Home Blog Page 194

Završetak autoputa Preljina-Požega pomeren za kraj juna sledeće godine – Produžen ugovor firmama za nadzor radova

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture objavilo je obaveštenje o izmeni ugovora za nadzor nad izvođenjem radova na izgradnji autoputa E-763, deonica Preljina-Požega.

Kako je navedeno, neophodan je dodatni period angažovanja od 16 meseci jer radovi nad kojima se vrši stručni nadzor nisu završeni u predviđenom roku.

Konzorcijumu firmi koji je u avgustu 2019. godine, kada je počela gradnja deonice, angažovan na ovom poslu (Građevinski institut Centralna putna laboratorija doo Veternik, Makspro doo Zemun, Adomne doo Novi Sad i ABA professional doo Beograd), ugovor je sada produžen do 30. juna 2024. godine.

Shodno tome, povećana je i cena posla, sa 966,8 miliona, na 1,4 milijarde dinara.

Pročitajte još:

Podsetimo, radovi na deonici Preljina-Požega, prema ugovoru sa izvođačem radova kineskom kompanijom CCCC, trebalo bi da budu završeni do kraja ove godine.

To je ponovio i resorni ministar Goran Vesić pre 10 dana prilikom obilaska radova na gradnji tunela Laz na ovoj deonici.

Prema njegovim rečima, tunelske cevi trebalo da budu probijena do kraja aprila.

„Probijanje drugog tunela na trasi, Munjino brdo, očekuje se do kraja godinе, kako bi kineski partneri pokušali da ispunе ono što smo sе dogovorili, da sе do kraja godinе završi ova dеonica autoputa“, rеkao jе Vеsić.

Pogledajte i našu info-mapu Izgradnja auto-puteva i brzih puteva u Srbiji i regionu.

Izvor: eKapija

Raste interes švedskih kompanija za ulaganje u energetski sektor Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)
Foto: Belgrade Airport

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović sastala se sa ambasadorkom Kraljevine Švedske u Srbiji Anikom Ben David. Prenela joj je da je u toku finalizacija rada na Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji će definisati scenarije na osnovu kojih će se utvrditi novi ciljevi u obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i emisiji gasova sa efektom staklene baše.

Ministarka Đedović je podsetila da je završena javna rasprava o izmenama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koje treba da omoguće prve aukcije za vetroelektrane.

,,U realizaciji našeg cilja, smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, prirodni gas vidimo kao tranzicioni energent. Zbog toga je izuzetno važan završetak radova na interkonekciji sa Bugarskom i nastavak ulaganja u unutrašnju gasnu infrastrukturu. Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, namera je da kroz trogodišnji plan aukcija dobijemo preko 400 novih megavata iz solarnih i vetroelektrana„, navela je Đedović.

Pročitajte još:

Ambasadorka Ben David je naglasila da je energetika postala bezbednosno pitanje i da se Švedska, kao i Srbija, suočava sa izazovima kada je u pitanju diverzifikacija. Ukazala je i na rastući interes švedskih kompanija za ulaganje u energetski sektor Srbije.

,,Zelena agenda je prioritet švedskog predsedavanja Evropskoj uniji, a Švedska kao lider u zelenoj tranziciji može doprineti ubrzanju procesa dekarbonizacije u Srbiji. Takođe, kao zemlja sa višedecenijskim iskustvom upravljanja kritičnim mineralnim sirovinama, otvoreni smo za saradnju u ovoj oblasti“, rekla je Anika Ben David.

Izvor: RTS

Završena javna rasprava o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije 

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)
Foto-ilustracija: Pixabay (makunin)

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je izveštaj sa javne rasprave o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije.

Javna rasprava trajala je od 21. januara do 9. februara 2023. godine, a na poziv za učešće u javnoj raspravi odazvalo se 19 subjekata i dostavilo svoje primedbe, mišljenja i sugestije na Nacrt Zakona.

Javna rasprava počela je obaveštenjem i isticanjem teksta Nacrta zakona sa obrazloženjem na internet stranici Ministarstva rudarstva i energetike. 

Pročitajte još:

Detaljan spisak primedbi i odgovore na njih pogledajte OVDE.

Energetski portal

Potpisana prva tranša granta EU za brzu prugu Beograd–Niš

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sporazum o prvoj tranši investicionog granta za izgradnju brze pruge Beograd–Niš potpisali su danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Goran Vesić i šef regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan Alesandro Bragonzi.

Ovaj sporazum podrazumeva grant u ukupnom iznosu od 598 miliona evra, od čega je do sada odobreno 265 miliona, u okviru finansijskog paketa za železnički Koridor 10, a potpisan je u vozu, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i komesara Evropske unije za proširenje i susedsku politiku Olivera Varheljija.

Dokument se odnosi na gradnju deonice Stalać–Đunis, na trećoj etapi buduće brze pruge, koja će se prva raditi, jer je za tu deonicu idejni projekat već završen i odobren.

Pročitajte još:

Predsednik je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa Varheijem nakon potpisivanja sporazuma u železničkoj stanici Beograd centar u Prokopu, naglasio da je reč o ogromnoj pomoći EU za jedan od najvećih projekata ikada u koje je Srbija ušla.

,,Projekat je vredan 2,775 milijardi evra, od čega nam EU poklanja 610 miliona evra, iz budžeta Srbije izdvaja se 525 miliona evra, a ostatak će po najpovoljnijim kamatama biti finansiran od strane EIB i EBRD-a’’, objasnio je predsednik Vučić.

Prema rečima predsednika, Niš će ovom brzom prugom biti spojen sa Beogradom, ali i sa Istanbulom, Solunom, Atinom, iskazavši zahvalnost Evropskoj uniji na pomoći.

Komesar Varhelji istakao je da ovaj projekat može da promeni realnost za građane Srbije i celokupnog regiona, jer treba da donese nova radna mesta, ulaganja na jugu Srbije.

Brza pruga Beograd–Niš biće duga 230 kilometara, a završetak radova se očekuje 2029. godine. Izgradnja će se odvijati u tri etape, i to Beograd–Velika Plana, Velika Plana–Paraćin i Paraćin–Niš.

Energetski portal

EKSPLOZIJE SEVERNOG TOKA DOVELE DO “EKOLOŠKE KATASTROFE”: Još se ne zna koliko su dalekosežne posledice

Foto: Printscreen/Youtube
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Prema nedavnoj studiji Research Skuare, eksplozije u septembru 2022. raznele su gasovode „Severni tok“, koji su išli od Rusije do Nemačke na dnu Baltičkog mora i izazvale ekološku katastrofu dovodeći lokalne i ugrožene vrste u opasnost.

Sabotaže i eksplozije koje su uništile gasovode „Severnog toka“ nisu samo pokvarile odnose između Rusije i Zapada, već su pokrenule i lančanu reakciju u morskoj sredini koja rizikuje da ugrožene vrste poput bakalara i raznih pliskavica konačno potisnu preko ivice, navodi se u studiji.

„To je duboko zabrinjavajuće za Baltičko more jer izveštaj pokazuje da eksplozija pogoršava stanje morskog područja koje je već u duboko ozbiljnom i kritičnom stanju“, rekla je za DR Vesti Maria Reumert Gjerding, predsednica Danskog društva za zaštitu prirode. 

Bo Øksnebjerg, generalni sekretar Svetskog fonda za divlje životinje, deli ovo mišljenje.

„Imamo još jedan klin u kovčegu Baltika. Izveštaj pokazuje da je načinjena velika šteta i da je mnogo toksičnih materija došlo u vodeni stub“, rekao je on.

Eksplozije i mlazevi vode koji su usledili, uzburkali su preko 250.000 tona kontaminiranog morskog dna sa otrovnim materijama.

To uključuje TBT, supstancu koja uništava reproduktivni kapacitet riba, kaže Hans Sanderson, viši istraživač na Odeljenju za nauke o životnoj sredini na Univerzitetu Arhus, vođa tima istraživača. Problem je u tome što se morsko okruženje Baltičkog mora već bori da preživi.

Pročitajte još:

Prema izveštaju, eksplozije su povećale zagađenje u Bornholmskoj dubini, gde se gnezdi bakalar i najsevernija eksplozija dogodila se 40 kilometara od obala u švedskim vodama gde se gnezde ugrožene pliskavice.

Same eksplozije su možda ubile ili uništile sluh ugroženih malih kitova koji su se nalazili u blizini. U izveštaju je zaključeno da je njihova populacija tek preko preko 500 i toliko ugrožena da bi gubitak čak i jedne ženke mogao imati velike posledice.

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Ozbiljno je ako se ispostavi da curenje „Severnog toka“ ima velike posledice po našu životnu sredinu. Na prvi pogled se čini da su efekti lokalni, ali Baltičko more je već pod velikim pritiskom, zbog čega smo, naravno, veoma svesni posledica“, rekao je danski ministar za životnu sredinu Magnus Heunike za DR Vesti.

„Takođe kontinuirano pratimo i delimo informacije sa našim susednim zemljama oko Baltičkog mora, tako da imamo opštu sliku o posledicama i možemo da ih pratimo po potrebi“, dodao je Heunicke.

Istrage su još u toku

Još nije jasno ko stoji iza eksplozije cevovoda. U pismu upućenom Savetu bezbednosti UN, Švedska, Danska i Nemačka su navele da su njihove istrage u toku i da tek treba da budu završene bez davanja određenog vremenskog okvira za završetak.

Oni su priznali da je uticaj na životnu sredinu bio „značajan i zabrinjavajući“, preneo je Rojters.

Prvobitno optužena da je odgovorna za napad, Moskva je negirala bilo kakvu umešanost u slučaj i zatražila, uz podršku Kine „nezavisnu“ istragu.

Ranije ovog meseca, Vašington je takođe opovrgao post na blogu američkog istraživačkog novinara Simora Herša, u kojem se navodi da iza sabotaže stoje SAD kao „potpuno lažan“.

Izvor: EURACTIV

Počinju kapitalni radovi na teritoriji Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Sekretarijat za saobraćaj obavestio je građane o planiranim kapitalnim radovima koji će se izvoditi na teritoriji grada Beograda, počev od 1. marta, a koji će značajnije uticati na stanje saobraćajne mreže.

Javno komunalno preduzeće „Beogradske elektrane” u 2023. godini nastavlja radove na rekonstrukciji distributivnih toplovoda M1, M2 i M3 na teritoriji Novog Beograda.

Postojeći toplovodi su stari više od 40 godina i zbog lošeg stanja poslednjih godina dešavale su se havarije zbog kojih je bez grejanja ostao veliki broj korisnika (oko 300 predajnih stanica). Da bi se sprečile veće havarije i obezbedilo kontinualno snabdevanje postojećih potrošača, ali i priključenje novih, JKP „Beogradske elektrane” povećava kapacitet sa postojećeg toplovoda DN600 na DN800. Radovi su započeti 2020. godine, a planirani završetak na sva tri magistralna toplovoda je do kraja 2023. godine, navodi se na sajtu grada.

Akcionarsko društvo „Elektromreža Srbije” nastavlja radove na izgradnji 110 kV kablovskog voda između trafostanice „Beograd 1” u Ulici Husinskih rudara i trafostanice „Beograd 6” u Hilandarskoj ulici, kojim će se zameniti postojeći uljani kabl postavljen 1969. godine, a koji je pri kraju eksploatacionog veka. Ugradnjom novog kabla obezbediće se pouzdanost u snabdevanju električnom energijom centralnog dela grada Beograda, kao i naselja Karaburma. U prethodne dve godine ugrađen je kabl duž ulica Marijane Gregoran, Vojvode Micka Krstića, dela Višnjičke i u Ulici Milana Kašanina, a do kraja septembra 2023. godine planiran je završetak preostalih radova u Višnjičkoj ulici, duž Bulevara despota Stefana, te u Palmotićevoj i Hilandarskoj ulici.

Pročitajte još:

S obzirom na veliki broj najavljenih obimnih radova na uličnoj mreži grada Beograda, Sekretarijat za saobraćaj je zimski period iskoristio za koordinaciju radova koji najduže traju i ometaju saobraćaj na najznačajnijim gradskim ulicama. Pre svega, ovo se odnosi na radove JKP-a „Beogradske elektrane” na teritoriji gradske opštine Novi Beograd, kao i radove „Elektromreže Srbije” a. d, duž Bulevara despota Stefana i Višnjičke ulice. Prema planovima, ovi radovi traju duže od sedam meseci i ne mogu se uklopiti u letnji period kada je smanjen broj ljudi, a samim tim i obim saobraćaja u gradu. Zato je odlučeno da će, u skladu sa vremenskim uslovima, radovi započeti 1. marta i to tako što će JKP „Beogradske elektrane” nastaviti radove na magistralnom toplovodu M2 u Ulici Milutina Milankovića i na M3 u Antifašističke borbe, a „Elektromreža Srbije” a. d. u Bulevaru despota Stefana, od Milana Kašanina prema Cvijićevoj ulici.

Iz ovog gradskog sekretarijata apeluju na vozače da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju, a svi učesnici u saobraćaju mole se za strpljenje i razumevanje.

Energetski portal

Ministarstvo pozvalo proizvođače hleba da konkurišu za subvencionisano brašno Robnih rezervi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ronaldo de Oliveira)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo trgovine Srbije pozvalo je registrovane proizvođače hleba da se do 5. marta prijave za kupovinu brašna Tip-500 po subvencionisanim cenama iz robnih rezervi.

Interventna prodaja brašna obaviće se na osnovu Uredbe vlade Srbije o proizvodnji i prometu hleba od brašna Tip-500, navedeno je na sajtu ministarstva.

Pravo na nabavku ovog brašna imaju svi proizvođači hleba na teritoriji Srbije koji su u momentu donošenja uredbe bili registrovani za tu delatnost.

Pročitajte još:

Kvote subvencionisanog brašna, po ceni od 33 dinara za kilogram, biće određivane proizvođačima hleba po njihovoj dosadašnjoj proizvodnji hleba od brašna Tip-500, po maksimalnoj proizvođačkoj ceni od 45,88 dinara po vekni, od 1. novembra 2022. do 31. januara ove godine i nameravanoj proizvodnji po toj istoj ceni ili po drugoj ceni koju odredi vlada Srbije, dalje se navodi.

Energetski portal

Od danas ponovo konkurs za kupovinu kuća na selu – koji su uslovi i ko može do dodatnih 10.000 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Nerses Khachatryan)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije nastavlja podsticaje za oživljavanje sela. Opredeljeno je još 500 miliona dinara za kupovinu praznih seoskih kuća za mlade. Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić kaže da je konkurs otvoren od danas. Objasnio je i ko sve može da konkuriše. Naveo je i da će imati mogućnost da se prijave za 10.000 evra pomoći za pokretanje sopstvenog posla.

Ministar Krobabić ističe da su uslovi konkursa ostali isti.

,,Uslov za prijavu je da su mlađi od 45 godina, državljani Srbije ne u kraćem periodu od tri godine, da nemaju već imovinu – stanove ili kuće, ali mogu da imaju poljoprivredno zemljište“, navodi Krkobabić.

Objašnjava da se taj uslov da mogu da imaju poljoprivredno zemljište tiče mladih poljoprivrednika koji žive u zajedničkim domaćinstvima i to im je šansa da se osamostale.

Navodi da mogu da konkurišu i oni koji su u braku i oni koji nisu.

Dodaje i da su u prethodnom periodu porodice useljene 1.631 kuću u 119 lokalnih samouprava.

Na pitanje šta će se desiti ako bude više prijavljenih nego što je planiranim budžetom predviđeno, Krkobabić kaže da je stav državnog rukovodstva da koliko god da bude zahteva toliko će biti izdvajanja sredstava.

,,Ovo je specifično, ovde nema rang-lista, nema čekanja. Kako ko podnese zahtev, ako ispunjava uslove, sukcesivno dobija do utroška sredstava, a onda ćemo ići sa rebalansom novih sredstava“, objašnjava Krkobabić.

Pročitajte još:

,,Posebnu pažnju posvetićemo brdsko-planinskim i rubnim područjima“

Najjeftinija kuća do sada je koštala oko 400.000 dinara, a najskuplja oko 1,2 miliona. Ističe da od mladih ljudi koji se prijavljuju zavisi koliko će sredstava dobiti, jer oni sami pronalaze kuću.

,,Njima je na volju, ono što oni pronađu, ako ispunjava uslove, mi odobravamo sredstva“, naglašava Krkobabić.

Najveće interesovanje je za Banatski okrug i za sela u okolini Pirota, a ministar kaže da će posebnu pažnju posvetiti brdsko-planinskim i rubnim područjima.

,,Tu ćemo gledati određenim podsticajnim merama da stimulišemo mlade ljude. Da budemo realni, možemo da se udaramo u grudi koliko hoćemo, država Srbija se brani naseljavanjem praznih kuća i rađanjem novih ljudi. To je jedina prava odbrana“, poručuje Krkobabić.

Ističe da je među prijavljenima 20 odsto onih koji se odluče da iz gradova odu u selo.

,,Uglavnom je to napuštanje zajedničkih domaćinstava kod mladih poljoprivrednika, tri generacije su pod istim krovom, mladić ili devojka se osamostaljuju, nalaze kuću u susedstvu, nastavljaju da rade na porodičnom gazdinstvu i kada ih pitate oni kažu konačno smo stali na svoje noge i to je osnovni motiv“, objašnjava ministar.

Ko ima pravo na 10.000 evra za pokretanje sopstvenog posla

Od početka juna trebalo bi da im bude na raspolaganju i 10.000 evra za pokretanje sopstvenog posla na sopstvenom imanju, a Krkobabić kaže da tu očekuje prijave za najrazličitija zanimanja i kao primer naveo da u Crnoj Travi nema stomatologa.

,,Stari zanati, novi zanati, recimo servis za popravku poljoprivrednih mašina koji će da opsluži više sela. Dakle, sve ono što ti mladi ljudi konstatuju da tom selu nedostaje – prodavnica, bilo šta. Ne traba mi odavde da im crtamo, oni znaju šta je to što nedostaje tom selu, šta može da bude održivo i za šta su školovani i vešti“, navodi Krkobabić.

Ukazuje da u brdsko-planinskim i rubnim područjima razmišljaju i da povećaju taj iznos.

Pored toga, dodao je, pravo na tih 10.000 evra imaju i oni koji su dobili kuću na selu, ali i drugi mladi ljudi koji tamo već žive.

,,Dobro neka vide šta našim seljanima nedostaje – da li prodavnica, da li apoteka, bilo šta od toga, da konkurišu, daćemo novac, ali ne gotov novac nego za kupovinu opreme i pokretanje tog posla“, rekao je ministar.

Na pitanje da li je optimista i može li srpsko selo da doživi da u njega dolaze i mladi iz grada, Krkobabić kaže da su teška vremena i da je važno imati krov nad glavom.

,,Teška su vremena, izazovna, izuzetno je bitno da neko ima svoju kuću, svoj krov nad glavom, svoju okućnicu, 21. vek menja stvari. Ja očekujem da će interesovanje biti veliko, ono već jeste veliko, i da će mladi, hrabri ljudi rešiti da ne ostave ovu zemlju sa praznim kućama“, zaključio je Krkobabić.

Izvor: RTS

Investicije EIB Global na Zapadnom Balkanu dostigle su 824 miliona evra u 2022. godini

Foto: EIB
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Banka EU je 2022. godine preko svog ogranka namenjenog aktivnostima izvan Evropske unije – EIB Global investirala 824 miliona evra širom Zapadnog Balkana u cilju ubrzanja održive povezanosti, zaštite životne sredine, zelene tranzicije, digitalizacije i rasta privatnog sektora. Ovi projekti su doprineli realizaciji Ekonomsko-investicionog plana Evropske unije za region, kao i inicijative Global Gateway. Pored toga, Banka je mobilisala 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava kako bi pokrenula održive projekte urbanog razvoja, energetske efikasnosti i obnovljive energije. Najveći deo novih investicija odnosi se na održivi, bezbedan i efikasan transport – projekte železničkog i vodnog saobraćaja, koji u ukupnom prošlogodišnjem kreditiranju učestvuju sa 75 odsto, nakon čega slede investicije u mala i srednja preduzeća (MSP), zaštitu životne sredine i digitalizaciju. 

Kao jedan od vodećih aktera Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), EIB Global nastavio je da realizuje investicije u partnerstvu sa Evropskom komisijom, međunarodnim finansijskim institutucijama i partnerima sa Zapadnog Balkana. Ovaj pristup u okviru Tima Evrope omogućava maksimalno iskorišćenje finansijskih sredstava koji su dostupni za neophodne investicije. Banka EU je razvila i inovativne finansijske instrumente, uključujući kombinovanje kredita, garancija, savetodavnih usluga i bespovratnih sredstava, u okviru Evropskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+), da bi podržala investicije opština, proizvođača električne energije, MSP i loklanih banaka u energetiku, povezanost i digitalni sektor.

„Uticaj našeg finansiranja u regionu odražava posvećenost i istrajnost Grupacije EIB u podršci Zapadnom Balkanu koja traje već više od 45 godina. U proteklih nekoliko godina, Evropa se suočavala sa međusobno isprepletenim krizama koje su prouzrokovale velike društveno-ekonomske poremećaje. Istovremeno, one su ubrzale zelenu i digitalnu tranziciju. Usled toga je EIB postao instrument kontraciklične ekonomske politike u okviru inicijative Tim Evropa, kako bi pomogao lokalnim privredama da se brže oporave i prilagode infrastrukturu u cilju rešavanja kritičnih izazova koji su pred nama”, rekla je Liljana Pavlova, potpredsednica EIB zadužena za Zapadni Balkan.

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

EIB Global je od 2020. godine investirao 2,5 milijardi evra na Zapadnom Balkanu, pružajući direktnu i konkretnu podršku zemljama, pomažući dugoročni prelazak na klimatski neutralnu, energetski bezbednu i inkluzivnu privredu, uz istovremeno rešavanje hitnih posledica krize.

„Sada planiramo da povećamo svoje učešće u energetskom sektoru, tako što ćemo dati doprinos paketu energetske podrške EU vrednom milijardu evra usvojenom u decembru 2022. godine, projektima obnovljive energije, izgradnje i modernizacije energetske mreže i skladišnih objekata”, istakla je potpredsednica Pavlova.

Pokretanje projekata sa povoljnim uticajem na klimu i projekata urbanog razvoja

Kao klimatska banka EU, preko 80 odsto od ugovorenih 824 miliona evra u 2022. godini opredelili smo za ekološki održive projekte i time direktno doprineli klimatskim merama. Između ostalog, sredstva kredita omogućiće izgradnju železničke deonice Beograd–Niš na Koridoru X u Srbiji, obnovu kosovskog dela evropskog železničkog koridora 10 i dalja unapređenja luka i infrastrukture vodnih puteva duž reka Save i Dunava. U Severnoj Makedoniji EIB Global će obezbediti finansiranje infrastrukture za vodosnabdevanje, otpadne vode i zaštitu od poplava u 80 opština. Kako bi se ubrzala digitalizacija, dodatna sredstva su dodeljena za projekat „Povezane škole” u Srbiji.

Pročitajte još:

Pored finansiranja, Banka je obezbedila 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava za pripremu i sprovođenje novih projekata. Tehnička pomoć EIB Global će u Bosni i Hercegovini omogućiti izgradnju vetroelektrane snage 50 MW u regionu Travnika, ubrzavajući prelazak na obnovljive i sigurne energetske resurse. U Albaniji Banka radi na projektu socijalnog stanovanja u glavnom gradu te zemlje, kao i na izradi investicionih planova za oblasti Skadar i Lješ, u cilju pomoći boljoj povezanosti, unapređenju kvaliteta životne sredine i turističke ponude. Na Kosovu* EIB Global pomaže u unapređenju infrastrukture i standarda visokog obrazovanja.

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

„U okviru Tima Evropa, EIB Global podržava region u rešavanju pitanja urbanog razvoja i infrastrukturnih potreba na finansijski održiv, socijalno inkluzivan i energetski efikasan način. Ta bespovratna sredstva su dodatni dokaz naše posvećenosti jačanju energetski sigurnog i klimatski neutralnog razvoja Zapadnog Balkana, njegovom usklađivanju sa standardima EU i borbi protiv klimatskih promena”, izjavila je potpredsednica EIB Liljana Pavlova.

Ključni partner malih preduzeća u regionu

Doprinos oporavku privatnog sektora, njegovom rastu, otvaranju novih radnih mesta i dekarbonizaciji takođe su bili u fokusu Grupacije EIB tokom prošle godine. U saradnji sa nacionalnim razvojnim institucijama i poslovnim bankama, Banka je obezbedila 150 miliona evra u obliku kreditnih linija za MSP kako bi im pomogla da održe likvidnost i realizuju investicione planove, tokom transformacije na klimatski neutralniji, inkluzivni i digitalni model.

Ove godine je zvanično pokrenuta kreditna linija sa društvenim uticajem koja podstiče žensko preduzetništvo i inkluzivne mogućnosti zapošljavanja širom regiona. Sredstva iz ovog zajma namenjena su preduzećima koja planiraju da dugoročno zaposle ljudi iz osetljivih društvenih grupa. Kao odgovor na aktuelnu energetsku krizu, EIB Global je razvio i namensku kreditnu liniju za projekte u oblasti klime i energetske efikasnosti.

Konačno, Evropski investicioni fond, kao deo Grupacije EIB, pokrenuo je Garantnu liniju za otpornost MSP u okviru WBEDIF programa, finansiranu sa 60 miliona evra, kako bi se omogućio pristup finansiranju pod povoljnim uslovima za oko 4.000 malih preduzeća u regionu. Očekuje se da će ta garancija pokrenuti portfolio u vrednosti oko sedam puta većoj od dodeljenih sredstava – oko 400 miliona evra, i pružiti znatnu podršku lokalnim firmama u pristupu kreditima, povećanju njihove otpornosti i jačanju kapaciteta, uz istovremeni napredak ka niskougljeničnoj privredi. 

Izvor: EIB

Zabranjena upotreba olova u vodenim staništima, ali ne i u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (tung256)
Foto-ilustracija: Pixabay (herbert2512)

Upotreba olovne municije u močvarnim područjima i stotinu metara okolo njih zabranjena je od 15. februara u 27 država EU, kao i na Islandu, u Norveškoj i Lihtenštajnu. Procenjeno je da će milion ptica vodenih staništa u EU koje umiru od trovanja olovom biti spaseno ovim zakonom, kao i da će se okončati trovanje divljih životinja, široko rasprostranjeno na vodenim staništima.

Samo jedan patron za sačmaricu sadrži 29-36 grama sitnih olovnih kuglica, a tek svaki treći hitac, ili još ređe, je smrtonosan. Tako lovci u močvarna staništa zemalja Evropske unije na godišnjem nivou ispucaju četiri do pet hiljada tona olova, iako alternative, poput čelične sačme, postoje. Kada se olovo jednom nađe u životnoj sredini i dospe u lanac ishrane postaje opasan i smrtonosan za životinje i ljude, a pogotovo decu.

Čak i kada se olovna sačma odstrani iz ulovljenih ptica, u mesu ostaju sitne čestice olova. U prilog tome govori istraživanje iz 2008. sprovedeno u SAD po kojem konzumenti mesa divljači imaju 50 odsto više olova u krvi od onih koji takvo meso ne jedu.

Olovna sačma koja promaši plen i završi u okolini ne samo da kontaminira tlo, već je posebno problematična za ptice močvarice poput labudova, različitih vrsta gusaka i pataka koje se hrane tako što kroz svoj kljun filtriraju hranu sa dna. Tom prilikom uzimaju i olovne kuglice zamenjujući ih za kamenčiće koje inače ubacuju u svoj želudac gde se ovi ponašaju kao zubi koji im pomažu da usitne hranu. Olovo se zadržava u voljkama ili se kroz svarenu hranu usvaja u organizam, oštećujući pticama zdravlje, ili ih na kraju ubija. Na ovaj način u EU godišnje strada oko milion ptica močvarica.

Pročitajte još:

Ova zabrana ne samo da će spasiti milione ptica vodenih staništa, već će umanjiti i sekundarno trovanje ptica grabljivica i lešinara koji su često otrovani tako što su pojeli plen zagađen olovnim mecima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Butler)

Iako često neprimetno, olovo je izuzetno opasan otrov koji izaziva niz teških posledica i kod ljudi: nepravilan rad jetre i bubrega, anemiju, oštećnje krvotoka, paralizu pluća i crevnog trakta. Čak i u malim količinama olovo oštećuje nervni sistem uzrokujući letargiju, slepilo, snižen količnik inteligencije, smanjenu sposobnost učenja i probleme u ponašanju kod dece.

Utoliko je važnije stupanje na snagu zakona o zabrani upotrebe olova na kojem je BirdLife International, najveća svetska organizacija za zaštitu ptica i prirode, radio više od 20 godina.

„Ovo je velika stvar. Uprkos tome što je olovo zabranjeno u bojama, baterijama, olovkama i tehnički na svim drugim mestima još pre više decenija, i dalje mu je bilo dozvoljeno da truje našu zajedničku sredinu. Ovom zabranom EU je prepozanala veliki deo problema. Sada pozivamo zemlje EU da se postaraju da se zakon sprovede u delo’’, rekla je Barbara Erero iz evropskog ogranka organizacije BirdLife.

Za potrebe sprovođenja zabrane koristi se definicija močvarnih područja ustanovljena u Konvenciji o močvarnim područjima od međunarodnog značaja (Ramskarska konvencija), te zabrana pokriva obalne morske močvare, potoke, reke i njihova ušća, vlažna staništa uz jezera, prirodne i veštačke močvare (akumulacije, jezera, ribnjake, solane). Nažalost, zabrana se odnosi samo na močvarna područja. U kopnena staništa ispali se oko 14.000 tona olova godišnje, što dodatno uzrokuje smrt jedan do dva miliona ptica godišnje. Pored toga prirodu nastavlja da truje olovo u mamcima i udicama za ribe. Međutim, to se može brzo promeniti. Evropska hemijska agencija (ECHA) je analizirala rizik po zdravlje i okolinu koje ove aktivnosti i oprema predstavljaju, te je zaključeno da bi bila opravdana i opšta zabrana upotrebe olova.

A u Srbiji?

Svake godine u Srbiji bude ispaljeno oko 5,5 tona olova ili oko 20 miliona olovnih kuglica. Opasnost po ljude naročito preti sa ribnjaka koji se u Srbiji prostiru na oko 13.000 hektara i izuzetno su značajno staništa za ptice močvarice gde se neke od njih, poput liski, pataka i gusaka love već decenijama.

Ispucano olovo preko ribljeg tkiva lako dospeva i do naših tanjira.

Još 1996. vlade država širom Afrike, Evrope, Bliskog Istoka, Srednje Azije i Grenlanda usvojile su AEWA sporazum o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa koji između ostalog podrazumeva i zabranu upotrebe olovne sačme u vodenim staništima. Srbija je ovaj međunarodni sporazum usvojila i posebnim zakonima dopunila 2018. godine, ali nije poznato da su preduzete ikakve konkretne mere za smanjenje ili sprečavanje upotrebe olovne sačme na našim vodama.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Jeftina moda po previsokoj ceni

Foto-ilustracija: Unsplash (Artificial Photography)
Foto: Luka Tombolini i Juima Nakazato

Kako brza moda utiče na globalno zagađenje i zašto treba da razmislite dva puta pre nego što iz radnje izađete sa kesama punim komada koje ćete obući samo par puta?

Prema nekim istraživanjima, procenjuje se da modna industrija učestvuje sa 10 odsto u ukupnom globalnom zagađenju, što je značajan udeo u negativnom uticaju na životnu sredinu. Tako moda zagađuje i više nego „prljave“ industrije, sa ozbiljnim uticajem na stvaranje štetnog otpada, zagađenje vode i njenu prekomernu potrošnju.

Brza moda

Stopa konzumerizma povećava se iz godine u godinu i to dramatično. Kao rezultat toga, brendovi brze mode su zarobljeni u beskonačnom ciklusu hiperprodukcije, izbacujući nove kolekcije vrtoglavom brzinom kako bi išli u korak sa sve većim zahtevima svojih kupaca. I sve to ima ogromnu cenu. Divlje životinje, ljudi, okolina – svi u tom procesu stradaju. Kako ćemo se suočiti sa ovim rastućim problemom i na makro i na mikro nivou? Ipak, dobra vest je – još uvek možemo napraviti razliku.

Brojke su zabrinjavajuće

Foto: Epson

Da li ste znali da danas kupujemo i do 60 odsto više odeće nego pre 15 godina? Na godišnjem nivou kupi se više od 56 miliona tona odevnih komada, dok je samo 12 odsto od recikliranih materijala. Šta je sa ostatkom?

Modni brendovi pripremaju i do 52 mikrokolekcije godišnje! Nekada je modni svet pripremao kolekcije za proleće/leto i jesen/zimu, koristili su se kvalitetni materijali i posebna pažnja se obraćala na to da odeću možemo nositi više sezona, uz aksesoare koji bi ih činili trendi komadima čak i u novoj sezoni. Danas stvari stoje potpuno drugačije što vodi do masovne proizvodnje trenutno moderne odeće uz minimalni fokus na kvalitet. Hiperprodukcija može da bude isplativa samo uz hiperpotrošnju, pa su i cene ovih komada snižene kako bi bile pristupačne širokim masama. A kako su materijali lošijeg kvaliteta, komadi traju kraće u odnosu na ranije pa potrošači mnogo češće kupuju nove. Procenjuje se da trećina proizvedene odeće nikad ne bude ni prodata, a da na deponijama širom sveta završi čak 92 miliona tona. Prognoze su da ćemo, ukoliko nešto ne preduzmemo, do 2030. godinšnje bacati preko 134 miliona tona tekstila!

Nije otpad jedini problem. Masovna proizvodnja odeće podrazumeva i masovnu proizvodnju sirovina, za šta je potrebno mnogo resursa. Tekstilna industrija odgovorna je za skoro 1,4 milijardi litara otpadnih voda sa preko 70 različitih toksičnih supstanci.

Pročitajte još:

Hajde da usporimo malo

Foto: Epson

Kako pojedinci mogu da individualno doprinesu smanjenju štetnog uticaja na životnu sredinu? Za početak promenimo svoje potrošačke navike u vezi sa modom.

  1. Razmislite pre nego što posegnete za novom krpicom – da li vam je zaista potrebna?
  2. Uverite se u kvalitet materijala. Veštački materijali prave ekološku štetu – posebno poliesteri koji zahtevaju mnogo energije tokom proizvodnje, mnogo vode za hlađenje i pranje, pri čemu u otpadnim vodama ostaje velika količina mikroplastike koja može završiti u morima i okeanima i samim tim posredno u našoj hrani.
  3. Pogledajte etiketu. Naučite više o proizvođačima. Istražite koji su to brendovi koji vode brigu o procesu proizvodnje, od odabira održivih ili reciklabilnih materijala, preko tehnologija štampe i bojenja do socijalno-ekonomskog aspekta podrške radnicima u fabrikama.
  4. Birajte lokalne, male brendove – nema komplikovanog lanca nabavke i transporta zahvaljujući čemu se smanjuje karbonski otisak, ali i čini da podržimo lokalnu zajednicu i dizajnere.

Primer iz prakse

Mnoge velike kompanije svesne su da bez promene modela rada neće biti ni poboljšanja. Veliki proizvođači biraju materijale koji se mogu reciklirati, preraditi ili trampiti u akcijama staro za novo. Ipak, za sada je reč o manjini i veoma je izazovno uklopiti modnu industriju i ciljeve održivog razvoja.

Još jedna od opcija je povratak na čuveni princip „manje je više“ – birati kvalitetne i dugotrajne odevne predmete koji ostavljaju utisak i manifestuju lični stil.

Foto-ilustracija: Pixabay

Japanska kompanija Epson, koja između ostalog, proizvodi rešenja za štampu na tekstilu, udružila se sa poznatim japanskim modnim dizajnerom Juimom Nakazatom (Yuima Nakazato) kako bi na nedavno održanoj Nedelji visoke mode u Parizu za sezonu proleće – leto 2023. predstavila zadivljujuće i održive kreacije. Koristeći Epson digitalnu štampu na tekstilu za reprodukciju svog jedinstvenog i kreativnog pogleda na svet, Juima Nakazato je realizovao neke od svojih kreacija uz pomoć novog, održivijeg i potencijalno transformacionog procesa proizvodnje tekstila u industriji.

Ova tehnologija suvih vlakana, koja se već komercijalno koristi za recikliranje kancelarijskog papira i koja praktično ne zahteva vodu, prilagođena je za proizvodnju netkanog materijala za štampanje od korišćene odeće. Novi proces proizvodnje tkanina predstavljen je u Parizu i biće deo trogodišnje saradnje dizajnera i kompanije Epson, a prvi put je korišćen u kreiranju predmeta tokom izložbe u Tokiju 25. januara 2023.

Saradnja između dve firme se gradi na velikom potencijalu kompanije Epson u podršci modnoj industriji, a cilj jeste proizvodnja visokokvalitetnih odevnih predmeta po meri sa malim uticajem na životnu sredinu. I Epson i Juima Nakazato žele da podignu svest o svetskim vodama i negativnom uticaju otpada koji je povezan sa prekomernom proizvodnjom. Sajam u Parizu ilustruje kako prelazak na digitalnu štampu na tekstilu korišćenjem ekološki prihvatljivijeg pigmentnog mastila nudi modnoj industriji održiviji i manje rasipnički način štampanja tekstila.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tkanina uzeta za kreiranje najnovije Juima Nakazato modne linije sastoji se od materijala od korišćenih odevnih predmeta poreklom iz Afrike, koja je odredište za najveću količinu tekstilnog otpada iz drugih delova sveta. Nakazato je posetio Keniju gde je sakupio oko 150 kg otpadnog odevnog materijala namenjenog za „planinu odeće“ odbačenog tekstila na koji je tamo naišao. Epson je zatim primenio svoj proces suvih vlakana za proizvodnju preko 50 metara nove netkane tkanine od ponovo vlakana, od kojih su neke korišćene za štampanje pigmentnim mastilima pomoću Epsonove tehnologije digitalnog štampanja Mona Lisa.

Hitoši Igaraši (Hitoshi Igarashi) iz Epsonovog odeljenja za rešenja za štampanje objašnjava važnost održive tehnologije: „Iako u ranim fazama, Epson veruje da njegova tehnologija suvih vlakana u kombinaciji sa digitalnim štampanjem pigmentnog mastila može da ponudi modnoj industriji mnogo održiviju budućnost, značajno smanjujući upotrebu vode i istovremeno omogućavajući dizajneri imaju slobodu da u potpunosti izraze svoju kreativnost.

„Epsonova vizija životne sredine posvećena je doprinosu cirkularnoj ekonomiji, a ovaj razvoj bi mogao biti jedan korak ka postizanju toga. Tehnologija suvih vlakana primenjena u modnoj industriji nudi mogućnost proizvodnje materijala za novu odeću koja je reciklirana od korišćene odeće.”

U probnom postupku distribuiranog štampanja za dekoraciju prostorija, Epson inkjet štampači u Japanu i Francuskoj uz daljinsku podršku Epsonovih inženjera korišćeni su za kreiranje ukrasa u konferencijskim salama. I Epson i Juima Nakazato nameravaju da nastave da istražuju mogućnosti za doprinos održivijoj modnoj industriji.

O kompaniji Epson

Epson je globalni lider na polju tehnologije posvećen cilju da postaje nezamenjiv za društvo kada je u pitanju povezivanje ljudi, stvari i informacija uz pomoć svojih originalnih, efikasnih, kompaktnih i preciznih tehnologija. Kompanija je fokusirana na inovacije i prevazilaženje očekivanja kupaca u inkdžet tehnologiji, vizuelnim komunikacijama, nosivim uređajima i robotici. Epson je ponosan na svoje doprinose u razvijanju održivog društva i na stalne napore ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Predvođena japanskom korporacijom Seiko Epson, međunarodna Epson grupa ostvaruje godišnju prodaju od preko bilion japanskih jena. global.epson.com 

Ekološka vizija 2050eco.epson.com 

Izvor: Epson

Zamena stolarije u školi u Elemiru – deo ekološkog projekta „Zeleni Zrenjanin“

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

U Osnovnoj školi ,,Svetozar Marković Toza’’ u Elemiru, kroz dva projekta realizovani su radovi na zameni jednoslojnih staklenih prozora u holu zgrade i na ulaznim vratima, kao i na zameni prozora na kabinetima i kancelarijama u prizemlju i na spratu.

Sredstva u iznosu od 7,2 miliona dinara obezbeđena su od strane Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, kompanije NIS (program “Zajednici zajedno”) i Grada Zrenjanina, navodi se na sajtu Grada Zrenjanina.

Prema rečima direktorke škole Svetlane Subotić, ovim projektom doprineće se uštedi energije, omogućiti bezbedniji i lepši rad, jer će deci biti prijatnije i toplije, uz maksimalnu zvučnu izolaciju.

,,Uz naše učenike, zgradu koriste i naši sportski klubovi koji postižu izuzetne rezultate, a i u samoj školi je puno uspešnih sportista. Ova investicija predstavlja dobrobit i za samu zajednicu, s obzirom da je škola i sportsko i kulturno stecište ovog mesta“, istakla je direktorka Subotić.

Pročitajte još:

 U Zrenjaninu se takođe organizuje i četvrti po redu Eko kviz pod nazivom ,,Prljavo ili čisto-nije isto’’ za učenike od petog do osmog razreda.

Reč je o takmičenju koji organizuje JKP „Čistoća i zelenilo“, a čiji je cilj podizanje nivoa svesti osnovaca o značaju i zaštiti životne sredine, ekologiji i reciklaži.

Za učešće u Eko kvizu, ove godine prijavio se rekordan broj škola, njih 22 iz Zrenjanina i naseljenih mesta.

Kvalifikacije i polufinalno takmičenje odvijaće se u periodu od 28. februara do 3.  marta, u Kristalnoj dvorani, a finale je zakazano za 10. mart u Kulturnom centru. Škola koja pobedi u finalu, predstavljaće grad Zrenjanin na republičkom takmičenju, koje će biti održano tokom aprila meseca u Beogradu.

Energetski portal

CG: Izmenom PUP-a Nikšića predviđena izgradnja elektroenergetskih objekata i definisana područja za eksploataciju mineralnih sirovina

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay (makunin)

Vlada Crne Gore utvrdila je Nacrt izmena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Nikšić, kojim je prvobitno područje Generalne urbanističke razrade (GUR), odnosno urbani deo opštinskog centra i prigradskog naselja, prošireno na opštinu u celini.

Najznačajnije izmene i dopune van urbanog područja odnose se na planiranja elektroenergetskih objekata – solarnih elektrana, infrastrukturnih sistema – saobraćajne i elektroenergetske infrastrukture, kao i u definisanju područja za eksploataciju mineralnih sirovina, navodi se na sajtu Vlade CG.

Planirani način korišćenja prostora se menja u zapadnom, centralnom i južnom delu opštine van generalne urbanističke razrade, predviđanjem površina za elektroenergetske objekte, a južno od Budoša, uz magistralni put, predviđanjem izdvojenih celine građevinskog zemljišta van naselja, za obavljanje privredne delatnosti.

Pročitajte još:

U delu saobraćaja predviđaju se, kako navode iz Vlade, varijantna rešenja trase magistralne saobraćajnice Nikšić – Cetinje na području opštine Nikšić.

Izmene i dopune koje su u vezi sa elektroenergetskom infrastrukturom, odnose se na izmene trasa dalekovoda i predstavljanje u planu realizovanih i usvojenih planskih rešenja vetroelektrana i njihovog uključivanja u elektroenergetski sistem Crne Gore.

Pored toga, značajne izmene izvršene su na osnovu analiza mogućnosti korišćenja prostora za izgradnju solarnih elektrana za koje su predviđene površine i propisni uslovi za izgradnju.

Energetski portal

Meštani štite netaknutu prirodu kanjona Trešnjice

Foto: Wikipedia (Maja Stošić)
Foto-ilustracija: Pixabay

U kanjonu i klisuri Trešnjice priroda je netaknuta, jer meštani nikad nisu želeli da zbog svojih potreba naruše ekosistem. Prilagodili su se divljini u kojoj žive. U čistoj vodi trešnjičke reke gaje pastrmku, napravili su hranilište za ugrožene vrste, a na proplancima pastiri i dalje čuvaju stada.

U kanjonu Trešnjice više je životinja nego ljudi, ali sklad između prirode i čoveka nikada nije bio narušen. Oni koji danas žive u selima oko klisure, kažu, ostali su i opstali samo zato što su umeli da cene ono što im okruženje nesebično daje.

“Teško da mi prilagodimo prirodu nama, mi smo uspeli da se prilagodimo prirodi, dakle iskoristili smo resurs reke Trešnjice i doveli prirodnim padom, prirodnim protokom vodu u ovaj ribnjak i na taj način smo organizovali gajenje kalifornijske pastrmke“, istakao je Slobodan Davidović.

Pročitajte još:

Na reci Trešnjici nalaze se dva ribnjaka u kojima radi lokalno stanovništvo. Većina meštana trudi se da održava imanja svojih predaka, kako bi imali razlog više da ostanu.

Zemlja na kojoj pasu ovce i voda kojom ih napajaju su nezagađene, jer ih meštani čuvaju od svih onih koji bi možda mogli da naruše ekosistem.

„Ja sam svesna da je otišlo dosta naroda, međutim, ljudi su ostali ovde i vidim da se dosta njih vraća i vratilo bi se kad bi imalo neke šanse da žive od te svoje proizvodnje i kada bi ljudi jednostavno i po gradovima shavatili te prednosti prave organske poljoprivrede i stočarastva“, objašnjava Živana Mrkonjić.

„Nije ovde loše, mislim što se tiče života i to, nego je problem najveći što odlaze mladi odavde i selo pretežno postaje staračko. E sad, ja sam tu ostao“, kaže Novica Ranković.

Klisura Trešnjice deo je rezervata prirode koji se nalazi u blizni Ljubovije. Priroda je prema toj kraju bila blagorodna, a stanovnici veruju da će se u budućnosti njihov trud za očuvanje sela i prirode isplatiti.

Izvor: RTS

Zagađenje nije prekomerno? Onda je vazduh čist

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kristen Morith)

Izveštaji o kvalitetu vazduha koje svake godine objavljuje Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) sredine nisu samo nepotpuni i u svojim ocenama dezinformišući. Oni se spotiču na samom početku, kod naizgled jednostavnog pitanja: kako oceniti vazduh?

Ako se vodite zvaničnim izveštajima koje objavljuje ova državna agencija, pravi odgovor je: zagađenje je ili prekomerno, ili ga nema uopšte. Ocena je ili najniža moguća ili najviša moguća, nema ničeg između, piše Klima101.

Čak je i osnovcima neophodno pet različitih ocena kako bi se adekvatno procenilo i kvantifikovalo usvojeno znanje (od nedovoljan do odličan). Ali za zvaničnu procenu nivoa zagađenja vazduha izgleda da su dovoljne dve – a u pitanju je jedan od ključnih zdravstvenih i društvenih problema savremene Srbije, usled kojeg samo od akutnih posledica zagađenja česticama PM 2,5 po zvaničnim procenama umre oko 10.000 ljudi godišnje.

Izmišljanje čistog vazduha

Šta to znači u praksi? Evo jednog primera: zagađenje česticama PM 2,5 iz prošlogodišnjeg izveštaja SEPA.

Kako se navodi u izveštaju, na ukupno 28 stanica u Srbiji se vrše automatska merenja koncentracije čestica PM 2,5. Od njih 28, na 10 mernih stanica zabeleženo je prekomerno zagađenje, koju čini srednja godišnja koncentracija preko 25 mikrograma po metru kubnom. U pitanju su gradovi kao što su Novi Pazar, Valjevo, Užice

Po nomenklaturi SEPA, na preostalih 18 mernih stanica vazduh je čist ili neznatno zagađen. Međutim, pregledom ponuđene tabele vrednosti postaje jasno da rezultati sa ovih 18 mernih stanica teško mogu da se nazovu pozitivnim.

Primera radi, na dve beogradske stanice koje navodno ne prikazuju prekomerno zagađenje izmerena vrednost je tačno graničnih 25: da je zagađenja bilo samo malo više u toku godine, ovaj vazduh bio bi ocenjen kao prekomerno zagađen, ali pošto nije, on je izgleda čist. Na još dve merne stanice koncentracija je samo nešto manja: 23 μg/m³.

Pročitajte još:

Ni u ostatku zemlje situacija nije mnogo bolja. Štaviše, najniža zabeležena srednja godišnja vrednost u celoj zemlji je čak 15, a prosek godišnje koncentracije čestica PM 2,5 u svim ovim navodno čistim mernim stanicama je čak 21,16 mikrograma po metru kubnom.

Slika koju daje opšta ocena u godišnjem izveštaju, po kojem je prekomerno zagađenje primećeno na 10 od 28 mernih stanica, time je u najmanju ruku obmanjujuća, makar ako nam je cilj da se informišemo o opasnosti koje zagađenje ima po naše zdravlje.

Štaviše, na nivou EU je granica prihvatljivosti zagađenja česticama PM 2,5 spuštena na 20 μg/m³ (Srbija još uvek ne prati Evropu u ovim izmenama, već koristi “staru” granicu od 25). Da je Srbija usvojila nove kriterijume, veliki broj naselja širom zemlje bi iznenada postala mesta ne čistog, već prekomerno zagađenog vazduha.

Podsećamo, ocene koje izdaje SEPA ulaze u ukupne godišnje ocene kvaliteta vazduha u Srbiji, podeljene po oblastima, a koje svake godine usvaja Vlada Republike Srbije. I kao što ovaj primer jasno pokazuje, one su arbitrarne, nedovoljno precizne i dezinformišuće.

A gde je umereno zagađenje?

Ali zašto je kategorizacija vazduha u SEPA ograničena na “crno-belo”, tj. ili je neko mesto prekomerno zagađeno, ili je tamošnji vazduh “čist”? Šta je sa prelaznim kategorijama, sa umerenim zagađenjem?

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Izveštaji SEPA su nekada zapravo imali tri kategorije, a u svojim ocenama Agencija je upotrebljavala tzv. granice tolerancije: vrednost koja je, primera radi, 50 odsto više od granične. Vazduh je u zvaničnim ocenama nekada bio čist (ako je srednja godišnja vrednost ispod dozvoljene granice), umereno zagađen (ako je ona iznad dozvoljene vrednosti) ili prekomerno zagađen (ako je ona daleko iznad granice).

Međutim, jednim grubo rečeno bukvalnim čitanjem Uredbe o kvalitetu vazduha, svi drugi kriterijumi su vremenom prosto – nestali. Granica tolerancije je bila uvedena 2010. godine kao privremena mera koja bi se svake godine smanjivala: kako se (navodno) sprovode politike smanjenja zagađenja, ta mera bi bila sve oštrija, sve dok se ne izjednači sa graničnim vrednostima (pomenutih 25 μg/m³ za PM 2,5).

I šta se dogodilo – iako nikakve realne politike smanjenja zagađenja nisu sprovođene, ova granica tolerancije se uredno smanjivala iz godine u godinu u izveštajima SEPA, dok nije redom nestala za sve izvore zagađenja. A sa njom nestala je i kategorija umerenog zagađenja.

U pitanju je, drugim rečima, birokratska inercija, koja je zajedno sa inercijom u obračunavanju sa problemom zagađenja dovelo do apsurdnog rezultata: Agencija za zaštitu životne sredine, po svim relevantnim propisima, daje ocene čistog vazduha gradovima i opštinama u kojima je vazduh samo za nijansu ispod granica prekomernog zagađenja.

Kada bismo uzeli aktuelne zdravstvene smernice koje nudi Svetska zdravstvena organizacija, videli bismo crno na belo koliko je zapravo sve ovo promašeno, i koliko smo daleko od zaista čistog, zdravog vazduha: SZO je, naime, 2021. godine preporuku granične vrednosti zagađenja česticama PM 2,5 smanjio sa 10 mikrograma po kubnom metru na 5.

Ako bismo pratili ove kriterijume, niti jedno mesto u Srbiji nije imalo izmereno čist vazduh – godinama. Granica koju preporučuje SZO treba da nam bude cilj, a da bismo imali ikakvu šansu da ga dostignemo, što je postupak za koji će biti potrebne decenije, moramo početi od reforme ove promašene, zvanične kategorizacije. Ona trenutno služi malo čemu osim da vazduh u Srbiji prikaže kao daleko čistiji nego što on zaista jeste.

Izvor: Klima101

U Amsterdamu otvorena najveća podvodna garaža za 11.000 bicikala

Foto-ilustracija: Unsplash (Gaurav Jain)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jace & Afsoon)

U Amsterdamu je krajem januara zvanično otvorena najveća podvodna garaža za bicikle, a mesec dana kasnije i druga. Prvom garažom omogućeno je 7.000 parking mesta, a sa drugom još 4.000 novih.

Krov garaže iskorišćen je da se od njega napravi novo šetalište uz reku, a koje se nalazi ujedno i pored centralne stanice u Amsterdamu gde se sastaju vozovi, tramvaji i autobusi.

Osim što su značajne za građane, ove garaže su pažljivo osmišljene uzimajući u obzir i ekološki aspekt.

Velike staklene površine na stepeništu postavljene su kako bi se omogućilo propuštanje dnevnog svetla i smanjila potreba za prekomernom rasvetom u toku dana. Za izgradnju korišćen je ekološki prihvatljiv materijal, a kroz dizajn se vodilo računa i o biodiverzitetu u vodi. Uključujući drvo, prostirke od kokosovih vlakana i providni beton između podvodnih stubova, osigurane su površine na kojima mogu da rastu vodene biljke.

Pročitajte još:

Amsterdam je prepoznatljiv po svojim kanalima kojih ima preko 160. Uzimajući ovu informaciju u obzir, kao i to da se ove garaže nalaze pod vodom, na jedom zidu na interesantan način vizuelno je predstavljena povezanost Amsterdama i vode.

Ovaj kulturno-istorijski momenat odlikuju mape grada duž zida, horizontalno poređane jedne uz drugu. Na mapama je prikazan grad od njegovog nastanka do danas, na kojima se vide i kanali koji ga krase.

Katarina Vuinac