Home Blog Page 222

FORMULA ZA VEĆU ENERGETSKU SIGURNOST U ULAGANJU, ŠTEDNJI I ODGOVORNOSTI

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U uslovima energetske krize, održavanje stabilne proizvodnje energije uz obezbeđivanje dovoljno energenata za domaće tržište predstavljaće i dalje ključ sigurnog snabdevanja u narednim mesecima. Sa ministarkom Dubravkom Đedović, koja je na čelu strateški važnog ministarstva za rudarstvo i energetiku, razgovarali smo o tome koliko su građani poslušali preporuke Ministarstva o uštedi energije, kako će podržati energetski ugrožena domaćinstva, ali i o dugoročnim planovima u energetskom sektoru koji bi trebalo da nam pomognu u tranziciji ka zelenoj energiji. 

EP: Imali smo sreće sa vremenskim prilikama što je omogućilo da grejna sezona počne nešto kasnije, ali da li su dalja predviđanja o snabdevanju energijom optimistična? 

Dubravka Đedović: Građani i privreda Srbije imaju sigurno i stabilno snabdevanje i strujom i gasom, što je najvažnije. Uvoze se nedostajuće količine struje, to nas puno košta, kao i dodatni uvoz uglja. Kad je reč o gasu, imamo stabilno snabdevanje gasovodom Balkanski tok, a pored skladišta u Banatskom dvoru, obezbeđene su i dodatne količine u skladištima u Mađarskoj, povećane su rezerve nafte i naftnih derivata. Činjenica je da su vremenske prilike u oktobru bile nešto povoljnije i da mahom tog meseca nismo morali da uvozimo struju.

Preporuke koje uputilo Ministarstvo u prethodnom periodu u vezi  sa štednjom energije tokom ove zime u državnim i javnim ustanovama, lokalnim samoupravama, privredi i domaćinstvima već su dale prve rezultate u oktobru i nadamo se da će tako biti i u narednim mesecima. Prema podacima „EPS Snabdevanja” ukupna potrošnja električne energije u oktobru bila je 11 odsto manja u odnosu na isti mesec prethodne godine. Od 3,37 miliona domaćinstava, čak 45 odsto domaćinstava smanjilo je potrošnju struje u oktobru, pri čemu je najveći broj domaćinstava, oko 700.000, ostvarilo popust od 30 odsto. Cene struje na tržištu su u novembru značajno porasle. Pratimo razvoj događaja kako bismo odreagovali i obezbedili sigurno snabdevanje po najnižoj ceni za građane i privredu.

Takođe, država mora da brine i o socijalno ugroženim građanima koji su više od drugih pogođeni promenama cena struje i gasa. U najkraćem roku biće doneta i nova Uredba o energetski ugroženom kupcu koja će omogućiti da olakšice obuhvate oko tri puta veći broj građana nego do sada. 

U fokusu:

EP: U pripremi su strateški planovi čijom će se primenom povećati učešće obnovljivih izvora energije u energetskom miksu. Da li su ti ciljevi ambiciozni?

Dubravka Đedović: U toku je izrada Integrisanog nacionalnog klimatskog i energetskog plana i nove Strategije razvoja energetike, kojima će biti definisani ciljevi koji se odnose na udeo OIE u ukupnoj proizvodnji energije, smanjenje emisije štetnih gasova i energetsku efikasnost. Bitno je da ovi ciljevi budu realni i održivi i da budu podsticaj razvoju ne samo energetskog sektora, nego i čitave privrede koja će se usklađivati sa principima zelene ekonomije. Izgradnja novih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore treba da bude usklađena i sa razvojem prenosne i distributivne elektroenergetske mreže, kako bi razvoj energetskog sektora bio održiv, efikasan, ekonomičan i vodio ka višem stepenu energetske bezbednosti i sigurnosti.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Zoran Petrović

Trenutno naši kapaciteti kad je reč o OIE iznose oko 500 MW, ne računajući hidroelektrane. U narednih nekoliko godina imaćemo dodatnih oko 400 MW, pre svega iz energije vetra, a radimo na unapređenju regulative tako da srednjeročno naš sistem može da primi i osam puta više novih kapaciteta. Želimo da proizvedena energija iz obnovljivih izvora ostane u Srbiji, da je koriste naši građani, a da se izvozi samo ono što premašuje naše potrebe. Radimo na pronalaženju modela koji je u interesu građana, a istovremeno je održiv za investitore. 

EP: Danas, OIE čini 26 odsto u našem energetskom miksu a planira se gotovo dvostruki broj zelenih megavata. Da li će naša distributivna i prenosna mreža biti u stanju da to podrži? 

Dubravka Đedović: Povećanje udela čiste energije u našem energetskom miksu ne može da se odvija dinamikom koju želimo ukoliko nemamo mrežu koja to može da podrži. Prenosni sistem je „kičma” elektroenergetske mreže. Izgradnja Transbalkanskog koridora treba da obezbedi veću sigurnost i stabilnost rada na visokonaponskoj mreži i da omogući priključivanje na mrežu novih kapaciteta za proizvodnju zelene energije, kao i bolje povezivanje sa susednim državama. Nastavićem da radimo i na modernizaciji distributivne mreže, koja je „krvotok” našeg energetskog sisema. Ukupni gubici na distributivnoj i prenosnoj mreži se kreću oko 12 odsto na godišnjem nivou, što znači da ulaganje u modernizaciju mreže može značajno da doprinese podizanju nivoa energetske bezbednosti, odnosno smanjenju uvoza. 

EP: Reforma energetskog sektora će biti jedan od prioriteta Ministarstva u narednom periodu. Koje korake je potrebno preduzeti? 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Dubravka Đedović: Do 2050. trebalo bi da uložimo oko 32 milijarde evra u naš energetski sektor. To nisu mala sredstva i ne mogu da dođu samo iz javnog sektora. Zbog toga je neophodno da naša ključna energetska preduzeća budu efikasna i profitabilna, a rukovodstva odgovorna. Energetske kompanije treba da pružaju sigurnost za našu privredu i za naše građane, a profesionalni menadžment bi trebalo da pomogne u ostvarivanju ovih ciljeva i da kroz efikasnije poslovanje dođemo do novca koji bismo uložili u razvoj i jačanje našeg energetskog sektora.

Poslednja velika elektrana u Srbiji izgrađena je pre 31 godinu, i bilo je neminovno da se naš energetski sektor suoči sa određenim problemima čak i nezavisno od energetske krize u Evropi i svetu. Zato je prioritet Vlade u oblasti energetike da značajno povećamo investicije. Iduće godine završićemo izgradnju novog bloka B3 u TE Kostolac od 350 MW koji će povećati kapacitet našeg elektroenergetskog sistema za oko pet odsto i olakšati proces povlačenja najstarijih blokova termoelektrana. U narednom periodu, među prioritetima će biti izgradnja reverzibilnih hidroelektrana Bistrica i Đerdap 3 koje će dati stabilnost našem elektroenergetskom sistemu u uslovima kad se pojavljuju novi veliki kapaciteti iz obnovljivih izvora energije.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE.

Američka kompanija “Rivijan” otvorila tehnološki centar u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay (Akela999)
Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll

Američki proizvođač električnih automobila “Rivijan” (Rivian) otvorio je tehnološčki centar u Beogradu u kom će biti zaposleno 200 inženjera.

Otvaranju tehnološkog centra prisustvovao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ambasador Kristofer Hil i Vasim Bensaid, viši potpredsednik za razvoj softvera kompanije.

Predsednik Vučić istakao je da se nada da je otvaranje ovog centra samo početak i prvi stadijum, te da će se električna vozila i proizvoditi u Srbiji, navodi se na sajtu predsedništva.

Srbija je danas na inovativno-tehnološkoj mapi i RND i tehničkih centara u svetu sa najinovativnijom kompanijom u svetu bljesnula punim sjajem i zato svaki građanin treba da bude ponosan“, poručio je predsednik i dodao da će ove godine spoljnotrgovinska razmena između Srbije i SAD-a biti u vrednosti 1,4 milijarde dolara, što je 33 odsto više nego prošle godine.  

