Koliko sveća za čašu vina?

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je prijatno martovsko sunce izmamilo prve pupoljke u vinogradima širom Francuske, u opštini Fontne pre Šablis, jednoj od mnogobrojnih u kojoj nastaje prvoklasno francusko vino, ovih dana jutarnje temperature spuštale su se i do -5 stepeni.

Prošlogodišnje viralne fotografije vatrenih plamenova koji se pomaljaju između nepreglednih čokota na francuskim proplancima obrnule su još jedan krug jer se francuski vinogradari opet bore sa aprilskim mrazevima.

Kako bi zaštitili osetljive pupoljke vinove loze, vinogradari su bili primorani da noćima bdiju nad svojim vinogradima i pale sveće, baklje i slamu ne bi li ugrejali okolni vazduh.

Malo ko bi pomislio da iza svakog gutljaja cenjenog francuskog vina stoji ovako mukotrpan rad i neizvesnost oko godišnjeg prinosa koja vinogradarima zadaje najveće muke.

Srećom, tviter kaže da je većina blagovremeno reagovala pa sada spokojno mogu da očekuju krupne i slatke grozdove, no ima i onih koji su „šerovali“ tužne slike promrzlih čokota.

Ostaje nada da se neće ponoviti prošla godina koju su zvaničnici francuske vlade okarakterisali kao „najveću poljoprivrednu katastrofu na početku 21. veka“ nakon što je mraz oštetio industriju vina za dve milijarde evra.

Ko se boji zime još?

Domaći vinogradari su, čini se, uigrani pa im ni debeli minusi ne mogu zakinuti godišnji prinos.

Kako sam po prirodi takva da svaka tema može da me zaintrigira (čak i golubarstvo), bilo mi je interesantno da  zavirim u tajne ovdašnjih majstora za vinovu lozu i možda otkrijem gde to francuski greše.

Ključno je, kaže struka, ne žuriti sa zimskim orezivanjem čokota te sačekati sredinu februara, idealno Svetog Trifuna koji se i svetkuje kao zaštitnik vinogradara. Da je ovo tačno tvrde i brojni francuski mediji koji navode da su oni, koji su lozu orezali kasnije, pretrpeli manje štete usled aprilskih mrazeva.

Nažalost, živimo u vremenu kada ni najiskusniji vinogradari ne mogu uvek da računaju na bogat rod. Globalni rast temperature, izazvan klimatskim promenama, dovodi do toga da biljke ranije počinju da zelene i cvetaju, da bi ih kroz samo nekoliko dana pokosila hladna arktička struja.

Kako globalno zagrevanje preti da nam uskrati mnogo šta, naposletku i vino, neka ovaj blog bude povod da se i ljubitelji ovog otmenog pića uključe u borbu protiv globalnog zagrevanja.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti