Home Blog Page 109

Izgradnja RHE Bistrica jedan od prioritetnih projekata

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Becker)

O produbljivanju saradnje i novim projektima u oblasti energetike, a pre svega o podršci izgradnji reverzibilne hidroelektrane Bistrica, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Tokiju sa višim izvršnim potpredsednikom Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) Đunićijem Jamadom.

JICA je već iskazala zainteresovanost za projekat izgradnje RHE Bistrica, koji je jedan od prioritetnih projekata u Polaznim osnovama plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. godine, sa projekcijama do 2030. godine, koji je Vlada Srbije usvojila u junu.

Pročitajte još:

Reverzibilna hidroelektrana Bistrica jedna od najvažnijih investicija na listi prioritetnih projekata, rekla je ministarka i dodala da je ovaj projekat važan za energetsku stabilnost, balansiranje energije proizvedene iz obnovljivih izvora i razvoj tržišta električne energije.

Prema njenim rečima, Srbija bi izgradnjom RHE Bistrica povećala svoje kapacitete za skladištenje energije iz hidro potencijala.

Ministarka Đedović Handanović je podsetila na to da je planirani kapacitet RHE Bistrica 656 MW i da je izgradnja ovog postrojenja značajna za stabilnost i pouzdanost elektroenergetskog sistema, jer RHE brzo mogu preći iz režima skladištenja u režim proizvodnje energije kako bi kompenzovale fluktuacije u potražnji ili iznenadne prekide u snabdevanju energijom.

Energetski portal

EVROPSKI PARLAMENT PODRŽAVA ZAKON O POVEĆANJU ZELENOG GORIVA

Foto-ilustracija: Unsplash (Emiel Molenaar)
Photo-illustration: Pixabay

Prema novim pravilima, sve veća količina zelenog mlaznog goriva mora se mešati sa kerozinom, pri čemu se potrebna količina povećava svakih pet godina.

Evropski parlament je u sredu (13. septembra) dao zeleno svetlo za nova pravila koja će povećati količinu održivog mlaznog goriva na letovima koji polaze sa aerodroma u Evropskoj uniji, označavajući veliki korak ka smanjenju emisija iz ozloglašenog načina transporta koji intenzivno troši ugljenik.

Poslanici Evropskog parlamenta su velikom većinom glasali za zakon na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta u Strazburu, sa 518 glasova za, 97 glasova protiv i osam uzdržanih.

Prema novim pravilima, sve veća količina zelenog mlaznog goriva mora se mešati sa kerozinom, pri čemu se potrebna količina povećava svakih pet godina. Zakonska obaveza će početi sa dva odsto 2025. godine, zatim će biti 20 odsto 2035. godine i dostići će 70 odsto 2050. godine.

Svi letovi koji polaze sa aerodroma u EU biće obavezni da dopunjavaju gorivo korišćenjem održivog avio goriva i mešavine kerozina, bez obzira da li je njihova destinacija unutar ili van Unije.

Izvestilac Hoze Ramon Bauza Dijaz pozdravio je usvajanje zakona kao „ogroman korak ka dekarbonizaciji vazduhoplovstva“.

PROČITAJTE JOŠ:

Održiva vazduhoplovna goriva (SAF) se smatraju najefikasnijim načinom za smanjenje emisija iz avijacije, pošto čiste tehnologije kao što su vodonični i električni mlaznjaci još nisu komercijalno spremni.

Po nalogu parlamenta, Evropska komisija će kreirati oznaku EU koja opisuje ekološke performanse letova, što je potez osmišljen da bolje informiše građane o klimatskim uticajima letenja.

Iako to nije obavezno, avio-kompanije će navodno moći da koriste oznaku za prikaz ugljeničnog otiska po putniku i očekivane efikasnosti CO2 po kilometru, omogućavajući putnicima da uporede ekološki učinak letova na istoj ruti.

Takozvane efekte letenja bez CO2, koji su uzrokovani sagorevanjem aromatičnog i sumpornog sadržaja u mlaznom gorivu, takođe će po prvi put pratiti Evropska komisija. Izvršna vlast EU će predstaviti planove za smanjenje ovih efekata do 2027.

Šta predstavlja zeleno gorivo?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Prema novim pravilima, SAF će se sastojati od odabranih biogoriva druge generacije i elektro-goriva napravljenih od zelene struje. Reciklirana mlazna goriva proizvedena od otpadnih gasova i otpadne plastike takođe se smatraju zelenim.

Biogoriva na bazi useva isključena su iz SAF zbog zabrinutosti oko korišćenja zemljišta.

S obzirom na manju dostupnost biogoriva napravljenog od ostataka poljoprivrede i šumarstva, kao što su alge i biootpad, očekuje se da će većina SAF biti biogoriva od korišćenog jestivog ulja (UCO) i određenih životinjskih masti – relativno jeftine sirovine koje mogu lako da se rafinišu u zeleno mlazno gorivo.

Međutim, upotreba korišćenog jestivog ulja za prečišćavanje naprednih biogoriva pokazala se kontroverznom u poslednje vreme, uz navode da Malezija i Indonezija na prevaru daju palmino ulje – sirovinu čija je upotreba ograničena u EU zbog navodne veze sa krčenjem šuma.

Da bi stimulisali korišćenje e-goriva, koja su trenutno dostupna u ekstremno ograničenim količinama i stoga veoma skupa, zakonodavci su dodatno odobrili odredbu da do 2030. e-goriva moraju činiti 1,2 odsto mešavine goriva, postepeno dostižući 35 odsto u 2050.

Reakcije

Evropski odbor za biodizel (EBB), trgovinsko udruženje koje predstavlja evropske proizvođače biogoriva, kritikovao je ograničenu definiciju SAF-a sadržanu u zakonu.

„Nažalost, definicija SAF-a ostaje proizvoljno uska, neopravdano isključujući upotrebu održivih biogoriva na bazi useva iz ovog sektora“, rekao je Andre Paula Santos, šef politike EU za EBB, dodajući da su biogoriva „jedina tržišno spremna alternativa fosilnom gorivu“.

Photo-illustration: Pixabay

Poslanik Evropskog parlamenta iz redova Zelenih Kijaran Kaf pozdravio je usvajanje zakona, rekavši da propis stavlja na teret vazduhoplovnoj industriji da smanji svoje emisije po prvi put posle više decenija.

„Stalni pritisak industrije da se ukinu mere koje izazivaju njihov poslovni model zagađivanja znači da je ekološka avijacija danas mnogo teža. Ovaj novi zakon, međutim, označava važnu tačku odstupanja od oslanjanja industrije na fosilna goriva“, rekao je on u saopštenju.

Međutim, irski poslanik u Evropskom parlamentu upozorio je da je još „dug put pre nego što letenje postane održivija opcija putovanja“.

Mateo Mirolo, menadžer za avijaciju zelene nevladine organizacije Transport & Environment, upozorio je da tek treba da se obezbedi stabilno snabdevanje SAF-a.

„Uz trenutne predviđene stope rasta industrije, proizvodnja dovoljno zelenih goriva za ishranu svih ovih letova je nerealna. Količina potrebne obnovljive energije biće ogromna“, rekao je on.

„Ako zelena goriva zaista imaju budućnost u Evropi, stopama rasta se mora upravljati, inače SAF rizikuju da postanu beskonačan odliv dragocene zelene energije„, dodao je on.

U zajedničkoj izjavi, glavne vazduhoplovne organizacije, uključujući predstavnike avio-kompanija, aerodroma i pružaoca usluga vazdušne navigacije, pozvale su na dalje podsticaje EU za povećanje proizvodnje SAF-a u Evropi.

Zakon sada mora da dobije odobrenje od zemalja članica u Savetu pre nego što stupi na snagu od 1. januara 2024. godine.

Izvor: EURACTIV

Na polovini puta do roka postavljenog Agendom 2030 – ali koliko daleko od ostvarenja ciljeva?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U toku je Samit o Ciljevima održivog razvoja (2023 SDG Summit), koji se održava u Njujorku u okviru Generalne skupštine UN, označavajući polovinu roka za postizanje Agende 2030 i početak nove faze ubrzanog napretka prema ciljevima održivog razvoja sa političkim smernicama na visokom nivou.

Prema novom izveštaju United in Science 2023 koji je izdat uoči Samita, navodi se da smo na polovini puta do roka postavljenog Agendom 2030, daleko od ostvarenja klimatskih ciljeva.

Samo oko 15 odsto Ciljeva održivog razvoja jeste na putu da bude ostvaren, a Izveštaj upravo pokazuje kako klimatske promene i vremenski uslovi utiču na postavljene ciljeve, navodi se na sajtu Svetske meterološke organizacije (WMO).

Izveštaj pokazuje zbog čega su vremenska predviđanja važna, a kao primer dato je i to da pomažu u iznalaženju načina za jačanje proizvodnje hrane.

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu WMO, rast globalne temperature je praćen ekstremnijim vremenskim prilikama. Pored toga, rastu šanse da bi u najmanje jednoj od narednih pet godina moglo da dođe do privremenog porasta srednje globalne površinske temperature koja će premašiti 1,5 oC iznad predindustrijskih nivoa. Kako se navodi, u ovom trenutku šanse za to su 66 odsto, ali se ona vremenom povećava.

Kada je reč o emisijama, ostvaren je ograničen napredak u smanjenu jaza do 2030. godine. Primera radi, emisije CO2 iz fosilnih goriva porasle su za jedan odsto na globalnom nivou u 2022. godini u poređenju sa 2021, dok su preliminarne procene da su do juna tekuće godine porasle za još 0,3 odsto.

Postojećim politikama ublažavanja porasta temperature, procenjuje se da će tokom ovog veka doći do globalnog zagrevanja od oko 2,8 oC u poređenju sa predindustrijskim nivoima, zbog čega je smanjenje emisija gasova staklene bašte potrebno odmah.

Lideri su na Samitu usvojili odlučnu političku deklaraciju koja je orijentisana na akciju, naglašavajući svoju kolektivnu posvećenost izrgradnji održivog, inkluzivnog i prosperitetnog sveta do 2030. godine.

Kako se navodi u deklaraciji, naš svet se trenutno suočava sa brojnim krizama, a godine dostignuća održivog razvoja se poništavaju. Milioni ljudi zapali su siromaštvo, dok glad i neuhranjenost postaju sve prisutniji, a klimatske promene sve izraženije.

Deklaraciju u celosti možete da pročitate ovde

Energetski portal

Klimatske promene i propast skijaških odmarališta

Foto-ilustracija: Unsplash (Toa Heftiba)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako svet prepoznaje nezaustavljive posledice klimatskih promena, turistički sektor postaje jedno od pogođenijih sektora. Povećanje globalnih temperatura, nestabilne klimatske prilike i menjanje godišnjih doba ne samo da utiču na prirodne ekosisteme, već i na industrije koje su se vekovima oslanjale na konzistentnost prirodnih ciklusa. Skijaška odmarališta širom sveta, naročito u regionima poput francuskih Alpa, svedoče o promenama koje direktno ugrožavaju njihovo postojanje.

U Gornjoj Savoji, u Francuskoj, žičara koja je dugo služila posetiocima i bila glavni deo odmarališta prestala je sa radom. Zašto je ovo odmaralište zatvoreno? Jednostavno rečeno, klimatske promene. Međutim, ni skijališta u našem regionu prethodne zime nisu imala zavidnu sezonu, a pitanje je šta će biti sa narednom. Na primer, 2023. godine, Kopaonik je imao samo 24 snežna dana – najmanji broj u poslednjih 19 godina.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Nedžad Crnovršanin)

La Sambui ima nekoliko ski staza, tri žičare i pogled na jezera. Suočavao se sa sve kraćim zimskim sezonama zbog nedostatka snega. Prethodne godine, odmaralište je bilo otvoreno samo četiri nedelje zbog malog broja snežnih dana. Kao rezultat toga, odmaralište je u jednom trenutku čak više zarađivalo tokom leta nego tokom zime. I dok će skijaši biti direktno pogođeni odlukom zatvaranja žičare, i druge aktivnosti koje je odmaralište nudilo, poput sankanja na šinama, brdskog biciklizma i paraglajdinga, takođe će biti prekinute. La Sambui nije usamljen slučaj. Prema nevladinoj organizaciji Mountain Wilderness, oko 3.000 žičara u francuskim planinama je napušteno, većinom zbog nedostatka snega, prenose francuski mediji. Francuska, kao i mnoge druge zemlje, svedoči o posledicama klimatskih promena na svoj turizam. Skijališta, posebno ona na nižim nadmorskim visinama, suočavaju se sa sve kraćim sezonama i povećanim finansijskim pritiscima, što dovodi do pitanja o njihovoj održivosti u budućnosti.

Promene koje klimatske varijacije unose u godišnja doba i zimske sezone direktno ugrožavaju ekonomsku stabilnost mnogih zajednica koje zavise od zimskog turizma. La Sambui je samo jedan od mnogih primera koji ilustruju ovu turobnu realnost. Dok se svet prilagođava i traži rešenja, neophodno je da globalna zajednica prizna i prepozna ove izazove, radeći zajedno na pronalaženju održivih alternativa i prilagođavanju ekonomija kako bi se suprotstavile novim klimatskim izazovima.

Energetski portal

Da li će biti dovoljno nafte?

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Međunarodna agencija za energiju upozorava da je ponuda nafte najmanja u poslednjih deset godina. OPEK ne odustaje od smanjenja proizvodnje, a Rusija najavljuje i zabranu izvoza naftnih proizvoda. Cena barela je na najvišem nivou od početka godine – premašuje 95 dolara.

Analize upozoravaju, potražnja raste, a u pojedinim delovima sveta već opadaju zalihe sirove nafte. Zabrinjava i što neke rafinerije u Evropi već ne proizvode dovoljno dizela što se odražava ne samo na maloprodajne cene derivata već utiče i na smanjenje aktivnosti u građevinarstvu, transportu i poljoprivredi.

Iz Udruženja naftnih kompanija poručuju da je snabdevanje u Srbiji stabilno. I Ministarstvo energetike je potvrdilo da su rezerve povećane – na zalihama nafte i derivata ima za 91 dan prosečne potrošnje.

“Država je u međuvremenu značajno u raznim oblicima ozbiljno povećala svoje zalihe, da li to Direkcija za robne rezerve, da li Uprva za rezerve. A podsetiću vas da od ove godine šest dana prosečne prodaje su obavezne da imaju naftne kompanije na zaliham svakog trenutka. To sve zajedno naše tržište čini otpornim na poremećaje“, ističe Tomislav Mićović, generalni sekretar „Udruženja naftnih kompanija Srbije“.

Pročitajte još:

Međunarodna agencija za energiju upozorava na nestabilnost tržišta čemu doprinose i berzanski spekulanti, zidajući dodatno cene crnog zlata.

Prognoze Međunarodne agecije za energiju i OPEK-a u jednom se podudaraju – u narednom periodu potražnja će rasti.

“Predviđa se, da će globalni ekonomski rast, koji je u toku, podstaći potražnju za naftom, posebno imajući u vidu oporavak turizma, vazdušnog saobraćaja i stalne mobilnosti“, saopšteno je iz OPEK-a.

Do kraja godine, na globanlnom tržištu, dnevno će nedostajati rekordnih tri miliona barela.

Izvor: RTS

Usvojena Uredba o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, kojom će biti smanjenja cena brašna nakon što je došlo do pada cene pšenice na tržištu.

Snižene cene odnose se na brašno tip T-400 glatko, u pakovanju do jednog kilograma, i brašno tip T-500, u pakovanju od takođe jednog kilograma.

Ujedno je i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine Vlade Republike Srbije saopštilo da će od 20. septembra akcija „Bolja cena – cena za narod” biti proširena za još 16 novih kategorija proizvoda.

Ovom akcijom, koja će trajati do 31. decembra, biće obuhvaćeni, osim brašna, suncokretovo ulje, kiselo mleko, margarin, sirni namaz, crni luk, pasulj, kupus, pašteta, viršle, smrznuti grašak, džem, keks, pasta za zube i sapun.

Pročitajte još:

Proizvodi koji su deo akcije biće u prodavnicama jasno označeni oznakom „Bolja cena” kako bi potrošačima bilo lakše da ih pronađu i kupe.

„Bolja cena” je zajednička akcija i inicijativa države i maloprodavaca, a njen osnovni cilj jeste zaštita životnog standarda i pomoć građanima da za svoj novac mogu da kupe što više proizvoda.

Energetski portal

Evropske vode i Panamski kanal – Transportni izazovi i pad plovidbe

Foto-ilustracija: Unsplash (ian-taylor)
Photo-illustration: Pixabay

Najnoviji podaci bacaju svetlo na nestabilnu prirodu transportne aktivnosti na unutrašnjim plovnim putevima Evropske unije tokom protekle decenije. Zapanjujući pad od 10 odsto, što znači 13 milijardi tonskih kilometara (jedinica mere teretnog transporta koja predstavlja prevoz jedne tone robe), u poređenju sa 2021. Podaci Eurostata dalje otkrivaju i pad tonaže od 5 odsto (29 miliona tona) tokom istog perioda.

Nemačka i Holandija su bile centralni igrači – zaslužne za 73 odsto aktivnosti unutrašnjeg plovnog saobraćaja u EU. Zanimljivo je da dok je većina zemalja zabeležila pad u 2022. godini, Litvanija i Finska nisu bile deo trenda zbog svog porasta od 251 odsto i 31 odsto. Ipak, ovi dramatični skokovi su u odnosu na njihove početne niske vrednosti tonskih kilometara.

Najveći pad u performansama transporta u 2022. godini, u poređenju sa 2021, proizašao je iz Bugarske (pad od 35 odsto), Hrvatske (29 odsto), Poljske (25 odsto), Rumunije (20 odsto), pri čemu su Mađarska i Slovačka zabeležile pad od 19 odsto.

Preko polovine teretnog transporta na unutrašnjim plovnim putevima EU upravljala su plovila holandske registracije, sa 51 odsto udela. Holandski brodovi su dominirali u nekoliko zemalja, zauzimajući prvo mesto u Belgiji, Nemačkoj, Luksemburgu i, što nije iznenađujuće, Holandiji.

PROČITAJTE JOŠ:

Dinamika razvoja industrije jedan je od faktora koji su uticali na ovaj trend. Međutim, osim toga mogu postojati i drugi faktori koji utiču na smanjenu plovidbu.

Na drugom kraju sveta, usled uticaja klime i jedne od najsušnijih godina do sada, vrlo važna  pomorska arterija sveta – Panamski kanal, takođe doživljava pad u transportu i broju brodova koji ga koriste.

Foto-ilustracija: Unsplash (rikin-katyal)

Dugačak je preko 80 kilometara, a na desetine brodova dnevno je prolazlo ovim putem, koji inače drastično smanjuje vožnju i spaja okeane. Zbog trenutne situacije, ograničen je prolazak brodova. Osim što su neki brodovi bili na čekanju za prolazak, ili su se vraćali nazad, neki brodovi su primorani da nose do 40 odsto manje tereta kako bi izbegli udar na dno pri niskim vodostajima, prenose svetski mediji. 

S obzirom na to da klimatske promene donose visoke temperature i produžene sušne periode u tropske krajeve, rešenje za kanal i vodostaj na duge staze, važno je pitanje, naročito što 40 odsto teretnog pomorskog saobraćaja zavisi od ovog kanala.

Promenljivost u plovidbenim aktivnostima u EU i smanjena upotreba Panamskog kanala ukazuju na kompleksnost izazova sa kojima se suočava globalna pomorska industrija. Dok EU biva pod udarom raznih ekonomskih promena, Panamski kanal doživljava posledice dramatičnih klimatskih promena. Ovi trendovi ističu potrebu za proaktivnim upravljanjem i inovacijama kako bi se obezbedila održivost i efikasnost globalnih transportnih mreža.

Energetski portal

Kukuruzom se najviše trgovalo, cena pšenice u padu

Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom ove nedelje preko Produktne berze prometovano je 2.555 tona robe, što u odnosu na prethodnu nedelju predstavlja pad ukupnog obima prometa od 38,42 odsto. Ukupna finansijska vrednost iznosila je 63.132.250 dinara, za 30,36 odsto manje nego protekle nedelje. Već četvrtu nedelju za redom kukuruz je bio najtrgovanija poljoprivredna kultura, a tokom protekle nedelje zaključeni su i prvi robno – berzanski ugovori za novi rod soje.

Tokom čitave nedelje na tržištu kukuruza bila je primetna povećana tražnja u odnosu na ponudu, posebno kada je u pitanju novi rod kukuruza. Kukuruzom se trgovalo u cenovnom rasponu od 16,60 do 16,75 din/kg bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 16,68 din/kg bez PDV-a (18,34 din/kg sa PDV-om).

U odnosu na prethodnu nedelju primetan je cenovni pad od 1,19 odsto. Novim rodom kukuruza trgovalo se po ceni od 16,50 do 16,70 din/kg bez PDV-a, kao i po ceni od 17 din/kg bez PDV-a za kukuruz sa preuzimanjem od 01.11.2023. do 31.01.2024. godine. I ove nedelje kukuruz je bio najtrgovanija kultura, učestvujući u ukupnom obimu prometa sa 61 odsto.

Pročitajte još:

Pšenica – 19,30 din/kg bez PDV-a

Na tržištu pšenice tokom cele nedelje bila je primetna slaba aktivnost učesnika, uz izjednačenu aktivnost na strani ponude i tražnje. Kupci su se raspitivali za pšenicu sa višim parametrima kvaliteta, a bila je iskazana i tražnja za stočnom pšenicom.

Pšenicom se tokom nedelje trgovalo na jedinstvenom cenovnom nivou od 19,30 din/kg bez PDV-a (21,23 din/kg sa PDV-om), što ujedno predstavlja i ponder cenu. U odnosu na prethodnu nedelju beleži se negativan cenovni trend od 2,91 odsto.

Slaba tražnja za sojom

Foto-ilustracija: Unsplash (Odin Aerni)

Na tržištu soje krajem nedelje zaključeni su prvi robno – berzanski ugovori za soju rod 2023. godine po jedinstvenoj ceni od 49,50 din/kg bez PDV-a (54,45 din/kg sa PDV-om) uz obračun kvaliteta. Tražnja za starim rodom soje je bila slaba ili je u potpunosti izostajala.

Tražnja za suncokretovim zrnom tokom ove nedelje je bila nešto slabija u odnosu na ponudu i na nižem cenovnom nivou. Suncokretom se trgovalo u cenovnom opsegu od 38,50 do 39,80 din/kg bez PDV-a, pri čemu je cena padala kako se nedelja bližila kraju. Ponder cena iznosila je 39,09 din/kg bez PDV-a (43,00 din/kg sa PDV-om), što u odnosu na prethodnu sedmicu predstavlja pad cene od 2,05 odsto.

Od ostalih roba tokom ove nedelje nudilo se i stočno brašno u manjim količinama po ceni od 12,00 din/kg bez PDV-a (14,40 din/kg sa PDV-om).

Fizičke aktivnosti na tržištu su redukovane, sa malo transakcija i utovarom za transport koji ostaje slab. Crnomorska roba je i dalje znatno prisutna i nastavlja da konkuriše zapadnoevropskoj ponudi. Cene kukuruza su slabilne i cene za novi rod su blizu nedavnih minimuma. Dolazeća ponuda iz Ukrajine utiče na tržište. Izveštaj USDA nije uspeo da preokrene sadašnji trend snižavanja na tržištu pšenice, iako je snižena procena proizvodnje pšenice za EU, Kanadu, Australiju i Argentinu. Suočene sa smanjenom izvoznom ponudom uvozne zemlje smanjuju svoje zalihe.

U prvom delu ove nedelje, uljana repica je pala na Evronekstu, prateći trend snižavanja cena palme, kanole i soje. Cene kukuruza i uljane repice na Evronekstu su rasle, ali u manjoj meri, kao i cene kukuruza i soje u Čikagu. Međutim, sirova nafta, koja se sad približava nivou od 90 dolara/barel u Njujorku, pruža prodršku proizvodnji biogoriva u svetu.

Neočekivan rast američke proizvodnje kukuruza

Čikaške cene pšenice su dotakle nove minimume za ugovor sa decembarskim prispećem. Izveštaj USDA o padu svetskih zaliha pšenice omogućio je jačanje pšenice u Čikagu posle pada tokom sesije na gotovo trogodišnji minimum. Žetva jare pšenice je znatno napredovala protekle nedelje i dostigla je 87 odsto površina, što je u skladu sa prosekom u poslednjih pet godina. U isto vreme, počela je setva ozime pšenice. Za kukuruz, USDA je snizilo svoju procenu prinosa u SAD, ali je u isto vreme povećalo površine.

Kao rezultat, američka proizvodnja kukuruza, za koju se očekivalo da će da padne, povećana je za 0,6 miliona tona na 384,4 miliona tona, dok su prelazne zalihe 2023/24. povećane za 0,4 miliona tona na 56,4 miliona tona, što je iznad očekivanja. Svi ti faktori su uticali na cene u Čikagu, koje su snižene. USDA sniženje svetskih zaliha pšenice, naročito na nivou glavnih izvoznika, dovelo je do rasta cena. Kukuruz i soja su samo blago pratili pšenicu, jer su pod pritiskom poslednjih procena proizvodnje u SAD. Sojino ulje je nešto jačalo zbog slabije ponude u Južnoj Americi.

Izvor: Agroklub

Značaj integrisanja ESG strategija u sve aspekte poslovanja

Foto: Confindustria Serbia (Deloitte)

Konferencija “ESG in Business and Finance: Challenges and Opportunities in Serbia”, koja će biti održana 26. septembra ove godine u Privrednoj komori Srbije (PKS) predstavlja važan skup čiji je cilj podizanje svesti o ključnim pitanjima održivosti, društvene odgovornosti i upravljanja. Događaj organizuje Udruženje italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbija, u partnerstvu sa Komorom, a uz podršku Deloitte Risk Advisory, EIT Manufacturing i Banke Intesa.

Zamišljena u formi interaktivnog i dinamičnog dijaloga, na skupu će biti predstavljena prva iskustva EU kompanija (sa fokusom na Italiju i Nemačku), ali i kompanija iz Srbije, u implementaciji strategije i ESG izveštavanja, a doneće i niz važnih tema, uključujući implementaciju EU taksonomije za održivo finansiranje, uticaj Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i integraciju ESG kriterijuma u investicione odluke finansijskih institucija. Pored toga, diskutovaće se o strategijama dekarbonizacije i primeni zelenih tehnologija u upravljanju emisijom gasova sa efektom staklene bašte (GHG), uz naglasak na ceo lanac snabdevanja.

Povodom održavanja skupa razgovarali smo sa Mašom Njegovan, ESG and Sustainability Leader Deloitte Serbia, koja ima više od deset godina globalnog iskustva u liderskim i savetodavnim ulogama.

Na pitanje da prokomentariše značaj konferencije, kao i koliko ovakvi skupovi generalno doprinose boljem informisanju o usklađivanju ESG standarda sa propisima, ona je odgovorila da ovaj događaj pruža strateške uvide i praktična rešenja organizacijama koje žele da se usklade sa ESG standardima i EU regulativama. S obzirom na to da Srbija teži članstvu u EU i dok je veliki broj domaćih kompanija izvozno orijentisan na tržišta Unije, razumevanje i primena ESG standarda postaju neizostavni elementi korporativnog i institucionalnog razvoja.

Naša sagovornica kaže i da konferencije poput ove pružaju dragocenu priliku za sagledavanje aktuelnih ESG tema, uključujući mehanizme za prekogranično oporezivanje ugljenika i zelene investicije. Osim toga, ovakvi skupovi omogućavaju dijalog između lidera u poslovnom i finansijskom sektoru radi deljenja najboljih praksi i stvaranja održivog, profitabilnog okvira u skladu sa međunarodnim standardima.

Nivo svesti i znanja među menadžerima u kompanijama u Srbiji u vezi sa ekologijom i održivošću je u porastu, ali i dalje postoji prostor za značajna unapređenja.

“Interesovanje za ESG teme je primetno, posebno među mlađim liderima i onima koji rade u međunarodnim kompanijama ili na tržištima sa visokim ESG standardima. Međutim, održivost i ekologija često se još uvek posmatraju kao “dodatni” aspekti poslovanja, a ne kao integralni deo strategije i odlučivanja”, rekla je Njegovan.

Investicije u održivost i ekologiju često su usmerene na kratkoročne ciljeve ili su reaktivne prirode, usmerene na ispunjavanje trenutnih regulativa, umesto da se razmatraju kao dugoročna strateška vrednost. S obzirom na sve veći pritisak regulatora i kreatora javnih politika ka održivom razvoju, menadžeri u Srbiji će morati dodatno da se edukuju i aktivno ulažu u ove oblasti u narednom periodu.

“Važno je naglasiti da dosadašnji vertikalni pristup kroz funkciju CSR-a ne može da zadovolji potrebe ESG regulative. Za uspešnu integraciju ESG standarda u poslovanje, ključno je da ESG strategija bude integrisana u sve aspekte poslovanja, što zahteva angažovanje i podršku svih poslovnih linija i zaposlenih”, kaže Maša Njegovan.

