Home Blog Page 287

Posle maline, sada pada i cena kupine

Foto-ilustracija: Pixabay (Christel)
Foto-ilustracija: Pixabay (Gábor Adonyi)

Otkupna cena kupine u Srbiji se trenutno kreće se od 80 do 115 dinara za kilogram. Proizvođači sa kojima je Nova ekonomija razgovarala kažu da bi otkupljivači mogli pre kraja sezone „da dodatno obore cene kupine“, kao i da je ovogodišnji rod „podbacio“.

Iako se do pre mesec-dva govorilo o solidnoj ceni kupine, od 200 do 300 dinara za kilogram, prema tvrdnjama nekoliko manjih proizvođača, otkupljivači u okolini Užica su za novi rod crnog voća prvo nudili 150, a sada nude 115 dinara za kilogram.

Proizvođači kupina iz drugog voćarskog kraja, okoline Arilja, navode da dobijaju 80 dinara za kilogram kupine.

Voćari sada strahuju da bi cena mogla još da padne, na 60 dinara za kilogram, što njima nikako ne odgovara, jer i ove i prošle godine beleže visoke troškove proizvodnje.

Cena ovogodišnjeg glavnog roda maline (za koji je berba završena, jer postoje i sorte koje se beru kasnije), kretala se od 190 do 240 dinara za kilogram.

Sada postoje najave o padu cene za jesenje sorte, dodaju i ariljski i užički voćari.

Pročitajte još:

Inače, mnogi malinari takođe imaju i zasade kupina. Zbog niske otkupne cene malina ove godine, mnogi su nezadovoljni, pa su se nadali barem boljoj ceni kupine.

Pojedini proizvođači iz okoline Zlatibora ocenjuju i da „ovogodišnji rod kupine za sada nije zadovoljavajuć“.

Proizvođači iz okoline Arilja sa kojima smo razgovarali, rekli su nam da nije dobro što se ranije govorilo o ceni kupine od 200 do 300 dinara za kilogram, u prvoj polovinu jula.

Ipak, hladnjače koje otkupljuju kupinu u Arilju, već su 19. jula objavile nove niže cene, 120 dinara za kilogram čačanske sorte kupine i 130 dinara za kilogram „loh nes“ sorte, odnosno slatkih sorti kupine.

Izvor: Nova ekonomija

Iz Velikog pacifičkog ostrva đubreta izvučeno preko 11.000 kilograma plastike

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (
rawpixel.com)

Prošlonedeljnim izvlačenjem smeća iz Velikog pacifičkog ostrva đubreta, od strane organizacije The Ocean Cleanup, prikupljeno je 11.353 kilograma plastike, što je ujedno njihova najuspešnija akcija.

Ova neprofitna ekološka organizacija postavila je pred sebe cilj da do 2040. godine bude uklonjeno 90 odsto plutajuće okeanske plastike.

Prema podacima dostupnim na njihovom sajtu, u ovom trenutku u okeanu se nalazi preko pet triliona komada plastike, najznačajnijim delom u pet okeanskih ostvra smeća, od kojeg je najveće Veliko pacifičko koje se nalazi između Havaja i Kalifornije.

Kako bi prikupili veliku količinu plastike, koriste takozvane veštačke obale, koje zapravo predstavljaju mrežu koja pluta po površini okeana u obliku latiničnog slova U. Dosadašnje akcije, koje se aktivno sprovode od 2021. godine, koristile su Sistem 002, a od sada će se koristiti novi Sistem 03.

Pročitajte još:

Iako je Sistem 002 bio uspešan, što pokazuje podatak da je uklonjeno ukupno 282.787 kilograma smeća, novim Sistemom 03, koji je tri puta veći od prethodnog, moći će da se izvlače još veće količine smeća.

Kako bi problem otpada u okeanima mogao da bude rešen, potrebno je da se reši i problem zagađenja reka, zato što se iz njih otpad uliva u okeane i time predstavljaju njihov glavni izvor zagađenja.

Zbog toga, ova organizacija je pred sebe postavila cilj da reši i problem 1.000 reka širom sveta koje najviše zagađuju okeane.

Katarina Vuinac

Obnova puta Kokin Brod–Priboj privodi se kraju

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto-ilustracija: Pixabay

Rekonstrukcija putnog pravca Kokin Brod-Pribojska Banja- Priboj dužine 25 kilometara, privodi se kraju sa preostalim radovima na dužini od 2,4 kilometra.

Prilikom obilaska radova, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić objasnio je da je ovih 2,4 kilometra puta prema Pribojskoj Banji jedan od najzahtevnijih zadataka na obnovi celog poteza, jer se upravo tu nalazi veliko klizište.

Sada se postavljaju šipovi, na dubini do 16 metara, kako bi se klizište zaustavilo, put bio stabilan i trajan i kako bi se izbegle nesreće, naveo je on i napomenuo da na celom putu postoje dva klizišta, koja će biti regulisana, kao i da se rade dva mosta na toj trasi.

Pročitajte još:

Ministar je najavio i obnovu magistralnog puta od Čajetine do Priboja, kao i brzu saobraćajnicu od Nove Varoši do Duge poljane, koja će taj deo spojiti sa budućim auto-putem ka Crnoj Gori.

,,U septembru krećemo u rekonstrukciju magistralnog puta prema Crnoj Gori u delu koji najlošije izgleda, od obilaznice oko Zlatibora, 15 kilometara prema Novoj Varoši, Priboju i Prijepolju’’, precizirao je ministar Vesić.

Na taj način će, kako je rekao, Nova Varoš, Priboj, Prijepolje i Sjenica biti povezani sa auto-putem, kako bi ovaj deo Srbije živeo bolje i dodatno se razvijao.

Energetski portal

Grad Beograd dobio energetskog menadžera

Foto-Ilustracija: Pixabay (stevanaksentijevic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitrije Milenković)

Donetim rešenjem gradonačelnika Beograda, doktor mašinskih nauka Miloš Banjac, imenovan je za energetskog menadžera Grada Beograda.

Kako se navodi u rešenju, energetski menadžer Grada Beograda imenuje se na period od dve godine, za obavljanje poslova propisanih Zakonom o energetskoj efikasnosti i recionalnoj upotrebi energije, Pravnilnikom o bližim uslovima za imenovanje energetskih menadžera, Pravilnikom o informacionom sistemu ISEM i Odlukom o uspostavljanju energetskog menadžmenta u gradu Beogradu.

Pročitajte još:

Konkretni poslovi podrazumevaju prikupljanje i analiziranje podataka o načinu korišćenja energije objekata za koje Grad Beograd, kao obaveznik sistema, ispunjava obaveze. Zatim da organizuje i učestvuje u pripremi programa i plana energetske efikasnosti Grada Beograda, kao i da predlaže mere energetske efikasnosti i učestvuje u njihovoj realizaciji. Takođe, energetski menadžer treba da preprema godišnji izveštaj i da preduzima druge aktivnosti i mere propisane programom i planom energetske efikasnosti, zakonskim propisima.

Sredstva za finansiranje rada energetskog menadžera Grada Beograda, obezbeđuju se iz budžeta Grada Beograda na razdelu Sektretarijata za energetiku Gradske uprave Grada Beograda, navodi se u rešenju.

U svom radu, energetski menadžer Grada Beograda nezavisan je i samostalan, a stručne i administrativno-tehničke poslove za njega obavlja Gradska uprava Grada Beograda – Sekretarijat za energetiku.

Energetski portal

Potencijal za budućnost – dvostruka upotreba poljoprivrednih površina za proizvodnju struje i hrane

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Od 2019. godine bečko energetsko preduzeće Vin Energi (Wien Energie) u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Beču testira dvostruko korišćenje poljoprivrednih površina za proizvodnju solarne energije.

Na lokaciji Šaflerhofštrase (Schafflerhofstraße) u 22. opštini već od 2021. godine koristi se oko 400 vertikalno postavljenih dvostranih solarnih panela. Ovi paneli proizvode energiju s obe strane i uz to omogućavaju poljoprivredni uzgoj između njih. Na taj način se istovremeno mogu proizvoditi hrana i zelena energija.

U prvoj godini, uglavnom je korišćena lucerka za poboljšanje zemljišta. U 2022. godini gajene su različite vrste žitarica (ozima pšenica, ozima spelta i ozimi ječam) i soja, koja je već prve godine dala dobre prinose. Ove godine će se eksperiment nastaviti prema principu određenog redosleda u gajenju biljaka. Krajem godine će se konačno analizirati rezultati i odlučiti o daljem razvoju istraživačkog projekta. Vertikalni sistem na lokaciji Šaflerhofštrase je najveći takve vrste u Austriji.

Pročitajte još:

„Da bismo uspeli u energetskoj tranziciji do 2040. godine, potrebna nam je tehnološka kombinacija. Same fotonaponske instalacije na krovovima neće biti dovoljne da zadovolje potrebu za obnovljivom energijom u budućnosti. Da bismo iskoristili sve potencijale, neophodno je odabrati odgovarajuću fotonaponsku instalaciju u skladu s lokalnim uslovima. Instalacije na krovovima, na otvorenim površinama i poljoprivrednim dobrima predstavljaju dobru kombinaciju“, istakao je Mihael Štrebl, predsednik uprave bečkog energetskog preduzeća.

Kombinovanjem proizvodnje električne energije putem solarnih panela i proizvodnje hrane na istoj površini, efiksanost korišćenja zemljišta je veća nego kod jednostavnog obradivog zemljišta. Otprilike 85 odsto površine se koristi za poljoprivrednu, oko 14 odsto za tzv. cvetne staze, dok se oko jedan odsto koristi za postavljanje solarnih panela. Dvostruko koriščenje je ekonomski isplativije od čistog uzgoja biljaka jer poljoprivrednik ostvaruje dodatni prihod od proizvodnje električne energije. Time se postiže veća efikasnost korišćenja zemljišta.

Kako bi se zaštitili solarni paneli od oštećenja tokom poljoprivrednih radova, ostavljen je prostor od oko jednog metra između panela i polja. Deset metara širok razmak između panela omogućava tradicionalno korišćenje poljoprivrednih mašina.

Ovaj projekat dvostruke upotrebe poljoprivrednih površina za proizvodnju energije i hrane ima potencijal za budućnost i pruža pozitivne rezultate u smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu i podsticanju održive proizvodnje hrane i energije.

Izvor: City of Vienna

Biće jakih suša, a grad će biti češći i krupniji – šta treba da sadimo da bi usevi preživeli

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Syd Wachs)

Realnost koja liči na apokaliptični film uveliko se živi širom sveta. Proizvođači grožđa u Španiji zbog suše moraju da računaju na upola manji rod. Kiše je bilo, ali nedovoljno da stigne do korena katalonskih sorti.

,,U strahu smo da će se ovo nastaviti, da će slika iz našeg vinograda postati opšta slika španske poljoprivrede“, kaže proizvođač grožđa iz Španije Oriol Roig.

Na drugom kraju sveta, u Južnoj Koreji, šezdesetogodišnja Kvon Dži Su razmišlja o tome šta da radi sa lubenicama koje su istrulile.

,,Ove lubenice su mi kao deca. Trebalo je uskoro da ih ponudim na tržištu. Ne znam šta ću raditi sa farmom sledeće sezone. Mnogo je teško i tužno”, kaže Kvong Dži Su.

Ni Srbija nije pošteđena. U Medveđi kraj Trstenika grad veličine pesnice potukao je plantaže sadnica i vinove loze. Ivan Lađarević kaže da je ovo jako teška godina.

,,Mi smo uspeli to da održimo, da dovedemo do pred berbu, ali priroda je ovog puta bila jača od nas. Sledeće godine neće sigurno moći da ponese rod, biće verovatno suvih čokota, možda za 2025. da bude nekog roda”, rekao je Lađarević.

Pročitajte još:

Potrebno da se unaprede sorte

Zbog promene klime, naučnici moraju da unaprede sorte, kako bi bile otporne i na padavine i na sušu. Stručnjaci kažu da je za to potrebno 10 do 15 godina, ali i da je sreća Srbije u tome što na Institutima za voćarstvo, ratarstvo i povrtarstvo rade naučnici koji su među najboljima na svetu.

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

,,Neće se stvarati samo nove sorte, već ćemo uvoditi i nove kulture. Radićemo introdukciju onog što dosad nismo imali. Mnoge vrste već i ulaze u našu poljoprivredu poslednjih godina. To ćete videti po supermarketima. Batat niste videli pre 10 godina, sada ga imate. Dolaziće tropske vrste, vrste koje kod nas u ovom trenutku nisu zastupljene. Ko zna, možda u nekom trenutku budemo imali banane i citruse”, navodi prof. dr Slaven Prodanović sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.

Ako ovako nastavimo da zagađujemo, ni ubuduće neće biti bolje. Emisije štetnih gasova sve više zagrevaju planetu. Grad, poplave i klizišta samo su posledica nepotrebne potrošnje i trke za privrednim rastom.

