Home Blog Page 280

Utvrđene nove maloprodajne cene derivata nafte

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 1. jula 2022. godine do 15 časova 8. jula 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 218,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 205,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene  derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Srbiju u maju posetilo 88,4 odsto više turista nego u maju prošle godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)

U Srbiji je u maju ove godine broj dolazaka turista veći za 88,4 odsto u odnosu na isti mesec 2021. godine, dok je broj noćenja veći za 56,1 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Broj noćenja domaćih turista u maju 2022. godine veći je za 33,3 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je broj noćenja stranih turista veći za 103,8 odsto.

U prvom kvartalu ove godine broj ostvarenih turističkih noćenja iznosio je 2,1 milion, što je za 40,5 odsto više u odnosu na prvi kvartal 2021. godine. Domaći turisti su ostvarili 60,2 odsto, a strani 39,8 odsto od ukupnog broja noćenja.

Najfrekventnije posećivana mesta u prvom kvartalu 2022. godine bili su Beograd, Novi Sad, Subotica i Niš. Beograd je zabeležio 513.200 noćenja, a 80 odsto posetilaca bili su strani turisti.

U  Novom Sadu i Subotici, oko 60 odsto posetilaca bilo iz inostranstva, saopštio je RZS.

U Planinskim centrima, drugoj po redu kategoriji mesta prema broju turističkih noćenja u prvom kvartalu 2022. godine, ostvareno je 760.000 noćenja, što je za 29,6 odsto više nego u istom period prethodne godine.

Kopaonik je privukao najveći broj turista (278,300), koji su u najvećem broju bili iz Srbije. Na Zlatiboru je ostvareno 156.000 noćenja, od kojih je takođe većina bila iz Srbije.

Banjska mesta su u prvom kvartalu 2022. godine ostvarila 335.600 noćenja, što je 36,2 odsto više nego u prvom kvartalu 2021. godine. Turisti su uglavnom bili iz Srbije (81,5 odsto), a najposećenija je bila Vrnjačka Banja sa 90.000 posetilaca.

Energetski portal

Obeležen Međunarodni dan reke Dunav uz jedinstveni koncert klasične muzike na Ramskoj tvrđavi

Foto: JVP "Srbijavode"
Foto: JVP „Srbijavode“

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana reke Dunav, JVP „Srbijavode“ je organizovalo događaj pod nazivom „Otkrij Dunav“ na Ramskoj tvrđavi, u saradnji sa Opštinom Veliko Gradište i ArtLink festivalom.

Ove godine proslava je upotpunjena vrhunskom interpretacijom klasične muzike, gde su nastupili eminentni violinista/dirigent Fedor Rudin, violončelista Jan Fogler i ansambl Kamerata Balkanika, koji su izvodili numere inspirisane vodom i očuvanjem prirode.

Počasni učesnici događaja bili su predstavnici Resornog ministarstva, Ministarstva zaštite životne sredine i ostalih ministarstava, kao i drugi mnogobrojni istaknuti stručnjaci koji ukazuju na strateški značaj i potencijal ove reke.

Realizaciju koncerta „Otkrij Dunav“ na Ramskoj tvrđavi, u okviru ArtLink festivala, podržao je projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ koji finansiraju Evropska unija i Nemačka Vlada, a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju.

“Ove godine, uz isticanje ekološkog, geografskog i turističkog aspekta Ramske tvrđave slogan „Otkrij Dunav“ jasno govori šta je naš cilj, a to je prvenstveno edukacija i ukazivanje na vrednosti Dunava, kako u našoj zemlji, tako i u ostalim zemljama Podunavskog regiona. Živimo u doba klimatskih promena kada nam je jasno da će se u budućnosti voditi bitke za vodu, a ne za naftu, rude i metale kao što je to bilo u prethodnim vekovima. Zadatak svih nas je da brinemo o Dunavu, kako bi generacijama koje dolaze ostavili Dunav bar za jedan posto čistiji, pitkiji i plavlji”, istakao je direktor JVP ”Srbijavode” u uvodnom obraćanju.

Predsednik opštine Veliko Gradište se najpre zahvalio JVP ”Srbijavode” i svim ostalim učesnicima ovog događaja i izrazio čast što je za obeležavanje ovako važnog datuma izabrana upravo Ramska tvrđava.

”Upravo ovde Dunav je najširi i čitavom širinom pripada Srbiji i želeo bih da istaknem da mi koji živimo pored Dunava, osećamo da smo privilegovani. Ovde u Velikom Gradištu pored reke Dunav, imamo i reku Pek koja se u centru grada uliva u Dunav i imamo Srebrno jezero, koje postaje prepoznatljiva turistička destinacija za celu Srbiju. Dunav je veoma značajan, na obalama Dunava se živi i od Dunava se živi i iz tog razloga večeras želimo da prenesemo veoma važnu poruku da moramo čuvati Dunav, čuvati naše reke, jer nemamo rezervne za generacije koje nam tek dolaze”, rekao je Dragan Milić.

U skladu sa tim, JVP „Srbijavode“ i Opština Veliko Gradište organizovali su i niz edukativnih radionica tokom kojih su deca vrtićkog uzrasta i mlađih razreda osnovnih škola imali su prilike da se na kreativan način upoznaju sa temom odbrane od poplava. Međunarodni dan Dunava je vesela i svečana manifestacija u kojoj se podstiču organizacije i institucije na svim nivoima društva, od vrtića preko srednjih škola, nevladinih organizacija i lokalnih samouprava.

Foto: JVP „Srbijavode“

Dan Dunava obeležava se 29. juna širom sliva reke Dunav i proslava odaje počast vitalnoj ulozi Dunava i njegovih pritoka u životima ljudi. Prvi put obeležen 2004. godine, Dan Dunava je osnovan u znak sećanja na desetogodišnjicu potpisivanja Konvencije o zaštiti reke Dunav 1994. godine u Sofiji.

Tokom svojih 19 godina, Dan Dunava je prerastao u najveći svetski međunarodni rečni festival, naseljavajući obale reka događajima i aktivnostima kako bi se proslavila kulturna raznolikost Dunava. Pod okriljem ICPDR-a, zemlje članice i partneri organizuju nacionalne događaje, koristeći svoje lokalno znanje uporedo sa međunarodnom saradnjom.

Kroz raznovrstan spektar aktivnosti kao što su igre vezane za vodu, izleti, okrugli stolovi, radionice, edukativne aktivnosti i aktivnosti podizanja svesti javnosti, celo društvo treba da stekne čvršću emocionalnu vezu sa dunavskim basenom i njegovim jedinstvenim biodiverzitetom. Angažovanje poznatih umetnika i ličnosti koje su posvećene delu za Dunavski basen, moglo bi lično da inspiriše javnost da deluje za Dunav u svom svakodnevnom životu.Živeti u harmoniji sa prirodom je moguć svakodnevnim malim promenama.

Izvor: JVP „Srbijavode“

Zabrana prodaje novih automobila na fosilna goriva u EU i izgradnje benzinskih stanica u SAD

Foto: Unsplash/Venti Views

Los Anđeles će uskoro postati najveći grad u Americi koji će na lokalnom nivou ograničiti upotrebu fosilnih goriva kao deo svoje težnje za rešavanjem klimatskih problema, prenose mediji. Ovo uključuje i zabranu izgradnje novih benzinskih pumpi u gradu.

Marta prošle godine, američki grad Petaluma u Kaliforniji postao je prvi grad koji je zabranio izgradnju novih benzinskih stanica, u težnji da do 2030. godine dostigne karbonsku neutralnost. Ova inicijativa se ubrzo proširila i na druge američke gradove te se i Los Anđeles, iako poznat kao grad koji se u potpunosti oslanja na automobilski prevoz, pridružio ovoj inicijativi nazvanoj Safe cities movement.

Zvaničnici Los Anđelesa su istakli da je donošenje zabrane otvaranje novih benzinskih stanica očigledno rešenje jer niko ne želi dalja zagađenja. Između ostalog, država Kalifornija od 2035. godine prestaje sa prodajom automobila na klasični pogon, a takođe ima cilj da pređe na korišćenje 100 odsto obnovljive energije do 2045. godine.

Na američkim putevima je sve više vozila na električni pogon, izgradnja potrebne infrastrukture je u zamahu i stanice za punjenje elektrifikovanih vozila sve su brojnije. Ipak, statistika pokazuje da u SAD postoji dvostruko više benzinskih stanica po glavi stanovnika nego u EU, tako da su Amerikanci koji imaju vozila na fosilni pogon mirni još neko vreme.

U EU zabrana prodaje konvencionalnih vozila od 2035. 

Kada je o Evropi reč, kako prenose agencije, protekli dani su najvažniji u Evropskoj uniji kada su u pitanju automobili i laka komercijalna vozila na klasični pogon. Ministri za zaštitu životne sredine iz 27 zemalja članica EU usaglasili su se oko zabrane prodaje automobila na benzin i dizel od 2035. godine. Ovaj predlog nisu prihvatile Nemačka, Italija, Portugalija, Bugarska, Rumunija i Slovačka. Ove države smatraju da za potpunu zabranu potreban duži period tranzicije i da je realnije da to bude 2040. godina, s tim da se do 2035. smanji emisija CO2 za 90 odsto.

Još važniju stvar predstavlja predlog zabrane prodaje polovnih vozila na klasični pogon, što bi značilo da bi cela EU od 2035. morala da pređe na korišćenje električnih vozila. Ova odluka će sigurno uticati na ubrzanje procesa elektrifikacije kod proizvođača automobila.

Broj punjača za EV u Evropskoj Uniji, izvor: ACEA

Dodatno je propisano da će i do kraja ove decenije proizvođači automobila morati da smanje emisiju CO2 za 55 odsto u poređenju sa 2021. godinom. Oliver Zipse, predsednik Asocijacije evropskih proizvođača automobila ACEA i izvršni direktor BMW Grupe rekao je, „Da budem vrlo jasan: automobilska industrija će u potpunosti doprineti cilju karbonski neutralne Evrope 2050. godine. Međutim, odluka Saveta postavlja značajna pitanja na koja još nije odgovoreno, kao što je kako će Evropa osigurati strateški pristup ključnim sirovinama za e-mobilnost“.

Planirana zabrana bi omogućila Evropskoj Uniji da do 2050. godine bude karbonski neutralna i većinom bez automobila sa klasičnim sagorevanjem.

„Ako EU želi da bude pionir održive mobilnosti, potrebno je da se obezbedi dostupnost tih materijala. U suprotnom, bićemo ponovo u zavisnom položaju“, dodaje Zipse. „Napredovanje tehnologije podrazumeva da vodonik i druga karbonski neutralna goriva mogu da igraju važnu ulogu u dekarbonizaciji drumskog transporta“, rekao je on.

Međutim, da bi se ostvarilo pomenuto smanjenje emisije CO2 za 55 odsto, potrebno je dostići i cifru od 6,8 miliona punjača za EV. Prema trenutnim izveštajima ACEA, više od polovine punjača za EV se nalazi u dve zemlje Nemačkoj (90 hiljada) i Holandiji (60 hiljada). Najmanje punjača ima na Kipru, svega 57. Iako je primetno povećanje stanica za punjenje za 180 odsto u poslednjih pet godina, ukupan broj punjača (307 hiljada) je i dalje nedovoljan. Kada su u pitanju prodajni rezultati EV, u prvom kvartalu 2022. godine u zemljama Evropske unije zabeležena je prodaja gotovo 225 hiljada električnih vozila (BEV), te njihov udeo na tržištu iznosi 10 odsto.

Milica Marković

Veče zelene nauke – Otvaranje dva nova programa Fonda za nauku RS

Foto: Fond za nauku RS
Foto: Fond za nauku RS

U Botaničkoj bašti „Jevremovac” Fond za nauku Republike Srbije je organizovao događaj povodom otvaranja dva nova programa kroz koje će se finansirati novi naučnoistraživački projekti u Republici Srbiji.

„Zeleni program saradnje nauke i privrede” će pružiti podršku našim istraživačima da sprovedu primenjena istraživanja koja će doprineti smanjenju zagađenja životne sredine. Ovaj program je u skladu sa strategijom Evropske unije „Put do zdrave planete“, kao i sa relevantnim nacionalnim strategijama razvoja nauke i tehnologije. „Zeleni program“ je usmeren ka održivom razvoju, podizanju kvaliteta životne sredine kroz smanjenje zagađenja prirodnih resursa, naših voda, zemljišta, vazduha, kao i celog ekosistema. Ukupan budžet programa je 3,5 miliona evra, a sredstva su izdvojena iz budžeta Republike Srbije.

Drugi program koji se otvara, Program „PRIZMA”, će se realizovati kroz šest potprograma posvećenih različitim istraživačkim oblastima: prirodne nauke i matematika, tehničko-tehnološke nauke, medicinske nauke,  društveno-humanističke nauke, kao i oblasti koje predstavljaju nacionalne prioritete – biotehnologija i veštačka inteligencija. Budžet Programa „PRIZMA“ iznosi 25 miliona evra. Sredstava su obezbeđena iz budžeta Republike Srbije, IPA fondova Evropske unije i kroz „SAIGE” Projekat Svetske banke.

Dr Milica Đurić – Jovičić, v.d. direktora Fonda za nauku Republike Srbije je istakla da je Fond za nauku mlada institucija, koja postoji nešto više od tri godine i da je za to vreme otvoreno osam programa kroz koji se finansiraju projekti naših naučnika.

„Fond za nauku će kroz nove programe, za koje je izdvojeno 28,5 miliona evra, obezbediti sredstva naučnicima da pomeraju granice saznanja i razvijaju nova rešenja. Sredstva su namenjena za ulaganje u rad istraživača, opremu i potrošni materijal, međunarodnu saradnju, objavljivanje i promociju rezultata, kao i druge aktivnosti koje su neophodne za razvoj nauke i istraživanja. Javni pozivi za ove programe trajaće do sredine septembra, a na njih mogu da konkurišu sve akreditovane naučnoistraživačke organizacije”.

Poseban deo događaja Fonda za nauku je bio posvećen predstavljanju talentovanih mladih naučnika koji rukovode važnim projektima iz oblasti ekologije, zelenih tehnologija i zaštite životne sredine, u okviru Programa PROMIS.

Dr Đurić-Jovičić je podsetila da je veoma važno što je pažnja usmerena i ka mladim naučnicima čiji projekti će doprineti poboljšavanju uslova života svih nas.

„U okviru PROMIS programa, koji se bliži kraju realizacije, odabrano je ukupno 59 projekata mladih doktora nauka. Od toga, čak 13 ovde prikazanih projekata bazira svoja istraživanja na ekološkim temama poput povećanja energetske efikasnosti u industriji električnih automobila, otklanjanja posledica uticaja plastičnog otpada u rekama, uticaja toksičnih plastičnih materijala na plodnost žena, očuvanja domaćih vrsta medonosnih pčela, smanjenja štetnih emisija SO2 gasova, i slično. Posebno smo ponosni na činjenicu da su naučnici u okviru ovog programa objavili preko 340 publikacija, od čega 77 iz najviše kategorije naučnih časopisa“, naglasila je Đurić-Jovičić.

Emanuele Žofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji,  istakao je da ulaganje u nauku i istraživanje u Srbiji ne predstavlja trošak, već investiciju, od koje će korist imati ne samo naučna zajednica, već i celo društvo, kako na nacionalnom, tako i na evropskom nivou.

Nikola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji, naglasio je da je cilj ulaganja u nauku ostvarivanje rezultata koji će imati praktičnu primenu u poboljšavanju kvaliteta života svih građana, i da nauka ima veoma značajnu ulogu u ispunjenju jednog od strateških ciljeva Srbije – zelenoj privredi.

Foto: Fond za nauku RS

„Kroz Fond za nauku, kao i kroz druge institucije, Republika Srbija obezbeđuje kvalitet i izvrsnost istraživačkog rada naših naučnika, i u domaćim i u evropskim i svetskim okvirima, pomažući im da dostignu najviše međunarodne standarde. Vlada Republike Srbije je u poslednjih nekoliko godina uložila 60 miliona evra u naučnu infrastrukturu. Pored institucionalnog finansiranja kojim se obezbeđuje kontinuirani rad naučnika u Srbiji, država je izdvojila sredstva za izgradnju naučno-tehnoloških parkova, izgradnju novih zgrada fakulteta, modernizaciju laboratorija i istraživački rad mladih naučnika. “, istakla je državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Marijana Dukić-Mijatović.

Događaju Fonda za nauku Republike Srbije su prisustvovali ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuele Žofre, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji Nikola Pontara, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prof. dr Marijana Dukić-Mijatović, državni sekretari i pomoćnici ministra u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, predstavnici Vlade Republike Srbije, predstavnici stranih ambasada, predstavnici Srpske akademije nauka i umetnosti, rektori univerziteta, dekani i direktori naučno-istraživačkih organizacija, predstavnici naučne zajednice, privrede i medija.

Izvor: Fond za nauku RS

Zašto niko ne spominje automobile na amonijak i koliki je potencijal?

Foto-ilustracija: Pexels

Izvor verovatno najneprijatnijeg mirisa koji ste ikada osetili mogao bi da nađe svoje mesto u svetu ekoloških automobila.

Nakon jednog interesantanog članka o korišćenju amonijaka kao goriva za automobile, morala sam dodatno da „pročačkam“ temu i, kao i za svaku novu tehnologiju, naletela na argumente „za“ i „protiv“.

Pođimo od pitanja zašto bi iko želeo da koristi amonijak kao gorivo za svoje vozilo? Pre svega, amonijak je široko dostupan, a jedan od izvora je, znate već – urin. Ovo jedinjenje odlikuje velika gustina energije, a prilikom njegove utilizacije nema emisija CO2 niti drugih gasova staklene bašte.

Sjajno! Imamo dovoljno razloga da amonijak uzmemo u razmatranje kao ekološko gorivo za automobile, a to se prošle godine i desilo.

Univerzitet politehnike u Hong Kongu napravio je prvo vozilo za golf na amonijak 2021. godine, a plan je da se ova tehnologija uskoro primeni i na javni prevoz. Pošto se amonijak sastoji od azota i vodonika, ideja je da se u katalizatoru odvoje ova dva elementa pri čemu bi se azot ispuštao u atmosferu, a vodonik koristio kao gorivo u gorivnim ćelijama.

Pa dobro, bre, genijalci, zašto odmah ne koristite vodonik nego dodatno komplikujete proces uvođenjem amonijaka u priču?

Profesor Erik Čeng sa pomenutog univerziteta kaže da za to postoji opravdan razlog: amonijak je stabilniji od eksplozivniog vodonika, bezbedniji je za transport i može se kompresovati u tečno stanje pod manje zahtevnim uslovima. Takođe, oštar miris odmah upozorava vozače na curenja, što nije slučaj sa vodonikom, uverava nas Čeng.

Okej, ustanovili smo da je zapravo amonijak pouzdani izvor vodonika i da nam nikakve skupocene elektrolize za njegovo dobijanje nisu potrebne.

Ali, ako ste pomislili da ovo zvuči previše dobro da bi bilo istinito, bili ste u pravu, jer sam vam ostala dužna i one  „protiv“ argumente koji će učiniti da na amonijak ponovo gledamo sa podozrenjem.

Ako postoji dobra strana oštrog smrada amojika koji tera suze na oči, onda je to njegova uloga upozorivača. Amonijak je jako štetan po ljudsko zdravlje i njegova šira upotreba sigurno bi zahtevala dodarne mere opreza, možda čak i nošenje gas maski. A možete li da zamislite smrad koji bi se širio od pumpe na kojoj se toči amonijak? U blizini sigurno ne bi bilo hotela i turističkih destinacija, to je sigirno.

Drugo, amonijak je izuzetno korozivan što znači da bi kroz nekoliko godina maltene uništio rezervoar vašeg automobila. Učestala zamena rezervoara, iako zvuči izvodljivo, za mnoge će ipak biti nepraktična i predstavljaće dodatni trošak.

Da li će amonijak ipak doživeti svoj procvat u svetu eko-mobilnosti, ostaje da vidimo. Do tada, čini se da amonijak ima veliki potencijal za proizvodnju zelene električne energije, a izraelska kompanija GenCell je pionir u ovoj oblasti. Struju proizvode godinu dana iz samo jedne cisterne amonijaka po istom principu odvajanja azota i vodonika o kome sam govorila. Ovakvi generatori mogu se postaviti bilo gde i koristiti za off-grid napajanje gradilišta, bolnica i ruralnih oblasti, a to zvuči zaista sjajno!

Milena Maglovski

Usvojena pojednostavljena procedura za kupce-proizvođače električne energije

Foto-ilustracija: Freepik Photovoltaic photo created by senivpetro - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o izmenama i dopunama Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca-proizvođača i snabdevača električne energije, čime je dodatno pojednostavljena procedura za proizvodnju energije za sopstvene potrebe iz OIE.

Izmene Uredbe omogućiće da se dodatno skrati procedura i smanje troškovi za kupce-proizvođače koji celokupnu proizvedenu električnu energiju koriste samo za sopstvenu potrošnju, i ne isporučuju višak energije u prenosni, distributivni, odnosno zatvoreni distributivni sistem.

U ovom slučaju, građani ili privredni subjekti sa statusom kupca-proizvođača dužni su da snabdevaču podnesu zahtev za zaključenje ugovora o potpunom snabdevanju ili ugovora o snabdevanju sa unapred određenim količinama električne energije za svaki obračunski period tokom perioda snabdevanja, čime je procedura za ovu kategoriju dodatno pojednostavljena.

Kupac-proizvođač je nova kategorija učesnika na tržištu električne energije, koja je u pravni sistem Republike Srbije uvedena Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije, usvojenim prošle godine.

Novim zakonom bitno je pojednostavljena procedura sticanja statusa kupca-proizvođača, tako da je umesto nekadašnjih 20, sada potreban samo jedan korak.

Do sada je 60 fizičkih lica i osam pravnih lica upisano u registar kupac-proizvođača, a ukupna instalisana snaga kojom raspolažu svi kupci-proizvođači iznosi 2,12 MW.

Takođe, prema podacima JP „EPS Snabdevanje“ i „Elektrodistribucije Srbije“, podneti su zahtevi za zaključenje ugovora i priključenje još 25 MW.

Uvođenjem instituta kupca-proizvođača građanima i pravnim licima se, kao krajnjim kupcima, omogućava da proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe i tako smanje račune za električnu energiju, istovremeno postajući aktivni učesnici u procesu energetske tranzicije.

Uključivanjem potrošača koji troše sopstvenu energiju iz obnovljivih izvora smanjuju se gubici u mreži i doprinosi povećanju energetske nezavisnosti i bezbednosti, kao i očuvanju zdrave životne sredine.

Energetski portal

Vlada ograničila cene osnovnih namirnica i naftnih derivata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Anders)

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je da su na današnjoj sednici Vlade usvojene Uredba o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica i Uredba o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte.

Uredbom o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, ograničavaju se cene brašna tip T-400 glatko, u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma; tip T-500, u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma; jestivo suncokretovo ulje u pakovanju od jednog litra, kao i svinjski but, tako da ne prelazi nivo cena na dan 15. novembar 2021. godine.

Ovaj dokument stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a važi do 31. jula 2022. godine.

Takođe, ovom uredbom ograničava se maksimalna maloprodajna cena UHT mleka sa 2,8 procenta mlečne masti u pakovanju od jednog litra na 113,99 dinara.

Maksimalna maloprodajna cena belog kristal šećera, po kilogramu, u svim pakovanjima, ne sme prelaziti 96,99 dinara, dok maksimalna proizvođačka cena belog kristal šećera, u pakovanjima od jednog kilograma, pet kilograma i deset kilograma, ne sme prelaziti 80 dinara po kilogramu, pri čemu maksimalna proizvođačka cena za sva ostala pakovanja ne sme prelaziti 88 dinara po kilogramu.

Ograničenje cena se ne odnosi na snižene cene rasprodaja, sezonskih sniženja ili akcijskih prodaja, ukoliko su bile na snazi 15. novembra 2021. godine, već na redovne cene, odnosno cene pre sniženja.

Vlada je usvojila i Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte i predviđeno je da ona važi do 31. jula ove godine.

Najviša maloprodajna cena derivata nafte za period od 15 časova 24. juna 2022. godine do 15 časova 1. jula 2022. godine iznosi 212,00 dinara za jedan litar Evro dizela i 201,00 dinara za jedan litar Evro premijum BMB 95.

Takođe, na sednici Vlade je usvojena Odluka o privremenoj zabrani izvoza evro dizela EN 590. Pomenuta odluka doneta je u cilju sprečavanja potencijalne nestašice ovog proizvoda, prouzrokovane globalnim poremećajem na tržištu derivata nafte, i u cilju obezbeđenja sigurnog snabdevanja tržišta Srbije derivatima nafte.

Na sednici je donet i Zaključak o saglasnosti da Republička direkcija za robne rezerve izvrši kupovinu do 131.000 tona merkantilne pšenice rod 2022. godine po ceni od 40 dinara po kilogramu (u cenu je uračunat PDV).

Broj telefona za prijave nepravilnosti u vezi sa primenom Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte je 066/ 847 – 00 – 27.

Energetski portal

Srpski izum uništava ambroziju bez hemije

Foto: pixabay.com
Foto: Privredna komora Srbije

Rešenje za globalni problem širenja jednog od najinvazivnijih prirodnih alergena na svetu, ambrozije – stiže iz Srbije.

Prof. dr Miloš Stanković, elektroinženjer, inovator, preduzetnik i dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, patentirao je „Ambrozer“ uređaj za uništavanje korova koji pomoću radio-frekvencije i struje, bez hemijskih jedinjenja i pesticida, uništava korov u korenu, ekološkim putem.

Još je čuveni Nikola Tesla pokušavao da napravi električni uređaj za uništavanje korova. Od tada do danas, brojne regulative su se menjale pa je bilo neophodno ispuniti visoke standarde bezbednosti koji postoje u EU i svetu. Miloš je u tome uspeo i zatim osnovao startap kompaniju EWD (Electric weed destroyer) Technology u Beogradu.

Zašto se Stanković, koji je duže od 20 godina aktivan u naučno-istraživačkom radu, dobitnik više od 100 međunarodnih nagrada i priznanja i član brojnih akademija nauka širom sveta, odlučio da osmisli uređaj za uništavanje korova, govori za „Preduzetnik“.

„Moj brat od malih nogu ima problem sa ambrozijom. Hteo sam da pomognem njemu i svim ljudima koji pate zbog ambrozije i tako sam krenuo sa razvojem uređaja pre desetak godina“.

Miloš je odmah  uspostavio saradnju sa švedskim Univerzitetom za poljoprivredu. Uređaj je do danas testirao na 180 vrsta korova.

Pored Švedske i Srbije gde je uređaj isproban, korov je uništavan u Sloveniji, Nemačkoj i Ruskoj Federaciji.

Stanković je podneo prijave (PCT) za patent u 148 zemalja dokazujući da njegov proizvod ne postoji nigde na svetu i ima industrijsku primenu.

Serijska proizvodnja trebalo bi da počne u Srbiji krajem godina.

„Plan je da uređaj dalje distribuiramo u velike lance koji prodaju baštensku opremu, poput Jysk-a, Wobyhaus-a, Uradi-sam, sistemom B2B prodaje“, kaže Stanković.

Kako „Ambrozer“ radi?

Regulacijom frekvencije uništava se korov ili određeni deo biljke. U zavisnosti od vrste korova, zavisi frekvencija koja se upotrebljava da bi se eliminisao korov. Prilikom fizičkog kontakta elektroda uređaja sa korovom koji se tretira, nastaju biohemijski i biofizički procesi u biljci, ona u istom trenutku vene i ne raste više tokom sezone. Uređaj se može podesiti da uništava grupno ili selektivno korov, a ne uništava korisne biljke niti mikroorganizme. Može se postaviti na traktor, kamion, kosilicu ili ručni uređaj za domaćinstva i u gradskim parkovima.

U Srbiji ima 600.000 poljoprivrednih gazdinstava, ističe Stanković, navodeći da „Ambrozer“ može da pomogne organskim proizvođačima, kao i opštinama i gradovima, kojih ima 175 u našoj zemlji, a u kojima bi komunalna preduzeća mogla da koriste njegov uređaj za suzbijanje ambrozije na svojim površinama.

Foto: Privredna komora Srbije

Srpski naučnik, Miloš Stanković, rukovodilac je Inovacionog centra u Kragujevcu pri fakultetu, počasni doktor nauka na državnom Univerzitetu u Ruskoj Federaciji, “tehničkih nauka” na Evropskom Univerzitetu u Nemačkoj, “ekoloških nauka” na međunarodnom Univerzitetu u Njujorku, dobitnik je Svetosavske nagrade za postignute rezultate u naučno – istraživačkom radu, Nagrade Grada Beograda za pronalazaštvo, nosilac Ordena Aleksandar Nevski Ruske akademije nauka, WIPO zlatne medalje za najbolji patent Svetske organizacije za intelektualnu svojinu iz Ženeve…

Više od 30 tehnološko-inovativnih startapa i organizacija iz Srbije učestvovalo je nedavno u organizaciji PKS na jednom od najprestižnijih startap manifestacija u svetu „ViennaUp ’22“ u Beču, među kojima i startap EWD Technology.

Izvor: Privredna komora Srbije

Letonija, Austrija i Slovačka imaju najveća skladišta gasa u EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što su prošlog meseca sklopile sporazum o obaveznom skladištenju gasa, Letonija, Austrija i Slovačka trenutno imaju najveće zalihe gasa za sledeću zimu u poređenju sa godišnjom potrošnjom.

Slovačka je već napunila svoja skladišta do 36 odsto godišnje potrošnje, pokazuju podaci koje je objavilo udruženje operatera gasne infrastrukture. Takođe, postoji skladište u Češkoj povezano na slovačku distributivnu mrežu.

Ovim skladištima, Slovačka pokriva više od polovine potrošnje i trebalo bi da prebrodi narednu zimu bez većih ograničenja čak i ako Rusija potpuno obustavi uvoz gasa u Evropu.

Unutar EU, samo Austrija i Letonija imaju veća skladišta ako se ne računaju slovački objekti u Češkoj, iako brojevi nisu poznati za Estoniju i Litvaniju. Austrija ima rezerve jednake 43,3 odsto godišnje potrošnje, dok Letonija prednjači u EU sa više od 78 odsto.

Pregovarači Evropske unije složili su se prošlog meseca o obaveznim obavezama za skladištenje gasa za zemlje EU  sa ciljem da zalihe ubudu popunjene najmanje 85 odsto do 1. novembra 2022.

Sporazum, čiji je cilj da se skladište podeli između zemalja EU „u duhu solidarnosti“, usledio je nakon prošle zime koju je obeležilo nisko skladištenje gasa u EU, visoke cene energije i poremećaji u snabdevanju ruskim gasom.

Slovačko ministarstvo ekonomije ranije je saopštilo da želi da ima dovoljno gasa u rezervoarima za skladištenje kako bi izdržala narednu zimu pre nego što gasovod Severni tok 1 bude zatvoren radi popravke. Koliko će trajati rezerve zavisi i od toga koliko će zima biti hladna.

Ipak, ne mora sav gas u slovačkim rezervoarima pripadati Slovačkoj. Svaka kompanija, uključujući i inostrana, može da ima skladište gasa. Vlada, međutim, može da blokira ovaj gas u korist ugroženih potrošača ukoliko bude potrebno.

Gašenje Severnog toka 1 očekuje se u narednih nekoliko dana. Strah je da će ruski predsednik iskoristiti ovo gašenje da potpuno zaustavi uvoz. Zemlje EU se, dakle, pripremaju za najgore. Nemačka je već proglasila drugi nivo upozorenja svog kriznog plana od tri nivoa.

Nemačka ima rezerve popunjene samo do 14,55 odsto. Prema rečima nemačkog ministra ekonomije Roberta Habeka, zemlja se suočava sa pretnjom industrijskih gašenja ako se ograničene zalihe ne poboljšaju do zime.

Izvor: EURACTIV.com/EURACTIV.sk

Cene transporta na istorijskom maksimumu – šta treba da preduzmu prevoznici, a šta nadležni

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stalna poskupljenja pravdaju se skokom cena energenata i cenama transporta koje su na istorijskom maksimumu. Jedan kontejner iz Kine do Beograda koji je do korone koštao 2.500 evra, sada je oko 12.000 evra, a poskupeli su i drugi vidovi transporta. Profesor Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu rekao je za RTS da cena nafte uvek može da poraste i da se nasložilo nekoliko problema koje smo imali poslednje dve godine.

„Taman smo se malo smirili, pa je onda opet došao neki period nedostatka ponude, pre svega u međunarodnom kontejnerskom prevozu, a onda se nadovezala kriza koju sad imamo u Ukrajini“, naveo je profesor Aćimović.

Istakao je da je transport privredna, a ne socijalna delatnost, pa ne može da mu se spušta cena.

„Ranije, u neko normalno vreme, transport betona ili šljunka je išao i do 50 odsto vrednosti, čak se više puta isplaćivalo da se da nekome na gradilište besplatan pesak ili šljunak, a da se naplati samo transport“, rekao je Aćimović.

Dodao je da u transportu i celoj logistici vlada „zakon velikog obima“.

„Zakon koštanja transporta, koji kaže – povećaj što više obim transporta da bi spustio cenu. Drugim rečima, kada pogledamo kako rade globalne logističke firme, one nemaju tako velike probleme, naprotiv, nekima prihodi i rastu u odnosu na neke male kompanije“, istakao je Aćimović i dodao da je u transportu uvek cilj povećati obim aktivnosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta je naglasio da je pristalica toga da u svakom segmentu treba favorizovati javni transport, a da se u narednom periodu treba pozabaviti i saobraćajnim sistemom.

„Ponudu na transportnom tržištu čine dva segmenta – jedan je infrastruktura, u koju mi lepo i dosta toga ulažemo u poslednjih nekoliko godina, ali smo, da tako kažem, morali da se bavimo saobraćajnim sistemom u kojem imamo različite prevozničke firme u različitim prevoznim granama“, naveo je Slobodan Aćimović.

Istakao je da u Srbiji postoje firme koje su zamenile svoje dobavljače iz Kine dobavljačima iz Turske.

„Obračun je sledeći. Iz Kine zbog različitih korona zadržavanja, lokdauna različitih kineskih luka, brod se em duže pakuje, em duže plovi. Sad ide i do 100 dana, ranije je išao 35 do 40 dana do Srbije. Onda je sasvim logično da je to mnogo isplativije da se malo plati i skuplje neki repromaterijal, da se on nabavi iz Turske ili neke bliže zemlje“, objasnio je Aćimović.

Govoreći o avio-prevozu, profesor Aćimović je rekao da je ta vrsta prevoza bila u „nokdaunu“, a da su avio-prevozioci više kratili troškove nego što je trebalo da ih skrate.

Istakao je da je drumski prevoz dominantan i da se njime najviše treba baviti, a i da je po pravilu usitnjen, za razliku od pomorskog, železničkog i avio-prevoza.

Profesor Aćimović je napomenuo da se na cene može uticati stimulisanjem delatnosti i smanjenjem cene ulaska vozača na tržište, kao i da se smanji broj godina i da se mladi ljudi postepeno ubacuju u sistem.

Izvor: RTS

Beli mišar snimljen drugi put u Srbiji ikada

Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Mišar (lat. Buteo Buteo), najčešća je ptica grabljivica u Srbiji, ali mišar bele boje izuzetno je redak fenomen i do sada je bio samo jedanput zabeležen u Srbiji, u okolini Šida prošle godine. U okolini Leskovca meštani sela Igrište nekoliko godina ga primećuju, ali je tek pre nekoliko dana ovekovečen foto-aparatom.

To je učinio ornitolog amater Stefan Zdravković, sa višegodišnjim iskustvom i nekoliko zanimljivih nalaza, među kojima je albino gavran.

„Pre dva meseca sam se čuo sa prijateljem koji je u selu video belog gavrana. On to pričao rođaku u susednom selu i ovaj mu kaže da kod njih ima beli orao. I posle dva meseca sam otišao u to selo i stvarno beli mišar, nije orao, ali jeste beli mišar“, kaže Zdravković.

Tokom više od veka istraživanja ptica u Srbiji mišar ovakvog potpuno belog perja nije fotografisan do 2021. godine u Vojvodini, pa su Stefanovi snimci značajno svedečenje retkog fenomena kod nas.

Fotografije belog mišara zabeležio je u leskovačkom selu Igrište, u blizini Vučja, a interesantno je da je mišar vazdušnom linijom udaljen svega nekoliko kilometara od mesta gde je zabeležen albino gavran.

Pročitajte još:

Zdravković nije siguran da je beli mišar albino, ali sigurno ima leucizam – poremećaj obojenosti perja koji predstavlja nedostatak crnog pigmenta, melanina u telu.

„Nisam siguran da je albino mutacija, ne može da se vidi da li mu melanin nedostaje u oku i kandžama, ali je leucizam sigurno“, kaže mladi ornitolog.

Leucizam životinjama smanjuje mogućnost preživljavanja u prirodi, međutim, kako svedoče meštani Igrišta, belog mišara susreću već par godina, pa to ukazuje da uspešno odoleva svim izazovima.

Inače, mišar je druga najrasprostranjenija grabljivica u Evropi, ali prva po brojnosti u Srbiji. Iz reda je jastrebovki i mogu se videti kako lebde iznad polja ili njive, čekajući da se pojavi plen.

Hrani se uglavnom malim sisarima, ali neretko lovi i gmizavce, vodozemce, insekte, mlade ptice, voluharice, zmije, kišne gliste, a ponekad se hrani i lešinama.

Izvor: Južne vesti

Dogovoreno potpisivanje memoranduma sa Crnom Gorom o saradnji u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U okviru zvanične posete delegacije Crne Gore Beogradu, održan je sastanak na kojem su ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore Ana Novaković Đurović razgovarale o unapređenju saradnje u oblasti zaštite životne sredine.

Ministarke su razgovarale o pitanjima iz delokruga resora kojima rukovode i saglasile se da je potrebno konkretizovati saradnju dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

 

 

Dogovoreno je i potpisivanje Memoranduma o razumevanju i saradnji u oblasti zaštite životne sredine, kojim će se bliže definisati zajedničke aktivnosti dva ministarstva. Memorandum će biti osnov za intenziviranje prekogranične saradnje, prvenstveno u oblasti upravljanja otpadom i monitoringa zagađenja.

Složile su se da zaštita životne sredine ne poznaje granice i da je od velikog značaja za građane obe zemlje da postoji regionalna saradnja u ovoj oblasti.

Energetski portal

Najjeftiniji EV na svetu osvaja tržišta – kreće proizvodnja i u Indoneziji

Foto: Wuling Motors

Maleni Honguang MINI, električni automobil koji proizvode kineske kompanije SAIC Motor i Vuling Motors u saradnji sa Dženeral Motorsom, skrenuo je veliku pažnju svetske javnosti odmah nakon što se pojavio na kineskom tržištu sredinom 2020. godine.

Jednostavan i moderan dizajn, dobre performanse i pristupačna cena učinile su da ovaj model doživi veliki uspeh u Kini, pa je 2021. godine Honguang MINI bio najprodavanije električno vozilo u ovoj zemlji sa 395.451 prodatih jedinica.

Njegova popularnost nastavlja da raste, a početkom ovog meseca unapređena verzija pod nazivom Er EV (Air EV) premijerno je predstavljena u Džakarti. Er Ev će se naći u prodaji u drugoj polovini ove godine i biće prvo električno vozilo iz Honguang porodice koje se prodaje van granica Kine.

Ovaj model će se proizvoditi u predgrađu Džakarte što ujedno znači da bi Er EV mogao da utre put malim kineskim električnim automobilima ka globalnom tržištu, prvenstveno ka tržištu Novog Zelanda i Australije.

Unapređeni model je nešto veći od svog prethodnika i može imati motor snage 30 kW ili 50 kW. Maksimalna brzina mu je oko 100 km/h, a sa jednim punjenjem može preći blizu 300 km.

Budući da je cena prvog modela Honguang MINI oko 4.200 dolara, očekuje se da će Er EV biti znatno skuplji, ali i dalje jeftiniji od ostalih električnih automobila. U Indoneziji će koštati do 9.745 dolara.

Milena Maglovski

Energetika će biti glavna tema na agendi nove vlade

Foto: TE "Nikola Tesla B"
Foto: TE-KO „Kostolac“

Energetika će biti glavna tema za narednu vladu, a u aktuelnoj situaciji važno da budemo hrabri i mudri prilikom donošenja teških odluka, poričila je premijerka Srbije Ana Brnabić u razgovoru za RTS.

Prema njenim rečima, iako je vlada u tehničkom mandatu, ona nastavlja da obavlja svoju dužnost i radi sve što je važno za život građana. Vlada, takođe, usvaja akcione planove, priprema zakone, usklađuje srpsko sa evropskim zakonodavstvom, rekla je Brnabić.

 Energetika je postala političko pitanje

Premijerka je istakla da će energetika biti glavna tema na agendi buduće vlade. Napominje da je pitanje energetike danas političko pitanje i da je zahvaljujući kredibilitetu i vezama koje predsednik Vučić ima, Srbija uspela da u kratkom roku obezbedi gasni aranžman sa Mađarskom.

„Mi smo jasno rekli da ćemo cene i kupovnu moć građana i konkurentnost privrede štititi, gledaćemo da što duže izdržimo. U ovom trenutku kod nas je cena struje tri do pet puta niža nego u EU“, rekla je premijerka.

Ističe da se u saradnji sa fakultetima radi na pronalaženju rešenja kako bismo imali što efikasniju potrošnju energenata.

„Kao što smo u pandemiji naučnu zajednicu angažovali da nađe rešenja da budemo samoodrživi, pa napravili elisa test, respirator, bolnicu za četiri meseca, to sad pokušavamo u energetici. Imala sam sastanak sa EPS-om, ali i fakultetima – da pokušamo da delom kupimo kvalitetniji ugalj, da ga mešamo sa lignitom da bismo od manje uglja dobili više električne energije„, navodi premijerka.

Izvor: RTS

Pokrajinski sekretarijat dodeljuje sredstva za čistije i zelenije škole

Foto-ilustracija: Pixabay (Wokandapix)
Foto-ilustracija: Unsplash (Element5 Digital)

Pokrajinski sekretrijat za poljopriovredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je javni poziv za dodelu besprovatnih finansijskih sredstava u iznosu od 600.000 dinara za postizanje čistijeg i zelenijeg ambijenta u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama na teritoriji AP Vojvodine.

Pravno na učešće u javnom pozivu imaju nevladine organizacije koje imaju zaključen Protokol o saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom u realizaciji programa ,,Za čistije i zelenije škole u Vojvodini’’.

Prijave s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se poštom na adresu: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Bulevar Mihajla Pupina 16, 21000 Novi Sad s naznakom Javni poziv za dodelu sredstava za učestvovanju u realizaciji programa ,,Za čistije i zelenije škole u Vojvodini’’ ili lično u Pisarnici pokrajinskih organa uprave, u zgradi Pokrajinske vlade.

Prijave mogu da se dostave svakog radnog dana od 9 do 14 časova, a javni poziv biće otvoren do 15. jula 2022. godine.

Više o konkursu saznajte OVDE.