Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter


Da li je moguće napraviti šumu na prostoru veličine prosečnog dnevnog boravka i to u urbanom području?
Na ono na šta smo navikli jeste da šume, koje se prostiru dokle nam seže pogled, viđamo na putovanjima, dok u urbanim sredinama zelenilo dolazi u kontrolisanim oblicima — drvo na razmaku, pokošena trava i oblikovano žbunje. Ali šta se dešava kada se prirodi dozvoli da ponovo postane gusta, raznovrsna i slobodna, čak i na vrlo maloj urbanoj površini?
Potražila sam odgovor i došla do zanimljivih informacija. Pocket forest, odnosno džepna šuma, pojam je koji polako postaje poznat u svetu. Definiše se kao skup drveća i žbunja zasađenih veoma blizu jedno drugom na malom prostoru. Na svega 20 kvadratnih metara može da se stvori čitav mali ekosistem koji može da obuhvati i više od 50 različitih biljnih vrsta.
Preporuke koje sam pronašla govore da postoji velika sloboda izbora prilikom sadnje — uz informisanje o tome koje biljke odgovaraju određenom području, odnosno koje vrste su autohtone, kao i proveru da li određene biljke mogu uspešno da rastu jedna uz drugu. Sadnice stare oko godinu dana sade se na razmaku od oko 60 centimetara, a najviše do 120 centimetara.
Njihova posebnost nije samo u načinu sadnje, već i u tome što se vremenom razvijaju gotovo kao prirodna šuma. Nakon prve dve do tri godine, kada je potrebno da se uklanjaju invazivne vrste i povremeno kontroliše rast biljaka, džepne šume uglavnom postaju samoodržive. Gusto zasađene biljke stvaraju prirodan hlad, zadržavaju vlagu u zemljištu i formiraju sloj organske materije od opalog lišća, čime se postepeno razvija zdravo i „živo“ tlo bogato mikroorganizmima.
U urbanim sredinama ovakve male šume mogu imati značajnu ulogu. Pomažu u snižavanju temperature vazduha tokom letnjih meseci, apsorbuju ugljen-dioksid, zadržavaju kišnicu i doprinose boljem kvalitetu vazduha. Posebno su važne u gradovima gde su površine pretežno pod betonom i asfaltom, zbog kojih nastaju takozvana urbana toplotna ostrva.
Osim toga, džepne šume predstavljaju važno utočište za insekte, ptice i oprašivače, kojima u gradovima često nedostaje prirodno stanište. Raznovrsnost biljaka privlači različite vrste insekata, uključujući pčele i leptire, koji imaju ključnu ulogu u očuvanju ekosistema i oprašivanju biljaka.
Iako zauzimaju malu površinu, džepne šume pokazuju da i mali prostori mogu da doprinesu borbi protiv klimatskih promena i povećanju biodiverziteta u gradovima.
Katarina Vuinac