Projektovanje pruge od Beograda do hrvatske granice

Foto-ilustracija: Unsplash (Silver Ringvee)

U okviru opsežnog projekta modernizacije i revitalizacije železničke infrastrukture u Srbiji, izrađuje se tehnička dokumentacija za unapređenje pruge u segmentu Beograd-Šid-granica Hrvatske. Ova inicijativa je deo šireg plana za razvoj Mediteranskog koridora, ključne arterije koja će omogućiti efikasniji transport robe i putnika kroz jugoistočnu Evropu, povezujući region sa ostalim delovima kontinenta. Mediteranski koridor je deo TENT-a i odnosi se na set transportnih ruta koje povezuju mediteranske luke sa centralnim delovima Evrope, uključujući železničke i putne mreže.

Beograd, Stara Pazova, Ruma, Sremska Mitrovica i Šid, biće povezani sa Hrvatskom, a dalje i sa Slovenijom brzom prugom, kojom bi vozovi trebali da se kreću mnogo brže nego što je trenutna situacija. Na nekim deonicama, brzina bi trebala, prema projektu da dosegne i 200 kilometara na sat, čime bi trebalo da podstakne brži i održiviji prevoz. Ovaj poduhvat, sa ciljem unapređenja postojeće jednokolosečne pruge u savremenu dvokolosečnu prugu, doprineće povećanju kapaciteta i efikasnosti kako putničkog tako i teretnog saobraćaja.

Projektom su obuhvaćene različite deonice, uključujući i segmente kao što su Stara Pazova-Golubinci-Šid, a sve deonice zajedno podeljene su na pet poddeonica. Svaka poddeonica karakteriše se specifičnostima u pogledu infrastrukturnih objekata kao što su mostovi, podvožnjaci i nadvožnjaci, a neke deonice će takođe imati specijalizovane nadvožnjake za prelaz divljači, osmišljene da minimalizuju uticaj na lokalnu faunu, objavljeno je u okviru Nacrta Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Beograd – Šid – granica Hrvatske, deonice Stara Pazova – Golubinci – Šid i železničke pruge Inđija – Golubinci.

Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrifikacija određenih deonica pruge takođe doprinosi smanjenju emisija i promociji održivih, ekološki prihvatljivijih vidova transporta.

Takođe, u svetlu izazova klimatskih promena i ograničenja fosilnih goriva, razvoj železničke infrastrukture postaje imperativ za podršku održivom i odgovornom transportnom sistemu u budućnosti.

1) Poddeonica 1 (Golubinci uključivo – Ruma isključivo), dužine od 18,9 km

Poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Golubinci – Ruma. Tehničkom dokumentacijom predviđa 6 denivelisanih ukrštaja (3 nadvožnjaka, 1 podvožnjak i 1 ekološki most). Projektovana brzina je 200 km/h na ovoj deonici.

2) Poddeonica 2 (Ruma uključivo – Sremska Mitrovica isključivo), dužine od 16,7 km

Predmetna podedeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Ruma – Sremska Mitrovica. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju 5 denivelisanih ukrštaja (4 nadvožnjaka, 1 podvožnjak). Trasa pruge u ovoj deonici van naseljenih mesta po ravničarskom terenu, imaće projektovanu brzinu od 200 km/h, izuzimajući zonu stanice Ruma gde je projektovana brzina 160 km/h.

3) Poddeonica 3 (Sremska Mitrovica uključivo – Šid – Državna granica), dužine od 41,4 km

Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Forerunner)

Poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Sremska Mitrovica – državna granica. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju 14 denivelisanih ukrštaja (4 nadvožnjaka, 8 podvožnjaka i 1 ekološki most). Trasa pruge u ovoj deonici van naseljenih mesta po ravničarskom terenu, imaće projektovanu brzinu od 200 km/h, izuzimajući zone stanica Sremska Mitrovica gde je projektovana brzina 120 km/h i stanice Šid gde je projektovana brzina 160 km/h.

4) Poddeonica 4 (Inđija isključivo- Golubinci isključivo), dužine od 2,7 km

Predmetna poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Golubinci – Inđija. Tehničkom dokumentacijom nisu predviđena denivelisana ukrštanja sa infrastrukturom. Trasa pruge u ovoj deonici ima projektovanu brzinu od 160 km/h.

5) Poddeonica 5 (Stara Pazova isključivo- Golubinci isključivo ), dužine od 7,1 km

Predmetna poddeonica se nalazi u okviru segmenta pruge Stara Pazova – Golubinci. Trasa pruge u ovoj deonici van naseljenih mesta po ravničarskom terenu, imaće projektovanu brzinu od 120 km/h. U okviru pružnog pojasa – pojasa regulacije pored objekta pruge, nalaze se i službena mesta (stanični objekti, mimoilaznice) kao i postrojenja koja omogućavaju funkcionisanje složenog saobraćajnog sistema za brzine do 200 km/h.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti