Evropske vode i Panamski kanal – Transportni izazovi i pad plovidbe

Photo-illustration: Pixabay

Najnoviji podaci bacaju svetlo na nestabilnu prirodu transportne aktivnosti na unutrašnjim plovnim putevima Evropske unije tokom protekle decenije. Zapanjujući pad od 10 odsto, što znači 13 milijardi tonskih kilometara (jedinica mere teretnog transporta koja predstavlja prevoz jedne tone robe), u poređenju sa 2021. Podaci Eurostata dalje otkrivaju i pad tonaže od 5 odsto (29 miliona tona) tokom istog perioda.

Nemačka i Holandija su bile centralni igrači – zaslužne za 73 odsto aktivnosti unutrašnjeg plovnog saobraćaja u EU. Zanimljivo je da dok je većina zemalja zabeležila pad u 2022. godini, Litvanija i Finska nisu bile deo trenda zbog svog porasta od 251 odsto i 31 odsto. Ipak, ovi dramatični skokovi su u odnosu na njihove početne niske vrednosti tonskih kilometara.

Najveći pad u performansama transporta u 2022. godini, u poređenju sa 2021, proizašao je iz Bugarske (pad od 35 odsto), Hrvatske (29 odsto), Poljske (25 odsto), Rumunije (20 odsto), pri čemu su Mađarska i Slovačka zabeležile pad od 19 odsto.

Preko polovine teretnog transporta na unutrašnjim plovnim putevima EU upravljala su plovila holandske registracije, sa 51 odsto udela. Holandski brodovi su dominirali u nekoliko zemalja, zauzimajući prvo mesto u Belgiji, Nemačkoj, Luksemburgu i, što nije iznenađujuće, Holandiji.

PROČITAJTE JOŠ:

Dinamika razvoja industrije jedan je od faktora koji su uticali na ovaj trend. Međutim, osim toga mogu postojati i drugi faktori koji utiču na smanjenu plovidbu.

Na drugom kraju sveta, usled uticaja klime i jedne od najsušnijih godina do sada, vrlo važna  pomorska arterija sveta – Panamski kanal, takođe doživljava pad u transportu i broju brodova koji ga koriste.

Foto-ilustracija: Unsplash (rikin-katyal)

Dugačak je preko 80 kilometara, a na desetine brodova dnevno je prolazlo ovim putem, koji inače drastično smanjuje vožnju i spaja okeane. Zbog trenutne situacije, ograničen je prolazak brodova. Osim što su neki brodovi bili na čekanju za prolazak, ili su se vraćali nazad, neki brodovi su primorani da nose do 40 odsto manje tereta kako bi izbegli udar na dno pri niskim vodostajima, prenose svetski mediji. 

S obzirom na to da klimatske promene donose visoke temperature i produžene sušne periode u tropske krajeve, rešenje za kanal i vodostaj na duge staze, važno je pitanje, naročito što 40 odsto teretnog pomorskog saobraćaja zavisi od ovog kanala.

Promenljivost u plovidbenim aktivnostima u EU i smanjena upotreba Panamskog kanala ukazuju na kompleksnost izazova sa kojima se suočava globalna pomorska industrija. Dok EU biva pod udarom raznih ekonomskih promena, Panamski kanal doživljava posledice dramatičnih klimatskih promena. Ovi trendovi ističu potrebu za proaktivnim upravljanjem i inovacijama kako bi se obezbedila održivost i efikasnost globalnih transportnih mreža.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti