Home Blog Page 341

Pokrenuta inicijativa za bolju zaštitu vlažnih staništa u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)
Foto: UNDP

U okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavili su novu inicijativu za unapređenje zaštite vlažnih staništa i očuvanje raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta u njima, koja je pokrenuta uz podršku Vlade Švedske.  

„Zaštita biodiverziteta je pitanje opstanka, jer naše društvo zavisi od raznovrsnosti biljnih i životinjskih vrsta na mnogo načina. Cilj podrške koju pružamo Ministarstvu zaštite životne sredine i inicijativi „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ je da ojača zaštitu i poveća ulaganje u biodiverzitet u narednim godinama. Takođe, postoji snažna potreba za uspostavljanjem širokog dijaloga svih zainteresovanih strana o ovoj važnoj temi“, istakla je Nj.E. Anika Ben David, ambasadorka Švedske u Srbiji.

Vlažna staništa, poput močvara i tresetišta, deluju kao prirodna zaštita od poplava i filteri za različite vrste zagađenja, a pomažu i u ublažavanju klimatskih promena, jer apsorbuju velike količine ugljen-dioksida. Međutim, usled aktivnosti poput poljoprivrede, urbanizacije i prekomerne eksploatacije resursa, njihov opstanak je ugrožen. 

Nova inicijativa za očuvanje ovih dragocenih prirodnih ekosistema deo je šire podrške za ubrzanje zelene tranzicije privrede i društva u Srbiji, u skladu sa Zelenom agendom Evropske unije. 

Nikola Bertolini, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji podsetio je da je platforma „EU za Zelenu Agendu u Srbiji“ pokrenuta zajedno sa Timom Evropa 2022. godine, radi primene principa Zelene agende.

„Jasno je da zelena tranzicija zahteva dalje zajedničke napore, kako u Srbiji, tako i širom sveta. Veliko mi je zadovoljstvo što danas mogu da pozdravim dodatnu podršku Švedske sprovođenju Zelene agende u Srbiji. Posebno sam srećan što su se ovoj inicijativi EU pridružili dragoceni partneri koji su prihvatili Zelenu agendu. Želim da zahvalim Švajcarskoj, Švedskoj i Srbiji što su izdvojile dodatna sredstva za ovu izvanrednu inicijativu, u kojoj važnu ulogu ima i Evropska investiciona banka“, kaže Bertolini.

Pročitajte još:

Ovom prilikom predstavljena je i nova globalna Konvencija za očuvanje biodiverziteta – Kunming-Montreal, koja je usvojena na 15. Konferenciji UN o biološkoj raznovrsnosti u decembru 2022. godine, i ukazano kako će Vlada Srbije uskladiti zaštitu prirode sa ovim sporazumom.

Foto: UNDP

„Za Ministarstvo zaštite životne sredine jedan od prioriteta je implementacija Deklaracije iz Sofije o Zelenoj agendi. Trenutno se intenzivno radi na Nacionalnoj strategiji zaštite životne sredine. Takođe, Ministarstvo je povećalo ulaganja za zaštićena područja u 2023. godini na 355 miliona dinara. Sledi izrada novog Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata, dalji rad na unapređenju ekološke mreže i izradi predloga Natura2000, što je sve pokazatelj da su zaštita prirode i biodiverziteta za nas prioritetne oblasti,” istakla je Sara Pavkov, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine.

Ona je podsetila da je Srbija, kao zemlja članica Ramsarske konvencije, proglasila jedanaest vlažnih područja od međunarodnog značaja, od kojih je poslednje proglašeno područje Đerdap 2020. godine i istakla da je Dekada obnove ekosistema 2021-2030 prilika  da se ovi ekosistemi, od vitalnog značaja za život ljudi, a izuzetno osetljivi na ljudski uticaj, očuvaju i obnove. 

„Kako bi pomogli Srbiji da očuva i zaštiti svoja vlažna staništa, pružićemo podršku za unapređenje zakonodavnog okvira i znanja stručnjaka u oblasti zaštite prirode, kao i za primenu inovativnih rešenja i razvoj održivih mehanizama finansiranja za obnovu biodiverziteta“, rekao je Anas Karman, zamenik stalnog predstavnika UNDP-a u Srbiji.

Kako bi se svi zainteresovani akteri uključili u dijalog na ovu temu, danas je održana i panel diskusija o očuvanju biodiverziteta i prirodnih staništa u kojoj su učestovali predstavnici i predstavnice Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Mladih istraživača Srbije, Delegacije Evropske unije u Srbiji, Ministarstva zaštite životne sredine, Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

Ovaj događaj je organizovan u okviru inicijative „Zaštita i ulaganje u biodiverzitet i vode u cilju jačanja otpornosti na klimatske promene“, pod okriljem projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP

Sastanak Pregovaračke grupe 27 – životna sredina i klimatske promene

Foto-ilustracija: Pixabay (Alain Audet)
Foto: PKS

U organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine, uz podršku ENVAP projekta, u Privrednoj komori Srbije, održan je sastanak Pregovaračke grupe 27, kome je prisustvovalo preko 80 učesnika.

Sastanak je otvorila državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine i predsednica Pregovaračke grupe 27, Sandra Dokić, predstavljajući trenutne pozicije i rokove u Akcionom planu za ispunjavanje merila za zatvaranje Poglavlja 27.

Državna sekretarka je na početku podsetila prisutne članove radne grupe da je u decembru 2021. godine, na međuvladinoj konferenciji Srbije i Evropske unije u Briselu otvoren klaster 4, koji obuhvata četiri poglavlja u pregovorima o pristupanju, među kojima i Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene. U nastavku je istakla da je za zatvaranje Poglavlja 27 identifikovano ukupno 8 merila, od čega je sedam sektorskih, a jedno horizontalno i odnosi se na jačanje institucionalnih kapaciteta. Ukratko je dala pregled trenutnog stanja i rokova za transpoziciju EU propisa u okviru akcionog plana, istakavši da treba još jednom preispitati i usaglasiti rokove između svih nadležnih ministarstava i institucija.

Pročitajte još:

Govoreći o svakom potpoglavlju, od horizontalnog zakonodavstva, kvaliteta vazduha, kvaliteta vode, upravljanja otpadom, preko zaštite prirode, kontrole industrijskog zagađenja, hemikalija, buke, klimatskih promena, pa i oblasti civilne zaštite, ona je posebno naglasila da će članovi Pregovaračke grupe, nakon svih unetih izmena i dopuna, dobiti akcioni plan na mišljenje i izjašnjavanje.

Pomoćnik ministarke životne sredine i zamenik predsednika Pregovaračke grupe 27, Dušan Čarkić, je govorio o pripremi Izveštaja o napretku Srbije za 2023. godinu za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene.

Izvor: PKS

Koji je zvuk automobila?

Foto: Beogradski sajam
Foto-ilustracija: Pixabay (jaygeorge)

Manje od dvadeset dana pre otvaranja kapija 55. Međunarodnog salona automobila i 15. Međunarodnog sajma motocikala, kvadova, skutera i opreme “Motopassion”, koji se na Beogradskom sajmu održavaju od 22. do 28. marta 2023. godine, skoro sve je spremno za ovaj veliki svetski auto-moto hepening.

Poznat je i “redizajnirani” raspored izložbi, brendova i svih drugih eksponata i usluga po halama, što je od značaja za veliki broj posetilaca koji ovu manifestaciju prate duži niz godina.

Tako će se u hali 3 naći svi premijum brendovi, kao što su BMW, Mini, Maserati, Audi, Porsche, Mercedes. Svi ostali automobilski brendovi biće u centralnoј hali 1, gde će se smestiti velikani kao što su Volkswagen, Nissan, Chery, Škoda, Subaru, Geely, Volvo, Kia, Mazda, Renault, Dacia, Hyundai, Ford, MG, Citroen, Fiat, Alfa Romeo, Jeep.

Motocikli i oprema biće u hali 4, laka privredna vozila u hali 3A, a prateća automobilska oprema u halama 2 i 1A.

U vezi s tim, okolnosti su uslovile još jednu promenu – uređivanje štandova i ostalog enterijera neće biti posao izlagača i vlasnika brendova nego će se sve odvijati u okviru jedinstvene scenografije sa unificiranim i jednoobraznim izložbenim prostorima opremlјenim u režiji Beogradskog sajma.

Pročitajte još:

Svi članovi Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, što znači i svi brendovi na našem tržištu, uložili su izvanredan napor da u poznatim globalno teškim okolnostima pripreme za ovu priliku što veći broj noviteta i premijera. Iako je obezbeđivanje izložbenih primeraka u postojećim uslovima bio najveći mogući izazov, brendovi su se potrudili da posetioci ne budu uskraćeni ni za šta što je trenutno najnovije u ponudi. To znači da će svi svetski proizvođači predstaviti aktuelnu ponudu novih električnih, hibridnih i plug-in hibridnih modela, kao i najnovije modele sa konvencionalnim pogonima poslednje generacije.

Foto-ilustracija: Pexels (Pixabay)

Da će biti tako uvoznici automobila su nezvanično nagovestili već u ranom predsajamskom periodu, znatno pre predstojeće finalne liste noviteta i premijera. Tako je Audi, pored ostalog, najavio sportski “klasični” turbobenzinac “RSR” ali i “Q8 e-tron”, koji je naslednik Audijeve porodice električnih SUV-ova. Kineski Chery će predstaviti i “Omodu 5”, s prefiksom “umetnost u pokretu”, i “Tiggo 8 Pro”, sjajnog kineskog SUV povratnika na srpsko tržište. Dacia će predstaviti sva četiri svoja inovirana modela – Sandero, Logan, Jogger i Duster. Ford je preporučio svoj “Ranger Raptor”, sportsku varijantu pikapa sa specifičnim podešavanjem. Još jedan povratnik, kineski Geely, predstaviće se svojom SUV-om “Atlas Pro”. Seat na sajam donosi i sportski brend Cupra sa modelom “Leon”. Od Hyuindaija se pored ostalog, može očekivati i “IONIQ 6”, originalna kupe limuzina u deko-stilu sa futurističkim elementima. Mazda dolazi sa modelom “CX-60”, prvim plug-in hibridom u istoriji fabrike i svojim četvrtim SUV-om sa pet sedišta. KIA dovozi “Niro”, veći i prostraniji od svog prethodnika, i premijerni modernizovani Picanto, najmanji model te korejske fabrike.

Mercedes-Benz je blagovremeno najavio modernizovani i atraktivniji “GLC” i avangardni luksuzni SUV “EQS”. Legendarni britanski brend u kineskom posedu MG pripremio je globalni električni model “4EV” koji u Evropu dolazi kao “MG4”. Tu je i veliki SUV “HS” iz iste fabrike. Nissan priprema četvrtu generaciju SUV-a “X-Trail”. Opel će ponuditi i izdanje nove Astre za veliki transport – “Astra Sports Tourer”. Porsche dolazi sa sa “Taycan Sport Turismom”. Peugeot će se preporučiti i novim izdanjem “408” iz sve popularnije klase kupe-krosovera. Reanultov Austral, naslednik Kadjara, nosilac je priznanja Autobest 2023. Škoda dovozi “Enyak RS iV”, sa trenutno najsnažnijim pogonskim sistemom koji češka fabrika nudi. Toyotaće predstaviti “bZ4X”, prvi elektromobil sa baterijama smeštenim ispod poda, a tu je i povišena verzija “Corolle Cross”. Volkswagen afirmiše električni “buli” “ID-Buzz” i “Multivan”, novi “T7”, sa plug-in pogonskim hibridnim pogonom. Volvoov “XC90 Recharge” privući će pažnju kao vodeći model kompanije osvežen za 2023.

Foto-ilustracija: Pixabay (Tama66)

Kad su u pitanju najave iznenađenja, ni “Motopassion” nije bez aduta. Tamo će uvoznik Burnout parkirati čak pet premijera Ducatija i jednu Benellija. Snow će predstaviti čak sedam premijera “Triumpha”, dve “Polarisa” i jednu “Indian Motorcyclesa”. Delta će ukrasiti podij sa čak sedam premijera KTM-a, dve Honde i tri BMW-a. Guevara će u vom sektoru imati pet premijera proizvođača CFMOTO i jednu ZEEHO. PGS Motori planiraju dve premijere “Moto Guzzija”, dve “Aprilie”, jednu Vespe i jednu Piaggia. Pridružiće im se Kompp Co sa po dve premijere “Husqvarne” i “Malagutija”. U kategoriji ATV-a Rotam će imati najmanje jednu premijeru brenda Odes. Do početka sajma spisak će biti značajno dopunjen.

Da li će uvoznici ostati pri ovakvim “najavama”, šta će od svega ostati, a pogotovo šta će sve novo biti uključeno u finalni spisak noviteta, premijera ali i proverenih već viđenih modela, biće poznato za samo nekoliko dana. U svakom slučaju, na oba sajma možda najveća novost je veliki povratak kineskih proizvođača.

Pred posetiocima će se naći reprezentativna ponuda svih vidova drumskog saobraćaja, automobilske i prateće industrije, lakih dostavnih vozila i garažno-servisne opreme, ali i ponuda banaka, lizing kompanija i osiguravajućih društava, koji će potencijalnim kupcima pomoći da svoje dileme u vezi sa izborom i kupovinom novog vozila ili neke od dodatnih usluga razreše na najbolji mogući način.

Reagujući na interesovanje posetilaca, izlagači u sektoru prateće automobilske industrije, garažno-servisne opreme i rezervnih delova takođe najavljuju posebne i atraktivne promocije kako standardne i univerzalne opreme tako i kompatibilne i prateće opreme za ekološki napredna vozila, značajan izbor punjača za električna vozila te solarnih modula za primenu u auto-industriji i druge odgovarajuće infrastrukture.

Za medijske profesionalce u oblasti auto-moto industrije predviđen je i novinarski dan (“press day”), i to 21. marta – dan pre zvaničnog početka manifestacije.

Strateški partneri – Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, Udruženje proizvođača drumskih vozila Srbije i generalni sponzor kompanija DDOR Osiguranje Novi Sad – i ove godine će biti nezamenjivi i kompetentni saradnici u realizaciji ovih manifestacija.

Radno vreme Sajma automobila i sajma “Motopassion” biće od 10 do 20 časova. Cena pojedinačne ulaznice 450 dinаrа, grupne 350, za organizovane posete studenata i đaka 250 dinara. Cena porodične karte 1.000 dinara. Cena parkinga u krugu Sajma 150 din/1h, maksimalno 1.000 dinara po danu.

Izvor: Beogradski sajam

Srbiji treba još uglja – Iz Polja G u Kolubari kopaće se dodatnih 7,7 miliona tona

Foto: EPS
Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

“Elektroprivreda Srbije” i Ministarstvo zaštite životne sredine objavili su obaveštenje o podnetom zahtevu za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu Dopunskog rudarskog projekta proširenja površinskog kopa “Polje G” u rudarskom basenu “Kolubara”.

Kako je navedeno u zahtevu investitora JP “EPS Ogranak RB Kolubara”, s obzirom na ogroman rast potrošnje električne energije, zbog stabilnosti elektroenergetskog sistema neophodno je blagovremeno raditi na obezbeđivanju uslova za otvaranje zamenskih kapaciteta za postojeće ugljenokope.

“Prema sadašnjim sagledavanjima, RB “Kolubara” je u delikatnoj situaciji, jer se neki kopovi bliže kraju eksploatacije, drugi nisu u mogućnosti da ostvaruju godišnju projektovanu proizvodnju uglja, a sa pripremnim aktivnostima za otvaranje zamenskih kapaciteta se dosta kasni”, navodi se u dokumentu.

Kako se objašnjava, Glavni rudarski projekat PK “Polje G” (“Projekt” Lazarevac) je urađen 2014. godine i prema njemu je na ovom površinskom kopu ukupna količina uglja za otkopavanje oko 35 miliona tona. Projektovana godišnja proizvodnja uglja je pet miliona tona (zamenski kapacitet za ugašeni rudnik “Veliki Crljeni”), a proizvodnja uglja je započeta krajem 2017. Do kraja 2021. je iz kopa dato oko 21,9 miliona tona uglja, što znači znači da je preostalo za otkopavanje još oko 13,1 miliona tona.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

“Sa projektovanom proizvodnjom kop bi završio sa otkopavanjem uglja u sledećoj godini, ali, s obzirom na potrebu koja se javila, uočen je prostor za proširenje na istok i jugoistok. U toj zoni bi se moglo dodatno, otkopati oko šest miliona tona uglja, kao i mogućnost proširenja i prema zapadu, gde bi se moglo, dodatno, otkopati oko 1,7 miliona tona uglja. Sa projektovanom proizvodnjom, znači da bi kop produžio životni vek za oko 1,5 godinu”, navodi se u dokumentu.

Takođe, dodaje se, kako je evidentno da će proizvodnja uglja na novom PK „Radljevo” kasniti, zbog kašnjenja sa nabavkom opreme koja je predviđena po glavnom rudarskom projektu, odlučeno je da bi se proširenjem polja „G” dobila još 1,5 godina za početak proizvodnje uglja na PK „Radljevo”.

Nedavno je “Elektroprivreda Srbije” raspisala je i tender za tehničku kontrolu glavnog rudarskog projekta otvaranja novog ležišta zapadni “Kostolac”. Projektovani godišnji kapacitet u prvoj fazi eksploatacije iznosio tri miliona tona uglja za potrebe termoelektrana u Obrenovcu, a u drugoj fazi još 200.000 tona rovnog uglja za snabdevanje termoblokova u “Kostolcu B”.

Izvor: eKapija

Valjevo: Javni konkurs za sufinansiranje nabavke kotlova na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Valjevo raspisao je Javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava krajnjim korisnicima, domaćinstvima, u cilju smanjenja zagađenja vazduha.

Predmet sufinansiranja obuhvata nabavku kotlova na biomasu, odnosno drveni pelet, briket i sečka, za porodične kuće kod kojih je postojeće grejanje na ugalj, lož ulje, mazut ili drvo.

Udeo sredstava podsticaja iznosiće 70 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 150.000 dinara sa PDV-om.

Ukupno planirana sredstva koje je grad Valjevo zajedno sa sredstvima Ministarstva životne sredine dodeljuje putem ovog javnog konkursa iznose 20.000.000 dinara.

Pročitajte još:

Rok za podnošenje prijave je 23. mart 2023. godine.

Detalje o uslovima prijave na konkurs i druge informacije pročitajte ovde.

Energetski portal

Budućnost privrede u inovacijama i zelenim tehnologijama 

Foto: Simens
Foto: Simens Srbija

„Zelena ekonomija nije trend, već neophodnost. Tehnologija, digitalizacija i inovacije su odgovor na kreiranje održive budućnosti. Kompanije koje to ne budu shvatile, za deceniju ili dve nestaće sa globalne poslovne mape“, istakla je Medeja Lončar, direktorka kompanije Simens Srbija na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu i podsetila da evropska regulativa i finansijsko tržište prave krupne iskorake u podržavanju „zelenih projekata“.  

U okviru panela na temu finansiranja cirkularne ekonomije, direktorka Simensa je naglasila da je ova kompanija konkurentna upravo zato što je posvećena inovacijama i što održivo posluje. 

„Moja poruka svim privrednicima bila bi identična onoj koju je pre 175 godina izrekao osnivač Simensa kada je istakao da ne želi da proda budućnost firme za kratkoročni profit. To je ostala smernica i pravac razvoja naše kompanije u kojoj se ne razmišlja kratkoročno, a veoma je aktuelno i danas kada pričamo o održivom razvoju“, izjavila je Lončar.

Kompanija koja je još pre 50 godina organizovala odeljenje za zaštitu životne sredine, a pre 25 godina predstavila svoj prvi izveštaj o okolini, preteču današnjih izveštaja o održivosti, smatra da su digitalizacija u industriji i energetici, korišćenje obnovljivih izvora energije, čuvanje resursa i cirkularna ekonomija, jedini siguran put za planetu.

Pročitajte još:

„Mi moramo da shvatimo da održivi razvoj nije trošak, već investicija u budućnost. Čak i u teškim vremenima treba da mislimo održivo i investiramo odgovorno kao i da ulažemo u dalju modernizaciju. Primera radi, implementacijom Simensovih tehnologija i rešenja kod naših kupaca i partnera izbegnuto je stvaranje emisije CO² za 150 miliona tona u 2022. godini“, navodi direktorka ove kompanije.

Kako je istakla, Simens je jedan od pionira u održivom poslovanju, a iz godine u godinu pojačava svoje aktivnosti u ovoj oblasti.

„Jedna smo od prvih kompanija u svetu koja se još pre osam godina obavezala da će biti karbon neutralna do 2030. Do sada smo smanjili emisiju CO² za 46 odsto u našim objektima i fabrikama, 65 miliona evra smo uložili u projekte energetske efikasnosti što je rezultiralo sa oko 13 miliona uštede godišnje, a 78 odsto energije u našim poslovnim prostorima dolazi iz obnovljivih izvora“, poručila je Lončar u svom obraćanju učesnicima panela.

Održivost je postala važan kriterijum za poslovanje u svim oblastima.

„Na delu imamo nekoliko uticaja: regulativu poput EU taksonomije koji direktno usmerava tržište kapitala ka održivim projektima; kompanije koje na zahtev kupaca traže od svojih dobavljača da poštuju standarde odgovornog ponašanja kao i investitore koji zahtevaju da projekti imaju jasnu zelenu komponentu. Tu je i povećan nadzor javnosti kroz aktivističke pokrete, potrošače koji traže zdrave proizvode i zaposlene koji žele da rade u kompanija koje odgovorno posluju“, istakla je Lončar. 

Kada je reč o stanju cirkularne ekonomije u našoj zemlji, direktorka Simensa je rekla da Srbija ima mnogo potencijala u ovoj oblasti, ali i mnogo posla. Kako je istakla, ovo je maraton za Srbiju i potrebna joj je dobra fizička priprema.

„Cirkularna ekonomija je prilika za budući razvoj održivog društva u Srbiji. Procene su da se uvođenjem cirkularne ekonomije u Srbiji može otvoriti 30.000 novih radnih mesta i dodatno povećati konkurentnost privrede. Da bi se to desilo, moramo mnogo više da radimo na jačanju znanja privrednika na temu regulative, ekonomske isplativosti i neophodnosti njenog uvođenja zbog EU regulative. U ovom delu država i privredne komore, baš kao Nemačko-srpska privredna komora, mogu značajno da pomognu. Takođe, treba razmišljati i o poreskim olakšicama za kompanije kao i o dodatnoj finansijskoj podršci države za zelene projekte“, izjavila je Lončar. 

Izvor: Simens Srbija

U Rimu će se graditi najveća urbana solarna farma na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)
Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

Rim planira izgradnju najveće solarne farme na svetu zahvaljujući kojoj će biti domaćin Svetskog sajma 2030. godine. Iza projekta Expo Solar Park stoje CRA – Carlo Ratti Associati, arhitekta Italo Rota i urbanista Ričard Burdet. Izložba će imati tri glavne oblasti: grad, park i bulevar.

Projekat Expo Solar Park koristi obnovljivu energiju kao osnovu za urbano dobro 21. veka. Vizija master plana je da projekat oživi okolinu, ali i da je dekarbonizuje.

Solarna farma će se prostirati na površini od 150.000 kvadratnih metara i može se pohvaliti proizvodnim kapacitetom od 36 megavata, što je čini najvećom urbanom, javno dostupnom solarnom farmom na svetu, navodi se u saopštenju.

Sastoji se od stotina jedinstvenih energetskih stabala koje otvaraju i zatvaraju svoje panele tokom celog dana, sakupljajući energiju, a posetiocima nude i dovoljno hlada. Odozgo, ova infrastruktura daje celoj lokaciji Expo-a prepoznatljiv mozaični izgled. Ova složena energetska mreža je dopunjena paviljonom Eko-sistem 0.0, najvišom zgradom Expo-a, koja obezbeđuje hlađenje putem isparavanja.

Pročitajte još: 

Master plan deli lokaciju Exo 2030 Rim na tri glavne oblasti: grad, bulevar i park. Grad na zapadu funkcioniše kao Exo Village, a nakon događaja postaće produžetak kampusa Univerziteta Tor Vergata. Bulevar, centralna pešačka osovina je staza kroz sve nacionalne paviljone. Park na istoku je prekriven bujnom vegetacijom i naglašen tematskim zgradama, uključujući Pale Blue Dot, paviljon posvećen širenju znanja o svetu prirode.

Posvećenost revitalizaciji susedstva je i primer prenamena ogromnog sportskog kompleksa koji je dizajnirao španski arhitekta Santjago Kalatrava. Napuštena 15 godina, struktura, lokalno poznata kao Le Vele, postaće jedan od vodećih paviljona Expo 2030 Rim, gde će biti domaćini javnih događaja i prikazivanje transformacije Tor Vergata.

Pored njega, glavni ulaz izložbenog mesta služi kao primarna pristupna tačka sa nizom novih saobraćajnih i pokretnih veza. Među njima, dugačak zeleni koridor povezuje Expo 2030 Rim sa susednim arheološkim nalazištima na Apijevom putu i drugim istorijskim građevinama i spomenicima Rima.

Expo 2030 Rim održaće se u Tor Vergati, ogromnoj oblasti u opštini Rim koja je dom istoimenog univerziteta, jednog od vodećih akademskih centara u Italiji, kao i gusto naseljenog stambenog okruga. Nakon Svetskog sajma 2030, svi paviljoni za događaje će se koristiti za različite funkcije, dajući oblik novom inovatorskom okrugu u italijanskoj prestonici.

Energetski portal 

UN donele istorijski Sporazum o svetskim morima

Foto: Greenpeace
Foto: Greenpeace

Veoma važan UN-ov Sporazum o svetskim morima napokon je donet nakon gotovo dve decenije pregovora. Tekst Sporazuma sada će se tehnički urediti i prevesti pre službenog usvajanja na narednoj sednici. Ovaj sporazum je veliki uspeh i značajan korak u zaštiti svetskih mora, ali i važan pokazatelj da multilateralizam još uvek postoji i funkcioniše u sve podeljenijem svetu kad za to postoji politička volja.

Postizanje ovog Sporazuma održava živim tzv. “cilj 30×30”, odnosno zaštitu 30 odsto svetskih mora do 2030. godine, čime se utire put prema stvaranju morskih rezervata koji će biti potpuno ili u velikoj meri zaštićeni. Još uvek postoje manjkavosti u predlogu Sporazuma, kao i potreba da potpisnice osiguraju njegovo sprovođenje na efikasan i pravedan način – tek tada će moći da se smatra zaista ambicioznim.

,,Ovo je zaista istorijski dan za zaštitu svetskih mora i znak da u podeljenom svetu zaštita prirode i ljudi mogu pobediti geopolitičke interese. Države zaslužuju našu pohvalu zbog želje za postizanjem kompromisa i ostavljanja po strani različitih pogleda s ciljem donošenja sporazuma koji će zaštititi svetska mora, ali i život i sredstva za život milijardi ljudi, kao i povećati našu otpornost prema klimatskim promenama’’, rekla je u Nju Jorku dr. Laura Meler, voditeljka kampanje za okeane Grinpis Nordik.

Pročitajte još:

Kako Meler navodi, napokon možemo da pređemo iz reči u stvarne promene na svetskim morima.

,,Države sad moraju formalno prihvatiti Sporazum i što pre da ga ratifikuju kako bismo stvorili zaštićene morske rezervate preko potrebne našoj planeti. Sat još uvek otkucava kad je reč o dosezanju cilja 30×30. Ostalo nam je još samo pola decenije da se on ostvari pa nema opuštanja po tom pitanju,” zaključuje Meler.

Foto: Greenpeace

Koalicija visokih ambicija koja uključuje EU, SAD i UK, kao i Kinu, bile su ključne za postizanje dogovora, iskazavši spremnost na kompromis u poslednjim danima pregovora, gradeći koaliciju umesto stvaranja razdora. Male ostrvske zemlje pokazale su se dobrim vođama tokom pregovora, a Grupa G77 pobrinula se da se Sporazum sprovede u praksi na pravedan i pošten način.

Pravedna raspodela finansijske koristi od tzv. morskih genetskih resursa bila je ključna tačka spora, a razrešena je poslednjeg dana pregovora. Deo Sporazuma koji se odnosi na zaštićena morska područja uklanja nefunkcionalni proces donošenja odluka koncenzusom, koji nije doveo do zaštite okeana pomoću postojećih regionalnih tela poput Komisije za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR). Premda tekst još uvek sadrži važna otvorena pitanja, ovaj sporazum dobra je radna podloga i početna tačka za zaštitu 30 odsto svetskih mora.

Cilj 30×30, koji je dogovoren na Konferenciji o biodiverzitetu COP15 u Montrealu, ne bi bio postignut bez ovog istorijskog Sporazuma. Od ključne je važnosti da države hitno ratifikuju Sporazum i krenu sa uspostavljanjem potpuno zaštićenih rezervata koji pokrivaju 30 odsto svetskih mora do 2030. godine.

Sada započinje težak posao ratifikovanja sporazuma i aktivne zaštite svetskih mora. Moramo da iskoristimo ovaj trenutak kako bismo zaustavili druge pretnje, poput rudarenja u morskim dubinama, i koncentrisati se na sprovođenje zaštite. Više od 5,5 miliona ljudi potpisalo je Grinpisovu peticiju kojom se traži snažan Sporazum. Ovo je velika pobeda svih njih!

Izvor: Greenpeace

B2B edukativni sastanak sa predstavnicima Energetik Energija d.o.o.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ashes Sitoula)

O sistemima za skladištenje energije, novim tehnologijama i dostupnosti materijala biće reči na sastanku koji će u četvrtak 6. aprila u Beogradu održati Rikardo Frizingeli, izvršni direktor kompanije Energetik Energija d.o.o koja je najvažniji distributer solarnih komponenti na Balkanu.

Zainteresovani za ovaj sastanak na jednom mestu mogu čuti sve o mogućnostima saradnje u oblasti obnovljive energije kao i o personalnim rešenjima koje pruža kompanija www.energetik.si.

Kompanija Energetik Energija d.o.o., nastala je kao rezultat 20 godina iskustva i izraženog entuzijazma u oblasti energetike i obnovljivih izvora energije. Kao specijalizovani distributer fotonaponskih komponenti, nalaze se u centru lanca snabdevanja. 

Pročitajte još:

Tehnološka rešenja koja nude zasnivaju se na temeljnom proučavanju potreba kupaca i tržišta.

Za više informacija i kako se prijaviti na sastanak obratite se na milena@energetik.si.

Izvor: Energetik Energija

Predstavljanje inicijative za bolju zaštitu vlažnih staništa u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (Erik_Karits)
Foto-ilustracija: Pixabay (suju-foto)

Uz podršku ambasade Švedske u Srbiji, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo zaštite životne sredine pokreću novu inicijativu kako bi  unapredili zaštitu vlažnih staništa i očuvali raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta u njima.

Vlažna staništa, poput močvara i tresetišta, su prirodna zaštita od poplava i filteri za različite vrste zagađenja, a pomažu i u ublažavanju klimatskih promena, jer apsorbuju velike količine ugljen-dioksida. Međutim, usled aktivnosti poput poljoprivrede, urbanizacije i prekomerne eksploatacije resursa, njihov opstanak je ugrožen.

Ovom prilikom će biti predstavljen i novi globalni plan za očuvanje biodiverziteta, usvojen na 15. Konferenciji UN o biološkoj raznovrsnosti, koja je održana u Montrealu, u decembru 2022. godine, kao i ciljevi Vlade Srbije po ovom pitanju.

Organizacija događaja je u okviru inicijative „Zaštita i ulaganje u biodiverzitet i vode u cilju jačanja otpornosti na klimatske promene“, pod okriljem projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji finansira Evropska unija, uz finansijske doprinose vlada Švedske, Švajcarske i Srbije, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB).

Na događaju će govoriti Nj.E. Anika Ben David, ambasadorka Švedske u Srbiji, Nikola Bertolini, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji, Sara Pavkov, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine i Anas Karman, zamenik stalnog predstavnika UNDP-a u Srbiji i drugi.

Događaj će se održati 7. marta 2023. godine od 11 časova u zgradi Ujedinjenih nacija (Velika sala) u Beogradu.

Izvor: UNDP

Usvojen generalni projekat za brzu saobraćajnicu Kraljevo-Novi Pazar

Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Državna Reviziona komisija usvojila je generalni projekat brze saobraćajnice od Kraljeva do Novog Pazara.

Trasa budućeg koridora ide od auto-puta Miloš Veliki odnosno petlje Preljina, petlje Adrani, na teritoriji grada Kraljeva, zatim preko Drakčića, dolinom Vrdilske reke, preko Konareva, Mataruške banje, Bogutovačke banje, Maglič grada, potom dolinom Ibra do Ušća, zatim dolinom reke Raduše do Biljanovca, preko Brvenika do Raške, a zatim dolinom reke Raška do planirane obilaznice oko Novog Pazara, navodi se na sajtu Vlade.

Dužina brze saobraćajnice Kraljevo-Novi Pazar iznosiće 83,4 kilometra, a na trasi je predviđeno i 13 denivelisanih raskrsnica, kao i dve površinske (kružne) raskrsnice, dva odmorišta i jedno dvostrano parkiralište.

Pročitajte još:

Biće izgrađeno 202 mosta, odnosno 101 most po smeru ukupne dužine 37,12 kilometara, a procenjena vrednost izgradnje je 18 miliona dinara po kilometru.

Ova saobraćajnica omogućiće da se od Novog Pazara do Beograda stigne za manje od dva i po sata.

Energetski portal

Treća sreća za inovatore u Srbiji – otvoren konkurs za grantove do 100.000 dolara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: NALED

Domaći inovatori mogu da se prijave za bespovratna sredstva u iznosu i do 100.000 dolara, StarTech program otvorio je treći godišnji konkurs namenjen neformalnim timovima, startapovima, mikro, malim i srednjim preduzećima, koji žele da ulože novac u razvoj inovativnog proizvoda, izlazak na domaće i inostrano tržište ili transformaciju poslovanja uvođenjem novih tehnologija.

Konkurs je otvoren do 3. maja i svi zainteresovani u narednih mesec dana mogu da zatraže i podršku u pripremi biznis plana i prijave, a dobitnici grantova biće poznati u oktobru. StarTech program je projekat kompanije “Filip Moris” (Philip Morris), vredan pet miliona dolara, koji sprovodi NALED, uz podršku Vlade Srbije.

“Drago mi je što sam danas ovde da zajednički promovišemo treći krug poziva za StarTech program i da se zahvalim “Filipu Morisu” i NALED-u na fantastičnoj inicijativi koja je u potpunosti na liniji onoga što je vizija i želja Vlade i što u poslednjih šest, sedam godina radimo. Digitalna tranformacija je jedan od ključnih prioriteta Vlade Srbije. U našoj zemlji trenutno rade četiri naučno-tehnološka parka u kojim posluje 200 startapova. Kapaciteti su nam popunjeni i krećemo u proširenje, spreman je projekat za naučno-tehnološki park u Kruševcu i inovacioni distrikt u Kragujevcu, u sklopu koga će biti i naučno-tehnološki park. Inicijative od privatnog sektora, kakva je ova od PMI-a, su značajne kao podrška za realizaciju ovog cilja’’, rekao je Mihailo Jovanović, ministar za informisanje i telekomunikacije.

Pročitajte još:

Na lansiranju novog trećeg konkursa StarTech govorila je Dragana Vujko, senior menadžerka korporativnih poslova u kompaniji “Filip Moris Internacional” .

“Mi smo kao kompanija prepoznali da su narativ i prioriteti Vlade Srbije u potpunosti komplementarni sa strateškim opredeljenjem “Filipa Morisa”. Srbija ima ambiciju da transformiše ekonomiju i već je u tome napravila značajne pomake, dok naša kompanija predvodi transformaciju zasnovanu na nauci i iz tradicionalne kompanije u prethodnoj deceniji postali smo inovativna tehnološka kompanija’’, rekla je Vujko i dodala da ovaj projekat nije samo grant šema, već mnogo više od toga.

“Laboratorija inovativnih javnih politika koju je NALED osnovao u okviru projekta ima za cilj da pomogne Vladi da sprovede neke od mera koje ce unaprediti inovacioni ekosistem i drago nam je da smo prepoznati kao pouzdan partner u tim naporima’’, istakla je Vujko.

Direktorka Centra za četvrtu industrijsku revoluciju Jelena Bojović istakla je da je obaveza i državnog i privatnog sektora da ulažu više u inovacije.

“Naš centar, koji je Vlada Srbije osnovala pre godinu dana, radi na na povezivanju i umrežavanju, te  izlaganju stranom tržištu. Verujem da u ovom domenu možemo svi zajedno da radimo, te da organizjemo predstavljanje naših inovatora u saradnji sa Svetskim ekonomskim forumom’’, dodala je Bojović.

Da plasiraju svoj proizvod na američko tržište i dobiju sve dozvole, uz pomoć StarTech granta, već je pošlo za rukom kompaniji HerbElixa, koja proizvodi preparat protiv helikobakterije, i predstavila se na ovom događaju. Putem inostranog tržišta nadaju se da će uskoro krenuti i iz kompanije Golden Bee koji prozovde košnicu za kućne uslove, a na prošlom konkursu su dobili grant koji će im omogućiti da imaju serijsku proizvodnju.

Propozicije konkursa

Direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević istakao je da inovatori mogu da apliciraju za grantove od 15.000 do 100.000 dolara. Osim novca, korisnici grantova moći će da računaju i na 1.000 sati mentorske podrške za registraciju patenata, podršku izlasku na nova tržišta, pravne savete i dr.

U okviru LOT-a 1 namenjenog startapovima i biznisima osnovanim pre 2021. moguće je dobiti grantove od 15.000 do 25.000 dolara u cilju razvoja inovativne ideje (uz sufinansiranje od 10 odsto). LOT 2 donosi grantove od 25.000 do 50.000 dolara (uz sufinansiranje od 20 odsto) za mikro, mala i srednja preduzeća osnovana najkasnije do kraja 2020. za plasiranje proizvoda na tržište ili digitalnu transformaciju poslovanja. Firme iz sektora MMSP mogu da apliciraju i za LOT 3 ukoliko planiraju nova zapošljavanja i izlazak na inostrano tržište, za šta će dobiti bespovratna sredstva od 50.000 do 100.000 dolara (uz sufinansiranje od 30 odsto).

Izvor: NALED

Stalaćka klisura i Mojsinjske planine novo zaštićeno područje na vidiku

Foto: Nada Ćosić
Foto: Nada Ćosić

Skupština opštine Ćićevac je u ponedeljak, 27. februara 2023. godine pokrenula proceduru za proglašenje Stalaćke klisure i Mojsinjskih planina za zaštićeno područje, zbog njihovih izuzetnih prirodnih, kulturnih i društvenih odlika.

Ova odluka dolazi kao reakcija na peticiju 1.800 građana opštine Ćićevac i organizacija Polekol i WWF Adrije, koje su predvodile inicijativu za zaštitu ovog područja.

Da ova odluka nije utemeljena samo u želji lokalnog stanovništva svedoči “Studija zaštite Predela izuzetnih odlika Mojsinjske planine i Stalaćke klisure Južne Morave” koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije još 2013. godine.

“Pokretanje procedure za zaštitu je ogroman i značajan korak na putu očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava ovog područja. Iako se na ovu odluku čekala skoro čitavu deceniju, na nju gledamo kao na snažan impuls ubrzavanju zaštite kako bi se izgubljeno vreme nadoknadilo, a priroda zaštitila”, rekao je Strahinja Macić, iz Organizacije za političku ekologiju Polekol.

Zaštita Stalaćke klisure i Mojsinjskih planina prilika je za održivi razvoj opštine Ćićevac, jer će omogućiti i rast važnih grana zelene ekonomije kao što je održivi turizam.

Pročitajte još:

Zaštićena područja ključna su za očuvanje biodiverziteta, ali i lokalni razvoj, očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa. Prostor Mojsinjskih planina ima specifičnu geološku građu i kao takav je jedan od najstarijih prostora na području Srbije koji obiluje kulturnim nasleđem iz antičkog, rimskog, vizantijskog i srednjovekovnog perioda. Stalaćka klisura, sa dužinom od 24 kilometra i dubinom od 300 metara, predstavlja jedinstven geološki predeo.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ova inicijativa ide u susret globalnim ciljevima da se zaustavi i preokrene gubitak prirode do 2030. godine, a Srbija daje svoj doprinos u naporima da najmanje 30 odsto naše planete bude zaštićeno područje. Naša je misija život u skladu s prirodom, jer ćemo samo tako obezbediti kvalitetan život našem potomstvu, ali i svim drugim živim bićima”, rekla je Aleksandra Ugarković iz WWF Adrije.

Stručnjaci i udruženja građana iz 11 zemalja nedavno su pokrenuli inicijativu za proširenje Emerald ekološke mreže. Južna Morava predstavlja ekološki koridor od međunarodnog značaja i kao takva našla se na listi 29 reka Srbije prioritetnih za uključivanje u ovu mrežu.

Republika Srbija sa tek osam odsto svoje površine pod zaštitom pokazuje jedan trom i nedovoljan napredak u ovoj oblasti koji ne zaostaje samo za standardima zemalja članica Evropske unije već i za zemljama u regionu. Zato Organizacija za političku ekologiju Polekol pozdravlja odluku Skupštine opštine Ćićevac i poziva državne institucije na progresivniji pristup zaštiti prirode.

Izvor: Polekol

Do juna završetak dela obilaznice od Straževice do Bubanj potoka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Deonica od Straževice do Bubanj potoka trebalo bi da bude puštena u saobraćaj 1. juna, kako je i planirano.

Radove na izgradnji petlje Avala obišao je Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji je tom prilikom rekao da je ova petlja izgrađena na deonici od Straževice do Bubanj potoka. Deonica je duga 9,6 kilometara, a ministar je dodao da je ukupna dužina obilaznice oko Beograda 47,7 kilometara i da ima dva tunela – Beli potok i Straževicu, dva mosta dužine 930 metara i četiri nadvožnjaka.

Ministar je rekao da je potpisan ugovor sa CIP-om za projektovanje nastavka obilaznice od Bubanj potoka do Pančeva, u dužini od 31 kilometra.

,,Do marta naredne godine imaćemo završen projekat, odnosno izdatu građevinsku dozvolu i tada ćemo imati sve uslove da počnemo da gradimo i poslednji deo obilaznice, od Bubanj potoka do Pančeva, sa velikim drumsko-železničkim mostom kod Vinče’’, najavio je ministar Vesić.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, po završetku tog poslednjeg dela, Beograd će dobiti i železničku obilaznicu, pa će sav železnički teretni saobraćaj, kome glavni grad nije odredište, biti izmešten iz centra prestonice.

Kada obilaznica bude proradila, saobraćaj na auto-putu kroz Beograd, na “Gazeli” rasteretiće se između 10 i 15 odsto, rekao je ministar, uz napomenu da je izdao nalog da se od juna zaustavne trake na tom mostu pretvore u žute trake, pa će javni gradski prevoz i taksi vozila prolaziti brže, a gužve će se smanjiti.

Ministar je objasnio da će se preusmeravanjem saobraćaja na obilaznicu značajno smanjiti zagađenje u Beogradu, a biće i manje saobraćajnih nesreća, jer analize pokazuju da tamo gde ima obilaznica oko gradova, ima i manje nezgoda i gužvi.

Energetski portal

Sudbina kupaca-proizvođača u Srbiji: energetski Davidi protiv birokratskog Golijata

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)
Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)

U naseljima širom Srbije, od Pirota do Kikinde i od Kladova do Banje Koviljače, sporadično ali neumoljivo niču vesnici jedne čistije i efikasnije budućnosti: solarni paneli na krovovima privatnih kuća.

Po poslednjim podacima koje nudi Elektrodistribucija Srbije, u Srbiji je registrovano 744 domaćinstva koja su se odlučila da postanu tzv. kupci-proizvođači električne energije, kolokvijalno prozjumeri. Oni proizvode sopstvenu struju uz pomoć svojih malih solarnih elektrana, svoje viškove predaju elektrodistributivnoj mreži (kao proizvođači), a kada im potrošnja prevaziđe proizvodnju, sa iste mreže preuzimaju energiju (kao kupci), piše Klima101.

Ovih 744 pionira je početkom ove godine, kroz izmene Zakona o PDV-u, izvojevalo jednu važnu pobedu protiv sopstvene države, koja je prevelikim nametima ugrozila tržište kupaca-proizvođača pre nego što je ono uopšte stiglo da se razvije. U tome su uspeli međusobnom saradnjom i uz podršku nezavisnih, stručnih organizacija.

Pročitajte još:

Šta se dogodilo 2022?

Pored želje za čistijim okruženjem i energetskom nezavisnošću, jedna od osnovnih motivacija za ugradnju solarne elektrane je finansijska: ako uložite nekoliko hiljada evra za solarne panele, opremu i priključenje na elektromrežu, vama će se ta investicija nakon nekog vremena načelno isplatiti, jer ćete iz meseca u mesec manje plaćati struju. Od toga koliko su mesečni računi manji zavisi i koliki je taj period otplate.

Kada je 2021. najavljeno uvođenje institucije kupac-proizvođač, i kada je bila usvojena Uredba, zainteresovani građani vodili su se zvaničnim najavama Ministarstva rudarstva i energetike, po kojima je obračun nameta trebalo da se vrši na osnovu neto merenja, tj. na osnovu razlike između energije koju je kupac-proizvođač preuzeo iz mreže, i energije koju je sam isporučio

Efektivno, za razliku od ostalih kupaca, koji plaćaju struju, PDV, akcize i naknade na osnovu ukupne količine energije koju su preuzeli, za kupce-proizvođače je ta energija trebalo biti umanjena za količinu koju su sami proizveli i isporučili EPS-u.

Međutim, kada su tokom 2022. godine stigli prvi računi za struju kupcima-proizvođačima, bili su neprijatno iznenađeni: nameti uopšte nisu bili umanjeni.

„Osim struje koju proizvedem sam, sve ostalo je isto”, rekao je krajem prošle godine za Klima101 Ivan Lukić, veterinar iz Mladenovca koji je instalirao elektranu snage 10 kW. „Plaćamo sve namete isto kao pre… Iako imam sopstvenu elektranu i trošim sopstvenu struju tokom dana, ušteda na mesečnom računu mi je samo oko 20 odsto.”

„To je prevara od strane države”, rekao je Zoran Tozić, kupac-proizvođač iz Svilajnca, koji je svoju solarnu elektranu snage 10 kW ugradio u julu 2022. godine. Prethodno je ugradio i toplotnu pumpu snage 5 kW.

„Ispadne mi neznatno manji račun nego da nemam elektranu. Po ovom računu, moja elektrana ne može da se isplati pre 15 do 20 godina. Kažu da je životni vek panela 25 godina, ali tu su i drugi delovi, kao što je inverter, koji traju kraće. Znači neisplativo je.”

Šta se zapravo dogodilo? Ne prvi put u Srbiji, došlo je do neslaganja među ministarstvima.

Iako je 2021. na sednici Vlade prihvatilo Uredbu o kupcima-proizvođačima koju je predložilo Ministarstvo rudarstva i energetike, Ministarstvo finansija je naknadno u mišljenju poslatom EPS-u naložilo sasvim drugačiji obračun: da se kupcima-proizvođačima obračunavaju porezi i nameti na osnovu celokupne količine preuzete energije u toku meseca, kao običnim kupcima, bez umanjenja za isporučenu energiju.

Mada tačna brojka zavisi od instalisanih kapaciteta, proizvodnje, potrošnje i drugih faktora, ova promena pravi velike finansijske probleme za kupce-proizvođače.

Kako su nam objasnili sagovornici, očekivana ušteda na mesečnom računu je trebalo da bude mnogo viša, i do 50 odsto umesto oko 20 odsto koliko su dobili.

Pravda za pionire

Ali problem nije samo finansijski. Država je de fakto svoja pravila promenila nakon što su se ljudi već bili upustili u investiciju. Kao obrazloženje za obračun, Ministarstvo finansija je navelo da Uredba iz 2021. nije bila u skladu za zakonima o PDV-u i akcizama – da obračun koji je bio obećan kupcima-proizvođačima prosto nije bio moguć. Ali kada neko promeni pravila nakon što ste već investirali pozamašnu sumu, teško je ne osetiti se izdano.

„To je Srbija”, rekao je Ivan Lukić. „Kada je došlo vreme za račun, došla je i prilika da se država ugradi.”

Ono što su naši sagovornici osetili na svojoj koži je, najjednostavnije rečeno, nepravda. Nije u pitanju samo naknadna promena pravila. Jedno je da kupci-proizvođači plaćaju PDV i namete – ali je sasvim drugo da ih plaćaju kao da sami i ne proizvode struju.

U odgovoru na nepravdu koju su osetili, kupci-prouvođači nisu se zaustavili na pukom negodovanju. Pošto oni u Srbiji nemaju formalno udruženje, okrenuli su se svojoj neformalnoj zajednici – Vajber grupi koja trenutno ima preko 100 članova.

„Na grupi smo koordinisali slanje velike količine prigovora na račune za struju, iz meseca u mesec”, kaže Varvara Aleksić, kupac-proizvođač i pravnica u energetici. „Ljudi su delili iskustva i savete, a neki članovi su ispred ove neformalne zajednice razgovarali sa Ministarstvom.”

U borbi protiv nepravednih i neodrživih uslova pomogao im je i niz nezavisnih organizacija,  kao što su Energetske zadruge Elektropionir i Sunčani krovovi, Beogradska otvorena škola, Centar za unapređenje životne sredine, Udruženje potrošača Efektiva, čije su se stručne kritike, ocene i saopštenja širile u medijskom prostoru.

Šta god da je bio ključni element, medijski, institucionalni i neformalni pritisak urodili su plodom: početkom ove godine Vlada Srbije usvojila je izmene Zakona o PDV-u, koje dozvoljavaju neka pravila ranije usvojene Uredbe. PDV se sada ne obračunava na celokupni iznos preuzete struje, već na iznos umanjen za ono što je kupac-proizvođač isporučio EPS-u.

„Mislim da je u ovom uspehu ta neformalna zajednica, Vajber grupa, bila ključna”, kaže Varvara Aleksić. „Mene je njen rad i uspeh oduševio. I to je dobar znak za sve buduće akcije, i pokazatelj kako se gradi energetska tranzicija od strane građana.”

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Svetski dan energetske efikasnosti, uštede uz subvencije države

Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski dan energetske efikasnosti, koji se obeležava danas, ima za osnovni cilj podizanje svesti građana o značaju unapređenja energetske efikasnosti i racionalnog korišćenja energije bez narušavanja komfora, standarda života ili ekonomske aktivnosti.

Energetska efikasnost po aktuelnoj Strategiji razvoja energetike posmatra se kao „novi izvor energije’’. U Srbiji je potrošnja energije u odnosu na bruto domaći proizvod tri do četiri puta veća u odnosu na zemlje EU, a dva puta u odnosu na zemlje regiona. Zbog toga će u narednom periodu biti izuzetno važno da se sprovedu mere unapređenja energetske efikasnosti kako bi se smanjili nepotrebni troškovi i unapredilo stanje u energetskom sektoru.

Ministarstvo rudarstva i energetike od 2021. godine realizuje Nacionalni program energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova kojim se u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave građanima dodeljuju bespovratna sredstva za mere energetske efikasnosti.

Pročitajte još:

Povodom Svetskog dana, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović rekla je da građani mogu da dobiju subvencije do 50 odsto ukupne vrednosti izvođenja radova na termičkoj izolaciji zidova, zameni stolarije, starih kotlova kao i za ugradnju solarnih panela.

,,Do danas su ovim programom obezbeđene subvencije za više od 20.000 domaćinstava dok je u 130 jedinica lokalne samouprave potpisano oko 14.000 ugovora. U saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama obezbeđeno je oko 70 miliona evra za nastavak realizacije programa u narednim godinama, gde očekujemo da će subvencije dobiti još 80.000 domaćinstava”, poručila je ministarka Đedović.

Osim stambenih objekata, Ministarstvo radi i na unapređenju energetske efikasnosti objekata javnog sektora. U prethodnom periodu završeno je 107 projekata energetske rehabilitacije škola, vrtića, domova zdravlja i zgrada opština u kojim su smanjene emisije ugljen-dioksida za 13.000 tona godišnje.

Kako bi se smanjili troškovi građanima, dao doprinos zaštiti životne sredine i stabilnosti energetskog sistema, Ministarstvo će i u narednom period nastaviti da realizuje programe.

Energetski portal