Home Blog Page 41

Federika Mogerini dolazi na ESG Adria Samit u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash ( Orkhan Farmanli)
Foto: ESG Adria Samit

Federika Mogerini (Federica Mogherini), rektorka Koledža Evrope (College of Europe), bivša visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, kao i bivša potpredsednica Evropske komisije i italijanska ministarka spoljnih poslova i međunarodne saradnje, prisustvovaće ESG Adria Samitu od 24. do 26. aprila u Tivtu, Crnoj Gori, gde će govoriti na temu evropske budućnosti regiona.

Sa više od tri decenije iskustva u međunarodnoj diplomatiji i pregovorima, Mogerini je jedna od snažnih zagovornica regionalne saradnje, promocije ljudskih prava, i politika Evropske unije.

Tokom svog učešća na ESG Adria Samitu, Mogerini će se fokusirati na evropsku budućnost regiona. Ona će naglasiti kritičnu važnost bolje regionalne saradnje kao temelja prosperiteta, kako sadašnjih tako i budućih generacija. Pored toga, ona će naglasiti važnost rodne ravnopravnosti i osvrnuti se ne neke od izazova današnjice u svetu i međunarodnom okruženju.

,,Mogerini, uspešna i svetski poznata liderka, prisustvovaće ESG Adria Samitu, naglašavajući važnost osnaživanja mladih, regionalne saradnje i većeg uključivanja žena na liderskim pozicijama. Izuzetna nam je čast što će Federika Mogerini biti na Samitu i verujemo da će svojim učešćem, deljenjem znanja i najboljih EU praksi, inspirisati brojne učesnice i učesnike i  osnažiti države regiona na putu ka Evropskoj uniji, i dodatno podići svest značaja ekoloških, društvenih i standarda odgovornog korporativnog upravljanja (ESG standarda) i njihove implementacije u odnosu na glavne globalne izazove današnjice’’, istakla je Biljana Brejtvejt, izvršna direktorka Sustineri Partners i osnivačica ESG Adria Samita.

ESG Adria Samit se održava drugu godinu zaredom u Crnoj Gori, a od 24. do 26. aprila, pod sloganom “Djeluj sada za održivo sjutra”, u Tivtu, Porto Montenegru, okupiće više od 500 učesnika, kako bi razgovarali o inovacijama, rešenjima u oblasti održivog razvoja, obnovljivih izvora energije, veštačke inteligencije, novim platformama, inicijativama i investicijama koje mogu ubrzati tranziciju ka održivijoj budućnosti i ESG agendi u Adria regionu i šire.

ESG Adria Samit organizuje kompanija Sustineri Partners, u Porto Montenegru, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i pod pokroviteljstvom predsednika Crne Gore.

Izvor: ESG Adria Samit

Šta su donele nove pametne kante u Rimu?

Foto-ilustracija: Unsplash (zibik)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Grad Rim je pokrenuo inovativni projekt uvođenja 68 novih pametnih kanti za otpad u ključne delove grada, usmerene na poboljšanje upravljanja otpadom u područjima sa aktivnim životom, koji podrazumeva veliki broj pešaka i turista.

Reč je o naprednim kantama za otpad, koje u svom sastavu imaju i recikliranu plastiku. One su dizajnirane da otpad učine kompaktnim pomoću prese na solarni pogon, smanjujući volumen otpada za do osam puta, čime se optimizuje vreme pražnjenja kanti. Uz to postoji i senzor koji signalizuje da je popunjena, objašnjeno je u saopštenju na sajtu Grada Rima.

Reč je o senzorima i LED diodama koje pružaju pravovremene informacije o stepenu punoće (80 odsto kapaciteta) putem digitalnih aplikacija, omogućujući gradskim službama efikasnije planiranje pražnjenja. Osim toga, kante su opremljene pedalom za odlaganje otpada, što doprinosi higijenskom korišćenju.

Pročitajte još:

U sklopu ove inicijative, predviđeno je i proširenje flote vozila za otpad, s ciljem povećanja operativne efikasnosti. Akcija je primer kako tehnologija može poboljšati gradske usluge, učiniti ih kvalitetnijim, jednostavnijim, i kako se može raditi na očuvanju čistoće i estetike javnih prostora, ukoliko se nastavi sa implementacijom istih i u drugim delovima države, naročito ako se uzme u obzir da je cela Italija turistički atraktivna.

Iako su nedavno postavljene, prema računici, sakupile su mnogo više otpada nego kante u recimo Madridu za isto vreme, iako su se u Rimu upravo  vodili primerima i iskustvima evropskih gradova, počevši od Madrida, do Londona, Amsterdama i skandinavskih gradova.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Roma (@roma)

Energetski portal

Erste i EBRD odobrili finansiranje novog vetroparka u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)
Foto: Erste Banka

Erste Grupa i Erste Bank a.d. Novi Sad (zajedno: „Erste“), u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), odobrili su finansijski paket vredan 91,4 miliona evra za izgradnju novog vetroparka u Srbiji, koji će graditi kompanija Enlight Renewable Energy (Enlight). Ovaj finansijski paket značajno će doprineti ostvarivanju ključnog cilja diversifikacije energetskog portfolija Srbije.

Erste i EBRD će obezbediti paralelne kredite, svaki u vrednosti od 45,7 miliona evra, uključujući rezervne tranše za servisiranje duga. Lokalna ćerka firma kompanije Enlight iskoristiće ova sredstva za razvoj, izgradnju i rad vetroparka ukupne snage od 94 megavata (MW), koji su pokrenuli Enlight i New Energy Solutions, a koji je nazvan u čast jednog od najvećih srpskih naučnika, Mihajla Pupina. Očekuje se da projekat Pupin počne sa komercijalnim radom u drugoj polovini 2025. godine, kao proširenje postojećeg južnobanatskog vetroparka „Kovačica″, koji je takođe u vlasništvu Enlight-a i koji su finansirali iste banke 2017. godine.

Kada bude pušten u rad, vetropark Pupin će moći da snabdeva čistom, zelenom električnom energijom više od 40.000 domaćinstava, što je ekvivalentno broju domaćinstava u gradu srednje veličine kao što je Zrenjanin. Vetropark će takođe pomoći da se smanji intenzitet emisije ugljen-dioksida u energetskom sektoru Srbije i podstakne tranzicija ka zelenoj ekonomiji. Ugalj i dalje dominira proizvodnjom električne energije u Srbiji, a finansijski paket dolazi u trenutku kada se zemlja suočava sa hitnom potrebom da se udalji od fosilnih goriva kako bi se suočila sa rešavanjem svojih dugoročnih, strukturnih energetskih izazova.

Pročitajte još:

Ovim finansiranjem se podržava projekat koji je osvojio tržišnu premiju u okviru prve aukcije za obnovlјivu energiju u Srbiji za energiju vetra, koja je održana 2023. godine i na kojoj su dodeljene premije za kvotu od 400 MW. Očekuje se da će druga i treća runda aukcija za vetroparkove, svaka sa kvotom od 300 MW, biti održane 2024. i 2025. godine. Slične aukcije održaće se istovremeno i za solarne elektrane. Plan sistema podsticaja razvijen je i pokrenut uz podršku EBRD-ja, a finansirao ga je Švajcarski državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) sa ciljem podsticanja tržišne integracije obnovljivih izvora energije, jer izvođači dobijaju podršku u skladu sa tržišnim cenama, kao i prihod od prodaje električne energije.

Foto: Erste Banka

Volfgang Hargasner, šef korporativnih finansija u Erste Grupi, prokomentarisao je: „Finansiranje prvog projekta vetroparka u okviru aukcija za tržišne premije Srbije za obnovljivu energiju označava veliki korak na njenom putu ka zelenoj energetskoj tranziciji i nadamo se da će utrti put i za druge ovakve projekte u budućnosti. Projekat Pupin je realizovan zahvaljujući odličnoj saradnji i nepokolebljivoj posvećenosti svih uključenih strana, uključujući investitore, banke, savetnike, otkupljivača, dobavljača turbina i mnoge druge.“

Mateo Kolanđeli, regionalni direktor EBRD-ja za Zapadni Balkan, izjavio je: „Odluka Srbije da počne sa aukcijama donela je pravi preokret u smislu otključavanja potencijala zemlje za obnovljivu energiju. Zadovoljstvo nam je što je Pupin prvi projekat za koji je realizovan finansijski aranžman i što se implementacija projekta brzo odvija, jer ovo dokazuje da brzina izvršenja i najbolja praksa u pogledu ekoloških i društvenih standarda mogu da idu ruku pod ruku. Posvećeni smo tome da podržimo i drugu aukciju za energiju vetra i solara koja će se održati u Srbiji kasnije ove godine kako bismo nastavili da ubrzavamo zelenu tranziciju u zemlji.“

„Izgradnja vetroparka Pupin u neposrednoj blizini naše postojeće lokacije vetroparka Kovačica predstavlja značajnu stavku u našoj strategiji ‚proširenja interkonekcije‘,“ izjavio je Gilad Javec, izvršni direktor i suosnivač kompanije Enlight Renewable Energy. „Uspeli smo da iskoristimo tehničko znanje i infrastrukturu prenosa koja je već postojala u Kovačici, što je rezultiralo većom efikasnošću i višim prinosima za Pupina. Pored toga, imali smo sreću da na finansiranju projekta Pupin ponovo sarađujemo sa našim partnerima, EBRD-jem i Erste Bankom, istim kreditorima koji su nas podržali i u razvoju vetroparka Kovačica.”

Izvor: Erste Banka

Zelena energija i prošlost i budućnost EPS-a

Foto: EPS
Foto: EPS

Energija iz obnovljivih izvora utemeljena je u istoriji Elektroprivrede Srbije. Hidroelektrana Pod gradom na Đetinji, u Užicu, puštena je u rad 1900. godine i bila je prva elektrana u Srbiji koja je radila po Teslinim principima polifaznih struja. Prvi prenos električne energije u Srbiji urađen je od male hidroelektrane Vučje do Leskovca, dalekovodom dužine 17 kilometara. Elektrana je počela da radi 1903. godine, za potrebe čuvenih tkačnica Srpskog Mančestera i osvetljavanje Leskovca. Obe ove HE, stare više od veka, proizvode zelenu energiju i danas.

– Hidro-sektor EPS-a je ponos srpske elektroenergetike i predano se radi na unapređenju rada hidroelektrana, na produženju radnog veka i povećanju efikasnosti – kažu u Elektroprivredi Srbije.

EPS stremi i zasniva svoje planove na povećanju kapaciteta koji koriste obnovljive izvore. Među prioritetima su projekti izgradnje vetro i solarnih elektrana.

Vetropark Kostolac je pilot-projekat Elektroprivrede Srbije, snage 66 megavata, i prostiraće se na lokacijama Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik, na mestu iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta termoelektrane i kopova Kostolac. Biće podignuto 20 vetroturbina, snage po 3,3 megavata. Planirana godišnja proizvodnja vetroparka Kostolac je oko 184 miliona kilovat-časova godišnje, a završetak radova očekuje se krajem 2024. godine. Projekat se finansira iz kredita KfW banke i realizuje u skladu sa strateškim ciljevima Republike Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije. EPS-u su odobrena i dodatna sredstva u iznosu od 30 miliona evra od WBIF.

Solarna elektrana Petka prvo je fotonaponsko postrojenje u EPSovom ogranku Termoelektrane i kopovi Kostolac, koje će se graditi na spoljašnjem odlagalištu Površinskog kopa Petka. Imaće instaliranu snagu od 9,75 megavata i planiranu godišnju proizvodnju od 15,6 gigavat-časova.

U FOKUSU:

Solarni paneli prostiraće se na površini od 11,6 hektara. Planirana vrednost investicije je 1,36 milijardi dinara i finansira se sredstvima EPS-a. Očekuje se da SE Petka bude na mreži krajem 2024. godine.

Foto: EPS

Nedavno je završena revitalizacija HE Đerdap 1, naše najveće hidroelektrane, koja proizvodi 5,5 milijardi kilovat-sati godišnje. Sada Đerdap 1 ima veću snagu i pouzdanost i duži radni vek za narednih 30–40 godina. Nominalna aktivna snaga agregata posle revitalizacije je 190 MW, a pre je bila 171 MW, što znači da se revitalizacijom elektrane dobila jedna nova elektrana, snage oko 100 MW. Sada HE Đerdap 1 ima ukupnu snagu 1.140 MW.

Planirane su revitalizacije i modernizacije postojećih, povećanje snage agregata, ali i izgradnja novih hidroelektrana. U toku je nekoliko projekata koje EPS planira u svom zaokretu ka obnovljivim izvorima. Najznačajniji projekti su modernizacija HE Bistrica, Potpeć, Đerdap 2 i Vlasinskih hidroelektrana. Značaj revitalizacije hidroelektrana EPS-a prepoznala je i Evropska unija, koja je putem svog programa Western Balkan Investments Framework (WBIF) dodelila Elektroprivredi Srbije bespovratna sredstva od 49 miliona evra za finansiranje četiri projekta obnovljivih izvora energije. Od toga 16,1 milion evra namenjeno je za revitalizaciju Vlasinskih hidroelektrana. I reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta, snage 614 megavata, biće obnovljena do kraja 2024. godine.

U planu je i izgradnja i reverzibilne hidroelektrane Bistrica, snage 656 megavata, i to je ključni projekat koji će omogućiti integraciju planiranih varijabilnih obnovljivih izvora energije. To je jedan od strateških projekata države Srbije i EPS-a. Izvesno je da će biti potrebni novi kapaciteti koji će omogućiti balansiranje i stabilnost sistema, ne samo Srbije već i regiona. Izgradnjom RHE Bistrica Srbija bi dobila fleksibilan kapacitet u srcu elektroenergetskog sistema ne samo naše zemlje već i čitavog regiona.

EPS

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Održan sedmi dijalog o pravednoj zelenoj tranziciji u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: UNDP

Uz podršku Vlade Japana, i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) održao je sedmi u nizu dijaloga o tome kako da zelena tranzicija privrede u Srbiji bude sprovedena na strateški i pravedan način, koji uvažava potrebe ljudi u sektorima i regionima koji se oslanjaju na intenzivno korišćenje fosilnih goriva.

Na događaju su predstavljene i inovacije za pravednu zelenu tranziciju, koje su kompanije iz privatnog i javnog sektora sprovele širom Srbije uz finansijsku podršku Vlade Japana. Zahvaljujući ovim inovativnim rešenjima, otvorena su 83 zelena radna mesta, a emisije CO2 biće smanjene za 28.200 tona godišnje.

„Japan je podržao napore za obezbeđivanje energetske sigurnosti i borbu protiv energetskog siromaštva prouzrokovanog aktuelnom energetskom krizom, koja naročito ugrožava najranjivije grupe stanoviništva. Istovremeno, podržali smo tehnologije i inovativne poslovne modele koji koriste obnovljive izvore energije i smanjuju energetski intenzitet privrede. Japan će nastaviti da radi na izgradnji ekološki prihvatljivog, održivog i pametnog društva, uz korišćenje japanske tehnologije i znanja, i u saradnji sa Srbijom i međunarodnim organizacijama“, rekao je Tecuja Cubota, zamenik šefa misije Ambasade Japana u Srbiji.

U dijalogu su učestvovali predstavnici i predstavnice ministarstava nadležnih za energetiku, zaštitu životne sredine, kao i predstavnici/ce poslodavaca, reprezentativnih sindikata radnika/ca, civilnog društva i međunarodnih organizacija.

Državna sekretarka ministarstva zaštite životne sredine Sandra Dokić istakla je da zelena tranzicija mora biti pravedna i inkluzivna, i da u njenom fokusu treba da budu kako ugrožene kategorije stanovništva, tako i mala i srednja preduzeća koja su stubovi srpske privrede.

„Inovativni projekti javnog i privatnog sektora koji su sufinansirani kroz ovaj projekat su uspešni primeri dekarbonizacije privrede i ohrabruju nas da će ovakva početna podrška motivisati druge kompanije da slede isti put i pokrenuti više ulaganja u zelenu transformaciju Srbije. Ministarstvo zaštite životne sredine će nastaviti da pomaže privredi u Srbiji da postane dugoročno konkurentna ne samo na evropskom tržištu, već i na globalnom nivou“, dodala je Dokić.

Pročitajte još:

Učesnici dijaloga su istakli potrebu za preduzimanjem konkretnih koraka ka razvoju novih privrednih grana, kako bi se na vreme obezbedile alternative ekonomskom razvoju u regionima koji se oslanjaju na rudarski i energetski sektor, kao i na industriju koja koristi ugalj kao dominantni izvor energije. Naglasili su važnost obezbeđivanja adekvatne prekvalifikacije i otvaranja novih radnih mesta za radnike iz ovih sektora, kao i saradnje nacionalnih i lokalnih vlasti i uključivanja sindikata i organizacija civilnog društva u ovaj proces.

Foto: UNDP

Pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Jovana Joksimović rekla je da je Srbija odlučna da ubrzano sprovede proces energetske tranzicije, ali ne na uštrb energetske sigurnosti.

„Strateški cilj države je ostvarivanje energetske nezavisnosti po najnižoj ceni za građane i privredu, kao i sprovođenje zelene energetske tranzicije uz obezbeđivanje stabilnosti energetskog sistema i sigurnosti snabdevanja. U periodu do 2030. godine glavni ciljevi su povećanje udela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije na 45 odsto, smanjenje emisije štetnih gasova za 40,4 odsto u odnosu na 1990. godinu, kao i značajno povećanje energetske efikasnosti“, precizirala je Joksimović.

Ona je najavila da će u narednom periodu biti usvojen Integrisani nacionalni plan za energetiku i klimu do 2030, sa projekcijama do 2050, kao i nova Strategija razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050. godine.

„U poslednje dve godine, uz podršku Vlade Japana, 20 kompanija u Srbiji  je prešlo na obnovljive energije i počelo od otpada da pravi nove sirovine, što im je donelo uštede i učinilo ih konkretnijim na evropskom tržištu, istovremeno doprinoseći boljem kvalitetu životne sredine. Takođe, neke od ovih kompanija su prekvalifikovale radnike za zelena radna mesta i pomogle ugroženim domaćinstvima da učine svoje domove toplijim i energetski efikasnijim. Pružajući blagovremenu podršku delovima zemlje koji zavise od korišćenja uglja, pomažemo da u procesu zelene tranzicije niko ne bude izostavljen“, rekao je Žarko Petrović, vođa tima za vitalni razvoj UNDP-a u Srbiji.

Nacionalni dijalog je deo širokog konsultativnog procesa čiji je cilj da se osmisli sveobuhvatan, socijalno pravedan odgovor na izazove energetske tranzicije i energetskog siromaštva u Srbiji.

Posetioci događaja imali su priliku da prisustvuju i panel diskusijama na kojima se razgovaralo o zelenoj traniziciji i kako odgovoriti na energetsko siromaštvo.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Inovativna i pravedna zelena tranzicija za obezbeđivanje sistemske energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva“, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, uz podršku Vlade Japana.

Izvor: UNDP

Više zelene energije zahvaljujući vetroparku Pupin

Photo: Pixabay
Foto: Emilija Jovanović

U sklopu napora za povećanje proizvodnje zelene energije i unapređenje energetske sigurnosti, dogodilo se značajno partnerstvo između „Elektroprivrede Srbije“ i kompanije „Enlight K2-Wind“, u cilju razvoja obnovljivih izvora energije. Potpisan je ugovor koji omogućava veću dostupnost zelene energije na domaćem tržištu, na osnovu aukcija za dodelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora.

Jedan od ključnih projekata koji se ističe je vetropark koji ima kapacitet da snabdeva oko 40.000 domaćinstava, označavajući ga kao važan korak ka diversifikaciji i održivosti energetskog sistema, istakla je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Zakonodavni okvir je poboljšan kako bi se privukle investicije u zelenu energiju, koja se vidi kao budući vodeći izvor električne energije u zemlji. To uključuje i javna ulaganja koja su neophodna za postizanje ciljeva energetske tranzicije.

Pročitajte još:

Nadalje, planirana su značajna ulaganja u nove proizvodne kapacitete iz obnovljivih izvora, uključujući vetroparkove i solarnu energiju, sa posebnim fokusom na projekte kao što je reverzibilna hidroelektrana, koja će olakšati integraciju zelene energije u mrežu. Sistem podsticaja obećava dodatnih 1.300 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora u naredne tri godine, sa planom za dalje aukcije koje će promovisati solarne i vetroenergetske projekte, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Srbija poseduje i solarni potencijal, mnogo više nego neki drugi delovi Evrope, zbog čega je istaknuta potreba za boljim iskorištavanjem sunčevog potencijala. Takođe, naglašena je važnost uključivanja privrede i građana u tranziciju ka održivim energetskim izvorima, uz napomenu o značajnom povećanju broja proizvođača i potrošača energije iz obnovljivih izvora.

Osim ugovora o otkupu električne energije potpisani si i Ugovor o kreditiranju između kompanije Enlight Renewable Energy, EBRD i Erste banke, kao i Ugovor o stupanju u projekat između kompanije Enlight Renewable Energy, EBRD-ja, Erste banke i EPS-a.

Među potpisnicima seta ugovora prisustvovali su Marko Lipošćak, generalni direktor kompanije Enlight Renewable Energy za Evropu, Yair Serouši, predsednik Upravnog odbora kompanije Enlight Renewable Energy (putem videa), Nikola Stamenković, član Izvršnog odbora Erste Banke Srbija, Mateo Kolanđeli, direktor EBRD za Zapadni Balkan, Dušan Živković, v.d.generalnog direktora EPS-a. 

Energetski portal

Otvoren ,,Akademski centar zaštite životne sredine i održivog razvoja’’ u organizaciji Udruženja ,,Čepom do osmeha’’

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roberto Sorin)

U Kreativnom distriktu u Novom Sadu, svečano je otvoren ,,Akademski centar zaštite životne sredine i održivog razvoja’’ u organizaciji Udruženja ,,Čepom do osmeha’’, koji se prostire na 176 m2.

Prema rečima Milana Đurića, gradonačelnika Novog Sada, ovaj projekat proistekao je iz velikog iskustva osnivača i članova tog udruženja, a kako je istakao, čep za građane širom Srbije više nije samo zatvarač flaše već i simbol empatije i podrške, navodi se na sajtu Grada Novi Sad.

,,Njihova akcija je rezultirala kupovinom pomagala za čak 85 dece sa smetnjama u razvoju, čime je značajno olakšan njihov život. Želim osnivačima da ovo mesto učenja, bude istovremeno i prostor za kreiranje inovacija, gde će se razvijati ideje koje će oblikovati neki novi, ekološki osvešćeniji svet’’, rekao je gradonačelnik Đurić naglasivši da je novi prostor površine 176 m2, na dva nivoa u Kreativnom distriktu, obezbedila Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove.

Miloš Vučević, potpredsednik Vlade i ministar odbrane, izjavio je tom prilikom da ,,Čepom do osmeha’’ predstavlja primer NVO koja je uspela da svojim radom ujedini podizanje svesti o ekologiji i brigu za zdravstveno ugrožene građane.

Pročitajte još:

Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja istakao je da je za svaku pohvalu impozantna cifra od čak 1400 tona sakupljenog otpadnog materijala, koji Udruženje „Čepom do osmeha’’ godinama šalje na reciklažu, a uz pomoć sakupljenih sredstava, ista ulaže u one kojima onima kojima je najpotrebnije.

Vanja Petković, osnivač i predsednica Udruženja „Čepom do osmeha’’ zahvalila je prisutnima na podršci, uručivši specijalna pomagala za decu, koja su nabavljena zahvaljujući humanoj misiji Udruženja. Tom prilikom, devojčici Petri Stevanović iz Beograda uručena je specijalna neurološka stolica, a sve zahvaljujući sakupljenim čepovima.

Energetski portal

Slovenija donela uredbu za podsticanje vetroenergije u opštinama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Xin)

U Sloveniji je usvojena uredba koja se tiče razvoja vetroenergije. Iako Slovenija razvija obnovljivu energiju, uredba ima za cilj promovisanje postrojenja za proizvodnju energije vetra kroz sistem jednokratnih finansijskih nadoknada namenjenih opštinama, s obzirom da su ovakvi projekti imali manje podrške među lokalnim zajednicama. Nudeći im finansijski podsticaj, zemlja teži da podrži opštine u uspostavljanju vetroparkova i drugih projekata, kako bi se i njihov broj u državi povećao.

Naknada se dodeljuje opštinama nakon izdavanja građevinske dozvole za vetropark ili pojedinačni vetrogenerator, i dodeljuje se u odnosu na instalisani kapacitet postrojenja. Za postrojenja sa kapacitetom od jedan megavat (MW) ili više, naknada iznosi 200.000 evra po MW. Postrojenja sa kapacitetom manjim od 1 MW ne mogu se kvalifikovati za ovaj podsticaj. Iznos koji će biti dodeljen proporcionalan je instalisanoj snazi, što je detaljno određeno u okviru uredbe, navodi se u saopštenju Vlade Slovenije.

Pročitajte još:

Sredstva za ovu inicijativu obezbeđena su iz fondova namenjenih podršci obnovljivim izvorima energije, čime se dodatno podstiče prelazak na zelenu energiju, samo što se ovom prilikom akcentuje vetar kao obnovljivi izvor. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

U slučajevima kada vetroparkovi ili druga postrojenja zahvataju teritorije više opština, što je čest slučaj sa velikim vetroparkovima, naročito unutar zemalja izdeljenih na veći broj opština, svaka od njih ima pravo na deo naknade – proporcionalno kapacitetu instaliranih generatora unutar granica svake opštine.

Trenutni trendovi u Sloveniji, kada su u pitanju OIE, prati geografiju zemlje, koja pruža hidropotencijal, zbog čega se Slovenija prventveno oslanja na vodu kao obnovljivi izvor. Potom sledi solarna energija koja je sve popularnija, naročito kada su u pitnaju paneli na krovovima, što je privlačno pojedincima, dok su vetroparkovi slabo zastupljeni i relativno su novija pojava za energetski miks ove zemlje iz više razloga, između ostalog, prostor, palniranje, procena uticaja, jeste nešto što otežava napredak ovog vida OIE, zbog čega ovakve mere teže da ga popularizuju. 

Energetski portal

Zbog čega je važno unaprediti energetsku efikasnost u afričkim zemljama

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (BiZkettE1)

Populacija u Africi raste brže nego u bilo kojem drugom regionu u svetu, usled čega se očekuje da će do 2030. godine potražnja za električnom energijom porasti za 75 odsto. Zbog toga, kako bi se osiguralo da Afrika bude održiva potrebno je da se do 2030. godine obezbedi univerzalan pristup modernim energetskim uslugama – preciznije, ubrzanje trenutnog napretka za tri puta, navodi Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

U tom cilju, IEA je u Najrobiju održala nedelju obuke o politici energetske efikasnosti u afričkim zemljama u razvoju, koju su podržali Ministarstvo energetike i nafte Kenije, kao i Afrička razvojna banka (AfDB). Događaj je okupio oko 200 kreatora politike i energetskih stručnjaka sa celog kontinenta. Tom prilikom je istaknuto da energetska efikasnost igra i dalje ključnu ulogu u unapređenju životnog standarda širom sveta, a ujedno doprinosti značajno i klimatskim ciljevima.

Kako se navodi, Kenija je ostvarila snažan napredak u razvoju obnovljive energije i pristupa električnoj energiji, gde su OIE činile gotovo 90 odsto energije koja se proizvela i potrošila u 2021. godini. Kako se ističe, pristup električnoj energiji je udvostručen u period od 2013. do 2022. godine i to sa 37 na 75 odsto. Upravo zbog porasta, čiji trend se nastavlja, primena energetske efikasnosti vrlo je značajna.

Pročitajte još:

Nedelja obuke deo je IEA Programa energetske efikasnostu u zemljama u razvoju. Kroz ovaj program IEA sarađuje sa šest najvećih svetskih ekonomija u razvoju na unapređenju energetske efikasnosti. Podaci pokazuju da Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Meksiko i Južna Afrika zajedno troše oko jedne trećine svetske energije, a predviđanja su da će porasti na 40 odsto.

Ova saradnja ima pet ključnih načina realizacije. Podrška razvoju politike podrazumeva fokusiranje na svakodnevne potrebe službenika koji su odgovorni za sprovođenje politika energetske efikasnosti. Tu su i tematske radionice koje okupljaju zvaničnike i stručnjake iz više zemalja kako bi se istražile specifične teme. Obuka o politiki čini grupnu obuku takođe za zvaničnike i buduće lidere, a tu su i vebinari koji omogućavaju pristup brojnim stručnjacima. Na kraju postoje i onlajn obuke za samostalno učenje o indikatorima energetske efikasnosti.

Energetski portal

Schneider Electric EcoStruxure za e-mobilnost

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

U skladu sa trenutnom situacijom u kojoj električna vozila osvajaju tržište automobila, očekivanja su da će komercijalni, industrijski i stambeni objekti preuzeti veći deo tereta sa aspekta potrošnje električne energije. Kada električna vozila postanu preovlađujući način transporta, ljudi se neće zaustavljati da ih napune, nego će ih puniti tamo gde se zaustave. To znači da će ih puniti kod kuće i na lokacijama kao što su radna mesta, radnje, restorani, garaže, škole, bolnice, bioskopi, gde god prilike dozvoljavaju. Prema predviđanjima Bloomberga1, oko 70 odsto punjenja električnih vozila (EV) vršiće se u komercijalnim, industrijskim i stambenim objektima do 2030. godine.

Schneider Electric zato nudi pouzdanu i energetski efikasnu tehnologiju za primenu infrastrukture za punjenje električnih vozila u komercijalnim, industrijskim i stambenim objektima. EcoStruxure za e-mobilnost pruža mnogo više od punjača električnih automobila, jer predstavlja sveobuhvatno povezano rešenje koje se lako instalira, održava energetsku pouzdanost objekta i nudi udobno iskustvo za vozače električnih vozila.

EcoStruxure za eMobilnost obuhvata tri glavna elementa:

  1. EVlink Pro AC je pouzdan, održiv i povezan punjač koji se brzo instalira, lako koristi i održava i odličan je za smanjenje troškova i prekida rada na minimum.
  2. EcoStruxure EV Charging Expert je sistem za upravljanje opterećenjem na samoj lokaciji, koji dinamično distribuira raspoloživu električnu energiju u realnom vremenu u objektu za punjenje električnih vozila, pri čemu izbegava periode najveće potrošnje i integriše obnovljivu energiju. Takođe putem pretplate nudi pristup naprednim analitičkim uslugama.
  3. EcoStruxure EV Advisor je operativni softver na bazi klauda, koji će partnerima omogućiti da nadgledaju na daljinu i lako postavljaju, prate i kontrolišu infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

Pročitajte još:

Od početka razvoja eMobilnosti, glavni cilj Schneider Electrica je da ponudi rešenja koja prevazilaze izazove pred korisnicima, kada je reč o usvajanju infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Schneider Electric radi na ostvarivanju neto nulte budućnosti, a EcoStruxure za e-mobilnost je samo jedan od načina na koje kompanija postiže taj cilj.

U cilju daljeg unapređenja infrastrukture za punjenje električnih vozila, bilo da se radi o privatnim vozilima ili kompanijskim flotama, Schneider Electric je razvio i na tržište palsirao stanice za brzo punjenje komercijalnog naziva EVlink Pro DC, snaga od 60kW do 180kW. Svoju primenu nalaze na javnim parkiralištima, javno dostupnim punjačkim stanicama, parkinzima shoping centara, duž auto puteva, kompanijskim garažama i parkinzima i na svakom mestu gde je potrebno da se punjenje do 80 odsto baterije obezbedi u kratkom vremenskom intervalu, kako bi se vozila brzo vratila na put.

Foto: Schneider Electric

EVlink Pro DC je savršeno integrisan sa sistemima za upravljanje opterećenjem kao što je EcoStruxure EV Charging Expert za inteligentnu distribuciju električne energije, od objekta do stanica za punjenje EV u realnom vremenu, čime se obezbeđuje maksimalna efikasnost i ušteda troškova.

Ovo rešenje je takođe sertifikovano sa desetinama sistema upravljanja stanicama za punjenje (CSMS), što vlasnicima objekata i operatorima punjača daje slobodu da integrišu i rukovode sistemom punjenja, koji odgovara njihovim jedinstvenim potrebama, uz vidljivost podataka i pozadinski nadzor koji je neophodan da bi efikasno upravljali svojim sistemom.

EVlink Pro DC garantuje pouzdane i postojane mogućnosti punjenja, što komercijalnim i industrijskim klijentima nudi brzo, bezbedno i efikasno iskustvo punjenja za krajnje korisnike i napredak na putu ka izdržljivosti, dekarbonizaciji i energetskoj nezavisnosti.

S obzirom da sve više objekata i korisnika proizvodi, skladišti i koristi sopstvenu energiju, uvođenje EVlink Pro DC je najnoviji dodatak asortimanu Schneider Electrica za prozjumere i obuhvatiće postavljanje novih i strateški lociranih stanica za punjenje kako bi vlasnicima električnih vozila omogućio pogodan pristup i efikasno punjenje.

Izvor: Schneider Electric

Radionica: Implementacija ESG kriterijuma

Foto-illustracija: Freepik (freepik)
Foto: Acta media

Održivo poslovanje nije popularna fraza već – strateški imperativ.

Kompanije sveta implementiraju kriterijume zaštite životne sredine, društva i upravljanja (ESG) kako bi pokrenule dugoročno stvaranje vrednosti, podstakle otpornost, ali i ostale konkurentne.

Sa zadovoljstvom Vam predstavljamo sveobuhvatni ESG program obuke osmišljen da osnaži Vaš tim znanjem, veštinama i uvidima potrebnim za razumevanje složenosti održivih poslovnih praksi. Ovu trodnevnu obuku organizuje ACTA MEDIA, od 27. do 29. marta u hotelu Moskva, a učesnici će imati priliku da od iskusnih stručnjaka za održivost i korporativno upravljanje, saznaju kako implementirati ESG kriterijume u svakodnevno poslovanje.

Ulaganjem u ESG obuku, ne pripremate se samo za budućnost – Vi pozicionirate sebe i svoju svoju organizaciju kao lidera u održivim inovacijama i odgovornim poslovnim praksama. Bilo da ste iskusni profesionalac za održivost ili ste novi u svetu ESG-a, program Vam nudi važne uvide i praktične alate za pokretanje pozitivnih promena i stvaranje prilika za održivi rast.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: ACTA MEDIA

Završetak radova na postrojenju za odsumporavanje u TENT A do kraja marta

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Radovi na izgradnji postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova na Termoelektrani Nikola Tesla A, biće završeni kroz nekoliko dana, nakon čega će postrojenje biti pušteno u probni rad.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike istakla je da je reč o najvećem ekološkom projektu u nekoj termoelektrani u Evropi i trećem najvećem u svetu.

Za ovaj projekat izdvojeno je gotovo 215 miliona evra, rekla je ministarka i dodala da izgradnja tog postrojenja u TENT A doprinosi smanjenju emisija sumpor-dioksida čak 10 puta, kao i praškastih materija u granicama utvrđenim u Evropskoj uniji i nacionalnim propisima, dok će građani Obrenovca, okolnih sela i Beograda imati značajno kvalitetniji vazduh.

Prema njenim rečima, ovakvim projektima se donekle produžava ekološki vek termoelektrana, što je važno zbog proizvodnje bazne energije dok se ne izgradi dovoljno kapaciteta iz obnovljivih izvora energije ili ne dođe do neke druge bazne energije.

Ministarka je podsetila na to da se ovaj projekat sprovodi uz finansijsku podršku Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) koja je zainteresovana da učestvuje i u drugim projektima u energetskom sektoru.

Pročitajte još:

Tokom aprila očekuje se i poseta ovom postrojenju delegacije iz Japana što će, kako je istakla, biti dobra osnova za buduću saradnju, s obzirom na to da su kompanije iz te zemlje zainteresovane da učestvuju u finansiranju i izgradnji energetskih objekata u Srbiji.

Ministarka je izrazila zadovoljstvo zbog toga što su u realizaciji ovog projekta učestvovali domaći instituti „Mihajlo Pupin” i „Nikola Tesla”, koji su radili na softverima, elektronici i digitalizaciji rada ovog postrojenja.

Zahvaljujući postrojenju za pripremu krečnjaka, kao nusproizvod proizvodiće se gips koji može da se koristiti u građevinskoj industriji, dodala je ministarka.

Foto-ilustracija: Unsplash (pablo-martinez)

,,Želimo da podstaknemo EPS da ima značajniju ulogu u cirkularnoj ekonomiji i da iskoristi velike količine gipsa koje će se ovde proizvoditi’’, poručila je ministarka i dodala da je u toku realizacija projekta opepeljavanja koji će omogućiti i korišćenje pepela koji je važan za izgradnju puteva i drugih objekata u građevinskom sektoru.

Ministarka je navela da će sledeće godine biti završena izgradnja postrojenja za odsumporavanje u termoelektrani Nikola Tesla B, koje će omogućiti smanjenje emisije sumpor-dioksida za približno 20 puta.

,,Završetak postrojenja za odsumporavanje u TENT B će značiti da ćemo za više od 50 odsto proizvedene električne energije iz termoelektrana primenjivati najsavremenije ekološke mere i smanjiti negativne uticaje na životnu sredinu’’, rekla je ministarka.

Energetski portal

Od Beograda do Subotice za 70 minuta, brza pruga mogla bi da bude otvorena već u decembru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (victor217)

Radovi na pruzi za velike brzine od Novog Sada do Subotice napreduju brže nego što je planirano, kažu investitor i izvođači radova. Predviđaju da bi već u decembru mogao da bude uspostavljen redovan železnički saobraćaj između Beograda i najsevernijeg grada u Srbiji.

Više od sedam miliona putnika putovalo je „Sokolom“ od Novog Sada do Beograda za dve godine, od kada je završena ta deonica pruge za velike brzine. Vozovi ponovo postaju popularni u Srbiji, a sa brzom prugom rastu i očekivanja.

Izgradnja pruge Novi Sad–Subotica za brzinu do 200 kilometara na sat obavlja se predviđenom dinamikom, a radovi na celoj dužini pruge organizovani su u tri smene.

,,Donji stroj je realizovan 98 odsto, gornji stroj je realizovan 67 odsto od ukupne dužine. Tu su i radovi na elektrifikaciji pruge, postavljanje voznog voda, takođe i stanične zgrade, odnosno stanični objekti, ali su u velikom broju završeni građevinski radovi“, navodi Slobodan Kostić, inženjer.

Investitor očekuje da bi već u decembru mogao da bude uspostavljen redovan železnički saobraćaj. Prugom između Novog Sada i Subotice putovanje bi trajalo 42 minuta, a od Beograda do Subotice oko 70 minuta.

,,Plan je da već u septembru krenu ozbiljna testiranja, kako bi pre toga bila završena pruga u građevinskom smislu, da izvođači radova obave svoja testiranja i da onda već u septembru dođu specijalni vozovi koji će testirati ispravnost pruge i kvalitet izvršenog posla“, ističe Nenad Stanisavljević iz Infrastruktura železnice Srbije.

Pročitajte još:

Domaći stručnjaci rame uz rame sa kineskim

Kineske železnice angažovale su preko 2.000 domaćih stručnjaka, više od 400 specijalnih mašina i veliki broj kineskih radnika. Kineski inženjer kaže da je ubrzanju radova doprinela saradnja stručnjaka obe strane.

,,Glavni zadaci ovog kampa i svih ovih radionica su varenje šina, brušenje, hlađenje, fino-varenje, i to se sve radi AT varenjem, što na neki način garantuje veoma visoko kvalitetno varenje, koje je u slučaju brzih pruga izuzetno važno“, objašnjava Jang Guanling, inženjer „Kineske železnice“.

Tri nove železničke stanice, najveći vijadukt u Vrbasu

Na pruzi za velike brzine od Novog Sada do Subotice neće biti putnih prelaza – zbog čega je izgrađen veliki broj podvožnjaka i nadvožnjaka. Uporedo se radi na rekonstrukciji postojećih, ali se grade i tri nove železničke stanice – Vrbas, Rumenka i Lovćenac.

Od 58 objekata koji će biti izgrađeni na 108 kilometara deonice pruge od Novog Sada do Subotice – vijadukt u Vrbasu, koji se nalazi na samoj sredini je najveći, najkompleksniji, sa dužinom od gotovo kilometar i po.

,,Vijadukt je bio najveći izazov. Zbog dinamike smo povećali broj skela, oplata i slično. Na vijaduktu još treba da se završi hidroizolacija i mislim da ćemo početkom aprila imati preduslove da položimo kolosek“, dodaje Jang Guanling.

Pruga za velike brzine od Beograda do Budimpešte deo je projekta kineske inicijative „Pojas i put“ kako bi se grčka luka Pirej povezala železnicom sa Evropskom unijom. Od ukupno 350 kilometara te pruge, 184 kilometra grade se u Srbiji, a 166 u Mađarskoj.

Izvor: RTS

Desalinizacija rešava problem nestašice vode ali zahteva upotrebu velike količine energije

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Program zaštite životne sredine UN (UNEP), objavio je da se već u ovom trenutku države širom sveta suočavaju sa sušom, zbog čega je u nekim proglašeno vanredno stanje. Kako se navodi, najmanje 50 odsto svetskog stanovništva se suočava sa nedostatkom vode najmanje jedan mesec u godini. Prognoze su da će nestašica vode rasti u brojnim regionima usled klimatskih promena i sve veće potražnje za vodom, podstaknute rastom stanovništva i ekonomskim razvojem.

Voda i energija nalaze se u međusobno zavisnom odnosu, a obe predstavljaju kritične resurse. Naime, voda je najčešće neophodna za proizvodnju energije, pa tako energetski sektor čini oko 10 odsto ukupne upotrebe slatke vode, navodi Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Nasuprot tome, energija je potrebna kako bismo se snabdevali vodom, a najčešće je reč o izvlačenju vode iz jezera, reka i okeana, pompanju kroz cevi i kanale, zatim prečišćavanju vode i na kraju isporuci do korisnika.

U vremenu gde nestašica vode postaje svakodnevnica širom sveta, pronalaze se alternativni načini za snabdevanje istom. Jedan vrlo zastupljen metod jeste desalinizacija, odnosno odvajanje soli iz morske vode kako bi se dobila slatka – pijaća. Ovakav proces je energetski intenzivan, a često zahteva preko 1 kWh po kubnom metru prečišćene vode. Podaci IEA pokazuju da se globalna potražnja za energijom koja se koristi za desalinizaciju gotovo udvostručila od 2010. godine, a da trenutnim trendom može da se očekuje ponovno udvostručenje do 2030. godine.

Pročitajte još:

Kako se navodi, oko 21.000 postrojenja za desalinizaciju u ovom trenutku radi u oko 150 zemalja, a polovina globalnog instalisanog kapaciteta se nalazi na Bliskom istoku i severnoj Africi. Preciznije, desalinizacija pokriva većinu dnevnih potreba za vodom u mnogim zemljama kao što su Katar, Kuvajt i Saudijska Arabija. Interesantno je da Saudijska Arabija ima u planu da izgradi potpuno novi grad koji će naseliti devet miliona ljudi do 2045. godine, a koji će zavisili upravo od desalinizovane vode iz Crvenog mora i Akabskog zaliva.

Problem je dodatno veći zato što, primera radi, na Bliskom istoku više od 90 odsto energije koja se koristi u ove svrhe dolazi iz fosilnih goriva. Upravo iz tog razloga, kao jedno od rešenja za očuvanje ova dva kritična resursa, navodi se prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije koji smanjuju energetske potrebe za vodom.

Energetski portal

Obnovljiva energija prestigla fosilnu u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Svesni interesa koji postoji za poznavanje evolucije potrošnje i proizvodnje električne energije, posebno obnovljive energije, i o važnosti ovih tehnologija u merama protiv klimatskih promena, OIE Hrvatska svaki mesec predstavlja izveštaj o elektroenergetskim prilikama u hrvatskom elektroenergetskom sistemu.

Instalirana snaga i struktura elektrana u HR od 2018. do 2024. godine i 1. januar 2024.

U obrađenom razdoblju vidljiv je veliki rast vetroelektrana i solarnih elektrana na putu energetske tranzicije i potpune dekarbonizacije. Takođe, vidljivo je smanjenje snage elektrana na lož ulje.

Tokom 1. januara 2024. godine, ukupna instalisana snaga elektrana u Hrvatskoj iznosila je 5.128 MW od čega: obnovljivih 3.970 MW ili 77,6 odsto, dok neobnovljivih 1.128 MW ili 22,4 odsto.

Na prenosnu mrežu je priključeno 4.285 MW (83,6 odsto), a na distributivnu mrežu 843 MW (16,4 odsto). U raspoložive proizvodne kapacitete treba dodati udeo u NE Krško (50 odsto) od 348 MW.

Elektroenergetski izveštaj za februar 2024.

U februaru su klimatske i vremenske karakteristike u Hrvatskoj bile sličnije prolećnom nego zimskom mesecu sa znatno višim temperaturama i smanjenom vetrovitošću.

Mesec je obeležila vrlo velika proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode uz punjenje akumulacija, dok je TE Plomin bila van pogona ceo mesec, a RHE Velebit je imala značajan rad u crpno-turbinskom pogonu (potrošnja u crpnom pogonu iznosila je 13 GWh).

Zbog uravnoteženja satnog bilansa bilo je potrebno vršiti povremenu razmenu na interkonekcijama pa je uvoz električne energije iznosio 104 GWh, a izvoz 75 GWh, gde je razlika u bilansu na strani uvoza od 29 GWh.

NE Krško je radila punom snagom, dok su svi sigurnosni sistemi  bili operativni, a reka Sava se zagrejavala daleko ispod dozvoljenih 3 ºC.

Obnovljivi izvori energije su i ovaj mesec proizveli više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva (11 GWh više) i od hrvatskog dela NE Krško (59 GWh više) čime su zauzeli drugo mesto u energetskom miksu.

Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije (612 GWh , 41,2 odsto) uz punjenje akumulacija od 71 GWh.

Ostali OIE su ponovno zauzeli drugo mesto (302 GWh, 20,3 odsto) ispred neobnovljivih (301 GWh, 20,2 odsto), ispred NE Krško (50 odsto) (243 GWh, 16,3 odsto) i planiranog uvoza (29 GWh, 2,0 odsto).

Pročitajte još:

Pokrivenost ukupne potrošnje od strane obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Pixabay (falco)

Maksimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energijom obnovljivih izvora u februaru je iznosila 83,6 odsto (13. februara), u čemu su hidroelektrane učestvovale sa 54,9 odsto, a ostali OIE s 28,7 odsto.

Minimalna dnevna pokrivenost ukupne potrošnje energijom obnovljivih izvora u februaru je iznosila 26,5 odsto (4. februara), u čemu su hidroelektrane učestvovale sa 18,7 odsto, a ostali OIE s 7,8 odsto.

Proizvodnja vetroelektrana u februaru 2024. godine

Instalisana snaga svih vetroelektrana na dan 1. januara 2024. godine iznosi 1.160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu 1.136,85 MW.

Vetrovitost je bila karakteristična za prolećne mesece, a ne za februar, koji ima najveći faktor korišćenja snage u godini.

Ukupna proizvodnja vetroelektrana u februaru je iznosila 208 GWh, što predstavlja nisku proizvodnju za ovaj mesec. Faktor korišćenja snage je bio 26,3 odsto, dok je prosek za ovaj mesec u razdoblju 2011. do 2023. iznosio 34,1 odsto.

Proizvodnja solarnih elektrana u februaru 2024. godine

Do 1. marta 2024. u elektroenergetskom sistemu je u pogonu bilo 510,5 MW solarnih elektrana, od čega je 498,2 MW bilo priključeno na distributivnu, a 12,4 MW na prenosnu mrežu.

Vidljiv je veliki skok u proizvodnji solarnih elektrana 2023. godine, kao i mesečne (sezonske) oscilacije zbog promena u insolaciji. U godišnjem bilansu, 70 odsto proizvodnje SE ostvari se u razdoblju april-septembar.

Ostvareni faktor korišćenja snage SE u februaru 2024. je iznosio 4,9 odsto. Vidljiva je dnevna povećana proizvodnja zbog produžetka dana (insolacije) tokom februara.

Ostale karakteristike elektroenergetskih prilika za februar 2024.

Maksimalni dnevni promet je iznosio 71.774 MWh, maksimalna dnevna potrošnja je iznosila 56.670 GWh. Prenosna i distributivna mreža su sve dobro izdržale. Zbog više ostvarene temperature vazduha za 4,6 °C u odnosu na prosečnu, potrošnja električne energije za grejanje je bila manja za 36 GWh u odnosu na uobičajenu potrošnju u februaru.

Prosečna satna cena u februaru ove godine je iznosila 67,19  €/MWh, a u februaru prošle godine 145,60  €/MWh, što je smanjenje za 78,40 €/MWh, odnosno 53,9 odsto.

Vidljiv je pad cena u 2023. godini koji se nastavlja i u 2024. godini.

Izvor: OIE Hrvatska

SolarEdge – Rešenje za bezbednost PV sistema na skladištu goriva

Foto: SolarEdge
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Obnovljivi izvori energije razvijaju se iz dana u dan. Sa sve većom upotrebom solarne energije, povećava se i odgovornost za obezbeđivanje tih sistema, s obzirom da se većina aktivnosti dešava pod visokim naponom, zbog čega naročito treba biti u pripravnosti kada su u pitnaju požari. Baš zbog toga, lokacije poput industrijskih postrojenja, skladišta raznih materijala, hemikalija, goriva i slično,  bezbednost moraju staviti kao prioritet.

Nedavno se kompanija All Energy & Architecture upravo iz ovih razloga obratila kompaniji SolarEdge kako bi, uz najbolju opremu, instalirala fotonaponski sistem na svom skladištu goriva u Italiji – terminalu Alkion. Tom prilikom preporučen je sistem 440 kV sa 16 SolarEdge (SE27.6K) trofaznih invertora i 785 SolarEdge (P600) optimizatora snage.

Usled činjenice da ovaj projekat zahteva smeštanje visokog napona pored velike količine lako zapaljivog goriva, neophodno je da ovi fotonaponski sistemi imaju najviši nivo bezbednosti. Iz ovog razloga, SolarEdge je pravi izbor za saradnike jer njihovi sistemi dolaze sa dve ugrađene funkcije – SafeDC i detekcija električnih lukova.

Pročitajte još:

Dve posebne funkcije

SafeDC je dizajniran da zaštiti instalatere i održavaoce sistema od strujnog udara. To postiže smanjenjem jednosmernog napona na 1V po modulu, čineći ih bezbednim za dodir kada je napajanje naizmeničnom strujom isključeno.

Detekcija električnih lukova tiče se prekida rada fotonaponskog sistema, ukoliko nastupi pojava električnog luka. Imajući u vidu da električni lukovi mogu lako da dovedu do požara, ovaj sistem detekcije predstavlja neophodnu funkciju za fotonaponske sisteme koji se instaliraju u blizini zapaljivih materijala. Iz kompanije All Energy & Architecture tvrde da je ovim sistemom omogućeno da se njihov posao obavlja u potpunom miru.

Kako se fotonaponska industrija širi, stroži bezbednosni standardi i propisi postaju sve učestaliji. Zbog toga, pored SafeDC i detekcije električnih lukova, SolarEdge ima još jedan proizvod koji je dizajniran da zaštiti vatrogasce. Nazvan SolarEdge Firefighter Gateway, ovaj proizvod omogućava automatsko gašenje sistema kao i očitavanje “real-time” voltaže – korisne funkcionalnosti pri hitnim slučajevima

Razlike između tradicionalne i SolarEdge tehnologije 

Foto-ilustracija: Unsplash (israel-palacio)

Sistem SolarEdge je, kako smo naveli, napravljen sa naprednim bezbednosnim funkcijama od samog početka, dok tradicionalni sistemi, iako efikasni kada se radi o samom konvertovanju energije, ipak zahtevaju dodatno poboljšavanje bezbednosnih standarda. 

SolarEdge sistem pobrinuo se za sigurnost zaposlenih, okruženja i na kraju same opreme zahvaljujući pomenutoj funkciji SafeDC koja je aktivna u svako doba. Konkretno, ukoliko postoji potreba da se sistem isključi ili kada se automatski isključuje, napon pada veoma nisko – jedan volt po modulu. Nizak napon nije opasan po ljude ukoliko dođe do kontakta, što znači da će strujni udar biti izbegnut. Pored toga, SolarEdge invertori imaju sposobnost da detektuju probleme kao što su električni lukovi — glavni uzrok požara u električnim sistemima. Kada otkriju takvu grešku, isključuju se kako bi sprečili bilo kakvu štetu, u skladu sa specifičnim bezbednosnim standardom poznatim kao UL1699B.

U slučaju tradicionalnih inverterskih sistema, ukoliko dođe do isključenja, ne znači da su svi delovi bezbedni za dodir,  jer je možda još uvek prisutan visoki napon u žicama sa kojima su paneli povezani. Da bi tradicionalni sistem ispunio standard koji obezbeđuje SolarEdge sistem, često se zahteva posebna oprema, što iziskuje dodatna finanasijska sredstva.

Iako je bezbednost broj jedan, postoji još jedna dobra strana SolarEdge tehnologije, a to je mogućnost uštede energije u vrednosti do 79.500 evra godišnje i godišnjih prinosa energije do 560.000 kVh što upravo obezbeđuju ponuđene performanse.

Milica Vučković