Home Blog Page 416

“Ako me vidiš, plači” – Šta su otkrile isušene evropske reke?

Foto: Fejsbuk printskrin

Iako smo navikli da nas uz jutarnju kafu dočekuju vesti o poplavama i požarima i verovatno niko nije očekivao da će baš ova godina biti sjajna, drevna upozorenja koja izranjaju iz vode i proriču sušu, glad i sukobe iznenadila su sve.

Dok su jedni nemo posmatrali kamenje na kome je uklesano “ako me vidiš, plači”, a drugi se pitali da li je u pitanju nekakakv “prank” naših dokonih predaka, ima i onih koji su prioritete postavili na pravo mesto i iskoristili ovu jedinstvenu priliku za selfi.

Situacija je, sudeći po upozorenjima struke, a sada i kamenja, krajnje ozbiljna. Neke od najvećih evropskih reka, vitalnih za poljoprivredu, snabdevanje pijaćom vodom i transport energenata, skoro su u potpunosti presušile.

Raskošna Loara u Francuskoj sada više liči na pustinju, a presušila je i reka Po u Italiji, dok je nivo vode u Rajni drastično opao.

Posledice toplotnih talasa u kombinaciji sa sušom koja će najverovatnije biti okarakterisana kao najgora u zadnjih 500 godina, samo se nižu: u Francuskoj je preko 100 sela ostalo bez pijaće vode, a u Italiji mnogobrojni stočari nemaju čime da napoje svoja grla. Rajna je u Nemačkoj služila kao glavna ruta za transport fosilnih goriva u procesu odvikavanja od ruskog gasa, ali je gotovo prazno korito sada sprečava da obavlja tu ulogu.

Ovogodišnje masovno isušivanje evropskih reka učinilo je da na površinu ponovo izrone vekovima stara hidrološka obeležja uklesana u rečnim stenama.

Ove stene nazivaju još i “kamenje gladi” jer ekstremno niski vodostaji reka onemogućavaju navodnjavanje useva, bavljenje stočarstvom i transport hrane, pa su ih ljudi pre nekoliko vekova koristili da upozore buduće generacije na predstojeću nestašicu hrane.

Treba li da brinemo zbog upozornja od kojih neka datiraju još iz 15. veka?

Pa, moguća su dva pravca razmišljanja – prvi je da aktuelne suše i toplotni talasi nisu posledica klimatskih promena već prirodne pojave kakve su se očigledno sretale i krajem srednjeg veka, te da ne moramo da strahujemo da će ovogodišnji scenario postati sve češći.

Sa druge strane, nije teško uvideti da su iz godine u godinu leta sve toplija, a vremenski uslovi ekstremniji što naučnici povezuju sa emisijama gasova staklene bašte koje pogoršavaju klimatske promene. Recimo, u Velikoj Britaniji je ove godine zabeleženo rehordnih 40,2°C, a čak su i u ovoj zemlji reke počele da presušuju po prvi put u istoriji.

Oni koji su spremni “da pogledaju istini u oči” složiće se da ćemo u budućnosti leti verovatno češće posmatrati isušena, peskovita korita nego ustalasane reke, te je otuda i strah od gladi i te kako opravdan.

Milena Maglovski

Kako klimatske promene pojačavaju globalne rizike

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)
Foto-ilustracija: Pixabay

Napad Rusije na Ukrajinu krajem februara ove godine označio je početak ozbiljne globalne nestabilnosti. Pored energetske krize i rasta cene goriva i električne energije, rat je ozbiljno ugrozio i snabdevanje hranom na globalnom nivou s obzirom na to da su i Rusija i Ukrajina među pet najvećih izvoznika pšenice na svetu, piše portal Klima 101.

Nedugo po početku konflikta indijski premijer Narendra Modi tražio je od domaćih poljoprivrednika da povećaju proizvodnju i izvoz pšenice iz Indije kako bi ‘popunili’ rupu koja je nastala i doprineli rešavanju globalnog problema gladi.

Međutim, planovima Indije isprečile su se – klimatske promene. Dugotrajna suša praćena ekstremnim toplotnim talasom koji je u martu zahvatio severozapad zemlje doveli su do sušenja useva i velikih gubitaka u proizvodnji. Nastavak nepovoljnih meteoroloških uslova je uz veliki rast cena na međunarodnom tržištu doveo do odluke indijske vlade da napravi drastičan potez: 13. maja ove godine zabranila je izvoz pšenice iz zemlje kako bi domaće potrošače zaštitila od visokih cena hrane.

Nažalost ovo leto je puno primera koji ilustruju na koji način klimatske promene doprinose pojačavanju postojećih kriza i globalne neizvesnosti.

Usevi vape za kišom

Nedavno saopštenje Evropske opservatorije za sušu pokazalo je da se čak 60 odsto teritorije Evrope suočava sa sušom, a među najpogođenijim regionima je i Vojvodina gde već mesecima vladaju izuzetno sušni uslovi.

Nedostatak padavina praćen ekstremno visokim temperaturama i toplotnim talasima pravi ozbiljne probleme poljoprivrednicima koji očekuju velike gubitke kada dođe vreme za žetvu.

Loša situacija u Evropi je uz rat u Ukrajini znatno doprinela porastu cena hrane na međunaordnom tržištu, ali to nisu jedini faktori koji utiču trenutnu krizu. U mnogim državama u poslednje dve godine proizvođači beleže gubitke izazvane sušom i ekstremnim vremenskim prilikama, a dodatni problem izazvali su poremećaji u lancu snabdevanja zbog pandemije, kao i brojni lokalni konflikti.

Međunarodni panel za klimatske promene (IPCC) u svom poslednjem izveštaju upozorava da će ekstremno topla i sušna leta poput ovog u budućnosti postajati sve češća zbog zagrevanja atmosfere izazvanog ljudskim uticajem.

Proizvodnja hrane nije jedina grana privrede koja je pogođena klimatskim promenama ovog leta

Francuska energetska kompanija EDF najavila je prethodnih dana da će morati da smanji proizvodnju električne energije zbog toga što je voda u rekama postala toliko topla da više ne može da u dovoljnoj meri rashladi reaktore. Ovo je samo pogoršalo već tešku situaciju pošto francuske nuklearne elektrane već mesecima rade sa smanjenim kapacitetom zbog brojnih tehničkih problema koji su zadesili EDF.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istovremeno jedan od najvećih izvoznika električne energije u Evropi – Norveška, najavila je da postoji mogućnost da će ograničiti izvoz struje u narednom periodu zbog niskog nivoa hidro rezervi koje je između ostalog izazvalo i nešto sušnije proleće od proseka.

U Nemačkoj je suša dovela čak i do porasta cene energenata. Naime, nizak vodostaj na Rajni primorao je vlasnike barži da smanje težinu tovara koje preuzimaju kako bi brodovi mogli da plove rekom što je znatno poskupelo cenu njihovog transporta.

Stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju da nivo vode nastavi da opada moglo da dođe i do potpunog prekida prevoza uglja, čija upotreba u Nemačkoj beleži porast posle dugog niza godina zbog sve većeg problema u snabdevanju gasom.

Problem sa niskim vodostajem ima i Dunav. U našoj zemlji trenutno se izvode radovi koji treba da obezbede plovnost reke i nesmetani prevoz brodova natovarenih energentima i drugim dobrima.

Pored problema sa prevozom, smanjen proticaj na rekama utiče i na manju proizvodnju struje iz velikih hidroelektrana, što pravi dodatni pritisak na energetske sisteme i povećava cene.

Nestabilna budućnost na toplijoj planeti

Kada se govori o klimatskim promenama pažnju javnosti uglavnom okupiraju vremenski ekstremi kojih će na zagrejanoj planeti biti sve više, kao što su toplotni talasi, razorne poplave, suše i moćni uragani.

Međutim pored tih jasno vidljivih posledica, budućnost ka kojoj se krećemo nosi i nešto manje očigledne probleme.

Klimatske promene često deluju kao pojačivač (multiplikator) rizika koji postojeće probleme može da načini mnogo težim i osetljive sisteme gurne preko opasne granice. Primeri ovog leta dobro ilustruju kako zagrejana klima znači veću nestabilnost i smanjuje otpornost država i društava na potencijalne krize i šokove.

Ovu osobinu klimatske krize sve više primećuju i Ujedinjene nacije, tako da se o globalnom zagrevanju sada raspravlja i na sednicama Saveta bezbednosti.

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Rezultati opsežnog naučnog istraživanja objavljenog u časopisu američke Nacionalne akademije nauka ukazuju da postoje dokazi da je rekordno jaka suša koja je u periodu od 2007 – 2010 pogodila Siriju doprinela izbijanju građanskog rata u ovoj državi tako što je dovela do velikih migracija siromašnih stočara iz sela u gradove što je stvorilo plodne uslove za izbijanje nemira.

Ukoliko se rast cena hrane ne stavi pod kontrolu naredne godine, možemo da očekujemo velike migracije i rađanje novih nestabilnosti širom sveta.

Klimatska kriza više ne deluje kao potencijalna opasnost koja vreba u dalekoj budućnosti. Mi zapravo već sada možemo da vidimo kratke odsečke problema koji bi, ukoliko se globalno zagrevanje ne obuzda, mogli praktično da postanu svakodnevica.

Svet se trenutno nalazi na raskršću i izbori koje sada donosimo u velikoj meri će odrediti da li ćemo preći granicu nakon koje civilizacije više neće moći na odgovarajući način da se izbori sa brojnim međunarodnim rizicima. Zato je važno da biramo pažljivo.

Izvor: Klima 101

Mihajlovićeva: Bez energetske stabilnosti nema ni nezavisnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

„Situacija u energetici je drastična u celoj Evropi. Cena električne energije na berzama danas je 563 evra po megavat-času, pre godinu dana iznosila je 90 evra. To su nenormalne cene koje nijedna država ne može da izdrži. Milijardu i po evra smo do sada potrošili na uvoz struje i gasa, sve nas to čeka, i mnogo više do proleća ako cene nastave da rastu. Struju ćemo uvoziti i tokom zime, moramo da razmišljamo o štednji i zašto tako rasipamo energiju“, poručila je danas potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović.

Gostujući u jutranjem programu TV Hepi, Mihajlovićeva je izjavila da Srbija i dalje ima najnižu cenu struje u Evropi i da će sa poskupljenjem od 6,5 odsto razlika iznositi od 250 do 320 dinara po računu. 

„Za nas je najvažnije da obezbedimo da do marta Srbija ima novac da plati energente, i drugo, da možemo da proizvedemo i da imamo odakle da uvezemo dovoljne količine, jer neće samo Srbija uvoziti. Nervoza na berzama u Evropi oseća se kroz rast cena, kubni metar gasa danas košta 2.300 evra. Prva tačka u štednji je energetska efikasnost – kakvi su nam prozori, vrata, na šta se grejemo i mogućnost da stavljamo solarne panele. Taj zamajac energetske efikasnosti će biti sledeće godine, država je obezbedila dovoljno novca, pomoći ćemo sa subvencijama od 50 odsto“, izjavila je ona.

Mihajlovićeva je rekla i da je odgovor na svako pitanje investicije.

„Da je EPS investirao i gradio nova postrojenja, danas bi bilo drugačije. Kao što smo ulagali u drumske koridore, tako moramo i u elektroenergetske sisteme. Ako energetika nije stabilna, ništa od srpske nezavisnosti. Prekinuli smo sa lošim upravljanjem u EPS-u, čitava struktura je promenjena. A kriza je sve jača i ti ljudi treba da održe elektroenergetski sistem i samu elektroprivredu. EPS mora da investira, sve ovo će proći, država će na uvoz energenata dati novca kao da smo izgradili dva Đerdapa 3“, istakla je ona.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Energetska kriza steže – restrikcije struje, apeli za štednju i sve teže plaćanje računa

Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)
Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Cena gasa je na visokom nivou, oko 2.500 dolara, a cene struje beleže novi skok – idu i do 550 evra za megavat-sat. U Velikoj Britaniji građani sve teže plaćaju račune i najavljuju da će prestati. U regionu su sve glasniji i apeli za štednju, a na Kosmetu već treći dan redukcije.

Od ove sedmice na Kosovu i Metohiji su uvedene planske restrikcija struje – šest sati ima struje, dva nema. Distributer kaže da domaća proizvodnja pokriva dve trećine potrošnje, a novca za dalji uvoz nemaju, jer je struja na tržištu preskupa. Isključenja su iznenadila građane, a političari traže odgovornost vlade.

“Leti nije veliki problem ako nestane struje, ali ne znamo šta će biti tokom zime”, kaže meštanka Prištine.

“Čudno je da nam usred leta isključuju struju. Pitanje je gde nestaje struja”, dodaje njen sugrađanin.

“Ako imamo nestanke struje leti, zimus će biti još gore, bez grejanja i sa visokim cenama. Za ovu krizu je kriva samo vlada Kosova”, poručuje Bernard Nikaj iz Demokratske partije Kosova.

Severna Makedonija od septembra uvodi mere štednje energije za 15 odsto i priprema proglašenje energetske krize u zemlji.

Situacija u EU sve teža 

Situacija sa gasom Evropskoj uniji sve teža – nova poskupljenja gasa najavljuju gotovo sve članice. Nemačka je uvela taksu na gas za sve potrošače od oktobra. I dok Vlada novi namet obrazlaže neophodnošću za sigurnost snabdevanja, građani traže veću pomoć, jer im to uvećava račune za još 480 evra godišnje.

“Ponekad moramo da uzimamo gorke lekove. Jedan od njih je spasavanje kompanija, uvoznika ruskog gasa, koje su u teškoćama i taj teret treba zajedno podnesemo. Ovaj namet je najpravedniji mogući način raspodele. Alternativa bi bila kolaps nemačkog energetskog tržišta”, ističe Robert Habek, ministar ekonomije i energetike Nemačke.

“Što je naknada na gas veća, to opterećuje i više ljudi koji moraju da je plate i zato je neophodno govoriti o olakšicama”, dodaje Kerstin Andre, izvršna direktorka Savezne asocijacije za industrije, energije i vode.

Energetska kriza sve jače steže ceo svet. U Kini zbog dugotrajne suše apeluju na štednju struje. U provinciji Sečuan, gde živi više od 83 miliona ljudi, uveli su i dnevne višesatne redukcije za sve potrošače, a industriji je naloženo da prekine ili smanji obim proizvodnje.

Izvor: RTS

Svi energetski subjekti spremni za predstojeću grejnu sezonu

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tema jučerašnjeg sastanka Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima bila je obezbeđivanje sredstava i energenata za period do kraja marta naredne godine, kao i mere za racionalno i efikasno korišćenje energije i energenata, stoji u saopštenju Vlade.

Predstavnici JP „Elektroprivreda Srbije” predstavili su podatke o trenutnoj situaciji i projekcijama kad je reč o proizvodnji i uvozu uglja i električne energije, kao i o pogonskoj spremnosti i planiranim remontima na kopovima i termoelektranama, uticaju suše i niskog vodostaja na proizvodnju u hidroelektranama.

Takođe, na sastanku su predstavljeni i podaci o popunjenosti skladišnih kapaciteta i snabdevanju i distribuciji u gasnom sektoru, kao i poslednji podaci Uprave za rezerve energenata i Republičke direkcije za robne rezerve u vezi sa zalihama energenata za zimu.

Predstavnici Poslovnog udruženja „Toplane Srbije” i Beogradskih elektrana izvestili su o snabdevenosti energentima i stepenu izvršenja remonta u toplanama u Srbiji.

Na sastanku su, sem predstavnika resornog ministarstva, učestvovali i predstavnici „Elektrodistribucije Srbije”, AD „Elektromreže Srbije”, JP „Srbijagas”, “Transportgasa” i „Naftne industrije Srbije” a. d.

Takođe, prisustvovali su i predstavnici JP „Srbijašume“, Javno-komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“, Sekretarijata za energetiku Grada Beograda, članovi Saveta AERS-a, Republičke direkcije za robne rezerve, RHMZ i preduzeća „Srbija kargo“.

Energetski portal

U Španiji puštena u rad najveća solarna elektrana u Evropi

Foto: Iberdrola Press
Foto: Iberdrola Press

Španska multinacionalna kompanija Iberdrola pustila je u rad trenutno najveće solarno postrojenje u Evropi kapaciteta 590 MW, saopšteno je na sajtu kompanije.

Elektrana “Francisko Pizaro” nalazi se u pokrajini Ekstremadura u Španiji i najveće je postrojenje ovog tipa kojim grupacija Iberdrola upravlja u svetu.

U projekat je uloženo 300 miliona evra, a elektrana će sa svojih 1,5 miliona solarnih panela električnom energijom snabdevati 335.000 domaćinstava. Ušteda ugljen-dioksida procenjena je na 150.000 tona godišnje, saopštila je grupacija Iberdrola.

Elektrana će takođe na osnovu dugoročnih ugovora snavdevati proizvođača mlečnih proizvoda Danone, farmaceutsku kompaniju Bajer i proizvođača pića PepsiCo.

„Ovi ugovori obezbeđuju stabilne investicije i postali su optimalno sredstvo za snabdevanje električnom energijom velikih kupaca koji su posvećeni ubrzanju energetske tranzicije kako bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva i koji su naklonjeni čistoj i održivoj potrošnji“, stoji u saopštenju kompanije.

Iberdrola iza sebe ima preko 19.300 MW instalisanih kapaciteta obnovljivih izvora energije, a do 2025. godine namerava da izdvoji 14,3 milijardi evra za nove projekte. U narednim godinama kompanija teži da dostigne 25.000 MW instalisanih kapaciteta OIE što će, kako kažu, otvoriti 7.400 radnih mesta.

Španija cilja na 100 odsto električne energije iz obnovljivih izvora do 2050. godine i u tom smislu usmerena je na OIE projekte, elektrifikaciju saobraćaja, energetsku efikasnost i zeleni vodonik, stoji u izveštaju za Španiju iz 2021. godine koji je objavila Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Poseban akcenat stavljen je na solarnu energiju i energiju vetra budući da Španija najviše raspolaže ovim kapacitetima.

Prema najnovijim podacima, u januaru ove godine obvovljivi izvori energije proizvodili su 39,8 odsto ukupne električne energije, od čega je iz vetra dobijeno 22,1 odsto električne energije, a iz solarnih elektrana 6,2 odsto, objavio je španski mrežni operater Red Elektrika de Espanja.

Milena Maglovski

Radovi na Savi i Dunavu, cilj stabilno snabdevanje energentima

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

U delu kod Bariča na Savi u toku su hitni bagerski radovi koji se odvijaju sa ciljem da se obezbedi propisana dubina plovnog puta u periodu izrazito niskog vodostaja.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture intenzivno radi na tome da rečni putevi budu plovni, jer su oni postali glavni koridori za snabdevanje energentima.

Ministar Tomislav Momirović ističe da se preduzimaju hitni radovi kako bi se obezbedila plovnost rečnih puteva glavnim korisnicima rečnog saobraćaja – najvećim industrijskim granama, građevinskoj, hemijskoj i naftnoj, kao i poljoprivredi.

Prema njegovim rečima, aktivnosti se preduzimaju na Savi i Dunavu, našim glavnim vodnim koridorima, kako bismo dodatno podigli efikasnost i ubrzali plovidbu, ali i osigurali stabilno obezbeđivanje tržišta ugljem, naftom i derivatima nafte.

“Brzom reakcijom i konstantnim ulaganjem u rečni transport uspeli smo da obezbedimo plovnost Save i Dunava i tako budemo praktično jedina država u Evropi koja nije primorana da obustavlja rečni saobraćaj u trenucima kada je vodostaj rekordno nizak”, ukazao je ministar, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo obavlja interventne bagerske radove na još dve deonice na Dunavu, kod Čortanovaca i kod Futoga.

Kako je Momirović istakao uskoro će se sastati sa svojim bugarskim kolegom kako bi se dogovorili o načinu da se obezbedi plovnost Dunava kroz tu zemlju i omogući da ugalj i nafta stižu baržama u Srbiju

“Za dva dana idem u Sofiju da sa svojim kolegom probam da nađem neka rešenja jer je tamo saobraćaj najkritičniji, da vidimo da li možemo da im pomognemo, rekao je ministar i dodao da će u Bugarsku biti upućeni bageri i stručnjaci kako bi se Dunav u toku kroz tu zemlju vratio u plovno stanje”, objasnio je on.

Energetski portal

Schneider Electric lider u digitalizaciji električne energije

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Potreba za dekarbonizacijom i smanjenjem emisije štetnih gasova je dostigla svoj vrhunac, a važan deo čitavog procesa predstavlja elektromobilnost i nastojanje da se zagađenje koje proizvode prevozna sredstva smanji na minimum.

Srbija se priključuje ovom trendu, a slogan ovogodišnjeg događaja Beogradskog sajma automobila „Prirodni broj obrtaja” upravo to i potvrđuje. Vozila sa ekološki naprednim pogonskim rešenjima, automobili na električni pogon i hibridi su sve više u fokusu, a o trendovima i budućnosti u elektromobilnosti razgovarali smo sa Darkom Zeljkovićem, iz sektora marketinga kompanije Schneider Electric Srbija d.o.o.

EP: Schneider Electric je kompanija koja je lider u oblastima upravljanja energijom i automatizaciji, i proglašena je za jednu od najuticajnijih kada je u pitanju održivost. Osim industrijskih softvera, fokusirali ste se i na softvere koji doprinose elektromobilnosti, kao i na punjače za električna vozila. Šta je to što Schneider nudi našem tržištu?

Darko Zeljković: Na polju eMobilnosti, tržištu Srbije i Crne Gore, Schneider Electric kroz svoju mrežu specijalizovanih partnera, nudi proizvode i rešenja pod jedinstvenim komercijalnim nazivom EcoStruxure™ za eMobilnost. Pored više modela EVlink AC punjača snage do 22 kW i DC punjača snage od 24 kW, razvijamo i nudimo softverska rešenja kako bismo obezbedili pametno i efikasno punjenje električnih vozila. Tu prvenstveno želim da izdvojim naš EcoStruxure™ EV Charging Expert. Naime, dodavanje infrastrukture za punjenje električnih vozila podrazumeva i povećanje potrošnje električne energije u objektu. Kako bi se izbegla preopterećenja i eventualni „ispadi” elektroenergetskih sistema u objektima, Schneider Electric je razvio ovo rešenje za upravljanje opterećenjem infrastrukture za punjenje električnih vozila, upravljanje pristupom i nadzor punjača. Upotrebom proizvoda iz ove serije moguće je kontrolisati rad i do 1.000 punjačkih stanica u multizonskom režimu uz istovremeno obezbeđivanje adekvatne prioritizacije korisnicima punjača.

EP: Kompanija je izlagala i na ovogodišnjem Sajmu automobila. Kakvi su Vam utisci, da li mislite da svest o potrebi prelaska na električna vozila i vozila na hibridni pogon raste kod ljubitelja auto industrije?

Darko Zeljković: Da, ovo je prvi put da se naša kompanija u Srbiji predstavila na sajmu automobila. S obzirom na to da je ovogodišnji sajam automobila imao „ekološki” predznak, i da su vodeći proizvođači u automobilskoj industriji predstavili svoje modele plug-in hibridnih i električnih vozila, logična je bila naša odluka da na sajmu prikažemo šta je to što imamo da ponudimo korisnicima električnih automobila. Pri tome ne mislim samo na već pomenute punjače, već i na zaštitnu opremu koja se koristi prilikom instalacije samih punjača i sisteme razvoda za sigurnu i bezbednu distribuciju električne energije za napajanje punjača. Lično sam veoma zadovoljan odzivom i interesovanjem za proizvode koje smo predstavili, što je sigurno jedan od pokazatelja da je sve više vozača spremno za upotrebu vozila na električni pogon i instalaciju punjača u svojim dvorištima i garažama. Posebno me raduje činjenica i da je sve veći broj investitora, koji grade rezidencijalne i poslovne objekte, i sa kojima smo imali prilike da razgovaramo na sajmu, spreman da svojim klijentima obezbedi parking mesta sa punjačem za električna vozila. Verujem da izlagači vozila takođe nose pozitivne utiske sa sajma.

Foto: Schneider Electric

EP: Schneider je već instalirao određeni broj punjača za električna vozila širom Srbije i regiona. Koji punjači su u pitanju i da li je zadovoljena potreba tržišta za elektropunjačima?

Darko Zeljković: Schneider Electric je sa svojim proizvodima i rešenjima prisutan na tržištu punjača za električna vozila od 2011. godine i do sada je širom sveta instalirano blizu 160.000 priključnih AC i DC mesta. U Srbiji i Crnoj Gori ovo tržište je aktivno počelo da se razvija 4 do 5 godina unazad i bližimo se brojci od 320 instaliranih punjača, sa jednim ili dva priključka. Uglavnom su to pametni AC punjači snaga 7,4 kW, 11 kW i 22 kW. Analizirajući trenutno stanje broja električnih automobila u Srbiji i Crnoj Gori, možda i možemo reći da je zadovoljena potreba za elektropunjačima. Međutim, ako uzmemo u obzir trendove u automobilskoj industriji i na polju eMobilnosti u svetu, a koji će se sigurno „preliti” i na Srbiju i Crnu Goru, dosadašnji broj instaliranih punjača, posebno onih javno dostupnih, sigurno nije dovoljan da ohrabri vlasnike električnih vozila da svojim ljubimcima dođu kod nas ili nas posete u tranzitu.

EP: Kakvi trendovi trenutno vladaju u svetu kada je u pitanju elektromobilnost i šta je to što nas čeka u bliskoj budućnosti?

Darko Zeljković: Jedan od svetskih trendova koji bitno utiče i na pravac razvoja i elektrifikaciju saobraćaja je svakako urbanizacija. Prema svim očekivanjima stručnjaka očekuje se da će se do 2050. godine još dve i po milijarde ljudi doseliti u gradove. Jedan od načina da se zaštiti životna sredina i emisija štetnih gasova svede na najmanju moguću meru je, naravno, sve veća upotreba električnih vozila. Očekuje se da će troškovi upotrebe po kilometru pređenog puta vrlo brzo biti znatno niži od troškova upotrebe vozila sa unutrašnjim sagorevanjem. Neka konzervativna predviđanja govore da će do kraja sledeće decenije svaki treći prodati automobil u svetu biti na električni pogon, dok ona optimističnija najavljuju i veći procenat. Zbog toga je dalji razvoj mreže elektropunjača jako važan korak, a predviđanja su da će do 500 miliona priključnih mesta za punjenje električnih vozila biti instalirano do 2040. godine.

EP: Imajući to u vidu, šta će biti fokus kompanije Schneider Electric u predstojećem periodu?

Darko Zeljković: Većina postojećih politika danas se fokusira na postavljanje javne infrastrukture za punjenje. Veoma je važno razviti mrežu javno dostupnih punjača duž autoputeva, u blizini čvorišta ključnih saobraćajnica i stanica javnog prevoza. Međutim, oko 90 odsto punjača instaliranih do 2040. biće u privatnim okruženjima – uglavnom u našim stambenim, poslovnim i industrijskim zgradama. Očekivani eksponencijalni rast punjača za električna vozila u ovom segmentu tržišta će za posledicu imati i povećanu upotrebu električne energije. Zbog toga Schneider Electric nastavlja dalje da razvija različite serije AC i DC punjača, kao i softverska rešenja kako bi krajnjim korisnicima obezbedio „pametno punjenje” i korisničko iskustvo najvišeg nivoa. Takođe, u procesu elektrifikacije saobraćaja se u cilju proizvodnje „zelene električne energije”, kao jedan od imperativa nameće maksimalna upotreba obnovljivih izvora energije (solarnih elektrana, vetroparkova i sl.), zatim sistema za skladištenje energije, dok će i individualni proizvođači-potrošači tzv. „prozjumeri” svojim kapacitetima činiti značajan deo jednog aktivnog i decentralizovanog elektroenergetskog sistema. Schneider Electric se svojim rešenjima već nametnuo kao lider u digitalizaciji električne energije i decentralizaciji elektroenergetskih sistema, što će u budućnosti predstavljati jedan od osnovnih preduslova za pravilno funkcionisanje svih sistema, uključujući i mrežu punjača električnih vozila.

Intervju vodila: Milica Marković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Pripremljene dve nacionalne studije na temu Rešenja zasnovanih na prirodi – za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu 

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru inicijative ADAPT, ovog leta pripremljene su dve nacionalne studije na temu Rešenja zasnovanih na prirodi (RZP). Prva studija je sprovedena na području Bosne i Hercegovine, a druga u Srbiji. Obe studije dostupne su na IUCN biblioteci u digitalnom formatu.

Autorke studija su nacionalne ekspertkinje za Rešenja zasnovana na prirodi – Tanja Popovicki za Srbiju i Marijana Kapović Solomun za Bosnu i Hercegovinu.

Studije mapiraju osnovne klimatske rizike i opasnosti kao i njihove uzroke, daju preciznu analizu relevantnih postojećih projekata koji se definišu kao Rešenja zasnovana na prirodi i postavljaju preporuke za primenu tih rešenja na nacionalnom nivou.

Obe studije predstavljaju pregled usluga ekosistema i relevantnih praksi za prilagođavanje izmenjenim klimatskim uslovima u cilju smanjenja rizika od katastrofa. Na osnovu informacija iz relevantnih globalnih baza podataka kao i konsultacija sa ključnim nacionalnim partnerima, studije su uspele da identifikuju prioritetne lokacije za sprovođenje Rešenja zasnovanih na prirodi koja se dalje koristile kao izbor RZP pilot lokacije u Srbiji (Gledić) i za RZP studiju izvodljivosti u Bosni i Hercegovini. Pilot projekat u Srbiji je planiran tokom jeseni ove godine.

Studije na temu Rešenja zasnovanih na prirodi za druge ekonomije Zapadnog Balkana u kojima ADAPT sprovodi svoje aktivnosti su u završnoj fazi pripreme, što uključuje komentare nacionalnih saradnika i autora publikacije.

Publikacija Unapređenje rješenja zasnovanih na prirodi u BiH dostupna je ovde.

Publikacije Unapređenje rešenja zasnovanih na prirodi u Srbiji dostupna je ovde.

Više informacija o RZP pilot projekatu u Glediću, Srbija pogledajte ovde.

Izvor: IUCN

Cene gasa u Evropi tokom zime više od 4.000 dolara, očekuje se globalni pad cene nafte

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Kompanija Gazprom procenila je u najnovijem izveštaju da će cene gasa u Evropi tokom predstojeće zime premašiti 4.000 dolara za 1.000 kubnih metara. 

Krajem prošlog meseca cena gasa u Evropi porasla je više od 2.000 dolara za 1.000 kubnih metara, nakon što je Gazprom smanjio isporuke preko gasovoda „Severni tok 1“. Cena gasa dostigla je 2.500 dolara za hiljadu kubnih metara, što je najviše od početka marta, prenosi Biznis.rs.

Dodatni razlozi za poskupljenje gasa su vrućina, kao i suša, koja otežava transport uglja rekama. Pored toga, smanjene su isporuke gasa iz Norveške zbog planiranih popravki sistema za proizvodnju.

U izveštaju Gazproma za sedam i po meseci tekuće godine, navedeno je da je izvoz u zemlje izvan Zajednice nezavisnih država opao za 36,2 odsto na 78,5 milijardi kubnih metara, a da je izvoz u Kinu u kontinuiranom porastu.

Pad globalne cene nafte

Očekuje se da će globalne cene nafte pasti na oko 70 dolara po barelu do kraja 2024. godine, ocenila je agencija Moody’s Analytics u svom najnovijem izveštaju o regionu Azije i Pacifika (APAC).

Podsećajući na poskupljenje nafte na 120 dolara za barel u junu i pad cene na 100 dolara u avgustu, prognoziraju nastavak ovog trenda i pad cena na skoro 70 dolara krajem 2024. godine, prenosi Biznis.rs.

Cene nafte pale su u ponedeljak nakon što su objavljeni kineski ekonomski podaci bili slabiji od očekivanih. Opet je pojačana zabrinutost od globalne recesije zbog koje bi bila smanjena potražnja za naftom. Cene su pale na najniži nivo od februara.

Pad cena nastavljen je u utorak, a tokom ranog popodneva Brent naftom se trgovalo po ceni od 93,70 dolara za barel, dok je američka sirova nafta WTI koštala 88,35 dolara za barel, prema podacima specijalizovane platforme za monitoring energetskog tržišta OilPrice.

Energetski portal

Sva udruženja poljoprivrednika prihvatila predlog Vlade, kraj blokada u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Fejsbuk printskrin / Eko straža Novi Sad

Sva udruženja poljoprivrednika prihvatila su predlog Vlade Srbije, što automatski znači prekid svih protesta i sklanjanje traktora sa puteva u svakom mestu u Srbiji, potvrđeno je iz Vlade.

Pored udruženja Stig i grupe građana Južni Banat, koji su ranije tokom dana prihvatili predlog Vlade, sada su isti predlog prihvatila i ostala udruženja, poput Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, poljoprivrednika iz Rače, Kragujevca, Novog Sada i svih ostalih gradova i opština u Srbiji.

Vlada je predložila konačnu cenu suncokreta poljoprivrednim proizvođačima od 73 dinara po kilogramu, a isplata je dogovorena do 15. oktobra tekuće godine. Istim dogovorom, ograničena je marža posrednika na maksimum 2,6 dinara, dok trošak transporta robe od otkupnog mesta do uljare, snose same uljare.

Što se tiče goriva, podsticaj u narednom periodu iznosiće 20 dinara po litru, za 50 litara po hektaru, dok će se premija za mleko za jedan kvartal u 2022. godini povećati na 15 dinara.

Dodatno, Vlada se obavezala da u narednom periodu, u vezi sa kreiranjem mera u sektoru stočarstva, razgovara sa stočarima.

Istim dokumentom, poljoprivrednicima je obezbeđen moratorijum na kredite u periodu od 12 meseci. Ovim je postignut konačan dogovor sa svim poljoprivrednicima, čime je njihov višednevni protest završen.

Kako saznaje RTS, sva poljoprivredna mehanizacija biće uklonjena sa saobraćajnica u toku noći.

Vlada Srbije ranije je istakla da je zadovoljna uspešnim završetkom pregovora i da im je drago da su poljoprivredna udruženja pokazala visok stepen tolerancije, razumevanja i solidarnosti, imajući u vidu tešku nedelju koja je pred Srbijom i da su razumeli koliko je za Srbiju važno očuvanje unutrašnjeg mira i stabilnosti.

Izvor: RTS

Pirot do kraja godine dobija solarnu elektranu snage 150 kW

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

JKP „Regionalna deponija Pirot“ trenutno je u fazi izrade projektne dokumentacije za solarnu elektranu snage 150 kW, rekao je za Energetski potral izvršni direktor tehničkog sektora Nenad Đorđević.

Prema rečima našeg sagovornika, linija za separaciju otpada troši dosta struje, a u zavisnosti od toga koje mašine se pokreću, i do 100 kW dnevno. Stoga očekuju da će solarna elektrana pokriti dnevne utroške električne energije ukoliko radi punim kapacitetom, a sve viškove proizvodnje ovo javno preduzeće namerava da preda na elektrodistributivnu mrežu budući da će elektrana steći status kupca-proizvođača.

Đorđević objašnjava da je izgradnja solarne elektrane na krovu bila najbolje rešenje za regionalnu deponiju u Pirotu budući da se hala za separaciju otpada prostire na 1.200 m2.

„Solarna elektrana na krovu tolike površine bila je najbolja opcija i očekujemo da će ovaj projekat značajno smanjiti opterećenje na budžet samog preduzeća. I duga javna preduzeća u Pirotu sve se češće opredeljuju za izgradnju solarnih elektrana, pa je tako JP ’Komunalac’ nedavno pustio u rad svoju solarnu elektranu nešto manjeg kapaciteta“, kaže Đorđević.

On dodaje da je puštanje solarne elektrane u rad planirano do kraja ove godine, a kasnije će se razmatrati i proširenje njenog kapaciteta. Osim toga, JKP „Regionalna deponija Pirot“ namerava da izgradi dve solarne nadstrešnice sa punjačima za električna vozila.

„Pošto se nalazimo na međunarodnom koridoru, vlasnicima električih vozila želimo da pružimo mogućnost da napune baterije na nekom od naših punjača. Jači punjač, snage 50 kW, omogućiće punjenje vozila za samo sat vremena, a slabiji, snage 20 kW, za nekoliko sati“, objašnjava Đorđević.

Milena Maglovski

Neoplanta – jedina mesna industrija u Srbiji dobitnica IPPC dozvole

Foto: Neoplanta
Foto: Neoplanta

Neoplanta je prva i jedina mesna industrija u Srbiji kojoj je dodeljena integrisana dozvola za prevenciju i kontrolu zagađenja životne sredine (IPPC), a koju dodeljuje Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine pri Ministarstvu zaštite životne sredine. Ova izuzetno značajna dozvola koja predstavlja najviši evropski standard u oblasti zaštite životne sredine je još jedna potvrda da je održivo poslovanje strateško opredeljenje Neoplante i da kompanija sve više investira u očuvanje prirode.

IPPC dozvola podrazumeva da kompanija racionalno upravlja svojim resursima i poštuje najviše standarde očuvanja prirodnih dobara, reciklaže otpada i smanjenja štetnih emisija.

Kako bi dobila dozvolu, kompanija Neoplanta radila je posvećeno na ispunjenju visokih kriterijuma Ministarstva zaštite životne sredine u oblasti zaštite prirode, ali i raspoloživa sredstva stavila u službu „zelenih projekata“.

„Ponosni smo što smo se popeli još jedan stepenik više i ubrzali naš put ka ekološki svesnoj kompaniji. Dobijanje IPPC dozvole dokaz je da je proizvodnja u kompaniji Neoplanta usklađena sa najvišim evropskim standardima, i to je snažna poruka poverenja, pre svega našim vernim potrošačima, ali i poslovnim partnerima“, rekao je Aco Tomašević, direktor Neoplante.

„Želimo da budemo primer i inspiracija drugim kompanijama da svoje poslovanje usmere ka očuvanju životne sredine“.

Neoplanta je u proteklom periodu uložila 2,5 miliona evra u savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje sprečava uništavanje biodiverziteta u kanalu Dunav-Tisa- Dunav, kao i u smanjenje emisije CO2. Neoplanta je jedna od članica Nelt Grupe, koja posluje kroz 18 kompanija na 12 tržišta Evrope i Afrike, sa više od 4500 zaposlenih.

Izvor: Represent

Mazut stiže u “Beogradske toplane”, sve spremno za grejnu sezonu

Foto: beoelektrane.rs
Foto: JKP “Beogradske elektrane”

U Javnom komunalnom preduzeću “Beogradske elektrane” pripreme za predstojeću zimu u punom su jeku, sprovode se sve neophodne tehničko-tehnološke aktivnosti kako bi uspešno startovali grejnu sezonu.

I dok mnogi sa strepnjom očekuju prve hladne dane, zbog mogućih poremećaja u snabdevanju gasom, u ovom preduzeću pune skladišta mazutom. Tako će “Beogradske elektrane” biti spremne za promenu energenata, te i za sigurno snabdevanje toplotnom energijom.

“Krenula je isporuka mazuta za „Beogradske elektrane“ i naredna dva meseca obavljaće se prijem 8.500 tona mazuta koje uz postojeće količine koje imamo, obezbeđuju redovan rad i neophodne rezerve u slučaju poremećaja u isporuci gasa”, rekao je Rade Basta, direktor Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“.

Kako je istakao, u nedostatku gasa sve toplane mogu da pređu na mazut, te im je glavni cilj da u potpunosti obezbede sve raspoložive kapacitete.

“Kada je najveća potrošnja, u toku grejne sezone, “Beogadske elektrane” dnevno koriste tri miliona kubika gasa, odnosno 3.000 tona alternativnog goriva-mazuta”, kaže Basta.

Tokom jedne grejne sezone toplanama treba oko 600 miliona kubika gasa.

Sve toplane u Beogradu su modernizovane kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivija goriva, prelazak sa mazuta na gas značio je ne samo čistiji vazduh, već i jeftiniji energent, prenosi RTS. Kako navode promena energenta znači i prekid u isporuci toplotne energije, bar na 24 sata.

JKP “Beogradske elektrane“ zagrevaju više od 300.000 stanova i više od četiri miliona metara kvadratnih poslovnog prostora.

Milica Radičević

Izabrane najbolje inovacije u oblasti cirkularne ekonomije

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji i Ministarstvo zaštite životne sredine odabrali su najbolje predloge projekata koji su stigli kao odgovor na „Izazov za inovativna rešenja u oblasti cirkularne ekonomije”. Ovaj javni poziv raspisan je u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji” u martu ove godine.

Na četiri Info dana koja su UNDP i Ministarstvo zaštite životne sredine organizovali tokom trajanja Izazova, učestvovalo je 170 zainteresovanih kandidata, a ukupno je stiglo gotovo 40 predloga inovativnih rešenja. Stručni žiri je izabrao čak 29 projektnih predloga koji će dobiti mentorsku i tehničku podršku za dalji razvoj svojih ideja. U prvoj fazi, izabrani timovi će dobiti obuke iz oblasti kao što je poslovno planiranje, promocija proizvoda, istraživanje tržišta, kao i pomoć pri izradi specifičnih analiza, projektne dokumentacije i slično. Faza pripreme projekata za sufinasiranje počinje krajem avgusta i trajaće do decembra 2022. godine.

Nakon završetka ove faze, za najmanje 5 najboljih rešenja biće obezbeđeno sufinansiranje kako bi se primenila u praksi. Deo sufinansiranja, u vrednosti od 360.000 eura, biće obezbeđen iz projektnih sredstava, a kandidati će proći i obuku o komplementarnim načinima finansiranja. UNDP će organizovati i dodatno predstavljanje projekata i rešenja  komercijalnim bankama i donatorskoj zajednici u cilju obezbeđivanja daljih izvora finansiranja.

Na Izazovu su učestvovala preduzeća iz privatnog i javnog sektora, kao i lokalne samouprave, a predložene su ideje za nove ili unapređene poslovne modele i tehnologije koje će dovesti do efikasnijeg korišćenja resursa i smanjenja i ponovne upotrebe otpada u procesima proizvodnje, poput:

        rešenja za primarnu selekciju otpada,

        reciklažu biorazgradivog otpada, papira, metala, gume, mulja i građevinskog otpada,

        rešenja za povećanje energetske efikasnosti uz pomoć stvaranja energije iz otpada, kao i

        rešenja za prilagođavanje infrastrukture gradova na klimatske promene uz korišćenje recikliranih materijala.

Takođe, predložene su ideje za uspostavljanje „industrijske simbioze”, tj. partnerstava koja omogućavaju da se otpad ili nusproizvod jednog proizvođača koristi kao resurs nekog drugog proizvođača, kao što je na primer rešenje za korišćenje otpada koji nastaje pri proizvodnji voća i povrća – za proizvodnju prirodne kozmetike.

Realizacija ovih ideja doprineće smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i sprovođenju Zelene agende u Srbiji, a takođe će dovesti i do očuvanja i kreiranja novih radnih mesta, uključujući i radna mesta za marginalizovane grupe.

Listu odabranih rešenja možete videti na ovom LINKU.

Projekat „EU za Zelenu Agendu u Srbiji” uz finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP, u saradnji sa ambasadom Švedske i EIB-om.

Izvor: UNDP

Mineralna đubriva u Srbiji skuplja 177 odsto nego pre godinu dana

Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine veće su 34,3 odsto nego pre godinu dana, a najviše je poskupelo mineralno đubrivo 177 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Seme je skuplje 31,9 odsto, sredstva za zaštitu bilja 26,2 odsto, a hrana za životinje 22 odsto, prenosi agencija Beta.

U poređenju sa prvim kvartalom ove godine cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u proseku su povećane za 9,7 odsto.

Mineralna đubriva su skuplja 33,5 odsto, a seme 13,3 odsto, prenosi agencija Beta.

Podsetimo, jedan od razloga protesta poljoprivrednika u proteklim danima je i nezadovoljstvo cenom đubriva, te je jedan od njihovih zahteva da ga država subvencioniše u iznosu od 30 odsto, a u toku je sastanak predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislava Nedimovića sa poljoprivrednicima.

Upravo je zbog naglog skoka cena đubriva ovogodišnja setva bila dvostruko skuplja, a kao jedini način da se stane na put divljanju cena stručnjaci i poljoprivrednici vide proširenje domaće proizvodnje đubriva.

Inače, na rast cena đubriva je najviše uticalo poskupljenje energenata, sirovina i transporta, te stručnjaci ocenjuju da se one neće stabilizovati sve dok rastu cene energenata.

„Prema trenutno raspoloživim informacijama, još uvek se ne očekuje stabilizacija cena inputa. Dalji rast cena sirovina i energenata sigurno će imati srazmeran uticaj i na cene mineralnih đubriva, kako u svetu tako i kod nas“, rekao je u nedavnom razgovoru za Biznis.rs direktor prodaje kompanije Elixir Prahovo Kristian Vorkapić.

Izvor: Biznis.rs