,,Recimo volimo jagode koje stižu zimi, to sve traži staklenu baštu. Staklena bašta daje gasove koji doprinose otopljavanju”, pojašnjava prof. Prodanović.

Klimatolog prof. dr Ana Vuković Vimić kaže da se očekuje da će se jake suše, poput one koju smo imali 2012. javljati tri do četiri puta po deceniji. Te 2012. je šteta u poljoprivredi bila dve milijarde dolara, a 2017. pet milijardi dolara.

,,Veća površina Srbije biće pogođena gradom, skoro svake godine, a prosečna veličina zrna grada će se povećavati”, upozorava Ana Vuković Vimić.

Da li je mogući balans ekonomskog razvoja i očuvanja prirode

U ratu prirode i društva, pobednik je uvek priroda. Ali stručnjaci smatraju da je moguć balans ekonomskog razvoja i očuvanja prirode. Smatraju da je Srbija bogom dana i za organsku poljoprivredu i za ekspolataciju ruda.

,,Hajde da uskladimo naše potrebe sa onim što priroda može da nam pruži, i pašnjaci i rudnici. Mislim da može da se nađe balans. Zakoni jesu dobri, ali mora da bude jača kontrola. Moramo da shvatimo da eksploatacija prirodnih resursa danas nije ista kao pre 100 ili 200 godina. Ako pogledamo sva ta rudna bogatsva koja Srbija ima, mi smo oduvek bili rudnička zemlja, pa nisu Sasi došli u Srbiju da bi bili farmaceuti”, kaže profesor Fakulteta političkih nauka Darko Nadić.

Gledano šire, Srbija malo utiče na globalno zagađenje, odnosno zagrevanje. Iako nas na to obavezuju zakoni EU, problem divljih deponija treba da rešimo pre svega zbog sopstvenog zdravlja. Ako temperatura poraste za samo jedan stepen, do 2040. godine izgubićemo 15 i po milijardi dolara BDP-a.

Izvor: RTS

Održiviji način upotrebe pepela od uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)
Photo-illustration: Unsplash (Hannen Krimly)

Pepeo od uglja nastaje sagorevanjem uglja, a njegovim nepravilnim upravljanjem dospeva u vazduh čime se šire PM10 čestice, koje se svrstavaju među najopasnije zagađivače vazduha. Ove čestice negativan uticaj imaju na životnu sredinu i poljoprivredu i tako indirektno utiču na zdravlje čoveka, ali imaju i direktne posledice gde kroz proces disanja ulaze u krvotok.

Naučnici sa različitih Univerziteta širom sveta istraživali su na koji način pepeo od uglja može da se upotrebi, kako ne bi završio kao otpad u životnoj sredini. Neki od njih svoja istraživanja usmerili su na to kako da se korišćenjem ovog pepela proizvede beton, čija uobičajena svojstva takođe imaju negativan uticaj na životnu sredinu.

Kako bi se proizveo beton, cement se meša sa vodom i šljunkom. Međutim, proizvodnjom običnog portland cementa emituju se značajne emisije gasova staklene bašte – što potvrđuje podatak da samo ovo čini oko pet odsto ukupnih emisija na planeti.

Pročitajte još:

Istraživanjima, naučnici su pronašli način kako da obrade pepeo od uglja i iskoriste ga za dobijanje još kvalitetnijeg betona, ujedno smanjujući količinu cementa u sastavu betona.

Kvalitetniji beton kasnije, znači pravilno sušenje na početku. Kako bi se prvo osušila unutrašnjost razlivenog betona, a zatim spoljašnja, potrebno je da atmosferski uslovi budu pogodni, uz tačno pogođenu količinu vlage u betonu, koja je potrebna kako bi očvrsnuo. Ukoliko nema dovoljno vlage unutra, a beton spolja počne prvo da se suši, ona se ne može nadomestiti naknadno – što će beton učiniti manje dugovečnim i kvalitetnim.

Preradom pepela od uglja, dobija se bolji agregat od uobičajenih, koji može da zadrži više vode u sebi i ispušta je kako bi beton bilje očvrsnuo ispod površinskog sloja.

Govoreći o uglju, treba istaći njegovu visoku zastupljenost u Srbiji uzimajući u obzir podatak da Termoelektrana ,,Nikola Tesla’’ kao energent koristi ugalj, a upravo na ovaj način naša zemlja se snabdeva sa više od 50 odsto električne energije. Pored toga i značajan deo individualnih ložišta koristi ovaj energent. Nezaboravljajući koliko je kvalitet vazduha u Srbiji loš, primena metoda obrade ovog pepela u smesu za dobijanje betona ili drugog pogodnog načina upravljanja njime bilo bi vrlo značajno za našu zemlju.

Katarina Vuinac

ELEKTRODISTRIBUCIJA SRBIJE – IZAZOVI PRIKLJUČENJA PROZJUMERA NA MREŽU

Foto-ilustracija: Unsplash (Watt a Lot)
Foto: ljubaznošću Predraga Matića

Od trenutka kada je u aprilu 2021. godine usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije u Srbiji, vlada veliko interesovanje za postavljanje solarnih panela. Sve više građana i firmi koristi mogućnost da proizvodi električnu energiju za sopstvene potrebe, kao i da višak plasiraju u mrežu i tako postanu prozjumeri (kupac-proizvođač).

Koncept kupca-proizvođača se orijentiše, pre svega, ka domaćinstvima i maloj privredi, dok će veliki industrijski potrošači imati mogućnost da samosnabdevanje ostvaruju kroz koncept aktivnog kupca.

Postavljanje solarnih panela u domaćinstvima podržano je i kroz program subvencija za povećanje energetske efikasnosti za porodične kuće i stambene zgrade, koji Ministarstvo rudarstva i energetike realizuje zajedno sa lokalnim samoupravama, što dodatno podstiče građane da se odluče za proizvodnju električne energije.

U FOKUSU:

Brojni zahtevi za priključenje

To je dovelo do toga da Elektrodistribuciji Srbije stiže brojni zahtevi za priključenje novih kapaciteta dobijenih iz obnovljivi izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Usvajanjem izmena Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije na snagu stupaju novine koje bi trebalo da uvedu limite za priključenje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kako bi se izbeglo preopterećenje distributivne i prenosne mreže.

Predrag Matić, direktor Direkcije za planiranje i investicije Elektrodistribucije Srbije d.o.o. Beograd, kaže da je koncept kupca-proizvođača uveden praktično aprila 2021. godine, dok je aktuelnim izmenama i dopunama Zakona dodatno dopunjen i razrađen. U preduzeće u kom radi prvo interesovanje za ovaj koncept stiglo je još u novembru 2021. godine, nakon donošenja Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca-proizvođača i snabdevača.

,,Može se reći da je interesovanje veliko, a procedura za priključivanje je značajno ubrzana u odnosu na početak primene. Tako, na primer, samo u aprilu mesecu ove godine 200 novih korisnika smo priključili na mrežu i uveli u Registar kupaca-proizvođača’’, objašnjava Matić.

Novine koje donose izmene Zakona

Pomenute izmene Zakona donose nekoliko promena koje se odnose na katergoriju prozjumera. Naš sagovornik kaže da one ne utiču značajnije na zainteresovane građane koji žele da postave solarnu elektranu, više se odnose na industriju u segmentu kupaca-proizvođača.

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

,,Ne očekuje se smanjivanje interesovanja građana. Jedina suštinska izmena je što je limit instalisane snage elektrane postavljen na nivou od 10,8 kW za domaćinstva. Trenutni prosek priključenih korisnika je 8 kW, tako da je suštinski i povećan prag kako bi bila veća isplativost za ugradnju solarnih panela’’, dodaje Matić.

Sve više solarnih elektrana, uostalom kao i svi kapaciteti iz obnovljivih izvora energije, nakon izgradnje moraju biti priključeni na distributivnu mrežu. I ono što je sigurno – bilo koja nova elektrana, bilo da je u pitanju solarna, bilo vetroelektrana, biogasna elektrana ili hidroelektrana, utiče na mrežu. Elektrodistribucija Srbije, kaže Matić, kao odgovorna kompanija, proverava sve tehničke uslove za priključenje na mrežu svakog proizvodnog objekta, izrađuje Studije priključenja u kojima se proveravaju kriterijumi na osnovu pravila o radu, mrežnih pravila itd.

Posebno ističe činjenicu da su svi spremni za izazove kada je u pitanju priključenje novih kupaca – proizvođača na mrežu.

Na pitanje očekuje li da će Elektrodistribucija u toku godine izmeniti pravila o radu gde će definisati mogućnosti priključenja elektrana sa baterijskim sistemom, Matić kaže je to tema zakonskih i podzakonskih akata, što je u nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike, a ne pravila u radu. Dodaje da će Elektrodistribucija Srbije svakako biti u obavezi da donese nova pravila o radu, ali nakon što se steknu preduslovi.

Priredila: Milica Radičević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Konkurs za dodelu sredstava u pčelarstvu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Otvoren je drugi konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje nabavke novih pčelinjih društava i nabavku opreme za pčelarstvo košnica i kontejnera u AP Vojvodini u 2023. godini.

Cilj drugog konkursa za dodelu sredstava jeste unapređivanje pčelarske proizvodnje i proizvodnje meda u AP Vojvodini, saopšteno je na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Za više informacija pogleajte OVDE

Energetski portal

Javni poziv za jačanje ekonomskih potencijala

Foto-ilustracija: Unsplash (Helloquence)
Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

U saradnji sa Vladom Srbije, UNDP je objavio poziv za uključivanje u inicijativu koja je usmerena na privatne i javne sektore, akademske institucije i istraživačke centre.

Rok za prijavu je do 10. oktobra 2023. godine.

Ova inicijativa, koju podržava Vlada Srbije, ima za cilj jačanje ekonomske saradnje sa državama poput Severne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Centralna tema je prenos ekspertize i inovacija koje mogu da reše različite izazove i situacije u ovim zemljama.

Za ovaj program je namenjeno 200.000 dolara, dok je najviši iznos podrške po projektu 40.000 dolara. Učesnici su obavezni da obezbede dodatno sufinansiranje koje iznosi najmanje 20 odsto ukupnih troškova svog projekta.

Svi zainteresovani iz Srbije pozvani su da predlože projekte koji su već dali pozitivne rezultate i koji se mogu proširiti na regionalni nivo, posebno u oblastima: sigurnost hrane, održivi turizam, inovativne digitalne usluge i platforme.

Ove tematske oblasti su izabrane na osnovu trenutnih globalnih izazova, a sve dodatne informacije nalaze se na sajtu Vlade.

Energetski portal

Tržište EV u Nemačkoj – Tesla ili VW?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-marais)

Folksvagen grupa – kompanija sa preko 100 proizvodnih pogona u 27 zemalja, prijavila je nedavno skok od 42 odsto u isporuci električnih vozila na baterije u prvom kvartalu 2023. u poređenju sa istim vremenskim okvirom 2022. godine, u periodu na koji je u velikoj meri uticao lanac snabdevanja.

U prva tri meseca 2023. Volksvagen grupa je predala 141.000 svojih e-vozila kupcima, što je značajno povećanje u odnosu na 99.200 isporučenih u prvom kvartalu prethodne godine. Ovo znači da električni automobili sada predstavljaju 6,9 odsto ukupnih isporuka, što je pozitivan trend u poređenju sa udelom od 5,2 odsto u prvom kvartalu 2022.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Najviše njih isporučeno je unutar našeg kontinenta, gde je i bio najveći porast. (98.300 vozila isporučenih). Kina je bila drugi najvažniji kupac, van Evrope, gde je isporučeno 15 odsto. U SAD-u su isporuke udvostručene, u odnosu na ranije – 11 odsto, saopšteno je na sajtu kompanije.

Kada je u pitanju prethodni mesec jul, prosečna emisija CO2 u Nemačkoj je pala za više od pet odsto. Električni automobili su tokom ovog meseca beležili preko 48.000 novoregistrovanih vozila, čime su svoj udeo povećali na 20 odsto. Novoregistrovano je i 67.483  hibridnih putničkih automobila.

Međutim, VW je sa svojih 41.475 registracija potpuno električnih vozila u prvih sedam meseci ove godine, nadamšio kompaniju Tesla sa preko 40.000 registracija EV. Prva polovina godine bio je preiod kada je američka kompanija imala većinski udeo EV na nemačkom tržištu automobila, prema podacima nemačke Savezne uprave za motorni saobraćaj (KBA). Nemačke firme su takođe zauzele treće, četvrto i peto mesto. Mercedes je bio treći sa 20.613 registracija, a sledi ga Audi sa 16.786.

Energetski portal

Javni poziv – subvencije za biljnu proizvodnju

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kopřiva)
Foto-ilustracija: Pixabay (anaterate)

Za sve zainteresovane poljoprivrednike raspisan je Javni poziv – prijave za podsticajne mere namenjene investiranju u fizičku imovinu njihovih gazdinstava.

Ovaj podsticaj je usmeren na kupovinu novih mašina i opreme koja će pomoći u unapređenju proizvodnje različitih biljnih kultura.

Rok za prijavu je od 7. avgusta do 7. septembra 2023. godine.

Podrška se pruža za:

  • Kupovinu opreme za proizvodnju biljaka u zaštićenom prostoru;
  • Proizvodnju voća i grožđa;
  • Uzgoj povrća, cveća, aromatičnih i lekovitih biljaka;
  • Berbu svih navedenih biljnih kultura;
  • Proizvodnju žitarica, industrijskih i krmnih biljaka;
  • Radove na zemljištu, borbu protiv bolesti, korova i štetočina, đubrenje, transport i navodnjavanje.

Za ovu godinu, maksimalna suma koju možete dobiti kao podsticaj iznosi 800.000 dinara.

Za više informacija pogledajte OVDE

Energetski portal

Kako je izgledalo tržište nafte ovog leta?

Foto-ilustracija: Unsplash (Juan Martinez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Globalne cene nafte doživele su značajan skok u julu i prvim danima avgusta, podstaknute faktorima koji su bili predviđeni u ranijim izveštajima – to uključuje kombinaciju smanjenja ponude od strane OPEK+ i ujedno velike globalne potražnje za naftom u isto vreme.

Alijansa OPEK+, u svojoj kontroli snabdevanja, smanjila je proizvodnju za 1,2 mb/dan u julu, što je najniža vrednost u skoro dve godine. Ovaj pad je uglavnom bio posledica dobrovoljnih smanjenja koje je predvodila Saudijska Arabija. Uprkos tome, proizvođači koji nisu iz OPEK+ povećali su svoju proizvodnju, sa SAD, Brazilom i Gvajanom na čelu. Sjedinjene Države su bile posebno značajne, jer su zaslužne za skoro 80 odsto rasta globalne ponude nafte u 2023. navodi se o izveštaju Međunarodne agencije za energiju.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Simmonds)

Svetska potrošnja nafte dostigla je 103 mb/d u junu, a projekcije za avgust su još veće. Porast potražnje iz zemalja OECD-a i Kine značajno je doprineo ovom porastu, čak i usred ekonomske zabrinutosti.

Očekuje se, prema izveštaju, da će globalna potražnja za naftom u ovoj godini porasti za 2,2 mb/d, dostižući najviši godišnji nivo od 102,2 mb/d. Međutim, kako se faza nakon pandemije stabilizuje i kako dublje ulazimo u energetsku tranziciju, predviđa se da će se ovaj rast usporiti na 1 mb/dan 2024.

Zalihe sirove nafte u julu su se smanjile treći uzastopni mesec, a očekuje se da će se zaoštravanje tržišta dodatno intenzivirati, posebno pošto su glavni igrači poput Saudijske Arabije i Rusije produžili smanjenje snabdevanja. Trenutni ciljevi, ako se održe, mogli bi dodatno opteretiti zalihe nafte i potencijalno podići cene još više.

Na povećanu potražnju uticalo je i doba godine, s obzirom da se preko leta odvija mnogo više vazdušnog saobraćaja, pored toga uticale su i rastuće petrohemisjke aktivnosti u Kini.

Energetski portal

Energija Sunca za zelenu budućnost Istočne Srbije

Foto: Marko Tasić i Nemanja Stojanović
Foto: Marko Tasić i Nemanja Stojanović

Ideja vlasnika knjaževačke fabrike koja proizvodi nameštaj da izgrade sopstvenu solarnu elektranu i da višak energije koju proizvedu skladište u baterijama viljuškara, jedno je od 16 inovativnih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije privrede i društva, koje je dobilo finansijsku podršku Evropske unije u okviru inicijative “EU za Zelenu agendu u Srbiji”.

Na oko šest kilometara od Knjaževca, na ostacima i jalovini rudnika Podvis i Tresibaba, ekonomistkinja Lidija Nikolić pokrenula je 1997. godine fabriku za proizvodnju sedišta i naslona za stolice od bukovog furnira, koja je udahnula život nerazvijenom knjaževačkom kraju. Danas fabrika „S.C.S. Plus“ više od 95 odsto svoje proizvodnje izvozi u zemlje Evropske unije (EU) i zapošljava 180 ljudi, većinom žena, kao i veliki broj čitavih porodica, ne samo iz Podvisa, nego i iz Knjaževca i obližnjih sela. Imajući u vidu da se radi o manje razvijenoj opštini, to ima veliki značaj za lokalnu privredu.

