 zemalja već podržava postepeno ukidanje fosilnih goriva, a da li će konačni sporazum COP28 pozivati na to ili koristiti slabiji jezik poput “postepenog smanjenja” jedno je od najžešće osporavanih pitanja na samitu i može biti ključni faktor za njegov uspeh.

Sporna izjava na događaju „Ona menja klimu“

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Al Džaber je spornu izjavu izneo razgovarajući sa Meri Robinson na onlajn događaju pod nazivom “Ona menja klimu”. Robinson je rekla:

– Mi smo u potpunoj krizi koja više pogađa žene i decu nego ikoga drugog… i to je zato što se još uvek nismo obavezali na postepeno ukidanje fosilnih goriva. To je jedna odluka koju COP28 može doneti, i na mnogo načina, zato što ste vi šef Adnoca, vi to možete učiniti sa više kredibiliteta.

Al Džaber je odgovorio da je prihvatio da dođe na sastanak da bi vodili ozbiljan i zreo razgovor.

– Ne želim ni na koji način da se pridružim bilo kakvom razgovoru koji je uznemirujući. Ne postoji nauka koja kaže da je postepeno ukidanje fosilnih goriva ono što će postići 1,5°C – rekao je Al Džaber i dodao: – Pokažite mi putokaz za postepeno ukidanje fosilnih goriva koje će omogućiti održiv društveno-ekonomski razvoj, osim ako želite da svet vratite u pećine. Ne verujem da ćete moći da pomognete rešavanju problema sa klimom upirući prstom ili doprinoseći polarizaciji i razdoru koji se već dešavaju u svetu. Pokažite mi rešenja. Prestanite da upirete prstom.

PROČITAJTE JOŠ:

Naučnici šokirani: Moramo prestati sa sagorevanjem fosilnih goriva

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Za generalnog sekretara UN-a, Antonija Gutereša, nema dileme.

– Nauka je jasna: Limit od 1,5°C je moguć samo ako na kraju prestanemo sa sagorevanjem svih fosilnih goriva. Ne da smanjimo, već da postepeno ukidamo, sa jasnim vremenskim okvirom – rekao je Gutereš delegatima COP28 u petak.

Naučnici i ekološki aktivisti ističu da se sporna izjava graniči sa negiranjem klimatskih promena.

– Al Džaber traži putokaz za 1,5°C – a to svako može pronaći u najnovijem scenariju Međunarodne agencije za energetiku, koji kaže da ne može biti nove eksploatacije fosilnih goriva. Nauka je apsolutno jasna i to znači postepeno ukidanje do sredine veka, što će poboljšati život svih ljudi – rekao je profesor Ser Dejvid King, predsednik savetodavne grupe Klimatska kriza i bivši glavni naučni savetnik Velike Britanije.

Slaže se sa njim dr Frederik Oto, sa Imperijal koledža u Londonu.

– Nauka o klimatskim promenama je jasna već decenijama: moramo prestati sa sagorevanjem fosilnih goriva. Neuspeh u postepenom ukidanju fosilnih goriva na COP28 će dovesti još nekoliko miliona ranjivih ljudi u žarište klimatskih promena. To bi bilo strašno nasleđe za COP28.

Oto je takođe odbacila tvrdnju da su fosilna goriva neophodna za razvoj siromašnih zemalja, rekavši da najnoviji izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama pokazuje da se Ciljevi održivog razvoja UN-a ne mogu postići nastavkom trenutnih emisija iz visoko emisionih ekonomija na fosilna goriva.

– Postoje ogromne koristi koje proizlaze iz prelaska na svet bez fosilnih goriva – dodala je.

’Pogrešno se predstavljaju naši stavovi’ – kaže portparol COP28

Foto-ilustracija: Unsplash (matthias-heyde)

Portparol COP28 je rekao da 1.5°C scenariji Međunarodne agencije za energetiku i Međuvladinog panela o klimatskim promenama jasno navode da će fosilna goriva morati da igraju ulogu u budućem energetskom sistemu, iako manju.

– Predsednik COP28 citirao je nauku i vodeće stručnjake za klimu. Jasno je rekao da naftna i gasna industrija moraju rešiti emisije opsega 1 i 2 iz svojih operacija, moraju investirati u čistu energiju i čiste tehnologije kako bi rešile emisije opsega 3 iz sagorevanja goriva i da se cela industrija mora uskladiti oko očuvanja cilja od 1.5°C. Ovo je još jedan napor da se podriva merljiv uspeh predsedavanja COP28 i pogrešno predstavljanje našeg stava i dosadašnjih uspeha.

Portparol je rekao da je predsednik operacionalizovao fond za gubitke i štetu sa više od 700 mil USD i doveo 51 naftnu kompaniju da se slože oko ciljeva dekarbonizacije i 119 zemalja da potpišu obavezu da utrostruče obnovljivu energiju.

– Ovo je tek početak – rekao je portparol.

Potrebno potpuno ukidanje fosilnih goriva, ne smanjenje

Foto-ilustracija: Pixabay

Pitanje postepenog ukidanja ili smanjenja fosilnih goriva otežano je nedostatkom definicija za ove termine i visokim stepenom neizvesnosti u vezi sa ulogom tehnologija “smanjenja” emisija, poput hvatanja i skladištenja ugljenika.

– Održavanje ciljeva Pariskog sporazuma zahtevaće potpuno ukidanje fosilnih goriva, a ne nejasno smanjenje oslanjajući se na neproverene tehnologije – rekla je Oto.

Više od 100 afričkih, evropskih, pacifičkih i karipskih zemalja podržava postepeno ukidanje fosilnih goriva. SAD, najveći proizvođač nafte i gasa na svetu, takođe podržava postepeno ukidanje. Drugi, poput Rusije, Saudijske Arabije i Kine, odbijaju taj poziv. Obe opcije su na stolu na COP28, kao i predlozi da se pominje samo ugalj, ili da se uopšte ništa ne kaže o fosilnim gorivima.

COP26 u Glazgovu 2021. godine se prvi put složio da “postepeno smanji” upotrebu uglja, ali je to bilo ublaženo sa “postepeno ukidanje” u poslednjem trenutku.

U razgovoru s Robinsonovom, Al Džaber se složio da je postepeno smanjenje i postepeno ukidanje fosilnih goriva neizbežno.

– To je suština. Ali moramo biti zaista ozbiljni i pragmatični u vezi sa tim. Svetu će i dalje biti potrebni izvori energije. Ujedinjeni Arapski Emirati su jedini na svetu koji su dekarbonizovali resurse nafte i gasa. Imamo najniži intenzitet ugljenika.

Ipak, naučnici napominju da se to odnosi na emisije energije koja se koristi za ekstrakciju fosilnih goriva, a ne na mnogo veće emisije iz njihovog sagorevanja.

– Ne postoji takva stvar kao ‘niskougljenični’ ili ‘manje ugljenični’ nafta i gas – rekla je Oto.

Harjit Sing iz Mreže za klimatsku akciju, ima poruku za učesnike samita.

– COP28 mora doneti odluku o postepenom ukidanju fosilnih goriva na pravičan i jednak način, bez bilo kakvih rupa ili izlaznih puteva za industriju da nastavi širenje i pogoršavanje klimatske krize.

Izvor: Cirkularna ekonomija

Postrojenja za reciklažu brodova – šta su i gde se nalaze?

Foto-ilustracija: Unsplash (michael)
Foto-ilustracija: Pixabay

Reč je o objektima u vidu specijalizovanih postrojenja ili brodogradilišta koja su opremljena, organizovana i regulisana za demontažu i reciklažu brodova koji više nisu u funkciji. Demontaža omogućava da se iznova koriste ili pravilno odlože važni materijali  poput azbesta, teških metala, i uljnih ostataka.

Baš iz ovih razloga, objekti prolaze kroz strogu standardizaciju, provere i sertifikaciju. Čelik najviše, potom i olovo, cink, bakar, ali i staklo i gume, nalaze se u velikim količinama, a neki od metala mogu da se topa i ponovo koriste. Dakle, reč je o održivoj praksi kada je u pitanju pomorski sektor.

Kada govorimo o ovim objektima, potrebno je napomenuti da je nedavno ažurirana Evropska lista objekata za reciklažu brodova, koja predstavlja ključni segment Evropske unije u unapređenju procesa reciklaže brodova. Evropska komisija je objavila 12. izdanje Evropske liste objekata za reciklažu brodova.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Darren Welsh)

Lista je doživela značajne promene, uključujući obnovu uključenja dva brodogradilišta u Turskoj i jednog u SAD, kao i produženje roka za brodogradilište u Finskoj i pet norveških brodogradilišta. S druge strane, uklonjena su tri objekta iz Danske, Holandije i Norveške, jer više ne zadovoljavaju kriterijume za reciklažu brodova. Trenutna lista sada sadrži 45 objekata, od kojih se 35 nalazi u Evropi (uključujući EU, Norvešku i UK), 9 u Turskoj i 1 u SAD, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Značajna informacija koju je komisija podelila jeste da oko 30 odsto svetske flote upravo pripada Evropljanima. Mnogi od ovih brodova se demontiraju izvan EU, u zemljama koje nemaju ni približno iste uslove rada kao u EU, i gde nije stoga moguće ni jednako mariti za okolinu. Stoga, 2018 godine doneta je Uredba EU koja zahteva da se svi veliki morski brodovi koji plove pod zastavom države članice EU recikliraju u odobrenim postrojenjima koja se nalaze na Evropskoj listi.

Energetski portal

Radujem se kada upoznam snažne žene koje razbijaju predrasude

Foto: ProCredit banka
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue Udruženja OIE SRBIJA sa ciljem da podstaknemo mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

„Šta tačno znači muški ili ženski fakultet, pozicija ili uloga u društvu? Mi sami kao društvo to definišemo, tako da sami možemo to i promeniti“ – ovo je samo jedna od važnih poruka koju je u intervjuu za portal OIE Srbija uputila Marina Mijić.

Kao šefu Odeljenja za zaštitu životne sredine u ProCredit banci, glavni cilj joj je da osigura usklađenost svih poslovnih procesa i usluga banke sa najvišim ekološkim standardima. Ona i njen tim pažljivo procenjuju uticaj banke na životnu sredinu i redovno izveštavaju o ovim pitanjima, pružajući ključne smernice i podršku menadžmentu, zaposlenima i klijentima.

Njena kompetentnost se temelji na obrazovanju koje je stekla na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu. Trenutno završava Menadžment akademiju ProCredit Grupe u Nemačkoj, što dodatno doprinosi njenom stručnom razvoju. Marina takođe poseduje sertifikat RENAC akademije GGF-a za stručnjaka u oblasti Zelene finansije na naprednom nivou i sertifikat Internog proveravača standarda ISO 14001:2015, što potvrđuje njenu posvećenost u oblasti zaštite životne sredine.

Sa Marinom Mijić smo razgovarali o tome koliko je zaštita životne sredine važna za bankarski sektor, kako je odlučila da se bavi zelenim delom bankarstva i zašto je važno da žene podržavaju i osnažuju jedna drugu.

Pročitajte još:

Vi ste šef Odeljenja za zaštitu životne sredine u ProCredit banci. Kako izgleda Vaš posao i koliko je zaštita životne sredine važna za bankarstvo?

– Naš cilj jeste da obezbedimo da poslovanje banke bude u skladu sa najvišim ekološkim standardima i principima. Zbog toga naš sistem upravljanja životnom sredinom posmatramo kroz tri stuba: prvi stub se odnosi na naše interne performanse i naš direktni uticaj na životnu sredinu; drugi stub se odnosi na ekološke i socijalne standarde koje primenjujemo prilikom finansiranja naših klijenata, dok se treći stub odnosi na zeleno finansiranje i naš fokus da pospešimo zelenu tranziciju. Strateške odluke donosi naš menadžment, ali tu moraju postojati naše smernice i podrška kako bismo osigurali održivost našeg poslovanja. U svakodnevnom radu mi sarađujemo sa brojnim odeljenjima kako bismo postigli sve zadate ciljeve. To je zaista bitno jer teme održivosti i zaštite životne sredine ne smeju ostati samo u okviru jednog odeljenja, već je potrebno aktivno učešće i zalaganje cele institucije.

Koliko su finansije i bankarstvo važni za zaštitu životne sredine?

Foto: MT-KOMEX

– Bankarstvo i zaštita životne sredine moraju biti celina. U poslednjih nekoliko godina, a u ProCreditu i duže od toga, razvija se svest o tome koliki uticaj mogu imati banke. Bankarski sektor ima svoj direktni uticaj, koji je lakše merljiv i koji se ogleda u direktnim emisijama naših filijala i poslovnica. Međutim, tu postoji indirektni uticaj kroz aktivnosti naših klijenata koje mi finansiramo. Tu je upravo glavna uloga banaka – one strateški treba da odluče koje aktivnosti žele ili ne žele da finansiraju i pod kojim uslovima. Osim finansijskih pokazatelja, banke moraju sagledati i one druge, naizgled ne tako očigledne. Da li je zaista održivo na duže staze finansirati glavne zagađivače ili, pak, želimo da se okrenemo zelenim praksama? Kako podržati tranzicioni period mnogih industrija? To su sve pitanja koja banke sebi treba da postave i na osnovu toga da preduzmu određene korake. Bankarska delatnost predstavlja važan izvor finansiranja za našu ekonomiju, ali sa tim dolazi i određena odgovornost prema našem društvu.

Kako ste se opredelili da se bavite zelenim delom bankarstva i da li je rodna pripadnost, koja obično podrazumeva i pojačanu brižnost, uticala da se posvetite zaštiti životne sredine?

– Ako želimo da postignemo rodnu ravnopravnost i veću inkluziju, moramo biti svesni da svi mi sa sobom nosimo određene pretpostavke koje utiču na naš pogled na svet i ljude oko nas. Brižni mogu biti i muškarci i žene podjednako. Onda kada okarakterišemo apriori brižnost kao žensku osobinu – nismo fer prema muškarcima. Ravnopravnost ide u oba smera. Svi mi možemo imati različite osobine. Zbog toga ne bih rekla da je brižnost razlog zbog čega sam odlučila da se bavim zaštitom životne sredine, već to vidim kao polje gde mogu dati svoj najveći doprinos društvu. Zaštitu životne sredine većina ljudi vidi kao nešto lepo, ideal kome treba težiti, ali zapravo iza toga stoji ozbiljan posao, rad i trud. Zaštita životne sredine nije neka dodatna aktivnost, već strateška odluka koja ima svoje ciljeve i kompleksan operativni rad u dostizanju istih.

ProCredit banka je poznata po finansiranju solarnih projekata, među kojima su poznate elektrane našeg člana MT-KOMEX. Koliko ste zelenih MW do sada finansirali?

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz)

– Mi smo krenuli sa finansiranjem prvih solarnih elektrana još 2013. godine i sada kada pričamo o tome deluje kao deo prošlosti jer je prošla već čitava decenija. Međutim, za tih 10 godina malo šta se promenilo – jednostavno nismo imali odgovarajući zakonski okvir i adekvatan podsticaj za razvoj obnovljivih izvora energije. Pa ipak, uspeli smo da u međuvremenu finansiramo nekih 80 solarnih elektrana, što za sopstvenu potrošnju, što za prodaju. Mi smo orijentisani ka malim i srednjim preduzećima, ali i fizičkim licima, i tu upravo vidimo svoj doprinos – malim koracima i manjim elektranama dolazimo do velikih promena. Jedva čekamo da vidimo šta će nam budućnost doneti i da li će zelena tranzicija u Srbiji biti obeležena nesvakidašnjim investicijama u solarne projekte.

Osim kreditiranja OIE projekata, poznati ste i po finansiranju projekata koji se tiču energetske efikasnosti?

– Ne možemo govoriti o zelenoj tranziciji i krupnim promenama, a da ne spomenemo energetsku efikasnost. Pored obnovljivih izvora energije, investicije u energetsku efikasnost su druga strana istog novčića. Naime, i sami principi održivosti nalažu da prvenstveno moramo raditi na smanjenju potrošnje i odgovornosti prema raspoloživim resursima, pa tek onda na drugim vrstama ulaganja. U suštini, nije dovoljno postaviti solarne panele i očekivati da oni „odrade svoj deo posla“ kada su u pitanju uštede. To prosto ne funkcioniše tako. Moramo imati holistički pristup i mi u ProCreditu upravo tako i savetujemo naše klijente. Pametnim ulaganjima u energetsku efikasnost zgrada i mašina možemo postići dosta toga već u samom startu.

Ceo intervju možete pročitati OVDE.

Izvor: OIE Srbija

Kruševac od sada povezan sa auto-putem

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto-ilustracija: Unsplash (Xan Griffin)

Kruševac je od nedavno, zahvaljujući puštanju u saobraćaj druge deonice Moravskog koridora, duge 10,9 kilometara od Makrešana do Koševa, efikasnije povezan sa mrežom brzih saobraćajnica i autoputeva u Srbiji.

Deo puta je opremljen naprednom tehnologijom, uključujući wi-fi mrežu i kompletnu optičku infrastrukturu. Izdvaja se i po svojoj širini, koja je za metar veća u odnosu na ostale auto-puteve u zemlji, čime se postiže veća udobnost i bezbednost u vožnji, i omogućava bolju prilagodljivost u situacijama kada je jedna traka zatvorena zbog radova ili nepredviđenih događaja.

PROČITAJTE JOŠ:

Istaknuto je da je sa ovom deonicom, kao i prethodno otvorenom deonicom do Makrešana (16,9 kilometara puštenom u aprilu), ukupno aktivirano skoro 28 kilometara Moravskog koridora. Ovo je, kako navodi resorni ministar, od izuzetnog značaja za dalji razvoj Kruševca, kao jednog od većih gradova u Srbiji.

S obzirom na činjenicu da oko 500.000 ljudi živi u blizini koridora, njegov doprinos boljoj saobraćajnoj povezanosti, prometu ljudi i robe, novim investicijama, radnim mestima je veliki.

Energetski portal

Poziv na panel diskusiju – Energetska transformacija i COP28

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (catazul)

Centar za unapređenje životne sredine organizuje panel diskusiju Energetska transformacija i COP28, u skladu sa aktuelnim dešavanjima i  najznačajnijim klimatskim samitom COP28 u Dubaiju. Ove godine, konferencija nosi poseban značaj, jer se obeležava pet godina od postavljanja ciljeva u okviru Pariskog sporazuma – a rezultati su zabrinjavajući. Ukoliko se nastavi trenutnim tempom, rast prosečne globalne temperature mogao bi dostići alarmantnih 3 stepena, daleko iznad ciljane granice od 1,5 stepena.

Jedna od ključnih tema na konferenciji je ubrzani razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Sa trenutnih 3.600 gigavata u 2.022, cilj je doseći 11.000 gigavata do 2030. godine.

U toku debate fokus će biti i na Srbiji koja nije veliki globalni zagađivač, ali kada se pogledaju emisije gasova sa efektom staklene bašte po glavi stanovnika, Srbija je 2,5 do 3 puta iznad proseka EU. S obzirom na to da je proizvodnja energije u Srbiji još uvek uglavnom zasnovana na fosilnim gorivima, postavlja se pitanje: kako će Srbija uskladiti svoje ciljeve sa Pariskim sporazumom?

Osim međunarodnih obaveza, Srbiju muče i interni problemi poput zagađenosti vazduha, nedostataka u praćenju emisija, sporo sprovođenje mera energetske efikasnosti, i potreba za povećanjem udela obnovljivih izvora u proizvodnji energije. Ovi izazovi biće detaljno analizirani u okviru panel diskusija, sa ciljem da se identifikuju nedostaci u postojećim javnim politikama u oblasti energetike, klimatskih promena i kvaliteta vazduha, kao i njihova međusobna povezanost.

Panel diskusija biće održana u ponedeljak 11.12.2023. od 18 do 19:30 časova.

Direktan prenos biće na facebook stranici  Green Fest – Belgrade.

Energetski portal