Konferencija je idealna prilika za sticanje razumevanja ESG tema i povezivanje sa liderima u oblasti održivosti i finansija. Program konferencije pogledajte ovde

Učešće na skupu potvrdili su visoki predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, predstavnici finansijskih institucija poput EBRD-a, EIB-a, kao i vodećih banaka: Intesa, Unicredit, Erste i kompanija: Microsoft, Hemofarm, Henkel, Risalta, Energetik, RINA.

Prijave putem linka koji je dostupan ovde

Energetski portal

Lepo, korisno i za primer: Volonteri čistili Perućac i Kaluđerske Bare

Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojevic)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Nikola Knezevic)

Da zeleno ostane zeleno, a Perućac ponovo zasija bio je glavni motiv 70 volontera čiji svakodnevni posao podrazumeva uglavnom sedenje pred ekranom kompjutera.

Na Kaluđerskim Barama, glavnom tarskom turističkom naselju, skupljali su plastiku i čistili divlje deponije na kojima je lagerovan odbačeni građevinski materijal. Kiša im nije bila problem a motivi su isti.

„To je jednostavno spajanje lepog i korisnog, da možemo nešto korisno da uradimo koliko god je malo, da probamo neki svoj udeo da odradimo. Možda neko to vidi i promeni neke navike“, kaže Luka Radak.

„Totalno drugačije je u prirodi, druženje sa kolegama različitih sektora. Nemamo priliku da sarađujemo u samoj kancelariji i onda je ovo bolji način da prirodu isto upoznamo, i malo očistimo“, dodaje Petar Blagojević.

Pročitajte još:

U Nacionalnom parku „Tara“ brinu o ogromnom tarskom prostranstvu, ali nije moguće uvek i svuda stići pa im pomoć dobro dođe.

„Mi kao upravljač smo svakako dužni da održavamo svaki vid higijene u Nacionalnom parku, ali ima dosta društveno odgovornih firmi koje pokušavaju da kroz svoju delatnost izađu u susret i pomognu u čišćenju divljih deponija„, izjavio je Milisav Mijatović iz Nacionalnog parka „Tara“

Čišćenje Tare je još jedna od ovogodišnjih akcija na kojima su učestvovali volonteri.

„Čistili smo jezero kod Međuvršja, posadili smo preko deset hiljada sadnica na Zlatiboru. Ovo je već druga akcija u ovoj oblasti i već drugi put smo bili na jezeru Perućac, i očigledno je stanje u kom se jezero sada nalazi da je akcija dala svoje rezultate“, kaže Josip Hatlak iz organizacije „Discover Serbia“.

Osim što su delovi Tare i Drine, posle njihove akcije ostali čistiji, njihova posvećenost očuvanju prirode, nadaju se, biće poziv i primer i drugima.

Izvor: RTS

Počele prijave građana za legalne priključke na infrastrukturu

Foto-ilustracija: Pixabay (Bruno)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prijavljivanje građana koji žive u nelegalno izgrađenim objektima za priključenje na komunalnu infrastrukturu je počelo i prijave će biti otvorene do 15. oktobra.

Prema rečima ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića procedura je veoma brza i jednostavna.

,,Građani predaju dokumentaciju na osnovu koje će dobiti rešenja sa kojima će moći da odu u nadležna preduzeća – elektrodistribuciju, vodovod i kanalizaciju, ‘Srbijagas’ ili toplane i na taj način ostvare mogućnost da se legalno priključe na komunalnu infrastrukturu”, rekao je ministar.

Pročitajte još:

Kako je naveo, svi koji žive u nelegalnim objektima mogu da ostvare ovo pravo, a o potrebnoj dokumentaciji mogu se informisati putem sajtova resornog ministarstva i opština u Srbiji, kao i u brošurama koje se dele na teritorijama svih opština.

Ministar je rekao da je imao sastanak sa Javnobeležničkom komorom Srbije koja je dozvolila notarima da izlaze na teren kada su ovi slučajevi u pitanju tako da će, dodao je, neke opštine organizovati i prikupljanje u mesnim zajendicama gde će notari dolaziti i na licu mesta potpisivati izjave koje su neophodne ako nema druge dokumentacije.

Na sastanku sa Savezom geodeta Srbije, dogovoreno je kako treba da izgleda geodetski snimak za one koji nemaju već u zahtevu za ozakonjenje taj snimak, te da se to takođe izdaje brzo tako da su svi uključeni u to da se ovaj proces obavi brzo i efikasno.

Obrazložio je da građani, ukoliko budu odbijeni, imaju pravo da se žale resornom ministarstvu.

,,Mi imamo rok od osam dana da to rešimo po žalbi. Rokovi su kratki zato što želimo da omogućimo ljudima da zaista to svoje pravo ostvare”, rekao je ministar Vesić.

Građanima koji dobiju rešenja od opština poručio je da to ne znači da moraju da se do 15. oktobra priključe na komunalnu infrastrukturu zato što to rešenje znači da mogu da odu u nadležna preduzeća, a kada će biti izvršeno priključenje zavisi od tehničkih kapaciteta preduzeća i potpisivanja ugovora.

Energetski portal

Bor dobija novu toplanu – Traži se izvođač radova za posao vredan preko milijardu dinara

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Gradska uprava Bora raspisala je tender za izvođača radova na izgradnji nove toplane.

Kako se navodi u specifikaciji posla, predviđena je izgradnja toplane kapaciteta 74 MW i istu je potrebno povezati na postojeći distributivni sistem prema projektu koji će izvođač dobiti od investitora nakon potpisivanja ugovora.

Predviđeno je da objekat nove kotlarnice ima površinu od 800 m2, dok će magacin i radionice imati površinu od 400 m2. Takođe, specifikacijom se predviđa izrada projektne dokumentacije, izgradnja portirnice, demontaža, ispitivanje i ponovna montaža i setifikacija dva gasna vrelovodna kotla, kao i dimnjaka i ostale opreme koju je moguće prebaciti u novu toplanu.

Pročitajte još:

Između ostalog, potrebno je i izraditi toplovod dužine do 1.100 metara i povezivanje na postojeću mrežu, kao i izgradnja nove trafostanice.

Projektom izgradnje nove toplane predviđeno je, između ostalog i izmeštanje dva kotla kapaciteta po 17 MW iz postojeće toplane i ugradnja u novu toplanu kao i ugradnja jednog novog kotla kapaciteta 40 MW u pogonski objekat.

Novoprojektovana toplana će koristiti komprimovani prirodni gas (CNG) kao osnovno gorivo, a lako ložno ulje EVRO EL kao rezervno gorivo. Navedeno gorivo je ekološki prihvatljiv energent, čiji je uticaj na okolinu kontrolisan i u granicama dozvoljenih vrednosti.

Projektom izgradnje nove toplane predviđena je ugradnja kotlova i sve prateće opreme, cirkulacionog sistema, ugradnja ekspanzionog i diktir sistema, sistema za pripremu vode, ugradnja novog rezervoara lakog ložnog ulja i pretakališta CNG kao i ugradnja sve druge prateće opreme, cevovoda i armature za gas, lakog ložnog ulja i pripreme vode za novoprojektovano kotlovsko postrojenje.

Nakon ugradnje merno regulaciona stanica za CNG se daje u mesečni najam korisniku JKP Toplana Bor.

Garatni rok za ugrađene kotlove, opremu i radove je minimum dve godine.

Vrednost javnog poziva iznosi 1.083.333.333,33 dinara, a rok za završetak radova je kraj 2025. godine, odnosno 31. decembar 2025.

Rok za podnošenje ponuda je 20. oktobar.

Izvor: eKapija

Senzori u prirodi: Kako se biljke adaptiraju u odnosu na temperature

Foto-ilustracija: Unsplash (periklis-lolis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sébastien Goldberg)

Svaki deo naše planete Zemlje krije jedinstvenu klimatsku priču koja se odražava kroz floru koja tu raste. Na obalama Sredozemlja, masline i vinova loza prosperiraju zahvaljujući kombinaciji sunca i kišovitih zima. U suprotnosti s tim, Amazonom dominiraju tropske kišne šume, gde orhideje i mahovine koriste vlažnost da pokažu svoju raskoš.

Kalifornijska klima je blaga tokom cele godine, što omogućava citrusima i divljem cveću da cvetaju, dok se u visokim delovima Anda krompir i kinoa bore s oštrim vremenskim uslovima, ali i uspevaju da prosperiraju. Jedinstvena klima Australije i Novog Zelanda pruža dom endemskim vrstama, dok šume Istočne Azije, naročito u Kini, Japanu i Koreji, čuvaju tajne biljaka poput čaja i pirinča.

Međutim, svi ovi regioni dele jedno pravilo: temperature su jedno od ključnih faktora za rast i opstanak biljaka. Drveće, uprkos nedostatku centralnog nervnog sistema, poseduje mehanizme kojima reaguje na promene temperature. Tokom hladnih meseci, mnoge biljke ulaze u stanje mirovanja, štiteći se od smrzavanja. Kada se uslovi poboljšaju, one se „bude“ i nastavljaju sa rastom.

Foto-ilustracija: Unsplash (eilis-garvey)

U novom istraživanju sprovedenom na Univerzitetu Martin Luter Hale-Vitenberg (MLU), naučnici su otkrili da koreni biljaka poseduju sposobnost osećanja temperature tla te prilagođavaju svoj rast tim uslovima, što je ključno za dalja istraživanja. Za razliku od prethodnih pretpostavki da izdanci biljaka diktiraju temperaturnu reakciju cele biljke, ovaj rad pokazuje da koreni imaju nezavisni sistem za detektovanje temperature i odgovor na nju.

 U uslovima toplijeg tla, korenje može produžiti svoj rast, pokušavajući dosegnuti dublje i hladnije slojeve koji obično sadrže više vlage. Ova adaptacija je od posebnog značaja tokom sušnih razdoblja.

Ako su te temperature ekstremne i traju predugo, može doći do smanjenja fotosintetske aktivnosti, što donosi smanjen rast, a u krajnjem slučaju i sušenje.

Energetski portal

ZAŠTO TREBA DA POSTANEMO KORISNICI SOLARNE ENERGIJE

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)
Foto: ProCredit

Svi smo svedoci da se klima velikom brzinom menja, da globalno zagrevanje preti opstanku planete i svih njenih žitelja. Istraživanja potvrđuju da smo za sve to krivi mi – ljudi. Ako smo mi uzrok problema, jedino mi možemo ponuditi i rešenje.

Kako preći sa reči na dela? I da li je moguće da i kao pojedinci uradimo nešto zaista značajno po tom pitanju?

Odmah da vam kažemo – da, moguće je. Jedan od ključnih načina je odlučnost da počnemo da koristimo obnovljive izvore energije.

Energija iz sunca 

Jedan od najvećih i nepresušnih izvora zelene energije je solarna energija. Ljudi je koriste više od 2.000 godina. Grci i Rimljani su koristili konkavna ogledala kako bi usmerili sunčeve zrake na metu i tako palili neprijateljske brodove. Danas umesto ogledala imamo fotonaponske solarne panele i sisteme koji apsorbuju sunčevu svetlost i stvaraju električnu energiju, koju potom koristimo za snabdevanje domaćinstava, za napajanje automobila, proizvodnih pogona, pa i čitavih gradova.

Kako mi možemo da postanemo korisnici solarne energije? Kao prvo – da postanemo svesni svih benefita njene upotrebe.

U FOKUSU:

Banka kao savetnik i finansijska podrška 

Pošto smo shvatili zašto je solarna energija energija budućnosti, sledeći korak je – investicija.

