Home Blog Page 248

CG bi mogla biti prva stanica širenja finskih kompanija na Balkanu – Potencijal za saradnju u rudarskoj industriji, energetici i organskoj proizvodnji

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)

Sve više investitora iz Finske, posebno iz oblasti čiste/zelene tehnologije, pokazuje interesovanje za Crnu Goru. Položaj Crne Gore, kao i njen privredni potencijal, mogu doprineti da upravo Crna Gora bude prva stanica u širenju finskih kompanija na Balkanu, ocenjeno je na forumu privrednika koji su organizovale Privredna komora Crne Gore (PKCG) i Ambasada Finske.

Kako je saopšteno iz Komore, cilj foruma bio je osnažavanje ekonomskih veza između dve države i uspostavljanje partnerstava među kompanijama.

Bila je to prilika da se razmene informacije o ekonomskim ambijentima Crne Gore i Finske, kao i da se kroz bilateralne razgovore privrednika uspostavi konkretna saradnja na zajedničkim projektima.

U radu foruma učestvovalo je više od 40 predstavnika kompanija dve države, među kojima su najzastupljenije bile metalska i procesna industrija, energetika i rudarstvo, te upravljanje otpadom.

Predsednica Privredne komore Nina Drakić, ocenila je da je u poslednjem periodu primetan rast broja finskih kompanija na tržištu Crne Gore.

,,Položaj Crne Gore i njen privredni potencijal, mogao bi da doprinese da ona postane prva stanica širenja kompanija iz Finske na područje Balkana’’, kazala je Drakić.

Predsednica prostor za saradnju vidi u proizvodnji organske hrane, vode, šumarstvu, ribarstvu, turizmu sa naglaskom na  obnovljivim izvorima energije i upravljanju otpadom.

Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)

Smatra da iskustva Finske mogu doprineti zelenoj transformaciji crnogorske ekonomije, ali i pomoći da kompanije lakše usvoje model cirkularnog poslovanja.

,,Znajući da je Finska jedna od zemalja lidera u razvoju rudarske industrije, sa odličnom reputacijom u svetu, pre svega zbog primene najviših standarda, tehničkih i ekoloških – otvara se veliki prostor za saradnju u ovoj oblasti, posebno imajući u vidu ekonomske trendove i potrebe tržišta u Evropi’’, rekla je Drakić, dodajući i da iskustva Finske u razvoju startapova i inovacija, posebno u IT sektoru, mogu biti od izuzetne koristi za privredu Crne Gore.

Predsednica je pozvala i na razmenu znanja i ideja u cilju podsticanja razvoja preduzetništva u svim segmentima društva.

Generalna direktorka Direktorata za industrijski i regionalni razvoj u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Renata Milutinović, rekla je da Crna Gora ima jako liberalan ekonomski režim što predstavlja povoljnost za sve potencijalne investitore.

,,Ukupna robna razmena sa Finskom u 2021. godini bila je simboličnih 3,3 miliona evra, dok je 2.213 turista iz te zemlje posetilo Crnu Goru. Investicije iz Finske su na niskom nivou. Nadam se da će vrlo brzo doći do korekcije ovih podataka, jer postoji veliki prostor za uspostavljanje jače i kvalitetnije poslovne saradnje’’, rekla je Milutinović.

Dolaskom na crnogorsko tržište, investitori bi doneli kapital, znanje i iskustvo, ali i sistem vrednosti zasnovan na društveno odgovornom poslovanju, istakla je ona.

,,Podržaćemo sve aktivnosti koje pomažu značajnom povećanju robne razmene između naše dve zemlje. Očekujemo da će naša i podrška privrednih komora Crne Gore i Finske doprineti snažnijem povezivanju privrednika i brzim rezultatima današnjeg foruma’’, kazala je Milutinović.

Ambasador Finske Kimmo Lähdevirta kazao je da forum predstavlja dobru priliku za nastavak saradnje finskih i crnogorskih kompanija i institucija.

,,Iako je trgovinska razmena između naših zemalja značajno porasla prošle godine, ona je i dalje na veoma niskom nivou i ima mnogo prostora za unapređenje. Međutim, ovaj događaj pokazuje da postoji veći interes Finske za ekonomsku saradnju sa Crnom Gorom’’, istakao je on.

Prema njegovim rečima, sve se više investitora, posebno iz oblasti čiste/zelene tehnologije, interesuje za Crnu Goru, a napredovanje Crne Gore na evropskom putu će doneti još više mogućnosti za bližu saradnju i veze ove dve zemlje.

Izvor: eKapija

Gutljaj kafe je još ukusniji kada je i šolja od kafe

Foto: Twitter Screenshot

Volim sve u vezi kafe – miris, ukus, činjenicu da je proglašena hrišćanskim pićem početkom 17. veka, a sada i to što je našla svoje mesto u svetu cirkularne ekonomije.

Omiljeni crni napitak nije samo jutarnja poslastica kojom milioni ljudi započinju svoj dan, već i osnova za dobijanje održivog materijala koji može poslužiti kao ekološka alternativa za plastiku.

Tragajući za najuspešnijim biznisima iz oblasti cirkularne ekonomije, naletela sam na Nemačku kompaniju Kaffeeform koju krase sve vrline održivog poslovanja.

Nakon što su punih pet godina istraživali i eksperimentisali ne bi li talog od kafe transformisali u izdržljivi, višenamenski material, 2015. godine napokon dolaze do idealne formule za materijal koji ne sadrži veziva na bazi nafte, formaldehide i druge plastifikatore, a odmah potom i do prvih ekoloških šolja za kafu.

Činjenica da talog od kafe prikupljaju iz berlinskih restorana i kafića isključivo vozeći bicikl dodatno smanjuje ekološki otisak ove kompanije, a ostatak procesa dobijanja materijala uključuje sušenje soca i njegovo mešanje sa biljnim polimerima, te najzad proizvodnju šolja.

Na taj način ono što bi inače bilo bačeno postaje dragoceni resurs i dobija novi život zahvaljujući kreativnim, determinisanim i ekološki osvešćenim pojedincima.

Nedavno je kompanija počela da reciklira i staru bukovu građu sa deponija koju takođe meša sa biljnim polimerima radi dobijanja čvrstog materijala nalik plastici. Ovi revolucionarni materijali otvaraju nam jednu novu dimenziju u kojoj nećemo morati da se odreknemo naših omiljenih plastičnih predmeta zarad zaštite životne sredine, jer na scenu stupaju njihove ekološke alternative.