Pročitajte još:

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država Kristofer Hil je istakao da mu je velika čast što prisustvuje otvaranju tehnološkog centra. 

„Naše prijateljstvo sa Srbijom raste i jača, a ova investicija nije samo razvoj u tehnološka rešenja, već investicija u budućnost ove zemlje, u mlade, u jedno prijateljstvo koje ima sjajnu budućnost“, rekao je američki ambasador Hil. 

Viši potpredsednik za razvoj softvera kompanije „Rivijan“, Vasim Bensaid objašnjava da su kompaniji potrebni najbolji inženjeri na svetu , te i da su namenski birali Beograd, koji ima aktivnu tehnološku scenu.

Kompanija „Rivijan“ je osnovana 2009. godine i bavi se dizajniranjem i proizvodnjom električnih vozila. 

Energetski portal

Dokle se stiglo sa gradnjom brze pruge od Beograda do Budimpešte

Foto-ilustracija: Pixabay (Fotoworkshop4You)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prugom za velike brzine od Beograda do Budimpešte, kada bude završena, trebalo bi da se putuje nešto više od dva sata. Na teritoriji Srbije urađeno je više od 30 odsto predviđenih radova, sa mađarske strane tek nešto više od 10 procenata.

Železnički saobraćaj između Novog Sada i Subotice u aprilu je obustavljen: koloseci su demontirani, kontaktna mreža skinuta, a stara železnička infrastruktura je uklonjena. Tada je počela izgradnja potpuno nove međunarodne železničke magistrale.

„Trenutno se radi na kolovoznoj ploči. Radovi idu po planiranoj dinamici. Urađeno je od 35 do 40 odsto radova na donjem stroju“, izjavio je iz preduzeća koje nadzire radove Dragan Arsić.

Inžinjer na projektu Dragan Gligorov kaže se gradi ono što na ovom delu Balkana do sada nije građeno, te da se vode međunarodnim iskustvima i standardima.

Pročitajte još:

Šta će sve biti sagrađeno

Vijadukti, prvi kod Vrbasa od 1.465 metara i drugi kod Malog Iđoša od 500 metara, biće najizazovniji objekti trase od Novog Sada do Kelebije. Ukupno će biti sagrađeno oko 60 novih objekata: 30 nadvožnjaka, 13 podvožnjaka, pet galerija i četiri mostovske konstrukcije.

Iz „Infrastruktura železnica Srbije“ Nenad Stanisavljević objašnjava da će biti urađeno ukupno 12 železničkih stanica, rekonstruisano svih devet stanica od Novog Sada do Subotice, a biće izgrađene tri nove železničke stanice u Vrbasu, Rumenki i Lovćencu.

„Biće poseban izazov rekonstrukcija i modernizacija železničkih čvorova Novi Sad-Subotica-Vrbas. To su tri železnička čvora, gde će u potpunosti biti zamenjena železnička infrastruktura“, navodi Stanisavljević.

Svakodnevno je, duž trase od 108 kilometara, u proseku angažovano oko 1.000 radnika i veliki broj mašina. Za radove je nadležan konzorcijum kineskih železnica, a vrednost ugovora je 1,16 milijardi dolara.

Kakvi su problemi

Foto-ilustracija: Unsplash (Silver Ringvee)

Rokove, obećavaju izvođači, neće probijati, iako ima problema.

Ministar građevine, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je prvi problem arheologija.“Imamo 23 arheološka nalazišta. To neminovno uspori radove“, kaže Vesić.

Kao drugi problem, Vesić navodi koliziju sa postojećom infrastrukturom. „Kada dođete na teren, vidite da je drugačije nego u projektu. Ima tu kolizije sa postavljenom vodovodnom mrežom i mrežom za gas, ali i to se rešava“, dodaje minisar.

Prema njegovim rečima, treći problem je eksproprijacija koja je u toku, ali koja uvek zahteva  vreme, jer nije svako zadovoljan cenom koju dobija.

Kada se očekuje voz od Beograda do Subotice

Pruga za velike brzine neće se ukrštati sa drumskim putevima, čime se povećava bezbednost svih učesnika u saobraćaju. Kontrola će se obavljati preko evropskog sistema upravljanja železničkim saobraćajem.

Pre tačno godinu dana počeli su radovi na deonici pruge za velike brzine od Subotice do Novog Sada.

Prema dinamičkom planu, rok za završetak radova je avgust 2025. godine, dok se krajem te ili početkom 2026. godine očekuje i prvi voz, koji će na relaciji od Beograda preko Novog Sada do Subotice, prema prvim procenama, putovati sat vremena i 15 minuta.

Izvor: RTS

Zelena kuhinja za zelenu planetu

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kawin Harasai)

Ukoliko ste planirali da renovirate ili osvežite prostoriju koja je zaslužna za najslađe porodične trenutke, predlažem vam da je oplemenite nekim od ekoloških proizvoda.

Svaka ekološki osvešćena osoba, želela bi da u svoj dom unese navike i proizvode koji će doprinositi očuvanju planete. Iako finansijska situacija ne omogućava svima da priušte sve što žele, poneki pristupačan ekološki kuhinjski element i navika, biće mali ali siguran korak prema održivijoj budućnosti.

Proizvodi od bambusa, dobar su ekološki prihvatljiviji izbor. Ova biljka veoma brzo raste, a nakon žetve za njen ponovan rast nije potrebna sadnja, velika količina navodnjavanja i đubrivo. Štaviše, ova biljka apsorbuje veću količinu ugljen-dioksida i ispušta veću količinu kiseonika od drveća, a proizvodi koji se dobiju preradom ove biljke su biorazgradivi.

Proizvodi od bambusa kod nas postaju sve rasprostranjeniji i raznovrsniji. Do sada sam naišla na kuhinjske krpe, posuđe, kao što su činije i čaše, pribor za jelo, daske za sečenje, poslužavnike, ali i na čačkalice i višekratne slamčice.

Ako ste pak odlučili da izdvojite veću svotu novca i upustite se u renoviranje cele kuhinje, dostupni su i kuhinjski elementi, kao što su prostor za odlaganje, radne ploče i drugo. Ukoliko se ne opredelite za nove kuhinjske elemente, već biste da kuhinju osvežite novom bojom, ekološke farbe na bazi vode biće dobar izbor.

Potrošni kuhinjski proizvodi kao što su plastična kesa za đubre, sunđer i folija, takođe imaju svoju alternativu.

O stvarnoj biorazgradivosti kesa koje se podvode pod taj pojam, dosta se diskutuje. Biorazgradive kese zapravo sadrže aditive koji ubrzavaju proces njenog razlaganja u mikroplastiku. U svakom slučaju, bolji izbor predstavljaju biorazgradive kese za đubre, kartonske ili one napravljene od recikliranog materijala, od običnih plastičnih kesa. Ovakve kese ipak treba da ostanu izbor samo kada je reč o odlaganju otpada, dok za odlazak u nabavku namirnica sa sobom treba da nosimo platnene torbe. Biorazgradive i kese od recikliranog materijala možete da pronađete u drogerijama i bolje snabdevenim prodavnicama u kojim svakodnevno kupujete namirnice za kuću. Osim kesa, u ovim objektima može da se pronađe i sunđer napravljen od recikliranog materijala, čiji je sastav često i agava. Kao zamena za aluminijumske i plastične jednokratne folije, koje se upotrebljavaju kao omot za hranu koja se odlaže u frižider ili zamrzivač, mogu da se koriste voštane krpice. Ukoliko su krpice pamučne i prelivene pčelinjim voskom, njihov sastav je biorazgradiv. Takođe, umesto korišćenja folije prilikom pečenja hrane, može da se koristi višekratna silikonska podloga.

Foto-ilustracija: Pixabay (TheVirtualDenise)

Hemija za održavanje higijene kuhinje, pored toga što može da izazove iritaciju kože, negativan uticaj ima i na životnu sredinu. Zbog toga, proizvođači nude sve veći izbor organskih i ekoloških sredstava za pranje sudova, održavanje radnih površina i čišćenja podova. Postoje i specijalizovani sajtovi na kojima mogu da se pronađu različita eko sredstva za higijenu kuhinje, čija se cena kreće do nekoliko stotina dinara.

Prilikom odabira bele tehnike za opremanje kuhinje, treba obratiti pažnju na energetske oznake, koje se kreću u rasponu od klase A, koja je najviša, do najniže klase G. Smanjenje potrošnje energije u ovom trenutku je jedno od najvažnijih pitanja u svetu, zbog čega bi trebalo izabrati što višu klasu bele tehnike. Ako ste se odlučili na korak zamene bele tehnike, opasno je da stara završi pored kontejnera, odnosno kasnije na deponiji, zbog čega bi trebalo da kontaktirate ljude koji se bave otkupom za reciklažu. Kao primer navešću frižider, koji se sastoji od materijala kao što su plastika, gvožđe, izolacioni materijali, sijalice, staklo, freon i drugo. Freon je veoma opasan gas koji doprinosi efektu staklene bašte, zbog čega je važno da bude pravilno uklonjen iz starog frižidera.

Ukoliko ovo nije trenutak u kojem ste spremi da odvojite novac za ekološke proizvode, postoji način kako da bez ulaganja novca, a uz ulaganje malo slobodnog vremena, ipak doprinesete zaštiti životne sredine. Razvrstavanje kuhinjskog otpada i njegovo pravilno odlaganje veoma je značajno. Deo otpada čini ambalaža koja je podogna za reciklažu i koja može da se odloži u namenske kontejnere. Kartonske kutije od jaja i staklene tegle, mogu da se odnesu na obližnju pijacu i daju prodavcima, kako bi mogli da ih ponovo iskoriste za punjenje.

O važnosti kompostiranja se komunicira sve više kroz medije i društvene mreže, zato što biootpad koji dospe na deponije stvara metan, koji ima veći negativan uticaj na klimatske promene od ugljen-dioksida. Kompostiranjem se smanjuju emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali i obogaćuje zemljište. Biootpad čini veliki deo otpada koji stvaramo u okviru našeg doma, a jednostavne ideje i objašnjenja na koji način može da se kompostira, možete da pronađete na internetu.

Predstojeći novogodišnji i božićni praznici odličan su trenutak da sebi ili svojim najbližima poklonimo neki eko proizvod i da sa početkom Nove godine uvedemo nove navike za zeleniju planetu.

Katarina Vuinac

Novi zakon o izgradnji biće podsticaj zelenoj gradnji

Foto-ilustracija: Pixabay (Syaibatulhamdi)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić najavio je danas na panelu „Zelena gradnja kao sastavni deo održive budućnosti“ na konferenciji LOOK UP na Kopaoniku da će Ministarstvo predložiti novi zakon o izgradnji koji će sadržati niz mera za podsticanje zelene gradnje.

On je rekao da je sa premijerkom Anom Brnabić razgovarao o novom zakonu koji treba da donese veću transparentnost u toj oblasti, da ubrza procedure u građevinarstvu i podstakne zelenu gradnju.

Ministar je naveo da će u predlogu novog zakona o izgradnji pisati da svi investitori pre prijave radova moraju da podnesu elaborat o stanju puteva oko gradilišta i finansijsku garanciju, kako bi lokalna samouprava mogla da naplati, ako investitor ostavi ulice u lošem stanju, kako se njihovo popravljanje ne bi finansiralo iz budžeta, odnosno novcem građana.

Vesić je podsetio da je prva zgrada u Srbiji sa zelenim certifikatom izgrađena 2013. godine, a da ih je u septembru ove godine bilo a 110, što znači da postoji tržište za takve objekte.

Pročitajte još:

„Predložićemo da ubuduće svi novoizgrađeni državni objekti imaju zelenu certifikaciju. Razmišljamo o tome da objekti preko 10.000 kvadratnih metara takođe moraju da imaju zelenu certifikaciju, zatim da uvedemo podsticaje za one čiji su objekti certifikovani“, rekao je ministar.

Dodao je da se planira da se uvede zakonska obaveza da svako treće parking mesto u novim zgradama ima elektro punjač. Vesić je izneo i ideju da se formiranjem posebnog fonda pomogne vlasnicima stanova u zgradama izgrađenim od druge polovine prošlog veka da ih renoviraju, kako bi mogle da dobiju zeleni certifikat i ocenio da za to nisu potrebna velika ulaganja. Naveo je da je to bitno i zbog štednje energije i smanjenja emisije gasova staklene bašte, jer zgrade troše 36 procenata energije i emituju 39 odsto ugljendioksida.

Na panelu o elektromobilnosti v.d. direktora „Pošte Srbije’’ Zoran Đorđević rekao je da to preduzeće ima plan zaštite životne sredine, koji između ostalog podrazumeva nabavku električnih službenih vozila i ugradnju solarnih panela na objektima Pošte.

Đorđević se, naglašavajući da iznosi lično mišljenje, založio za to da se pitanje eksploatacije litijuma razmotri kroz ozbiljne analize, i dodao da bi to trebalo rešavati po modelu zemalja koje već eksploatišu litijum i prave baterije od njega.

U okviru panela „eMobiliti – put od budućnosti do stvarnosti“, razgovaralo se o eksploataciji litijuma u Srbiji, a za jednim stolom sedeli su zagovornici eksploatacije litijuma u Srbiji, kao i njegovi oštri protivnici.

Tokom prvog dana LOOK UP konferencije više od 400 učesnika slušalo je i diskutovalo u okviru četiri panela na teme ekologije, zaštite životne sredine, zelene gradnje i obnovljivih izvora energije.

Gotovo jednoglasno, učesnici su se složili da je cela planeta ugrožena, da Srbija nije izuzetak, a da su ljudi i privreda ti koji sada treba da se bore u očuvanju životne sredine, bilo kroz prilagođavanje novim tehnologijama i standardima, bilo kroz ličnu borbu.

Ocena je i da imamo i znanja, i ljude i viziju, ali da je sada potrebno samo jače i jedinstveno delovati u oblastima energetike i ekologije.

Izvor: Privredna komora Srbije

KO SMO MI: UPOZNAJTE OCSiAl!

Foto: OCSiAl
Foto: OCSiAl

OCSiAl je najveći svetski proizvođač grafenskih nanocevi koji poseduje jedinu skalabilnu tehnologiju za njihovu sintezu u industrijskim količinama. Sa sedištem u Luksemburgu, kompanija ima kancelarije i predstavništva na globalu, u svim ključnim regionima.

OCSiAl planira sada da u Staroj Pazovi izgradi centar za grafenske nanocevi, od 2023. do 2024. godine. Postrojenje za sintezu biće središte industrijskog centra grafenskih nanocevi, koje će pratiti proizvodne linije koncentrata nanocevi za različite polimere i disperzije nanocevi za povećanje gustine energije baterija za električna vozila.

Šta je misija kompanije OCSiAl?

Poboljšati specifična svojstva svih osnovnih materijala, čineći tako svet boljim mestom za život.

Zašto se zovemo OCSiAl?

(O) – je oznaka za Kiseonik. (C) – je oznaka za Ugljenik. (Si) – je oznaka za Silicijum. (Al) – označava Aluminijum. Četiri najrasprostranjenija materijala na Zemlji.

Šta su to grafenske nanocev?

Za OCSiAl je sve počelo 2009. godine kada smo se zapitali “Da li je moguće stvoriti industrijsku tehnologiju za sintezu grafenskih nanocevi optimizovanu na stotine hiljada tona godišnje i značajno smanjiti cenu koju plaćaju potrošači, za 100 puta?“

Ranije poznate kao ugljenične nanocevi sa jednim zidom, to su grafenski listovi debljine jednog atoma umotane u cevi. Kada se ubace u materijal, grafenske nanocevi stvaraju trodimenzionalnu, ojačavajuću provodnu mrežu koja daje novi skup svojstava i omogućava stvaranje do sada neviđenih materijala.

Grafenske nanocevi su jedini aditiv za sve namene koji može poboljšati specifična svojstva više od 50 odsto materijala na tržištu.

1 atom – debljina zida

1,5 nanometar – spoljni prečnik

  •     Visoka provodljivost
  •     100 puta jače od čelika
  •     Termička stabilnost u vakuumu do 1600 stepeni
  •     Više od 3000:1 odnos dužine i prečnika
  •     Kompatibilne sa skoro svim materijalima

OCSiAl globalni tim

OCSiAl je napravio revoluciju u industriji materijala sa veoma snažnom podrškom naučnika i iskusnim timom multikulturalnih stručnjaka za istraživanje i razvoj, inženjering, prodaju i marketing. Očekuje se da će fabrika u Staroj Pazovi imati oko 200 zaposlenih sa različitim nivoom obrazovanja i iskustva.

Izvor: Executive Group

Trgovinska delegacija na Sajmu rudarstva, elektroprivrede i metalurgije

Foto: Promo

 

Foto-ilustracija: Pixabay (ludex2014)

Sajam rudarstva, elektroprivrede i metalurgije je održan od 6. do 10. septeptembra 2022. godine u Poljskoj, kom su prisustvovali predstavnici tržišta mašina i opreme iz Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Srbije i Ukrajine. Program delegacije je obuhvatio mnogo toga, uključujući i poslovne sastanke i upoznavanje poljske kulture u slobodno vreme.

Cilj organizovane ekonomske delegacije je da omogući stvaranje poslovnih kontakata i uspostavljanje saradnje između poljskih i stranih investitora. Predstavnici industrije mašina i opreme su imali priliku da vode B2B razgovore, razmene iskustva i razgovaraju o mogućnostima saradnje. Sastanci su održani u sedištima poljskih kompanija i institucija, odnosno KOMAG Institutu za rudarske tehnologije (Glivice) i kompanijama Famur (Katovice) i Damel (Dabrova Gornica). Pored toga, međunarodni gosti su posetili Preduzetnički centar Smolna u Varšavi, gde je predstavljena ideja o poslovnom inkubatoru, koji je osnovan zbog aktiviranja i integracije malih i srednjih preduzeća.

Glavni događaj u rasporedu je bila poseta Međunarodnom sajmu rudarstva, elektroprivrede i metalurgije u Katovicama, koji je organizovan od 6. do 9. septembra 2022. godine. Strani partneri su se upoznali sa savremenom ponudom proizvoda i rešenja za industriju rudarstva i energetike, koje su predstavili poljski preduzetnici. Događaj je doprineo vođenju plodnih poslovnih razgovora i upoznavanju sa aktuelnim trendovima u industriji mašina i opreme.

U slobodno vreme, između zakazanih aktivnosti, učesnici delegacije su imali prilike da upoznaju kulturu i istoriju Poljske obilaskom glavnih turističkih atrakcija u Varšavi i Katovicama. Ekonomska delegacija organizovana je u okviru Programa promocije industrije mašina i opreme.

Izvor: M Promotion International

Subvencionisana cena pšeničnog brašna „T-500” za naše proizvođače hleba

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Skitterphoto)

Vlada Republike Srbije, donela je odluku da po subvencionisanoj ceni proda 30.000 tona pšeničnog brašna ,,T-500’’ našim proizvođačima hleba, rekao je Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović.

Nakon potpisivanja odluke o raspodeli prvih 27.218 tona ovog brašna po subvencionisanim cenama, ministar je poručio da će Vlada u narednom periodu uspeti da obezbedi najniže cene osnovnih životnih namirnica, prioritetno za socijalno ugrožene građane.

,,U ovim teškim okolnostima kada je na istoku Evrope rat i ugroženi su lanci snabdevanja, država je uspela da obezbedi niske cene pre svega hleba, ulja, soli i šećera’’, rekao je ministar i naglasio da su ove namirnice u našoj zemlji ako ne najjeftinije, onda među najjeftinijim u Evropi.

Pročitajte još:

Vlada je donela Zaključak o interventnoj prodaji 30.000 tona pšeničnog brašna „T-500” proizvođačima hleba, iz zaliha Republičke direkcije za robne rezerve. Nakon sprovedenog postupka doneta je odluka o količinama brašna koje proizvođači hleba mogu da kupe od Direkcije po ceni od 33 dinara po kilogramu, sa PDV-om.

Odlukom je raspoređeno ukupno 27.218,4 tona, dok će peostala količina brašna od 2.206 tona biti raspoređena proizvođačima hleba po novom javnom pozivu, koji je objavljen na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Pametni dom za sigurno stanovanje

Foto: ABB

Koncept pametnog doma polako, ali sigurno postaje poznat građanima Srbije. Oni koji su imali priliku da čuju više o tome, ili pak da provedu neko vreme u pametnom stanu ili kući uviđaju sve prednosti ovakvog načina života.

Kompanija ABB radi na brojnim tehnološkim rešenjima koja se mogu videti u domovima širom sveta. Njihov pametni sistem ABB-free@home postaje sve popularniji na našim prostorima. Zahvaljujući njemu svaka kuća ili stan može postati pametni dom.

Sistem ABB-free@home razvijen je u skladu sa potrebama kako novih objekata, tako i onih koji se renoviraju. Upravljanje je krajnje jednostavno, putem prekidača i tastera, daljinski, mobilnim telefonom ili tabletom, putem ugrađenih senzora, glasom ili tajmer funkcijom koja se veoma lako programira. 

Za ABB-free@home kućnu automatizaciju nisu neophodni programeri, već korisnici sami programiraju ponašanje stana ili kuće. Uz to, aplikacija je na srpskom jeziku.

Dejan Dešić, menadžer prodaje segmenta zgradarstvo, transport i infrastruktura kompanije ABB, objašnjava da sistem može kontrolisati i upravljati klimatizacijom, odnosno grejanjem i hlađenjem, rasvetom, kao i roletnama ili žaluzinama.

Stanovnici naselja na Novom Dorćolu u svojim domovima imaju postavljem ABB-free@home sistem. Kreirano je čak 950 scenarija, a na objektu je postavljeno i šest meteoroloških stanica koje korisnike obaveštavaju o vremenu i upozoravaju na opasne situacije.

Pročitajte još:

“Pre svega ABB free@home je toliko jednostavan za korišćenje da sam ja krajnje iznenađen. Sam kreiram scenarije koji odgovaraju našem tempu života. Pritiskom na jedno dugme sva svetla i umreženi uređaji se gase, zahvaljujući meteo stanici stan se sam čuva od nevremena”, kaže Pavle Stefanović, stanar Naselja Novi Dorćol.

Jedna od glavnih prednosti ovog sistema ja ta što pruža sigurnost. 

ABB free@home može da snima vaše ponašanje tokom sedam dana, a nakon toga, ukoliko odete na odmor, ili niste prisutni u objektu, može simulirati vaše prisustvo paljenjem i gašenjem svetla, spuštanjem i podizanjem roletni”, objašnjava Dejan Dešić.

Aleksa Kolaković, jedan od stanara naselja kaže da u potpunosti može da se osloni na ovaj sistem što ga čini bezbrižnim.

“Sa ABB free@home imam potpunu kontrolu jer u svakom trenutku mogu da proverim da li je sa stanom sve u redu. Kada je ćerkica sama u stanu supruga i ja znamo da je sigurna”, objašnjava on.

Dodatni benefit korisnicima ovog sistema je i podrška koja im je unutar same aplikacije na raspolaganju 24 sata dnevno, a mogu je dobiti i putem mejla i telefona. 

Milica Radičević

Strateški cilj Srbije primena Zelene agende

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Zelena tranzicija i ulaganje u podizanje ekoloških standarda nalaze se među ključnim prioritetima Vlade, a strateški cilj je članstvo u Evropskoj uniji i primena Zelene agende za Zapadni Balkan, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Ministarka je na otvaranju regionalne „Luk ap’’ konferencije, koja je na Kopaoniku okupila veliki broj stručnjaka iz oblasti energetike i zaštite životne sredine, istakla da je Zelena agenda šansa za razvoj, modernizaciju tehnologija i uspostavljanje novih i boljih mogućnosti na većem tržištu u korist životne sredine.

Ona je navela da je resorno ministarstvo identifikovalo aktivnosti koje je potrebno preduzeti kako bi se Deklaracija iz Sofije uspešno sprovela u praksi.

Prema njenim rečima, Srbiji će biti potrebno približno 12,7 milijardi evra za usklađivanje sa glavnim direktivama i propisima EU samo u okviru Poglavlja 27, dok troškovi primene Zelene agende za Zapadni Balkan još nisu procenjeni, s obzirom na to da ona prevazilazi i Poglavlje 27 i Klaster 4.

Pročitajte još:

,,Najveći deo ukupnog iznosa, više od 12,4 milijarde evra, odnosi se na investiciona ulaganja u razvoj infrastrukture za upravljanje otpadom i otpadnim vodama i vodu za piće, na čemu mi već uveliko radimo’’, rekla je ministarka i istakla da su već uočljiva značajna poboljšanja u upravljanju otpadom.

Odlaganje otpada na sanitarnim deponijama je poraslo sa 24 odsto u 2020. na 34 odsto u 2021. godini, rekla je ministarka i napomenula da se ulažu napori kako bi se povećala stopa odvajanja otpada na izvoru nastanka i procenat reciklaže.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kako navodi, probleme koje imamo sa nesanitarnim deponijama, rešavamo uspostavljanjem regionalnih centara sa pratećom infrastrukturom i dobrom pokrivenošću sistema sakupljanja otpada jer je upravo to preduslov za zatvaranje neuslovnih deponija.

,,Za to su nam značajna i dva dokumenta javne politike koja smo usvojili ove godine – Program upravljanja otpadom za period do 2031. godine i Program razvoja cirkularne ekonomije u Republici Srbiji od 2022. do 2024. godine’’, predočila je ministarka.

Takođe, kako je naglasila, važno pitanje na kojem posvećeno radimo jeste i rešavanje problema takozvanog istorijskog otpada, s ciljem da ga u našoj zemlji očistimo do nultog stanja.

Ona je, govoreći o sektoru otpadnih voda, navela da su u više od 100 lokalnih samouprava trenutno u toku različite aktivnosti, od faze planiranja do izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i prateće kanalizacione mreže.

,,Veliki broj kapitalnih zelenih projekata koje realizujemo širom Srbije dokaz su naše posvećenosti zaštiti životne sredine, čemu u prilog govori i konstantno povećanje budžeta Ministarstva zaštite životne sredine, koji je u 2020. godini iznosio 7,9 milijardi dinara, dok je planirani budžet za 2023. 18,2 milijarde dinara’’ ukazala je ministarka Vujović.

Prema njenim rečima, naša posvećenost Zelenoj agendi za Zapadni Balkan biće iskazana i preko najvažnijeg strateškog dokumenta iz ove oblasti – Strategije zaštite životne sredine – Zelena agenda za Srbiju, čije usvajanje očekujemo krajem sledeće godine.

Za ispunjenje zajedničkih „zelenih” ciljeva važan doprinos svih građana, privrede, stručne javnosti, nauke i inovacija, kaže ministarka i dodaje da se jedino udruženim naporima može osigurati zdrava životna sredina, za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Energetski portal

VISOKI STANDARDI U OČUVANJU ŽIVOTNE SREDINE

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto: ProCredit banka

S avremeno društvo donelo je prosperitet vidljiv gotovo na svakom koraku. Danas imamo privilegiju da vozimo električne automobile, poslove završavamo jednim klikom, a roboti obavljaju određene poslove kao i ljudi. I tu nije kraj, tehnika i tehnologija napreduju velikom brzinom i samo je pitanje šta nam sve budućnost donosi. I dok nemilosrdno trošimo prirodne resurse, za nama ostaju brda papira, plastike, organskog i opasnog otpada. 

Srećom, samosvesni pojedinci i odgovorne kompanije trude se da ličnim primerom doprinesu promeni u načinu postupanja sa resursima koje imamo na raspolaganju, jer postaje jasno da su promene neophodne. Prvi koraci su uvek najteži, pa su mnogi ekološki prvoborci, uprkos velikoj želji za promenom, u nedoumici kad je reč o izboru najefikasnijeg angažovanja u zaštiti životne sredine. Moramo priznati da je velikim organizacijama lakše da zauzmu najbolji kurs ka ekološkim ciljevima. Kompanije i banke, koje imaju veliki broj zaposlenih, jasnim pravilima i standardizacijom, kao i alatima za podršku lakše ostvaruju zacrtane ciljeve iz oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja uz ispunjenje svih mera energetske efikasnosti.

ProCredit banka je pionir u implementiranju EMS sistema (Environmental Management Sistem) u našoj zemlji. On podrazumeva sistem strategija kreiranih za upravljanje i kontinuirano poboljšanje uticaja banke i njenih povezanih lica na životnu sredinu. ProCredit banka već više od deset godina primenjuje ovaj sklop brižljivo kreiranih koraka kojima se prati i održava zaštita životne sredine. ProCredit banka je prva banka u Srbiji koja poseduje Sertifikat ISO 14001:2015, a on potvrđuje da banka primenjuje i održava Sistem menadžmenta zaštitom životne sredine i ispunjava sve zahteve ISO 14001 Standarda.

U fokusu:

To praktično znači da u okviru internog upravljanja zaštitom životne sredine Banka prati potrošnju električne i toplotne energije, vode, goriva, upotrebu papira, stvaranje otpada i njegov tretman i emisiju ugljen-dioksida. Zahvaljujući ovoj evidenciji, tačno se zna karbonski otisak koji Banka ostavlja. Ipak, to nije sve. Pohranjeni podaci takođe pozivaju i obavezuju da se pronađu novi načini za smanjenje potrošnje i dodatnu uštedu. Dugogodišnje iskustvo i unapređenje u implementaciji EMS sistema, kao i postignuti rezultati pokazuju veliki napredak.

Foto: ProCredit banka

Bez papira i plastičnog otpada

Digitalizacijom poslovanja ProCredit banka je umanjila svoj karbonski otisak tako što je uvela centralizaciju zaposlenih i elektronske kanale za plaćanje, otvaranje računa i mnoge druge usluge. Još jedan veliki iskorak napravljen je 2018. godine kada je Banka donela odluku da se eliminiše korišćenje plastike za jednokratnu upotrebu u poslovnim prostorijama. Kuhinje u njihovim prostorijama opremljene su svim potrebnim posuđem za višekratnu upotrebu za zaposlene (tanjiri, escajg, čaše, šolje) dok su plastične čaše kraj aparata za vodu u filijalama zamenjene biorazgradivim.

Sve banke u okviru ProCredit Grupe usvojile su svojevremeno Interni dokument „Vodič za smanjenu upotrebu plastike u kancelarijama“. U njemu su pobrojani plastični predmeti koji se najčešće koriste na poslu i umesto njih su ponuđene znatno održivije alternative. Prilikom nabavke kancelarijskog materijala i pri svakoj drugoj nabavci, vodi se računa od koga se poručuju, zatim o materijalu od kog su ti predmeti napravljeni. Gde god ima prostora za uvođenje održivog rešenja, Banka će izabrati ekološki osvešćenog dobavljača iako cenovno možda ta narudžbina ne predstavlja najoptimalnije rešenje.

ProCredit banka upravlja elektronskim i opasnim otpadom u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. Nekoliko puta godišnje otpad odvoze na reciklažu, a imaju i jasno definisan Plan upravljanja otpadom.

Priredila: Milica Radičević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

POSLOVNE ZGRADE ENERGETSKI NAJEFIKASNIJE, SANACIJA STAMBENOG FONDA NAJVEĆI IZAZOV

Foto: Goran Zlatković
Foto: Goran Zlatković

Sektor nekretnina definitivno se okreće u pravcu energetski efikasnih rešenja, ali veliki posao, koji podjednako treba da iznesu i privreda i građani, tek predstoji, zaključak je konferencije REMHUB 2022: Driving Energy Efficiency in Real Estate, koja je održana 30. novembra u Beogradu, u organizaciji medijske kuće West Media World, uz institucionalnu podršku Ministarstva rudarstva i energetike, Privredne komore Srbije i Saveta zelene gradnje Srbije.

Primena energetski efikasnih rešenja utiče na energetsku stabilnost cele zemlje, i ona je do sada najvidljivija u sektoru komercijalnih nekretnina, dok sektor stanogradnje zasad zaostaje, zbog čega je od najvećeg značaja edukovati građane da budu svesni važnosti energetske efikasnosti jer se od njih očekuje da podignu nivo očekivanog standarda koje trenutno nude investitori.

Isto važi i za sanaciju postojećeg stambenog građevinskog fonda – građani su ti koji treba da shvate važnost ovakvih energetskih ulaganja, i da iskoriste sve povoljnosti koje im nudi država kroz brojne mere i subvencije, jer će im se svaka investicija u najkraćem roku višestruko isplatiti.

Država je na sebe preuzela poboljšanje energetske efikasnosti u objektima u javnom sektoru, na čemu je maksimalno angažovano Ministarstvo rudarstva i energetike, dok je na privredi velika odgovornost, jer ona može da obezbedi najveće uštede energije u proizvodnji, korišćenjem energetski efikasne opreme i instaliranjem solarnih panela na krovovima – najvažnije su poruke koje su se čule na konferenciji REMHUB 2022, posvećenoj temi energetske efikasnosti u sektoru nekretnina, na kojoj su učestvovali predstavnici nadležnih institucija, organizacija i kompanija koje posluju u sektoru nerketnina.

Pročitajte još:

Opšti je zaključak da energetska efikasnost treba da postane standard u građevinskoj industriji i upravljanju komercijalnim, industrijskim i rezidencijalnim objektima, da smo napravili prve korake u tom pravcu i da je obaveza celog društva da već tokom naredne godine podignemo energetsku efikasnost na mnogo viši nivo. Važno je da na tržištu postoje savremena rešenja energetske efikasnosti koja se primenjuju u građevinarstvu i da su sve traženija, iako je i dalje neophodno širiti značaj energetske efikasnosti i kod građana i kod investitora.

Foto: Goran Zlatković

Konferenciju je otvorio Milan Macura, pomoćnik ministra rudarstva i energetike, koji je istakao da je od izuzetnog značaja da se na objektima u javnom sektoru instaliraju solarne elektrane, kao i da Ministarstvo rudarstva i energetike intenzivno radi na poboljšanju rada daljinskog sistema grejanja jer su u toj oblasti energetike jako veliki gubici.

“U toku je pilot projekat za subvencije za zamenu stolarije, izolaciju krovova, fasada i zamenu sistema za grejanje za 20.000 domaćinstava. U naredne dve, tri godine biće izdvojeno još 70 miliona eva kako bi još 100.000 domaćinstava bilo uključeno u projekat. Do kraja godine očekujemo 70 ugovora u 38 lokalnih samouprava o sanaciji javnih objekata, postavljanjem altrenativnih izvora energije”, rekao je pomoćnik ministra.

“U Srbiji je broj objekata sa zelenim sertifikatima u ovoj godini četiri puta veći u odnosu na prethodnu. Poređenja radi, Nemačka je tek sedma zemlja na listi top 10 država po pitanju zelene gradnje. To govori da u odnosu na ostatak kontinenta, po pitanju zelene gradnje, ne kasnimo, ali moramo razmišljati o budućnosti”, rekla je Ivana Vuletić, sekretar Udruženja građevinske industrije Privredne komore Srbije i dodala da u narednih pet godina Evropska unija planira 2,5 puta veća ulaganja u održivu gradnju, kao i da su ciljevi zelene agende ubrzani i da je prvobitni rok zadat do 2045. pomeren na 2030. godinu.

Nataša Bugarinović, rukovodilac održivog razvoja u MPC Properties, istakla je da je MPC poslovna zgrada Navigator 1 energetski najefikasnija zgrada u Beogradu. Gogodišnja potrošnja po metru kvadratnom je 150 kilovata, dok drugi poslovni objekti imaju potrošnju od 250 do 300 kilovata po metru kvadratnom.

Vladimir Lukač, senior projektni menadžer u kompaniji CTP Srbija, naglasio je da su svi objekti ove kompanije u Srbiji nosioci BREEAM zelenih sertifikata i da su tako projektovani da krovne konstrukcije mogu da ponesu solarne panele, koje će kompanija tokom sledeće godine i instalirati na svim objektima.

Kao pionir u oblasti izgradnje solarnih elektrana, Miloš Kostić, vlasnik i direktor kompanije MT-Komex, istakao je da je energetska kriza je došla u pravi čas, da nas osvesti, i ocenio da će 2023. biti važna godina u Srbiji za razvoj solarnih elektrana, kako u industrijskom tako i sektoru individualne gradnje.

Vitor Antić, menadžer za betone u kompaniji Lafarge Srbija, članici Holcim grupe, naglasio je da se u građevinarstvu više ne može bez zelenih proizvoda, zbog čega ova kompanija već godinama intenzivno razvija proizvode u svom ECO portfoliju, kao što su zeleni beton i zeleni cement, sa značajno smanjenim ugljeničnim otiskom.

Foto: Goran Zlatković

Marko Stojčić, glavni urbanista Grada Beograda priznao je da još nismo suštinski ušli u rešavanje pitanja energetske efikasnosti i da Beograd ima mnogo stambenih objekata koji su po pitanju energetske efikasnosti na dnu lestvice. Stojčić je najavio pregovore grada sa EBRD bankom i hitno pokretanje pilot projekta sanacije jednog dela stambenog fonda, najverovatnije na Novom Beogradu.

„Nacionalni plan za klimu i energiju, koji će biti osnovni dokument na osnovu kojeg će se donositi svaka dalja strategija, kaže sledeće: da bi Srbija do 2030. ispunila ono što je obećala kroz Zelenu agendu i sve ostale sporazume, moramo uložiti u zgradarstvo 18,5 milijardi evra, a u proizvodnju električne i toplotne energije samo šest do sedam milijardi. Novac nije sporan, postavlja se pitanje ima li dovoljno nas koji hoćemo i znamo da radimo zeleno. Iz ekonomskog investicionog programa Evrope obezbeđen je grant od 2,5 milijarde evra za Srbiju, koji će biti namenjen pre svega za energetiku i energetsku efikasnost”, rekao je Bojan Bogdanović, principal menadžer ReDEWeB fonda u EBRD i predsednik Saveta zelene gradnje Srbije.

Bogdanović je dodao da državna strategija za zgradarstvo kaže da godišnje treba da obnovimo četiri do šest miliona kvadrata postojećih objekata i da je njihova sanacija trenutno najveći izazov.

Kako se objekat građen pre četiri decenije, i to sa statusom spomenika kulture – Sava centar, pretvara u energetski efikasan, opisala je Darija Raščanin, menadžer projektovanja i gradnje u kompaniji Delta Real Estate. Ona je naglasila da im nije bila ideja da samo obnove objekat nego da ga pripreme za narednih 40 godina, da bude energetski efikasan i funkcionalan, tako da će veći deo krova biti pripremljen za postavku solarnih panela.

I obnovljena nekadašnja fabrika Novkabel u Novom Sadu, u koju će se na proleće useliti razvojni centar Schneider Electric Srbija, biće potpuno energetski efikasna, sa LEED Gold sertifikatom, najavila je Lela Alempijević, izvršni direktor studija Zabriskie, koji je projektovao rekonstrukciju 17.000 kvadrata ovog bivšeg industrijskog objekta, sa ciljem da postane savremena poslovna zgrada.

O primeni novih proizvoda i rešenja energetske efikasnosti u rekonstrukciji starih zgrada, ali i u izgradnji novih, govorio je i Edin Dalifi, projektni menadžer u kompaniji Xella Srbija. On je podsetio da energetska efikasnost ne podrazumeva samo uštedu energije već i standarde komfora i kvaliteta prostora.

Daniel Berg, direktor USAID projekta Better Energy, koji je oročen na pet godina,  sa budžetom od 10 miliona dolara, i ciljem da se pomogne unapređenje energetske efikasnosti na lokalnom nivou u Srbiji i podigne svest o važnosti ovakvih energetskih ulaganja, istakao je da su im u fokusu višeporodične stambene zgrade, u kojima se često gubi više od 50 odsto isporučene energije.

Foto: Goran Zlatković

Na konferenciji smo, između ostalog, čuli da, ako želimo da nam dom bude energetski efikasan, to podrazumeva zamenu svih klasičnih sijalica LED osvetljenjem, investiranje u kućne aparate i belu tehniku visokog enegetskog razreda, odnosno, manje potrošnje, zamenu dotrajale stolarije i izolaciju, kao i ugradnju pametnih sistema grejanja.

Dejan Pavlov, Senior Facility Manager u CBS International Serbia, istakao je da postoje brojni načini na koje je moguće kontrolisati potrošnju energiju u velikim poslovnim zgradama, ali da je to uvek u praksi žongliranje između investitora i njihovih potreba da troškvi budu što optimalniji, i zahteva zakupaca koji se pozivaju na ugovorne obaveze investitora i žele komfor.

„Važno je predočiti investitorima pre počekta nekog projekta koliko će im ulaganje u zelena i energetski efikasna rešenja doneti uštedu u fazi eksploatacije, ali i konkurentnost na tržištu”, istakao je Dejan Pavlov.

Vladimir Baić, speicijalista za Facility Management u kompaniji IREP&West, naglasio je da je jako bitno za kvalitetno upravljanje energijom sagledavanje situacije i regovanje u realnom vremenu, što je moguće savremenim softversko-tehnološkim rešenjima, čime se vlasniku objekta može uštedeti od 10 do 27 odsto troškova za potrebe energije.

Aleksandar Macura, programski direktor RES Fondacije, ukazao je na to da u Srbiji i dalje imamo milion domaćinstava koja se greju na šporete na čvrsto gorivo.

„Na tržištu električnih uređaja godišnje se uveze 60.000 komada uređaja koja nisu energetski efikasni. U takvoj situaciji, kada potrošač bira između uređaja po ceni od 20.000 dinara i uređaja od 80.000 dinara, jasno je da neće razmišljati o obeležju energetskog razreda, već o ceni”, rekao je Aleksandar Macura.

Prema proceni Nenada Jovanovića, savetnika za energetiku u kompaniji LDK Consultants, u procesu energetske tranzicije Srbije ka zelenoj energiji i iskoraku na polju enegetske efikasnosti, da bi se postigli postavljni ciljevi Zelene agende, potrebno je 80 milijardi evra.

Na konferenciji su prezentovane i dve studije slučaja.

Ivana Petronijević, arhitekta konsultant u Alumilu, predstavila je projekat obnove poslovne zgrade kompanije Google u Njujorku, za koju je Alumil isporučio najsavremeniji prozorski sistem i ugradio 3.500 prozora ekstremno visokog nivoa toplotne izolacije.

Nemanja Grubješić, direktor prodaje u kompaniji Charge&GO, predstavio je prvu, regionalnu digitalnu platformu za punjenje elektrovozila i mobilnu aplikaciju sa mrežom punjača Charge&GO. On je istakao da, s obzirom na očekivani rast broja električnih automobila u Srbiji narednih godina, ugradnja punjača za e-vozila u privatne ili objekte javne namene, predstavlja investiciju koja će uvećati vrednost nekretnine u budućnosti.

Partneri konferencije REMHUB 2022 bili su: AFI Europe, Xella Srbija, Delta Real Estate, Alumil, CTP Srbija, Lafarge Srbija, Granit Invest, MT-Komex, Charge&GO, Irep&West, USAID i Securiton.

Ceo izveštaj sa konferencije možete da pročitate ovde.

Generalni medijski pokrovitelj konferencije bio je Real Estate magazin, a medijski partneri: Blic Biznis, Biznis.rs, eKapija, BIZLife, Energetski portal i nekretnine.rs.

Izvor: WEST MEDIA WORLD

Gradi se nova MHE kod Vlasotinca, bez studije uticaja na životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Bitka za Vlasinu/Bojan Kostić

Građevinska dozvola privatnom investitoru za gradnju mini-hidroelektrane „Besko“ na Rupskoj izdata je još 12. decembra 2019. godine, a samo nekoliko dana pre isteka roka od tri godine za početak gradnje, investitor je podneo novu projektnu dokumentaciju, kao i zahtev za početak gradnje. Iz neformalne grupe „Bitka za Vlasinu“ ukazuju da je Opština Vlasotince direktno pomogla investitoru, jer je Odeljenje za urbanizam 5. avgusta donelo odluku da nije potrebno izdraditi Studiju uticaja na životnu sredinu i time su podržali gradnju i treće mini-hidroelektrane na toj reci.

Odbornici vlasotinačke Skupštine izglasali su, kako piše sajt Južne vesti, zabranu izgradnje mini-hidroelektrane na teritoriji cele opštine marta 2021. godine, ali pošto je investitor Water Green Energy iz sela Kumarevo za gradnju mini-hidroelektrane „Besko“ dobio dozvolu još 2019. godine, za 18. avgust 2021. godine bila je zakazana javna rasprava koja je više puta odlagana i do sada nije održana.

Najglasniji zagovornici javne rasprave bili su članovi neformalne grupe „Bitka za Vlasinu“ odakle sada optužuju lokalnu samoupravu da je donela odluku o ukidanju Studije uticaja na životnu sredinu i da je samim tim ukinula mogućnosti javne rasprave, što je investitor iskoristio da izmeni građevinsku dozvolu i u roku podnese zahtev za gradnju.

“Dakle, najpre su 5. avgusta ove godine ukinuli Studiju uticaja na životnu sredinu, javna rasprava kao što znate je više puta odlagana, da bi investitor, uz izmenjenu građevinsku dozvolu, juče podneo zahtev za početak gradnje. To je čista formalnost, jer će Odeljenje za urbanizam da prihvati taj zahtev i tako omogućiti istom investitoru gradnju treće mini-hidroelektane na Rupskoj reci, koja je bogata endemskim vrstama ribe i iz koje se uostalom vodom snabdevaju stanovnici Grdelice”, kažu iz grupe „Bitka za Vlasinu“.

Pročitajte još:

Dodaju da ih ni ove odluke lokalne samouprave neće sprečiti da nastave borbu protiv gradnje mini-hidroelektrane i najavljuju nove proteste.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ako institucije ne rade svoj posao, onda ćemo da se borimo vaninstitucijalno. Bitno nam je da javnost upoznamo sa dešavanjima i da se svi zajedno uključimo i probamo da zaustavimo uništavanje reka. U narednom periodu ćemo odlučiti koji će biti dalji koraci u sprečavanju gradnje mini-hidroelktrana”, kažu aktivisti, pišu Južne vesti.

Iz Opštine odgovaraju da su sva dokumenta doneta u skladu sa važećim propisima države, ali i potvrđuju da investitor nije morao da radi Studiju o proceni uticaja životne sredine.

Investitor je uz zahtev priložio svu potrebnu tehničku dokumentaciju propisanu Zakonom o planiranju i izgradnji. Investitor nije imao obavezu da radi Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, ali je u obavezi da podnese zahtev za procenu uticaja Projekta na životnu sredinu. Na osnovu podnetog zahteva za procenu uticaja navedenog projekta, utvrđeno je da se navedeni projekat ne nalazi ni na jednoj listi Uredbe o listi projekata za koje je obavezna procena uticaja i liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja, pa je doneto Rešenje o obustavi postupka – stoji u odgovoru, prenose Južne vesti.

Kako poseća portal, na Rupskoj reci su već izgrađene dve mini-hidroelektrane, a iz pokreta „Bitka za Vlasinu“ podržali su zabranu izgradnje treće mini-hidroekletrane, dok su se krajem 2021. godine direktno otvorenim pismom obratili predsedniku Opštine Vlasotince Bratislavu Petroviću od koga su zatražili poništenje svih dozvola za gradnju mini-hidroelektrane „Besko“.

Izvor: Južne vesti

SARADNJA SRBIJE I NEMAČKE VAŽNA ZA BUDUĆNOST EVROPE

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Photo-illustration: Pixabay

Nemačka dugi niz godina podržava brojne projekte koji su važni za građane Srbije, velikim finansijskim sredstvima. Tim povodom ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i ambasadorka Nemačke Anke Konrad, razgovarali su o uspešnoj saradnji Srbije i Nemačke, koja je važna ne samo za obe zemlje, već i za budućnost Evrope.

Ministar je ukazao da Ministarstvo na čijem je čelu sprovodi veliki broj projekata u partnerstvu sa Nemačkom, posebno ističući saradnju sa KFV bankom, koja Srbiji pomaže u realizciji Programa „Vodosnabdevanje i prečišćavanje otpadnih voda u opštinama srednje veličine”.

Podsetio je i da je na nedavnoj sednici Skupštine Srbije ratifikovan Međunarodni sporazum sa KFV bankom, vrednosti 70 miliona evra, dok je okvirna vrednost čitavog projekta oko 350 miliona evra.

Prema njegovim rečima, taj program je od posebnog značaja za Srbiju, zbog čega je u Ministarstvu formiran poseban sektor koji će se baviti, između ostalog, projektima komunalne infarstrukure.

Pročitajte još:

,,Imaćemo periodične sastanke, na kojima ćemo analizirati u kojoj fazi su projekti, rešavati probleme u njihovoj realizaciji, bez obzira da li je reč o imovini, ili nekim drugim problemima. Nijedan projekat ne može da se realizuje, ukoliko se ne prati i ako se ne učestvuje aktivno u rešavanju problema”, istakao je minstar.

Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Steciuk)

Ambasadorka Nemačke takođe je istakla da je ta zemlja već dugi niz godina veoma bliski partner Srbije u projektima u oblasti infrastrukture i transporta, i trenutno podržava Srbiju sa oko 300 miliona evra, u realizaciji projekata izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i odlaganju otpada.

“Posebno nas raduje što na taj način 1,6 miliona građana Srbije profitira direktno od naše saradnje”, naglasila je ambasadorka.

Kako navodi, iznos sredstava opredeljen budžetom za Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture pokazuje da Vlada Srbije pridaje veliki značaj projektima u oblastima infrastrukture i transporta.

Ministar Vesić dodao je da se raduje uspehu saradnje Srbije i Nemačke, jer smatra da je takva saradnja dobra za oba naroda. Posebno se zahvalio Nemačkoj na velikom broju investicija nemačkih privrednika koje su realizovane u Srbiji.

Za Srbiju je važna sardanja i sa Evropskom unijom, rekao je ministar, i istakao da se zbog toga nastoji da se u što kraćem roku sinhronizuju svi domaći propisi sa evropskim, kako bi se u svim oblastima, a posebno u transportu, postigla saglasnost sa standardima Unije.

Ministar je napomenuo i da je budžet Ministarstva za 2023.godinu 2,5 milijardi evra, te da će naredne godine u kapitalne projekte biti uloženo oko 3,6 milijardi evra, jer je stav Vlade Srbije da se ulaganjem u infarstrukturu privlače strani investitori, raste konkurentnost zemlje, uvećava rast BDP-a, rastu plate i penzije.

,,U vreme kada privatni investitori zastaju sa ulganjem, važno je da se nasatavi takav tempo državnog ulaganja”, rekao je Vesić.

Ministar Vesić pokrenuo je na sastanku i pitanje ukidanje režima dozvola za srpske i nemačke autoprevoznike i istakao da je Srbija spremna da to odmah učini. Dogovoreno je da to pitanje bude razmotreno na zajedničkom sastanku radne grupe dva ministarstva koji će se održati u prvom kvartalu naredne godine.

Energetski portal

Tim H-Bridges u polufinalu najelitnijeg svetskog takmičenja

Foto: H-Bridges
Foto: Tim H-Bridges

H-Bridges je tim studenata pretežno sa Elektrotehničkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu koji se godinama unazad takmiči na International Future Energy Challenge – u (IFEC).

Kako je tradicionalno i ove godine krajem avgusta objavljena tema takmičenja, studentski tim H-Bridges je ponovo otvorio vrata laboratorije broj 19. Timu se priključio veliki broj studenata u želji da zajedno odgovore na ovogodišnji zadatak, koji podrazumeva projektovanje Solid State transformatora. Prema pravilima, studenti samostalno rade na svim etapama projekta, što uključuje i saradnju sa privredom zarad nabavljanja svih potrebnih elemenata i opreme.

O ozbiljnosti rada našeg tima svedoči činjenica da u konkurenciji timova iz Amerike, Nemačke, Kine i mnogih drugih zemalja sveta naš tim uvek postigne zavidne rezultate, među kojima se izdvajaju prvo mesto 2005. i 2019. kao i druga mesta 2020. i 2022. godine.

Pročitajte još:

Posle tri meseca napornog rada, zvanično možemo reći da smo na dobrom putu da tu listu produžimo. Naš tim se plasirao u polufinale najprestižnijeg svetskog takmičenja iz oblasti energetske elektronike.

Šesti put zaredom pakujemo kofere i spremamo se na put u Sjedinjene Američke Države, gde ćemo se boriti za mesto u finalu koje će se održati u Nemačkoj u gradu Hanoveru.

U svetlu svih dosadašnjih uspeha, nadamo se da ćemo ponovo omogućiti da se Srbija pohvali jednim od najboljih inženjerskih podmladaka sveta!

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: H-Bridges

Grad Rim ulaže značajna sredstva u ozelenjavanje grada

Foto-ilustracija: Pixabay (korneker)
Foto-ilustracija: Pixabay (The_Double_A)

Rimska gradska uprava predstavila je Investicioni plan za zelene površine Rima. Reč je o 61 različitoj aktivnosti koje će biti realizovane do kraja 2023. godine, a za koje je izdvojeno oko 69 miliona evra. Ovo su dodatna sredstva, koja se pridodaju onim za redovno održavanje, koja iznose preko 50 miliona evra, navodi se na zvaničnoj stranici Roma Capitale.

Građanima je omogućena interaktivna mapa preko koje će moći da prate aktivnosti vezane za realizaciju plana.

Predviđeno je 19 projekata za obnovu, među kojima je projekat obnove parka Villa Ada vredan devet miliona evra, kao i projekat nabavke novih sadnica drveća za šta je izdvojeno dva miliona evra.

Pročitajte još:

Posebno je određen budžet za nabavku 13 novih vozila i opreme za igrališta i sportske terene.

Pored ovih, postoji još 29 projekata čija je vrednost preko dva miliona evra, a koji se odnose na investicije u veterinarsku bolnicu, puteve, zelenilo na grobljima, parkove za pse i drugo.

Gradonačelnik Rima rekao je da je ovo dobro razrađen i detaljan plan, koji dolazi kao odgovor na promene do kojih dolazi razvijanjem grada Rima, a koji je potreban kako bi se obezbedio kavlitetan život za sve.

Prema njegovim rečima, ovo je važan element kada je reč o održivosti, društvenom razvoju i promociji blagostanja svakog građanina Rima.

Energetski portal