Da upotreba solarnih panela i solarnih sistema nije za nas više naučna fantastika, saznali smo u razgovoru sa Marinom Mijić, šefom Odeljenja za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u ProCredit banci.

Foto-ilustracija: Pixabay

– Neko će se zapitati zbog čega baš ljudi iz naše banke objašnjavaju zašto i kako ulagati u obnovljive izvore energije, konkretno u solare. Odgovor je jednostavan: ProCredit banka se više od decenije unazad aktivno bavi zelenim investicijama. Zeleni kreditni portfolio već čini gotovo 20 odsto ukupnog portfolija ProCredit Grupe.

Mi u timu imamo dostupne stručnjake iz oblasti zaštite životne sredine koji poznaju svaki korak u okviru procesa investicije u solare. Oni mogu da vam objasne zašto je dobro uložiti u solarne sisteme, šta konkretno dobijate vi i vaše domaćinstvo, a šta priroda, zatim mogu detaljno da vam protumače finansijsku konstrukciju, opravdaju ulaganje, ali i preporuče adekvatne proizvođače i podizvođače koji imaju najbolje performanse. Baš zato što smo posvećeni zaštiti životne sredine kao institucija, razvili smo odgovarajući organizacioni okvir – imamo posebno odeljenje koje se bavi zaštitom životne sredine i obnovljivim izvorima energije. Iako su masovnija ulaganja u obnovljive izvore energije počela nedavno, mi to radimo već deceniju unazad i možemo reći da naši bankarski savetnici imaju ekspertizu u ovoj oblasti finansiranja.

Implementiranje solarnih tehnologija u porodična domaćinstva odmah će pokazati svoje dobre strane, dok će opravdanost investicije biti više nego očigledna na duže staze. Ročnost povrata investicije se znatno smanjila, gotovo prepolovila, te treba iskoristiti trenutne mogućnosti na tržištu i investirati u nešto što pomaže i nama, ali i svima oko nas. 

ProCredit banka

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Manifestacija “Cirkularni kutak”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Manifestacija “Cirkularni kutak”, koju organizuje Privredna komora Srbije u saradnji sa WWF Adria i uz podršku kompanija Steel Impex, Ekostar pak, Plastik Gogić, Fabrika kartona Umka, Strauss Coffee i Jaffa Crvenka, u okviru Novi Sad Film festivala, održaće se u nedelju, 24.09.2023. u terminu od 10 do 18 časova u Kulturnoj Stanici Svilara, Đorđa Rajkovića 6b, Novi Sad.

Glavni program:

10.00 – 11.00  Crtaonica I “Moj grad zeleni grad” – kako bi idealan grad trebao da izgleda

11.00 – 12.00  Eko kviz za decu – edukacija o zdravijem gradu

12.00 – 14.00  Maštaonica I – radionica o životnoj sredini kroz izradu makete zelenog grada

14.00 – 15.00  Malci kreativci – radionica izrade upotrebnih predmeta od otpada

15.00 – 16.00  Crtaonica II “Da sam ja veliki”- šta bi deca popravila u svom gradu

16.00 – 18.00  Maštaonica II – radionica o zaštiti prirode kroz oslikavanje torbica

Paralelni program:

10.00 – 18.00  Dečiji buvljak – prodaja i razmena starih igračaka

10.00 – 18.00  Izložba dečijih crteža

17.00 – 18.30  Filmski program:

  • Amazona u srcu Evrope – WWF Adria
  • Our planet – WWF Adria
  • Underwater metropolis – Dragan Milutinović

Izvor: Centar za cirkularnu ekonomiju

„Rudnik u Brskovu uz poštovanje svih ekoloških standarda“

Foto-ilustracija: Unsplash (Taton Moïse)
Foto-ilustracija: Pixabay

Švajcarska kompanija Tara Risorsis, koja namerava da pokrene novi rudnik Brskovo u Mojkovcu, tvrdi da će uraditi sve u skladu s najvišim međunarodnim ekološkim standardima. Iz te kompanije ponavljaju da su kao koncesionari do sada ispunili uslove ugovora koji traje još 17 godina.

I dok je najava ponovnog pokretanje rudnika Brskovo u Mojkovcu naišla na negodovanje ekologa i građana tog kraja pre svega zbog namere investitora da otpadne materijale rudnika deponuje na novo jalovište, iz švajcarske kompanije Tara Rizorsis uveravaju da javnost ipak nema razloga za brigu.

PROČITAJTE JOŠ:

„Nećemo praviti jalovište kako je ranIje postojalo. Skladištićemo čvrstu, suvu jalovinu na odlagalištu koje je posebno prilagođeno toj nameni i dizajnirano tako da može da izdrži velike kiše, zemljotrese i eventualne poplave. Neće biti uticaja na vodu za piće u gradu, a primenićemo i sve standarde, tako da ni prašina neće biti problem za lokalnu zajednicu“, kazao je Ričard Bofi, izvršni direktor Tara Resources.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)

Da bi sve to tako i bilo investitor je kažu uradio detaljna istraživanja, studije i analize u saradnji s evropskim stručnjacima i uz poštovanje međunarodnih standarda. Planiraju da u roku od dve godine od dobijanja građevinske dozvole koju očekuju 2024. započnu pripremne radove i eksploataciju.

No, pre toga neophodno je da Vlada donese Detaljni prostorni plan za to područje.

„Mi smo s naše strane dostavili svu potrebnu dokumentaciju za početak izrade Detaljnog prostornog plana zakoncesiono područje Brskovo. Koncesionar je ispunio sve svoje obaveze, detaljni prostorni plan je proces koji vodi vlada i pod broj tri koncesioni ugovor je na snazi još 17 godina“, kazala je Ratka Sekulović, menadžerka za odnose s Vladom.

Investitor poručuje da je reč o najvećem rudarskom projektu čija se vrednost procenjuje na 180 miliona evra, na kojem će biti angažovano 750 radnika, te da će koristi imati ne samo opština Mojkovac i sever, već i cela država.

Izvor: RTCG