Ali, zašto vam sve ovo pričam? Iako ovaj tekst nije nikakv plaćeni PR (mada bih volela da jeste), smatram da na primerima uspešnih održivih stranih kompanija možemo mnogo toga da naučimo i, nadam se, ponešto primenimo u domaćem poslovanju.

Iako je u početku sigurno teško opstati i steći ime u moru konkurenstih kompanija kojima i nije baš stalo do životne sredine, verujem da su hrabrost, upornost i doslednost elološkim načelima ključni za uspešan održivi biznis, a kompanija Kafeeform to i dokazuje.

Milena Maglovski

Funkcionalne probe sistema daljinskog grejanja u Beogradu od 1. do 10. oktobra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru završnih priprema za grejnu sezonu, koja u Beogradu zvanično počinje 15. oktobra, JKP “Beogradske elektrane” će obavljati funkcionalne probe sistema daljinskog grejanja, počev od subote, 1. oktobra do ponedeljka, 10. oktobra. U tom periodu biće provereno funkcionisanje toplotnih izvora koji pripadaju “Beogradskim elektranama”.

“Funkcionalne probe podrazumevaju proveru rada toplana i kotlarnica, toplovodne mreže, toplotnih predajnih stanica, a prema potrebi i pojedinih grejnih instalacija u objektima, kako bi proizvodna i distributivna postrojenja bila što bolje pripremljena za predstojeću grejnu sezonu”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Funkcionalne probe nisu takozvane „tople probe“ i ne podrazumevaju početak isporuke toplotne energije potrošačima.

“Zbog toga apelujemo na potrošače da ne upućuju prijave kvara Dispečerskom centru ukoliko im radijatori nisu topli, jer se pod funkcionalnim probama podrazumeva provera rada sistema u hladno-dinamičkom režimu, a ne u režimu zagrevanja stambenog i poslovnog prostora”, dalje se navodi.

Probe toplotnih izvora, distributivne mreže, podstanica i pojedinih grejnih instalacija obavljaće se prema sledećem rasporedu:

Ponedeljak, 3. oktobar – Toplane: „Banovo brdo“ i „Mladenovac“. Kotlarnice: „Janka Veselinovića“, „Uprava prihoda“, „Sremčica“, „Železnik“ i „Šeher – Andre Nikolića 3“.

Utorak, 4. oktobar – Toplane: „Novi Beograd“, „Konjarnik“, „Zemun“ i „Medaković“. Kotlarnice: „Vrtlarska“, „Ljutice Bogdana 2“ i Dom zdravlja „Braće Jerković“.

Sreda, 5. oktobar – Toplane: „Cerak“, „Batajnica“, „Borča“ i „Višnjička banja“. Kotlarnice: „Braće Marić 3–7“ i „Barajevo“, kao i obnovljiv izvor energije „Ovča“.

Četvrtak, 6. oktobar – Toplana „Mirijevo“. Kotlarnice: „Makedonska (Jakšićeva)“, Institut „Majka i dete“, KBC „Bežanijska kosa“, KBC „Zvezdara – Preševska 31“, KBC „Zvezdara – Dimitrija Tucovića 161“ i KBC „Zvezdara – Dimitrija Tucovića 161 (parna)“.

Petak, 7. oktobar – Toplane: „Dunav“, „Voždovac“ i „Miljakovac“. Kotlarnice: GAK „Narodni front“, „Luka Beograd“ i „Resnik“.

Svi koji primete curenje vode iz instalacija mogu da prijave kvar dispečerskom centru pozivom na broj telefona 011/2093-100.

Energetski portal

Održana konferencija “Put ka oporavku: budućnost globalnog lanca snabdevanja”

Foto: Confindusria Serbia
Foto: Confindusria Serbia

U Beogradu je 27. septembra održana međunarodna konferencija o lancima snabdevanja u organizaciji Konfindustrije Srbije – predstavništva konfederacije italijanske industrije u Srbiji, Slovenačkog poslovnog kluba i Privredne komore Srbije.

Na konferenciji su internacionalni stručnjaci iz ove oblasti govorili o sveobuhvatnom uticaju pandemije i najnovijim geopolitičkim uticajima na svetsku logistiku, situacije specifične za industriju ali i o novim modelima organizacije lanca snabdevanja.

Konferenciju su otvorili visoki zvaničnici Privredne komore Srbije, Konfindustrije Srbije, Slovenačkog poslovnog kluba, ambasadori Italije i Slovenije i direktor Koridora Srbije.

Potpredsednik Konfindustrije Srbije, Romano Rosi, rekao je da je organizovani skup način da se prevaziđu izazovi u kontekstu globalne krize koja je zahvatila čitav svet. Prema njegovim rečima, preduzetnici i investitori moraju da se suoče sa novom realnošću: „Suočavamo se sa problemima kapaciteta i efikasnosti pružalaca logističkih usluga, sa inflacijom koja se vratila na nivo iz 80-ih, sa kašnjenjima isporuke, sa ponekad nepromišljenim povećanjem troškova transporta, sa nivoom zaliha smanjenim na minimum, sa manjkom radne snage i sve više poteškoća u njenom pronalaženju i sa sve većim komplikacijama u upravljanju vršnom potražnjom. Na nama će biti da tražimo hitna rešenja za ove probleme.”

Ambasador Italije u Srbiji Nj.E. Luka Gori kazao je da Srbija, Italija i Slovenija moraju da iskoriste prilike koje im se pružaju i učine sve da se skrati lanac snabdevanja. Naglasio je da se sva preduzeća ove tri zemlje, ali i ostala širom Evrope moraju integrisati, jer je to jedini put da se prevaziđe kriza koja će potrajati narednih meseci. Gori je rekao da je Italija jedan od najvažnijih partnera Srbije.

„Naša uloga je ne samo da ostvarimo investicije u tradicionalnim sektorima, već i u onima u kojima ključnu ulogu igraju visoke tehnologije, a to su pre svega zelena tranzicija, digitalizacija i makro-ekonomski sektor“, naveo je Gori.

„Srpska privreda je internacionalizovana i svaki problem evropske ekonomije jeste i domaći problem i obrnuto, zbog velikog broja evropskih kompanija u našoj zemlji“, izjavio je na konferenciji direktor sektora za strateške analize i internacionalizaciju PKS Mihailo Vesović, i poručio da Srbija samo saradnjom sa evropskim zemljama i razmenom iskustava može da prevaziđe globalnu krizu.

Foto: Confindusria Serbia

Direktor Koridora Srbije Aleksandar Antić rekao je da je ključno u ovom trenutku da tri zemlje udruženo pristupe iznalaženju rešenja za prevazilaženje krize. Naveo je da najveće izazove trenutno predstavljaju obezbeđivanje energetske stabilnosti i snabdevanje energentima, ekonomska, politička i finansijska stabilnost i snažna regionalna saradnja.

Učesnici su zaključili da su lanci snabdevanja jedna od ključnih tema poslovanja i spajanja proizvođača, prevoznika i maloprodajnih lanaca i krajnjih  kupaca i složili se da je od izuzetnog značaja saradnja i koordinacija svih aktera u procesu: Uprave carina, ministarstava, prevoznika i kompanija u oblasti logistike i snabdevanja.

Direktorka Konfindustrije Srbije, Irena Brajović, izjavila je na samom kraju, da je konferencija dala odgovor na pitanje o budućnosti lanaca snabdevanja, ponudila određena rešenja, unela optimizam da je napredak  moguć i ostvariv i stavila u prvi plan poruku svih panelista – da su saradnja u regionu i saradnja svih operatera u sektoru – ključ rešenja problema – o čemu ćemo svakako detaljnije razgovarati i na narednoj konferenciji.

Zahvaljujemo se sponzorima konferencije: Dragon Maritime, Mediteransko brodska kompanija – MSC, NLB Komercijalna banka, Nelt, Transfera, Slovenske železnice, Sava osiguranje, medijskom partneru Pluton Logistics.

Izvor: Confindustria Serbia

Atanacković: Moramo da menjamo navike i odnos prema potrošnji energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Srbija se kao i ceo svet suočava sa energetskom krizom, rekla je državna sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike Jovanka Atanacković i dodala da je Ministarstvo pre mesec dana objavilo neobavezujuće preporuke za štednju energije kako bi se izdvajalo što manje novca za uvoz električne energije tokom predstojeće zime.

Državna sekretarka je rekla da neće biti restrikcija električne energije i da će grejna sezona početi na vreme, ističiću da imamo dovoljne količine gasa i mazuta ali da moramo da štedimo energiju kako bi se manje novca izdvajalo za uvoz tokom zime.

,,Ministarstvo je objavilo preporuke za štednju za domaćinstva, ustanove, institucije, javna preduzeća i privredu koje nisu obavezujuće i projektovali smo da možemo uštedeti 15 odsto energije. Do sada je 35 od 39 javnih preduzeća dostavilo planove štednje, među kojima je i „Elektroprivreda Srbije’’ koja je veliki potrošač, i očekujemo da će i ostala preduzeća uskoro dostaviti svoje planove koje ćemo predstaviti na našem sajtu. Mi moramo da promenimo navike i odnos prema električnoj energiji činjenjem malih koraka koji doprinose smanjenju potrošnje a koji ne utiču na bezbednost i komfor’’, rekla je državna sekretarka.

Državna sekretarka je dodala da je Ministarstvo predstavilo značaj štednje električne i toplotne energije i pre početka energetske krize, u aprilu 2021. godine kada je donet novi Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

Nakon donošenja četiri nova zakona u aprilu 2021, među kojima je i Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, Ministarstvo je pokrenulo projekte za građane koji od države dobijaju subvencije u iznosi od 50 odsto ulaganja za zamenu dotrajale fasade na domaćinstvima, stolarije i krovova, ali i za postavljenje solarnih panela, čime se kako navodi državna sekretarka smanjuju nepotrebni troškovi i prekomerna potrošnja energije.

,,Uprostili smo sve procedure, solarni paneli se mogu priključiti na sistem za samo nekoliko nedelja i od aprila imamo 253 prozjumera na mreži. Takođe, do sada smo završili radove na unapređenju energetske efikasnosti u 4.000 domaćinstava i u toku je javni poziv na kome će preko 20.000 domaćinstava moći da učestvuje. Energetska efikasnost je važan stub energetske bezbednosti i mi ćemo i u budućnosti nastaviti da finansijski pomažemo građane kako bi uštedeli energiju“, rekla je ona.

Državna sekretarka napomenula je veliki značaj izgradnje novih kapaciteta OIE i da zbog dobrog rada vetroelektrana poslednjih dana nije bilo uvoza električne energije.

Energetski portal

Cilj akcije „Ozelenimo Crnu Goru“ sadnja 600.000 stabala godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)

Ujedinjeni crnogorski ekološki građanski sektor pokrenuo je sveopštu inicijativu „Ozelenimo Crnu Goru“, koja ima za cilj oporavljanje crnogorskih šuma od višedecenijske devastacije.

Ekolški pokret Ekopatriotizam, NVO Crnogorsko društvo ekologa, Mreža za promene, KOD, a uz podršku NVO Green home, CZIP-a i drugih udruženja i brojnih građanskih aktivista, juče su krenuli u mobilisanje svih dobronamernih i ekološki osvešćenih pojedinaca u borbi za spas crnogorskih šumskih ekosistema.

„Nakon duže pripreme, konačno počinjemo. Uskoro ćemo imati i akcioni plan i petogodišnju strategiju. Već naredne sedmice krećemo u prikupljanje semenskog materijala, ako vremenski uslovi dozvole. Svedoci smo da godinama požari i nelegalna seča devastiraju naše šume. Hektari su izgoreli ove godine, a još se nisu oporavile šume koje su gorele pre 10 i više godina. Zato smo odlučili da napravimo što širu koaliciju koja će izgraditi mehanizam zaštite naših šuma. Osim obnove devastiranih šuma, sadićemo i nove autohtone materijale i semena i vraćati ih u prirodu kako ne bismo menjali ekosisteme“, rekao je novinar i građanski aktivista Vuk Vujisić, inicijator akcije.

Objasnio je da će zbog nepostojanja autohtonih vrsta u našim rasadnicima morati da podignu nove rasadnike, a potom da taj genetski materijal vrate u prirodu. Vujisić naglašava da je potrebno izvršiti sanitarnu seču stabala koja su izgorela, a materijal dobijen od seče država bi mogla donirati ugroženim porodicama pred sezonu grejanja.

„Potrebno nam je što više ljudi, posebno najmlađi. Cilj nam je da svaki građanin Crne Gore godišnje dobije svoje stablo, da se posadi do 600.000 stabala godišnje“, kazao je Vujisić.

Najavio je organizovanje edukativnih radionice za mlade, u cilju što većeg uključivanja osnovaca i srednjoškolaca i pojasnio da je u planu da se sa mesta sa pregustom vegetacijom presađuje u opožarena područja.

„Prvi put u Crnoj Gori ćemo praćkama, dronovima i helikopterima bacati kuglice sadnog materijala iz vazduha tamo gdje je nejpotrebnije. Sve će to biti značajno u prevenciji erozije, klizišta i zaštite voda. Vreme je da ublažimo probleme i da pomognemo prirodi. Mnogi će reći da će se priroda sama obnoviti, ali ako nastavimo ovako da je uništavamo, ona nema tako brzog mehanizma obnove“, zaključio je Vujisić.

Grupa aktivista „Ozelenimo Crnu Goru“ podeljena je na više timova, koji imaju za cilj da mobilišu, edukuju, informišu javnost, istražuju teren, uzgajaju i sade novi materijal.

Zainteresovani građani se za rad u nekom od timova mogu prijaviti putem imejla novilist.me@gmail.com ili putem poruke na fejsbuk stranici „Ozelenimo Crnu Goru“.

Izvor: RTCG

Električni BMW iX1 – porudžbine od novembra

Foto: BMW Group
Foto: BMW Group

Potpuno novi BMW X1 predstavljen je beogradskoj publici prošle nedelje u THE BMW Store-u (Galerija Beograd) u svom najsvežijem izdanju, sa naprednim digitalnim funkcijama uz više sofisticiranosti i prostora.

Unapređena aerodinamika i redizajnirana prednja maska hladnjaka, takozvani BMW bubrezi odlikuju novi model. Poseduje standardne LED farove u obliku obrnutog slova L, kao i tipičan X oblik bokova sa skoro kvadratnim rubovima.

Na spisku standardne opreme ovog modela je i BMW Live Cockpit Plus navigacioni sistem, parking asistent sistem, zatim elektro otvaranje i zatvaranje gepeka, automatska klima sa dve zone, sedmostepeni automatski Steptronic menjač sa duplim kvačilom, a poseduje automatsko kočenje u gradskim uslovima, asistenciju držanja vozila u traci, kao i tempomat koji radi do 210 km/h. Svi BMW X1 modeli dolaze sa standardnim aluminijumskim točkovima od 17 inča, uz mogućnost poručivanja i drugih dimenzija, od kojih je vozačima po prvi put dostupna i opcija od 20 inča.

Novi BMW X1 modeli sa konvencionalnim agregatom podrazumevaju dve benzinske verzije sa 136, odnosno 218 konjskih snaga i dve dizel opcije sa 150, odnosno 211 konjskih snaga. Snažniji modeli opremljeni su PHEV sistemom nove generacije.

Ono što je našoj redakciji ipak najinteresantnije jeste da će potpuno električnu verziju ovog modela, BMW iX1, kupci moći da konfigurišu već početkom novembra, kada će zvanično biti i formirana cena, a prve isporuke na našem tržištu se očekuju početkom naredne godine.

Foto: BMW Group

Prvi električni BMW iX1 ima 230 kW i 313 KS, a ukupni obrtni moment iznosi 494Nm. Ove karakteristike su postignute primenom dva elektromotora pete generacije koji ovom automobilu omogućuju i pogon na sva četiri točka.

Od stanja mirovanja do 100km/h BMW iX1 postiže za 5,7 sekundi, a očekivana autonomija po WLTP standardu kreće se od 413 do 438km. Baterija raspolaže kapacitetom od 64,7kWh i moguće ju je puniti maksimalnom snagom od 130kW, kada se za svega 10 minuta može povećati autonomija za 120km.

Ista generacija elektropogona primenjena je i na plug-in hibridnim modelima koji imaju povećanu čisto električnu autonomiju u odnosu na prethodnu generaciju i to od 78 do 89km.

Plug-in hibridne verzije BMW X1 modela nose oznake BMW X1 xDrive 25e i xDrive 30e, s tim da prva verzija ima 180kW i 245 KS, a druga 240kW i 326KS. Ukupni obrtni moment kod oba modela iznosi 477Nm.

Energetski portal

200.000 domaćinstava ove zime imaće status energetski ugroženog kupca

Foto-ilustracija: Unsplash (Clay Banks )
Foto-ilustracija: Pixabay (Nowaja)

Tribinu ,,Energetsko siromaštvo u vremenu krize’’ otvorio je moderator Nemanja Milojević, iznevši podatak da će, prema procenama, ove zime 200.000 domaćinstava imati status energetski ugroženog kupca.

Aleksandar Macura, programski direktor RES fondacije, izneo je definiciju energetskog siromaštva prema kojoj je to stanje u kojem pojedinac ili domaćinstvo nema na raspolaganju dovoljno mogućnosti ili resursa da obezbedi onu količinu energetskih usluga koja je neophodna za zdrav i dostojanstven život, na način koji ne ugrožava obezbeđenje drugih osnovnih životnih potreba članova domaćinstva ili šire zajednice.

Macura je rekao da ne postoji tačan broj energetski ugroženog stanovništva, zato što ne može samo prihodni kriterijum da se uzme u obzir, već zavisi i od toga da li domaćinstvo ima sopstveni resurs. Primera radi, mora da se uzme u obzir da li je neko vlasnik šume, odnosno da li ima pristup sopstvenom ogrevnom drvetu. Ona domaćinstva koja imaju sopstveni resurs biće u daleko boljem položaju.

Problem predstavlja to što je u Srbiji dominantan uređaj za grejanje šporet, a stanje na tržištu energenata u našoj zemlji kada je reč o drvetu, peletu pa čak i uglju, je loše.

Marko Janjušević, direktor JP ,,Toplana Priboj’’, rekao je da je država ograničila cenu peleta na 38.000 dinara, što je za proizvođače neisplativo i što je dovelo do nedovoljne količine ovog energenta. Sledeći problem je poskupljenje cena drveta i uglja, kao i cene električne energije koja je poskupela 10 puta, ali zbog subvencionisane cene koju država drži, građani ne uviđaju porast njene cene na tržištu.

Foto-ilustracija: Pixabay (moses)

Sve ovo, kako navodi Janjušević, dovodi do toga da će struja biti najjeftiniji energent, zbog čega će oni koji su do ove zime koristili druge energetne za grejanje sada preći na električnu energiju, za koju se svakodnevno govori da je potrebno da se štedi.

,,Prošle godine smo sproveli anketu gde se oko 5 odsto ljudi izjasnilo da će se grejati na struju, a sada kada smo pre mesec dana sproveli istu anketu već se 20 odsto ljudi izasnilo da će se grejati na električnu energiju’’, rekao je Marko Janjušević.

Mirjana Jovanović, programska menadžerka u Beogradskoj otvorenoj školi, kaže da je energetski ugrožen kupac dugo bio jedini instrument koji je na neki način prepoznavao ljude u energetskom siromaštvu, ali ne u potpunosti jer on i dalje koristi kao jedini kriterijum ekonomski prihod.

,,U Uredbi o energetski ugroženom kupcu od maja ove godine, vi spadate u kategoriju i ostvarujete prava energetski ugroženog kupca ako ste na primer jednočlano domaćinstvo i ako imate prihode ispod 16.000 dinara ili ako ste dvočlano, a imate prihode manje od 24.000 i tako dalje. Druga stvar je alat, odnosno kako se tim domaćinstvima pomaže, a to je subvencionisanje cene struje električne energije i cene grejanja na gas. Za električnu energiju u svim mesecima, a za gas u određenim mesecima. Međutim, ako se pogleda struktura domaćinstava koja spadaju u donji deo ekonomskih parametara, oni se najvećim delom ne greju na električnu energiju i gas, već na čvrsta goriva i to pre svega na drvo i ugalj, a za to nema subvencija’’, rekla je Jovanović.

Mirjana Jovanović kaže da je problem i to što javne politike, pogotovo one koje se bave pitanjima zagađenja vazduha, nisu dugo dovodile u vezu energetsko siromaštvo i zagađenje vazduha, iako su podaci o tome već postojali duže vreme.

,,Ako pogledamo godišnje izveštaje agencije o kvalitetu vazduha, videćemo da najveći deo zagađenja sa kojim imamo problem tokom zime, takozvanog čestičnog zagađenja koje potiče od PM čestica, zapravo dolazi iz individualnih ložišta. Ako pogledamo strukturu tih domaćinstava videćemo da 60 odsto domaćinstava koristi te uređaje na čvrsta goriva koja su niske efikasnosti, a kada pogledamo prihode vidimo da najveći deo njih spada u siromašne građane. Dakle, zagađenje vazduha dolazi od onih koji ne mogu sebi da priušte efikasniji uređaj ili urade energetsku sanaciju’’, kaže Mirjana Jovanović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njenim rečima, o povezanosti energetskog siromaštva i zagađenja vazduha govori podatak da ljudi na buvljacima širom Srbije kupuju na džakove staru obuću i stari nameštaj kako bi se grejali, zato što ne mogu da priušte čak ni ugalj koji je već po sebi loš.

Ona dodaje da je Ministarstvo zaštite životne sredine imalo meru za unapređenje kvaliteta vazduha, ali ta mera ponovo nije uzimala u obzir odakle dolazi zagađenje i kakvu vrstu energenata koriste ta domaćinstva.

,,2020. godine kao mera za unapređenje kvaliteta vazduha je uvedena subvencija zamene električnih i hibridnih automobila, međutim automobili doprinose sa manje od 10 odsto ukupnom čestičnom zagađenju. Čak i da zamenimo sve automobile u Srbiji električnim, mi bismo možda doprineli smanjenju do 10 odsto zagađenja, dok bismo sa individualnim ložištima postigli poboljšanje od oko 50-60 odsto, a toga se uopšte nismo dotakli’’, navodi Mirjana Jovanović.

Jovanović kaže da su donete i druge mere za sanaciju objekata, odnosno subvencija za mere energetske efikasnosti i zamenu ložišta, ali da ni te mere ne gađaju kategoriju energetski siromašnih građana, zato što one podrazumevaju da država subvencioniše te troškove do 50 odsto, a građani ostatak.

,,Ako pogledamo definiciju energetski ugroženog kupca, građani koji imaju ukupna mesečna primanja manja od 16.000 dinara teško da mogu da subvencionišu 50 odsto investicije koja je nekoliko hiljada evra’’, rekla je Mirjana Jovanović i dodala da je ta kategorija građana ispuštena iz svih javnih politika.

Učesnici tribine rekli su da je već u septembru zabeleženo prekomerno zagađenje, a da je zbog nedostataka energenata realno da može da dođe i do nelegalne seče šuma.

Iako je, prema rečima učesnika tribine, energetski ugroženo stanovništvo izostavljeno iz javnih politika, opština Priboj je pokazala dobar primer prakse pomoći najugroženijima.

,,U Priboju smo prošle godine vršili zamenu individualnih ložišta kroz subvencije, iz Fonda za zaštitu životne sredine lokalnog budžeta izdvojeno je 2 miliona i 3 miliona smo dobili od Ministarstva zaštite životne sredine. Sa tih 5 miliona zamenili smo 61 ložište. Jedan deo sredstava smo opredelili baš za socijalno ugrožene sugrađane. Iz Centra za socijalni rad smo dobili spisak najugroženijih domaćinstava koja imaju neispravan šporet, i nabavili smo im šporete sa eko dizajnom’’, rekao je Marko Janjušević.

Katarina Vuinac

Toplotne pumpe – Sigurno rešenje za uštedu

Foto-ilustracija: Pixabay (Hansuan Fabregas)
Foto-ilustracija: Pixabay (Chao Techin)

Bilo da se grejete na struju, drva, gas ili imate centralno grejanje, situacija na tržištu je toliko neizvesna, da uopšte ne možete ni da pretpostavite koliko će vas grejanje koštati sledeće zime. Zato su mnogi već sada, kada počinju tropske vrućine, počeli sa pripremom za hladne dane. Mnogi traže dugoročno rešenje kako bi, bez bojazni od neminovnih poskupljenja, mirno dočekali zimu.

Toplotne pumpe predstavljaju odličnu opciju za korisnike koji istovremeno žele i da uštede sopstvena finansijska sredstva i da poštede životnu sredinu negativnog uticaja. Za početak, ne dajte da vas naziv „toplotna” zavara. Ona se koristi za grejanje, ali isto tako i za hlađenje. Funkcioniše po principu premeštanja toplotne energije iz jednog prostora u drugi. Što znači da leti hladi prostorije vašeg doma, a zimi ih greje. Pored toga, tokom cele godine se može koristi za grejanje sanitarne vode za kupanje, što dodatno povećava uštedu.

Toplotne pumpe koriste energiju iz vazduha, podzemnih voda ili zemlje. Samim tim, imaju minimalni uticaj na zagađenje životne sredine. Jedini trenutak kada im je potrebna minimalna količina električne energije jeste kada treba pokrenuti kompresor pumpe. Za potrošen 1 kWh, toplotna pumpa napravi 2–6 kWh energije za grejanje ili hlađenje.

Na primer, za stan od 40 metara kvadratnih, koji se greje pomoću toplotne pumpe sa geotermalnim vodama za napajanje, mesečni račun za električnu energiju bio bi 1.000 dinara. Račun za centralno grejanje, istog stana, mesečno bi iznosio oko 5.000 do 6.000 dinara, a plaća se tokom cele godine. Grejanje na struju i gas, još je i skuplje, a naročito zabrinjava to što se ne zna koliko će koštati ovi energenti. Koliki potencijal imaju toplotne pumpe pokazuje to da se sve češće rade ispitivanja zemljišta na kom se planira izgradnja zgrade. Prvo se proverava da li ima geotermalnih voda i mogućnosti za ugradnju toplotnih pumpi. 

Takođe, toplotne pumpe su veoma pogodne za kuće sa bunarom. Ispitivanjem se utvrdi da li postoje podzemne vode i ako se ispostavi da ih ima, tada u potpunosti ima smisla instalirati ovaj sistem jer i pored inicijalno visokih troškova, povraćaj investicije će biti ostvaren u dve do tri godine. ProCredit banka posebnu pažnju posvećuje ulaganjima u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Zaštita životne sredine jedan je od glavnih prioriteta kako banke, tako i njihovih klijenata.

Kredit za energetsku efikasnost ProCredit banke osmišljen je tako da građani mogu da dobiju povraćaj investicije do 20 odsto. Sredstva u iznosu do 600.000 dinara mogu se iskoristiti za postavljanje toplotnih pumpi. Zahtev za kredite za energetsku efikasnost možete podneti onlajn, stručnjaci ProCredit banke su tu za sva pitanja, dok dodatne informacije možete pronaći na sajtu banke.

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Suncokret dobro rodio – ulja će biti gotovo dvostruko više od potreba domaćeg tržišta

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacqueline O’Gara)
Foto-ilustracija: Unsplash )Jordan Cormack)

Ratari su skinuli rod sa više od 95 odsto zasejanih površina. Posao bi bio već završen da nije bilo septembarskih kiša. Na njivama sa kojih još nije skinut rod, prinos će biti i do 50 odsto manji. I uljare su pri kraju otkupa ovogodišnjeg roda, kažu, kvalitet je zadovoljavajući.

,,Procenat ulja u semenu kreće se oko 42 procenta, proteini su od 13 do 15 procenata, ti parametri ukazuju na to da ćemo dobiti ulje dobrog kvaliteta“, navodi Biljana Vucul, rukovodilac kontrole u fabrici ulja Banat-Matijević Agrar.

I dok u fabrike još pristiže po neki traktor sa suncokretom, iz pogona uveliko u prodaju odlaze nove količine ulja. Zrna ima dovoljno, a kako će to uticati na cene u radnjama, prerađivači ne žele da komentarišu.

,,Plan nam je da otkupimo 65.000 tona što je negde preko 25 odsto veća količina u odnosu na prethodnu godinu. Sa otkupom ove količine suncokreta i sa preradom dobićemo preko 28.000 tona sirovih ulja i sačmi“, kaže Marko Todić, izvršni direktor fabrike ulja Banat-Matijević Agrar.

Dobro je rodilo, kažu i na produktnoj berzi u Novom Sadu, a otkupna cena je gotovo devet dinara veća nego prošle godine.

,,Poslednja zaključena cena suncokreta na produktnoj berzi u Novom Sadu bila je 66,7 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ukoliko uporedimo sa istim periodom prethodne godine kada je suncokret trgovan sa 58 dinara po kilogramu bez PDV-a,  trenutna cena je viša za nekih 14 odsto. Mi prelazne zalihe ulja imamo veće nego uobičajene u ovoj sezoni, tako da nam ostaje da pratimo dešavanja kako na domaćem tako i na svetskom tržištu“, navodi Anja Jakšić sa Produktne berze Novi Sad.

Prosečan prinos suncokreta ove jeseni u Srbiji se kreće izmeću dve i po do tri tone po hektaru, što bi trebalo obezbediti oko 700.000 tona suncokreta od čega bi se proizvelo oko 300.000 tona ulja. Za potrebe domaćeg tržišta potrebno je obezbediti godišnje oko 180.000 tona.

Izvor: RTS

Mihajlovićeva: Različiti dobavljači energenata ključni za bezbednost i nezavisnost svake države

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sigurno snabdevanje energijom kritično je u čitavoj Evropi, dok je prioritet svake vlade da obezbedi energetsku sigurnost.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, rekla je na 14. naftnom forumu Energetske zajednice u Beogradu da raste popunjenost skladišnih kapaciteta u Srbiji i da Ministarstvo, zajedno sa drugim institucijama, svakodnevno radi na tome da obezbedi dovoljne količine energenata, a da je jedan od planova za naredni period diverzifikacija u gasnom sektoru.

„Drago mi je da je Srbija domaćin foruma, jer smo o tome razgovarali pre nekoliko meseci i dobro je da možemo da pričamo o snabdevanju naftom i diverzifikaciji. To su dve ključne teme za bezbednost svake države u Evropi, pa i u svetu. Kriza će se završiti, sigurno je da ćemo imati i period stabilizacije, ali nam je neophodno da radimo na tome da ne dozvolimo da budemo zavisni od jednog dobavljača, koji god bio. Pitanje sigurnog snabdevanja energijom je kritično pitanje u čitavoj Evropi, ovo je najveća kriza posle Drugog svetskog rata i samo zajedno možemo da prevaziđemo sve izazove ako budemo dovoljno odgovorni i solidarni. U periodu postkovid oporavka na tržištu energije i energenata glavni izazov bio je rast cena, ali od februara i napada Rusije na Ukrajinu, dodatne izazove predstavljaju sigurnost snabdevanja i postojanje različitih dobavljača, što se najbolje vidi u snabdevanju gasom i naftom“, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Mihajlovićeva je navela da je ključno pitanje za Srbiju funkcionisanje energetske infrastrukture i tržišta na kojem naftne kompanije mogu nabavljati sirovu naftu ili naftne derivate.

Ona je rekla da su strateški ciljevi u naftnom sektoru na obezbeđenju sigurnog snabdevanja energijom i energentima, uz unapređivanje odgovarajućeg tržišta energije kroz primenu evropskih direktiva.

„Pravili smo greške u prošlosti, pre svega jer smo 2008. godine prodali našu kompaniju „Gaspromu“. Srbija je prošle godine usvojila novi zakonodavni okvir u oblasti energetike i rudarstva, kojim je ostvarena kompletnija harmonizacija sa propisima Trećeg energetskog paketa energetskog zakonodavstva EU i određenim odredbama paketa EU Čista energija za sve Evropljane. Petim paketom sankcija EU prema Ruskoj Federaciji kroz izuzetke je omogućeno nesmetano snabdevanje Jadranskim naftovodom, svim vrstama nafte. Šestim paketom utvrđeno je da posle 1. novembra više nećemo moći da nabavljamo sirovu naftu ruskog porekla, ali je ostavljena mogućnost za nabavku svih ostalih tipova sirove nafte na slobodnom tržištu. Uz sprovođenje svih kratkoročnih mera koje se tiču obezbeđivanja sigurnosti snabdevanja, Srbija ostaje posvećena pitanju dekarbonizacije i svojim obavezama iz Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije o zelenoj agendi za zapadni Balkan. Na tome ćemo raditi i kroz donošenje integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za period do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine, i strategije razvoja energetike Republike Srbije za period do 2040. godine, sa projekcijama do 2050. godine. Ostvarivanje i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva zahteva zajednički rad, solidarnost i povezivanje, i u tome vidim važnu  ulogu Energetske zajednice“, rekla je Mihajlovićeva.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Pada pritisak u gasovodu “Severni tok”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U gasovodu “Severni tok” pao je pritisak nakon prijavljenih curenja u paralelnom gasovodu “Severni tok 1” i “Severni tok 2”. Švedska je upozorila na curenje “Severnog toka 1” na dva mesta u Baltičkom moru, dok su vlasti Danske zatražile od brodova da se plove dalje od Bornholma nakon što je prijavljeno curenje iz neaktivnog gasovoda “Severni tok 2”. Nadležni razmatraju kako da osiguraju ovo područje i udalje brodove iz njega.

“Dispečar “Severnog toka 2” primetio je nagli pad pritiska na Liniji A gasovoda i o tome su odmah obavešteno nadležni kako bi napravili plan za rešavanje ovog problema”, prenose agencije.

Gasovod “Severni tok” je jedini koji sprovodi gas od Rusije od Evrope.

Za to vreme Evropa se užurbano sprema za zimu koja stiže, skladišta se pune gasom. Kako smo ranije pisali Evropska unija je donela odluku da sve zemlje članice od 1. oktobra do 80 odsto napune skladišta gasom.

Prema nedavno objavljenim informacijama skladišta u Belgiji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Španiji i Švedskoj popunjena su više od 80 odsto.

Dok je situacija u Austriji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Holandiji, Rumuniji i Slovačkoj nešto drugačija, u toku je punjenje skladišta i oni bi uskoro trebali da ispune zacrtani cilj od 80 odsto. 

Nažalost Bugarska nije puno odmakla u realizovanju ovog plana i neće uspeti da napuni svoja skladišta gasa prema predviđenom planu, što znači da tokom grejne sezone neće imati dovoljno zaliha. 

Kada je reč o našoj zemlji direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović kaže da sadašnje rezerve gasa, iznose 360 miliona metra kubnih u Mađarskoj i još 280 miliona u skladištu Banatski dvor. Kako je istakao do kraja septembra treba da stignu određene količine ruskog gasa koje su predviđene ugovorima.

Milica Radičević

Srbija i Kuba – Dogovorena saradnja u oblasti klimatskih promena i zaštite biodiverziteta

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

O nastavku saradnje u oblasti zaštite životne sredine i implementaciji Memoranduma o razumevanju i saradnji između Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i Ministarstva nauke, tehnologije i životne sredine Republike Kube, razgovarali su ministarka Irena Vujović i ambasador Gustav Trist del Tod. 

Vujović i Del Todo su razmenili mišljenja o ključnim pitanjima i istakli važnost intenziviranja saradnje dve zemlje u oblasti klimatskih promena i zaštite biodiverziteta.

Ministarka je ambasadora upoznala sa ostvarenim rezultatima i planovima Srbije na tom polju, ističući da je usvajanjem revidiranog Nacionalno utvrđenog doprinosa Srbija povećala klimatsku ambiciju za više od tri puta, kao i da se kontinuirano radi na povećanju površine pod zaštitom, koja od ove godine iznosi osam odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije.

“Ono čemu smo trenutno posvećeni jeste izrada Programa adaptacije na izmenjene klimatske uslove koji će obuhvatiti i biodiverzitet. S obzirom da Kuba ostvaruje značajne rezultate i dostignuća u oblasti zaštite biodiverziteta, naročito kada su u pitanju zaštićena područja, za nas je od velikog značaja razmena iskustva u oblasti zaštite prirode i biodiverziteta u kontekstu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je dogovorena intenzivija saradnja između resornih ministarstava Srbije i Kube u cilju razmene znanja, iskustava i primera dobrih praksi u definisanim oblastima.

Energetski portal

Završetak obilaznice oko Beograda poslednjeg dana marta

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Završetak radova na obilaznici oko Beograda očekuje se poslednjeg dana marta 2023. godine.

Sektor 6 obilaznice oko Beograda proteže se od tunela Straževica do petlje Bubanj Potok u dužini oko 10 kilometara. Radovi se trenutno izvode na mostovima, tunelu Beli potok, petlji Bubanj Potok, lokalnom putu, kao i na glavnoj trasi.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović prilikom obilaska radova rekao je da je obilaznica oko Beograda najvažnija deonica zato što postojeći auto-put, kojim svake godine prođu milioni vozila koji tranzitiraju iz zapadne Evrope, prolazi kroz centar grada.

,,Moramo da omogućimo svim ljudima koji žive u Beogradu komfornu saobraćajnu komunikaciju, da ceo tranzit „pomerimo’’ iz centra grada, da oslobodimo „Gazelu’’ i uveren sam da ćemo to krajem marta i uraditi. Veliki radovi su u toku, veliki izazovi su iza nas i očekujem da u narednih 6 meseci završimo ove radove’’, istakao je ministar Momirović.

Šef projekta i predstavnik ,,JP Putevi Srbije’’ Aleksandar Kostadinović, istakao je da trenutno radi jedan sloj asfalta na glavnoj trasi Sektora 6 u zoni petlje Avala i dodao da je na Sektoru 6, 11 objekata, jedna velika petlja i tunel Beli potok.

Pre obilaska radova ministar Momirović održao je sastanak u kampu kineske kompanije „Power China” na kome se razgovaralo o aktuelnim temama koje su vezane za nastavak izgradnje Sektora 6 obilaznice oko Beograda.

Projekat Obilaznice oko Beograda sastoji se iz više sektora čija je ukupna dužina 20,4 kilometara. U aprilu prošle godine pušten je u saobraćaj Sektor 4 dužine 7,7 kilometara od mosta na Savi kod Ostružnice do petlje Orlovača i Petlovo Brdo, dok je Sektor 5 obilaznice oko Beograda, sa tunelom Straževica otvoren za saobraćaj u junu ove godine.

Energetski portal

Digitalizacija – budućnost sektora privrede

Foto: UniCredit Banka
Foto: UniCredit Banka

UniCredit Banka Srbije i Privredna komora Srbije organizovali su konferenciju pod nazivom “Digitalizacija – budućnost sektora privrede”, koja je okupila više od 100 klijenata, privrednika i partnera banke, kao i članice komore.

Konferencija je održana u prostorijama Privredne komore Srbije gde su ugledni privrednici iz naših najvećih kompanija, imali prilike da razmene svoja iskustva i izazove, ali i nove trendove kada je reč o digitalizaciji i simplifikaciji procesa u sektoru privrede. Dodatno, UniCredit Banka kao jedna od vodećih banaka u Srbiji, predstavila je jedinstvenu factoring platformu Woca, koja omogućava savetovanje klijenata u upravljanju i finansiranju obrtnog kapitala radi održavanja neophodne likvidnosti firmi.

Konferenciju je otvorila Katarina Ocokoljić, Sekretar Udruženja finansijskih institucija Privredne komore Srbije koja je istakla značaj digitalizacije i njegove primene u sektoru privrede: “Finansijski sektor je tradicionalno pionir u primeni novih tehnologija i svojim rešenjima istovremeno podstiče digitalizaciju poslovanja svojih klijenata i održivi razvoj privrede u celini. Prepoznajući značaj digitalizacije i tehnološkog napretka PKS podržava sve projekte koji doprinose primeni inovativnih tehnoloških rešenja i podizanju efikasnosti privrede kako bi se adekvatno  uključila u savremene međunarodne tokove.“ 

Uvodno obraćanje ispred UniCredit Banke Srbija imala je Aleksandra Rašić, direktorka Sektora korporativnog i investicionog bankarstva i članica Izvršnog odbora, koja je izjavila: “Digitalizacija poslovanja u sektoru privrede predstavlja proces koji se u većini velikih kompanija gotovo podrazumeva. Vođeni iskustvom naše Grupe i činjenicom da je UniCredit factoring Italija ubedljiv lider na tržištu Italije, smatrali smo da tržište Srbije zaslužuje podjednak kvalitet usluge. Zato smo mi, upravo ovu situaciju, iskoristili da našim klijentima ponudimo novu, jedinstvenu faktoring platformu – WoCa. Želja nam je da predstavimo našim klijentima nove trendove koje kao banka uvodimo, s obzirom na to da smo u segmentu korporativnog-investicionog bankarstva prvi izbor za čak 75 od 100 najvećih kompanija u Srbiji, što sa sigurnošću govori o poverenju koje nam srpske kompanije pružaju.”

Na panelu koji je bio deo konferencije, gosti su imali prilike da iz različitih industrija odgovore na pitanja i podele svoja iskustva na temu trendova digitalitalne transformacije koja jednog od stateških ciljeva, odnosno sredstva koje će pomoći ubrzavanje privrede i ostvarivanje većeg rasta. Učesnici panela bili su: Katarina Ocokoljić, Privredna komora Srbije, Milan Sekulić, UniCredit Bank Srbija, Irena Brajović, Confindustria Srbija, Jovanka Balać, Star Import i Petar Petojević, Atos.

Milan Sekulić, direktor Odeljenja za finansiranje obrtnih sredstava u UniCredit Bank Srbija, predstavio je Woca najsavremeniju e-platformu za procesuiranje faktoring proizvoda. Platfoma omogućava da na jednostavan način klijenti upravljaju svojim potraživanjima i obavezama, kroz finansijski instrument koji ima za cilj da poveriocima ubrza naplatu potraživanja od dužnika, koja dospevaju sa odloženim rokom plaćanja. WoCa platforma u sebi integriše mogućnost da i klijent, kao i njegovi partneri mogu da neposredno sa svojih računara pristupaju sistemu, da brzo i jednostavno komuniciraju sa bankom i autorizuju zahteve. Njena efektivnost najbolje se ogleda u velikoj uštedi vremena, smanjenju birokratije i što je najvažnije – neuporedivo bržem procesu isplate sredstava.

WoCa je platforma sa pristupom podacima u bilo kom trenutku, 365 dana u godini i аutomatskim slanjem obaveštenja apsolutno svim klijentovim partnerima. Ovo znači da platforma omogućava automatsku obradu jako velikog broja faktura odjednom, obzirom da je arhitektura platforme takva da ima pretpostavke za neposredno povezivanje sa informacionim sistemom klijenta. UniCredit Banka, za te potrebe, svojim klijentima nudi neposrednu pomoć i savete bankarskih eksperata iz ove oblasti, a koji, u skladu sa specifičnim potrebama svakog klijenta, formiraju optimalno finansijsko rešenje korišćenjem specifičnih bankarskih proizvoda: faktoring, obrnuti faktoring (supply chain financing), diskont menica, diskont akreditiva i kratkoročne kredite prilagođene za obrtni kapital.

Izvor: UniCredit Banka

Kako do jeftinijih avio-karata

Foto: TOP ONE
Foto: Promo

Ako ste oduvek želeli da posetite neku daleku ili egzotičnu destinaciju, ali su planirani troškovi putovanja premašivali vaš putni budžet, onda znate da su avio-karte velika stavka ovog budžeta. Zato francuska avio-kompanija Air France savetuje svoje putnike da putovanja planiraju na vreme, odnosno nekoliko meseci unapred, kupuju avio-karte kada su na promociji i da tako uštede dobar deo novca.

Ove godine, u talasu poskupljenja, a rukovođen jednim od programskih ciljeva Svetske turističke organizacije da benefiti koje donose putovanja treba da budu svima dostupni, Air France je rešio da baš na Svetski dan turizma obraduje putnike iz Srbije.

Naime, Air France danas pokreće „Rendez-vous” promotivnu kampanju koja putnicima iz Beograda nudi snižene cene povratnih karata do skoro 30 destinacija širom sveta. Među destinacijama na promociji nalaze se velike metropole poput Njujorka, Majamija, Los Anđelesa, ali i egzotične destinacije kao što su Point a Pitre (Gvadelupe), Fort de France (Martinik) i Sent Marten (Sveti Martin).

Air France „Rendez-vous” promotivna kampanja traje od 27. septembra do 06. oktobra 2022, a karte se mogu iskoristiti do 31. marta 2023. godine.

Ponuda važi za povratne karte, a u cenu su uključene sve takse.

Više informacija i detalja o aktuelnoj promociji možete pronaći OVDE.

Da biste rezervisali karte ili se dodatno informisali, posetite kompanijski sajt airfrance.rs, ili ovlašćene turističke agencije.

Ako ovo propustite, ne ostaje vam ništa drugo do da sledite istraživanje koje je izvršio “Skajskener”, prema kome je najbolje je da avio-karte rezervišete čak 17 ili 18 nedelja pre putovanja, što vam može omogućiti uštedu i do 30 procenata.

Izvor: Top One