Jelena Ranđelović koja radi u fabrici već 20 godina na pripremi furnira za dalju proizvodnju kaže: „Ovaj posao mi mnogo znači pre svega zbog finansijske sigurnosti. Ovde mi rade i suprug i brat, a radila je i moja majka. Fabriku doživljavamo kao drugu kuću.“

Pročitajte još:

Kako je novim propisima EU definisan neophodan udeo zelene energije u proizvodnom procesu svih proizvoda koji se uvoze iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske (eng. Carbon Border Adjusment Mechanism – CBAMN), poslovanje fabrike, radna mesta i dalji razvoj lokalne zajednice mogli su da budu dovedeni u pitanje, jer bi plaćanje ove takse uticalo na povećanje cene proizvoda, a time i na smanjenje njihove konkurentnosti na glavnom izvoznom tržištu.

Foto: Marko Tasić i Nemanja Stojanović

Umesto da svoje proizvode naplaćuje više, direktorka preduzeća Lidija Nikolić rešenje je pronašla u izgradnji solarne elektrane kapaciteta 480 kW. Električna energija dobijena iz energije sunca koristi se za rad mašina u proizvodnji, a njen višak se skladišti u baterijama koje napajaju električne viljuškare. Predviđeno je da se u proizvodnji koristi i softver koji prati potrošnju energije i u skladu sa njom određuje dinamiku rada mašina, odnosno optimizuje proizvodnju.

Pored smanjenja tekućih troškova, odnosno računa za struju koji će biti prepolovljeni, izgradnja ove elektrane osigurava i da proizvodi iz knjaževačke fabrike ostanu konkurentni na tržištu EU.

,,Nova solarna elektrana snabdeva nas sa 55 odsto zelene energije u proizvodnji. Ukupna proizvodnja električne energije koju očekujemo na godišnjem nivou iznosi oko 530,000 KWh i očekujemo smanjenje CO2 za 580 tona na godišnjem nivou. Naš proizvod je već zelen, pošto posedujemo međunarodni FCS sertifikat, što znači da u proizvodnji koristimo drveće iz šuma u kojima se za svako posečeno drvo posadi jedno novo. Sada, sa električnom energijom iz solarne elektrane, on će biti dodatno „ozelenjen“, što će nam omogućiti da kada novi propisi EU stupe na snagu 2026. godine nastavimo da izvozimo’’, objašnjava Lidija Nikolić.

Na mestu gde je pre više od sto godina privredni razvoj započeo zahvaljujući rudniku uglja, prelazak na zelenu energiju omogućiće da Podvis nastavi da, kao nekad, bude žila kucavica knjaževačkog regiona, ovog puta čuvajući zdravlje ljudi i prirodu, na dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Novi Izazov za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede, objavljen je u februaru ove godine, i biće otvoren do kraja 2026. godine, sa ciljem da podrži inovativna rešenja u svih pet oblasti Zelene agende za Zapadni Balkan.

Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP, u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: EUINFO MREŽA

Rumunija plaća ograničenu seču drveća

Foto-Ilustracija: Pixabay (marijana1)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija je odobrila rumunsku šemu od 200 miliona evra, kako bi se vlasnicima šuma kompenzovalo drveće koje nisu posekli zbog ekoloških ograničenja, prenose svetski mediji.

Odluka o ograničenju vlasnika šuma da seku drveće, ima za cilj da zaustavi gubitak biodiverziteta i očuva njihova staništa i pejzaže Rumunije.

Vlasnici će podršku dobijati u vidu direktnih grantova, a ona će se primenjivati do 31. decembra 2027. godine.

Koliki će iznos pomoći biti, zavisi od prosečne cene drveta po kubnom metru i prosečne godišnje količine šume koja nije posečena i to po hektaru.

Pročitajte još:

Prema proceni Evropske Komisije, ovakva šema je neophodna i odgovarajuća za podseticaje obnove šuma, a odobrena je prema pravilima Evropske unije o državnoj pomoći.

Takođe, Evropska Komisija je donela zaključak koji navodi da je šema proporcionalna, te da neće imati nepotrebne negativne uticaje na konkurenciju i na trgovinu u okviru zemalja članica Evropske unije.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 11. avgusta 2023. godine do 18. avgusta 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 199,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 186,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal