Home Blog Page 61

MT-KOMEX BH – Regionalni akter za solarnu energiju

Foto: EP
Foto: EP

Nakon stotinu hiljada postavljenih solarnih panela u Srbiji kompaniji MT-KOMEX potpuno je prirodno bilo da sledeći korak bude širenje poslovanja u regionu. Sa značajnim iskustvom u izgradnji solarnih elektrana – preko 200 njih, i instalisanom snagom od preko 100 megavata, ojačala je svoju prisutnost otvaranjem kompanije MT-KOMEX BH u Bosni i Hercegovini.

Kompleksne zakonske regulative i procedura za izgradnju, koje se razlikuju u različitim administrativnim delovima BiH, uključujući Federaciju BiH i Republiku Srpsku, veliki su izazov za sve koji žele da grade solarne elektrane. Radoslav Marić, direktor MT‑KOMEX BH d.o.o, ovo ističe kao ključni izazov i dodaje da je neophodna harmonizacija zakona i praksi u skladu sa regionalnim trendovima, navodeći primere Republike Srbije i Hrvatske koje su usvojile zakone o korišćenju obnovljivih izvora energije.

– Što se tiče samog poslovanja opredelili smo se za rad po principu ’ključ u ruke’, to u Bosni i Hercegovini predstavlja značajnu podršku potencijalnim investitorima, a upravo po tom principu posluje MT-KOMEX BH – ističe Marić.

Od izrade projekta za elektranu, ishodovanje dozvola, dopremanja potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do lokacije, potom montaže i instaliranja panela renomiranih proizvođača, postavljanja invertora i ostale potrebne infrastrukture, i na kraju provere spremnosti za puštanje u rad – sve su to faze koje su sadržane u frazi ’ključ u ruke’ i koje su stoga odgovornost celokupnog tima.

U FOKUSU:

Projekat kojim će se kompanija predstaviti i pokazati kako ovo na delu funkcioniše jeste debitantski projekat u BiH – Fotonaponska elektrana (FNE) Rešetnica, koja će biti izgrađena u istoimenom mestu u gradu Goraždu, u Bosansko-podrinjskom kantonu.

U ovom slučaju će investitor, Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo, dobiti potpuno funkcionalno postrojenje pozicionirano na oko 900 metara nadmorske visine, na površini od oko 8.200 m2 (0,82 hektara), za koje se očekuje da će godišnje proizvoditi oko 1.411 MWh energije.

Foto: EP

Zemlje u regionu imaju značajan potencijal kada je reč o energiji sunca, ali je ipak skroman procenat električne energije koja dolazi iz ovog izvora, još uvek. Slično kao u Srbiji, hidroelektrane poboljšavaju energetsku sliku kada je u pitanju električna energija koja stiže iz čistih izvora u BiH, ali su ipak termoelektrane još uvek glavni proizvođači struje. Međutim, prema nekim procenama, zemlja ima između 1.500 i 2.200 sunčanih sati godišnje, što je dobar podstrek da se radi na unapređivanju solarne energije. Bosna i Hercegovina na jugu zemlje dostiže i preko 2.300 sati godišnjeg proseka, dok jedini grad ove zemlje sa izlazom na Jadransko more, Neum, ima u proseku 2.600 sunčanih sati po godini, govore nam podaci.

Zemlje u regionu, dakle i BiH i Srbija, imaju veći broj časova sunčevog zračenja nego mnoge druge evropske zemlje, a najbolji uslovi su u jugoistočnom delu naše zemlje, pa tako i južnim delovima susedne nam zemlje. Takođe, postoje velike površine koje nisu iskorišćene, a koje bi se mogle efikasno iskoristiti za postavljanje solarnih panela, a u to su uključeni i planinski i brdoviti delovi po kojima je Bosna i Hercegovina prepoznatljiva.

MT-KOMEX BH trenutno radi na razvoju velikih ideja i projekata, koji će dalje afirmisati kompaniju kao lidera u oblasti obnovljivih izvora energije, ali ovoga puta i u regionu, doprinoseći tranziciji ka održivoj i ekološki odgovornoj budućnosti energetskog sektora.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

BOŠ i Mladi istraživači Srbije objavili konkurs za upravljače zaštićenih područja

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto: Beogradska otvorena škola / Promo

Beogradska otvorena škola (BOŠ), u saradnji sa svojim partnerima Mladi istraživači Srbije, pokrenula je novi program podrške „Zajedno za zaštićena područja” u okviru projekta „Zajedno za životnu sredinu“.

Mladi istraživači Srbije su objavili otvoreni poziv za podnošenje projektnih ideja sa ciljem unapređenja transparentnosti, komunikacije i saradnje upravljača zaštićenih područja u Srbiji.

Sistemu upravljanja zaštićenim područjima u Srbiji potrebna je veća transparentnost, ali i unapređenje praksi koje utiču na lokalne zajednice i njihovo uključivanje u upravljanje područjima. Iz analiza koje su rađene sa upravljačima istaknuto je da postoji potreba da se podižu kapaciteti upravljača za informisanje javnosti, za podizanje svesti kao i za saradnju sa lokalnom zajednicom.

Ukupan fond prvog ciklusa podrške programa ,,Zajedno za zaštićena područja“ za 2024. godinu iznosi 10.000 američkih dolara. U 2024. godini biće podržano najmanje dva Upravljača u maksimalnom iznosu do 5.000 američkih dolara po projektu. Postoje dva tipa podrške u zavisnosti da li su u pitanju upravljači čiji su osnivači Vlada Srbije ili lokalne samouprave ili su to udruženja građana i fakulteti.

Pročitajte još:

Za podršku 2024. godine mogu da se prijave upravljači iz 37 zaštićenih područja, uključujući nacionalne parkove, parkove prirode, predele izuzetnih odlika i specijalne rezervate prirode. Detaljnu listu područja možete pogledati u zvaničnom pozivu OVDE.

Na programu mogu da učestvuju upravljači zaštićenih područja koja se nalaze na listi sa projektom koji se realizuje na teritoriji Republike Srbije. Period sprovođenja projekta može biti najviše tri meseca, od trenutka potpisivanja ugovora do 31. avgusta 2024. godine.

Program će pružiti podršku u izgradnji raznovrsnih kapaciteta upravljača, kako bi njihov rad o zaštićenim područjima bio transparentniji i vidljiviji.

Kako biste se upoznali sa programom, pročitajte pažljivo smernice za podnosioce prijava.

Za sva pitanja u vezi sa programom podrške, pišite na imejl adresu zasticenapodrucja@mis.org.rs najkasnije do 15. aprila 2024. godine, do kraja radnog dana.

Prijava za učešće na programu „Zajedno za zaštićena područja“ dostavlja se isključivo putem elektronskog obrasca kome možete pristupiti preko sledećeg LINKA.  Rok za prijavu projekata je do 19. aprila 2024. godine do 17:00 h.

Program se realizuje u okviru petogodišnjeg projekta „Zajedno za životnu sredinu“ koji sprovode Beogradska otvorena škola (BOŠ) i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije, Međunarodnom unijom za zaštitu prirode (IUCN), udruženjem ENECA, međunarodnom ekološkom organizacijom The Nature Conservancy (TNC) i Američkom privrednom komorom u Srbiji (AmCham).

Izvor: BOŠ

Međunarodno Savetovanje ENERGETIKA 2024

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)

Od 25 do 28. juna 2024. godine biće održano Međunarodno Savetovanje ENERGETIKA 2024 u hotelu Zlatibor Resort na Zlatiboru.

Ove godine trebalo bi da postaju vidljiviji pozitivni efekti dekarbonizacije energetike, transporta i industrije sa ciljem saniranja posledica sve ubrzanijih klimatskih promena i sve intenzivnijeg zagađenja životne sredine.

Srbija je prihvatila Sporazum COP28. Najveći napredak u odnosu na prethodne globalne sporazume o klimi je poziv da se do 2030. godine utrostruče kapaciteti obnovljivih izvora energije i udvostruče srednje godišnje stope rasta energetske efikasnosti, kao i poziv da se u ovoj deceniji ubrza prelazak sa fosilnih goriva u energetskim sistemima, ali na pravedan način, kako bi se do 2050. godine postigle nulte emisije.

Ambicije su povećane, mere su konkretizovane, obuhvat je proširen na sva fosilna goriva, očekivanja od ubrzanja razvoja niskougljeničnih tehnologija postaju realnija, ali se i pored napretka, još uvek ne vidi da su mehanizmi koji treba da omoguće njihovo ostvarenje, a koji podrazumevaju veoma visoke investicije, uravnoteženo dostupni svim zemljama, na način koji pravično odražava odgovornost za dekarbonizaciju i zaštitu planete.

Svakako se danas može konstatovati da dosadašnja politika EU prema Zapadnom Balkanu nije dovela do energetske tranzicije. Povećane ambicije Republike Srbije, praćene su povećanim očekivanjima za finansijskom i drugom podrškom EU, koja bi bila u skladu sa principima solidarnosti i kohezije među članicama Unije, ali i u skladu sa principima Pariskog sporazuma koji se odnose na zajedničku ali diferenciranu odgovornost, na realne mogućnosti i na specifične nacionalne okolnosti. Stimulans energetskoj tranziciji predstavlja i regionalna saradnja, ali ne kao do sada u trgovini emisiono intenzivnim energentima i proizvodima, već u pružanju novih energetskih usluga i primeni kompatibilnih rešenja u korišćenju OIE, pa čak i u zdravoj konkurenciji.

Pogled ka sredini ovog veka u energetici svakako nameće pitanje čime će region i Republika Srbija zameniti ugalj? Koliko mogu sami obnovljivi izvori energije i šta i u kojoj meri se očekuje od korišćenja vodonika (i u mnogim tehnološkim rešenjima i od amonijaka), a šta od nuklearne energetike sa sve atraktivnijim primenama malih modularnih nuklearnih reaktora (sa snagama i preko nekoliko stotina MW)? Šta nam od ovih tehnologija može biti dostupno?

Finansijski i ekonomski aspekti energetske tranzicije predstavljaju dodatni izazov. Gde pronaći kapital za stimulaciju razvoja optimalnog korišćenja obnovljivih izvora energije i onih subjekata koji dosledno i čvrsto sprovode programe energetske efikasnosti i zaštite životne sredine? Kako obezbediti da domaća energetika ne izgubi korak sa okruženjem? Da li rešenja gde se interveniše u reindustrijalizaciju, ali ciljano u proizvodnju novih tehnologija obnovljivih izvora, daju ekonomske rezultate?

Energetska tranzicija, pored tehnoloških promena, finansijskih i ekonomskih izazova, donosi i značajne promene u socijalnoj sferi. Pojava i rast broja prozjumera u Republici Srbiji kao i nekoliko energetskih zadruga su ohrabrujući znaci na putu demokratizacije energetike. Ali, kako intenzivirati ove procese? Kako da cena energije ostane dostupna građanima i privredi, da se izbegnu zamke vođenja socijalne politike preko energetike? Ima li mesta za domaćinstva i pojedince u kreiranju energetske politike (posebno u domenu toplotne energije)? Ima li energetsko zadrugarstvo u korišćenju biomase budućnost u Srbiji?

Ovo su pitanja koja će, po logici stvari, dominirati u raspravama koje će se voditi na međunarodnom savetovanju ENERGETIKA 2024 i od odgovora na ta pitanja značajno će zavisiti razvoj energetike regiona. Usko polje primene najnovijih tehnologija u Srbiji jesu privatne inicijative i investicije u solarne i vetroelektrane, uz sve rizike primene mehanizma državnih aukcija, dok su ostali sektori privrede, energetske zadruge i domaćinstva manje u fokusu i tako u još težem položaju.

Energetski portal

Saradnja zemalja Baltičkog mora za razvoj energije vetra na moru

Photo-illustration: Unsplash (insung yoon)
Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)

Kako bi se osigurala kritična energetska infrastruktura na moru, ministri osam zemalja Baltičkog mora usaglasili su se sa Deklaracijom iz Vilnjusa (eng Vilnius Declaration), dajući obećanje o bližoj saradnji na ovom pitanju.

Osam zemalja koje su učestvovale na Sastanku visokog nivoa za energetsku sigurnost Baltičkog mora 2024, jesu Litvanija, Danska, Estonija, Finska, Nemačka, Letonija, Poljska i Švedska.

Zemlje su već krenule u brži razvoj energije vetra na moru i prenosnog kapaciteta. U 2023. godini osam zemalja se obavezalo da će povećati kapacitete ove energije u Baltičkom moru sa 3,1 GW , koliko je trenutno, na 19,6 GW do 2030. godine, navodi WindEurope.

Ovom Deklaracijom još jednom je potvrđena odlučnost zemalja da što brže implementiraju akcije navedene u EU Paketu vetra. Paket predlaže Akcioni plan za energiju vetra, kojim je postavljeno 15 akcija za jačanje evropske industrije energije vetra. Ove mere su strukturisane u šest ključnih stubova i oni su (1) ubrzanje primene kroz povećanju predvidivost i brže izdavanje dozvola, (2) poboljšan dizajn aukcije, (3) pristup finansijama, (4) stvaranje fer i konkurentnog međunarodnog okruženja, (5) veštine i (6) angažovanje industrije i obaveze država članica.

Pročitajte još:

Zemlja Baltičkog mora obavezale su se da što je pre moguće, dekarbonizuju svoje energetske sisteme, a takođe su izrazile otvorenost za saradnjom u postepenom ukidanju ruskih fosilnih goriva i da ih zamene posebno konkurentnim i domaćin obnovljivim izvorima energije. Ove zemlje priznale su potencijal koji ima vetar u Baltičkom moru za dekarbonizaciju, diverzifikaciju, elektrifikaciju i za proizvodnju obnovljivog vodonika.

Kako bi se otključao potencijal Baltičkog mora, potrebno je investicije usmeriti i na proširenje mreže i infrastrukture luka.

Prisećanja radi, u 2023. godini energija vetra u Evropskoj uniji činila je 19 odsto ukupno proizvedene električne energije, što dobar rezultat ali ju je za ostvarenje ciljeva koje je Evropska unija postavila za 2030. godinu, potrebno dodatno razvijati.

Katarina Vuinac

Eko-fond subvencionisao sanaciju divljih deponija i razvoj zelenih površina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Podgorici je nedavno uveden nov sistem za navodnjavanje unutar sportsko-rekreativne zone, koji će znatno poboljšati održavanje ove zelene površine.

Eko-fond je podržao ovaj projekat kroz dodelu bespovratnih sredstava od 60.000 evra kompaniji Zelenilo d.o.o. Podgorica, a ukupna vrednost projekta iznosila je 208.000 evra. Zahvaljujući subvencijama, posađeno je 300 novih stabala i unapređena je postojeća vegetacija, čime se brine i o vazduhu i biodiverzitetu na ovoj lokaciji. 

Paralelno sa ovim projektom, Eko-fond je odobrio i subvencije u iznosu od preko 16.000 evra za uklanjanje otpada sa osam lokacija u Opštini Zeta, rešavajući tako probleme lokalne zajednice pogođene divljim deponijama, koje predstavljaju neorganizovana odlagališta otpada koja nisu zvanično regulisana niti kontrolisana od strane nadležnih institucija. 

Pročitajte još:

Divlje deponije predstavljaju ozbiljan ekološki problem koji utiče na estetiku, zdravlje ljudi i biodiverzitet. Ljudi koji žive u blizini divljih deponija izloženi su povećanom riziku od infekcija i drugih zdravstvenih problema zbog izloženosti opasnim materijalima i lošem kvalitetu vazduha.

U svom nastojanju da se suoči sa ovim izazovom, Eko-fond je posvećen podršci lokalnim inicijativama za čišćenje i revitalizaciju ovih prostora, naglašavajući značaj zajedničkog delovanja za očuvanje životne sredine.

Energetski portal

Uvidi sa ArchyEnergy konferencije u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Lemons)
Foto-ilustracija: Unsplash (darya-jum)

Konferencija ArchyEnergy, održana prvi put u Novom Sadu, privukla je veliku pažnju stručnjaka iz oblasti zelene arhitekture i održive gradnje. Događaj je trajao dva dana, a konferencijski deo je okupio oko 400 posetilaca prvog dana i 300 drugog dana, dok je sajamski prostor privukao preko 1.000 ljudi. Čak četvrtina brendova rezervisalo je mesto za sledeću konferenciju ArchyEnergy 2025.

Događaj je bio izuzetno medijski praćen, sa izveštajima na preko 20 internet portala i preko 40 lokalnih televizijskih stanica. Takođe, segmenti konferencije bili su uključeni u jutarnje programe na TV Vojvodina i TV Nova. Na društvenim mrežama, objave su bile široko deljene, sa preko 500 deljenja na Instagramu i 300 na LinkedInu, navodi se u saopštenju.

Organizatori su izrazili ponos zbog visokokvalitetne organizacije i odličnog odziva stručne javnosti, a pohvale i čestitke učesnika pružaju motivaciju za dalji rad. 

Tematski fokus konferencije ArchyEnergy 2025

Za ArchyEnergy 2025 najavljene su teme koje će obuhvatati širok spektar aktuelnih pitanja, uključujući pametno stanovanje, reciklirane PVC sisteme budućnosti, i vezu između aluminijuma i arhitekture. Planirane su diskusije o izradi i ugradnji stolarije – RAL ugradnji, građevinskim materijalima kao što su opekarski proizvodi (cigla, crep, blok), kao i o Demit fasadama – termoizolaciji domova stiroporom naspram kamene vune. Takođe, biće reči o projektovanju hotela i objekata javne namene, BIM i parametrijskom modelovanju, zaštiti kulturnog nasleđa, objektima od značaja, urbanizmu i pejzažnoj arhitekturi.

Uvidi sa panel diskusija

Foto-ilustracija: Unsplash (Victor Garcia)

Učesnici prvog panela, Inovacije u dizajnu stambenih i poslovnih kompleksa, raspravljali su o tome kako inovacije u arhitekturi i dizajnu utiču na funkcionalnost, energetsku efikasnost i komfor korisnika. Istaknuto je da inovacije ne samo da transformišu vizuelni identitet prostora već i poboljšavaju održivost i funkcionalnost objekata. Razmenjivane su ideje o tome kako nove tehnologije i pristupi, kao što je upotreba recikliranih materijala, mogu doprineti održivoj gradnji i odgovornoj budućnosti. Diskusija je pokrila i praktična iskustva učesnika, naglašavajući kako inovacije mogu olakšati integraciju zelenih rešenja u tradicionalne građevinske projekte.

Drugi panel – Budžetiranje, projektovanje i finansiranje objekata fokusiran na ključne aspekte finansiranja i projektovanja u kontekstu zelene gradnje. Razgovarano je o važnosti budžetiranja u arhitekturi, gde su stručnjaci naglasili potrebu za sveobuhvatnim pristupom koji integriše ekološke standarde i efikasno korišćenje resursa. Razmatrani su globalni izazovi poput procene da će se graditi jedan Pariz svake nedelje do 2060. godine, kako govori procena UN-a, i veliki uticaj građevinskog sektora na potrošnju resursa i emisiju CO2. Dragana Korica iz Saveta zelene gradnje Srbije istakla je da budžet nije samo cena projekta, već mora obuhvatiti celokupan životni ciklus zgrade, uključujući i dugoročnu isplativost kao što su solarni paneli, ali i šta onda kada paneli završe svoj vek. Dakle, velika potrošnja resursa mora biti deo priče o zelenoj gradnji za početak, jer građevinski sektor koristi 50 odsto resursa. Iz bankarskog sektora naglašavaju kako se vremena menjaju i za njih, jer banke sada neće finansirati bilo koji projekat i bilo koju energetsku klasu projekta, što pre pet ili šest godina nije bio slučaj. 

Energetska efikasnost kroz aluminijumske inovacije, što je bila tema trećeg panela, jeste bila diskusija oko primene aluminijuma u energetski efikasnim rešenjima. Đorđe Bajilo je istakao kako različiti tipovi klijenata postavljaju različite zahteve, i kako su privatni klijenti često zahtevniji od državnih. Pored toga, raspravljano je o energetskoj krizi koja je naterala da se više razmišlja o energiji i njenoj potrošnji i uštedi. Rečeno je i da stakleni objekti postaju sve češći izbor klijenata. Aleksandra Lekić je ovom prilikom govorila o rekonstrukciji hotela “Bistrica” na Jahorini, napravljenog zbog olimpijskih igara osamdesetih godina, čija se simbolika morala ispoštovati prilikom rekonstrukcije. Dala je informacije o specifičnom krovu, podzemnoj garaži na čijem platou je isprojektovana olimpijska vatra kao simbol, ventilisanoj fasadi i drugim karakteristika koji ovaj objekat čine energetski efikasnijim. Fasada je kompletno promenjena i sada je od kamene vune od 16cm, a što se tiče krova sada je tu trapezni lim ispod koga je 12cm kamene vune što je doprinelo da se smanje gubici energije.

Lazar Kuzmanov je tokom četvrtog panela – Energetski efikasni materijali, sistemi i rešenja, diskutovao o optimizaciji sopstvenog života u paraleli sa zgradama, naglašavajući da je ulaganje u kvalitetne materijale ključno za dugovečnost i sigurnost objekata. Detaljno je opisana primena energetski efikasnih rešenja, kao što su ventilisane fasade i izolacija krovova, te kako tehnološke inovacije mogu smanjiti energetske gubitke i doprineti zdravijem životnom okruženju.

Konferencija ArchyEnergy 2024 u Novom Sadu jasno je demonstrirala kako se tehnološki napredak i održivi principi mogu uspešno integrirati u prakse projektovanja i gradnje, stavljajući temelje za buduće inovacije u arhitekturi i energetici.

Foto-ilustracija: Pixabay (Voltaro Energy)

Drugog dana konferencije, ponovi su bile zanimljive teme, ali jedno zanimljivo pitanje tokom petog panela bilo je ,,Da li postoji savršeni prozor?”, na šta je panelista Hrvoje Komac odgovorio da postoji ukoliko se ispoštuju svi uslovi u pogledu kvaliteta pojedinačnih delova: profili, sertifikovano staklo, okovi; u ukoliko je ugradnja prozora kvalitetna. Ovde je naglasio da postoji veliki propust – nedostaje ogromna edukacija o značaju kvalitetne gradnje, posebno RAL ugradnje, za koju je čuo mali deo stručne javnosti, kao i šireg građanstva. Sam podatak da u regionu ne postoje sertifikovani timovi za RAL ugradnju potvrđuju ovu tezu.

Istaknut je porast potražnje za aluminijumskom stolarijom u poslednjih deset godina, dok PVC stolarija i dalje zadržava bitan tržišni udeo. Jedan od panelista, prognozirao je sinergiju između aluminijumske i PVC stolarije u budućnosti.

Vladimir Tasevski je objasnio kompleksnost recikliranog PVC-a, naglašavajući da njegova kompanija reciklira kompletne prozore, što omogućava deset ciklusa upotrebe istog materijala, što zapravo znači da ovaj materijal može opstajati  stotinama godina. 

Predstavnica kompanije „Aluminco“ objasnila je zašto arhitekte preferiraju aluminijum, navodeći njegovu lakoću za obradu, održavanje, i male specifične težine koje ne opterećuju objekte, omogućavajući arhitektama veću kreativnu slobodu.

Drugi dan konferencije ArchyEnergy nastavljen je panelom posvećenim energetski efikasnim projektima i problemima graševinskog otpada u okviru šestog panela. Diskusija se dotakla problema rušenja objekata i neadekvatnog rukovanja građevinskim otpadom, ističući nedostatak sertifikovanih timova za pravilno razdvajanje i recikliranje materijala. Dejan Bojović iz Srpske asocijacije za rušenje naglasio je važnost precizne procene objekata pre rušenja i potrebu za većom svesti i edukacijom o važnosti pravilnog odlaganja i reciklaže građevinskog otpada.

Arhitektura kao savremeni izraz modernog društva, poslednji je panel konferencije i fokus je bio na integraciji  zelene arhitekture u građevinarstvu. Diskutovalo se o trendovima u arhitekturi, kao što su pasivne kuće i „sunđer gradovi“ koji promovišu održivo upravljanje atmosferskim vodama.

Panelisti su izrazili zabrinutost da, iako se često govori o zelenoj arhitekturi, stvarna investicija i primena tih principa često zaostaju zbog ograničenih budžeta i nedostatka podrške, zbog čega su ovakve konferencije potreba.

Energetski portal

MOL otvara najveću fabriku zelenog vodonika u regionu

Foto: MOL Grupa
Foto: MOL Grupa

MOL grupa je u Sasalombati otvorila do sada najveću elektranu zelenog vodonika u centralnoj i istočnoj Evropi, kapaciteta 10 megavata. Investicija od 22 miliona evra učiniće proizvodnju goriva održivijom: fabrika će smanjiti emisiju ugljen-dioksida iz rafinerije Dunav za 25.000 tona godišnje. MOL će moći da proizvede 1600 tona čistog, ugljenično neutralnog zelenog vodonika godišnje, a uvođenjem ove tehnologije otvoriće novo poglavlje u ekonomiji vodonika. Investicija je u skladu sa korporativnom strategijom MOL Grupe SHAPE TOMORROW, koja region čini održivijim, konkurentnijim i samodovoljnim.

MOL Grupa nudi rešenja za budućnost: u svojoj novoj fabrici u Sasalombati, koja će početi da radi u drugoj polovini ove godine, koristiće tehnologiju američke kompanije Plug Power u elektrolizerskoj jedinici od 10 MW za proizvodnju približno 1600 tona čistog, ugljenično neutralnog zelenog vodonika godišnje. Zahvaljujući investiciji od 22 miliona evra, ugljenični otisak iz Rafinerije Dunav biće smanjen za više od 25.000 tona ugljen-dioksida godišnje. Nova tehnologija će postepeno zameniti proizvodni proces zasnovan na prirodnom gasu, koji trenutno čini jednu šestinu ukupnih emisija ugljen-dioksida MOL Grupe. MOL će prvenstveno koristiti zeleni vodonik u sopstvenoj mreži, tokom proizvodnje goriva.

Plug Power elektrolizer koristi struju iz obnovljivih izvora za razdvajanje vode na vodonik i kiseonik. Tako se uopšte ne stvaraju zagađujući nusproizvodi, štaviše, proizvodnjom jedne tone vodonika, postrojenje proizvodi osam do devet tona čistog kiseonika. Američka kompanija ponudila je MOL-u inovativnu i pouzdanu tehnologiju: skoro 50 godina radnog iskustva u korišćenju generatora vodonika optimizovanih za proizvodnju čistog vodonika.

Pročitajte još:

„MOL Grupa je dostigla još jednu prekretnicu: od sada možemo da proizvodimo zeleni vodonik bez emitovanja gasova staklene bašte. Ovom tehnologijom postižemo smanjenje emisija koje je ekvivalentno izbacivanju oko 5500 vozila sa puta odjednom. Danas, naša nova fabrika zelenog vodonika čini MOL-ove industrijske operacije zelenijim, ali sutra će ponuditi rešenja za celu industriju i mobilnost vodonika. Nakon Sasalombate, prenećemo tehnologiju u druge dve proizvodne jedinice u Rijeci i Bratislavi, kako bismo proces proizvodnje goriva učinili održivijim u svim rafinerijama MOL grupe“, rekao je Jožef Molnar, izvršni direktor MOL Grupe na ceremoniji otvaranja nove fabrike zelenog vodonika.

Foto: MOL Grupa

Investicija je u skladu sa korporativnom strategijom MOL Grupe SHAPE TOMORROW, koja region čini održivijim, konkurentnijim i samodovoljnim.

„Veoma se radujemo što proslavljamo, u partnerstvu sa kompanijom MOL, otvaranje jedne od najvećih evropskih fabrika zelenog vodonika koje podržavaju rafineriju,“ izjavio je izvršni direktor Plug Andy Marsh. „Kao moćan način da se smanji emisija ugljenika u rafinerijskim operacijama, ponosni smo što ćemo opremiti MOL sa najsavremenijom tehnologijom elektrolizera za efikasnu proizvodnju zelenog vodonika. Zajedno napredujemo ka ugljeničnoj neutralnosti ugljenika. Podstičemo zelenije operacije i pokrećemo ekonomiju vodonika ka napred.“

O MOL Grupi

MOL Grupa je međunarodna, integrisana kompanija za maloprodaju nafte, gasa, petrohemije i potrošača sa sedištem u Budimpešti, Mađarska. Aktivan je u više od 30 zemalja, sa dinamičnom međunarodnom radnom snagom od 25.000 ljudi i više od 100 godina istorije. MOL Grupa upravlja sa tri rafinerije i dve petrohemijske fabrike pod integrisanim upravljanjem lancem snabdevanja u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, i ima mrežu od više od 2400 benzinskih stanica u 10 zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope. Aktivnosti istraživanja i proizvodnje kompanije MOL podržavaju više od 85 godina ugljovodonika i 30 godina iskustva u ubrizgavanju CO2. Trenutno ima proizvodne aktivnosti u 7 zemalja i istraživačke ustanove u 11 zemalja.

MOL je posvećen transformaciji svojih tradicionalnih operacija zasnovanih na fosilnim gorivima u niskougljenični, održivi poslovni model i nastoji da do 2050. godine postane neutralan neto ugljenik, istovremeno oblikujući kružnu ekonomiju sa niskim sadržajem ugljenika u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

Izvor: MOL Grupa

Raspisan Javni poziv za lokalne samouprave za mere energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (giorgio-trovato)

U cilju poboljšanja energetske efikasnosti, raspisan je Javni poziv za jedinice lokalne samouprave i gradske opštine da budu učesnici u projektu ,,Čista energija i energetksa efikasnost za građane Srbije”.

Subvencije mogu pokrivati 65 odsto vrednosti investicaja za zamenu stolarije, izolacije, fasade, krovova, neefikasnih kotlova, solarnih panela i kolektora, kao i ostalih projekata koji mogu da doprinesu uštedi energije i energetskoj efikasnosti domaćinstva, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Za projekat je izdvojeno dovoljno sredstava, a osim toga, veće subvencije biće odvojene za socijalno ugrožena domaćinstva, gde će pokrivenost energetske sanacije biti 90 odsto, naglasila je ministarka Dubravka Đedović Handanović

Pročitajte još:

Projekat takođe obuhvata i područja koja su ekonomski devastirana ili imaju visok nivo zagađenosti vazduha, gde je učešće ministarstva u finansiranju mera takođe povećano.

Projekat je deo šireg programa „Skok u budućnost – Srbija 2027“, i realizuje se u saradnji sa Svetskom bankom.

Javni poziv je otvoren do 29. aprila 2024. godine, a očekuje se da će tokom leta biti otvoreni i dodatni pozivi za privredne subjekte i građane.

Energetski portal

Izgradnja novog bloka u TE Kostolac značajna za energetski sektor

Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

O završetku izgradnje novog bloka B3 u Termoelektrani Kostolac, razgovarali su Siniša Mali, potpredsednik Vlade i ministar finansija, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Lo Ćeiem, direktor kineske kompanije CMEC (China Machinery Engineering Corporation).

Tom prilikom, ministar finansija istakao je da je ovo jedan od najvažnijih projekata u energetskom sektoru Srbije i ima strateški značaj za našu zemlju, napomenuvši da će snaga novog pogona biti 350 megavata i da će dugoročno obezbediti sigurnost našeg elektroenergetskog sistema.

Prema njegovim rečima, izgradnjom bloka B3 dobićemo novo moderno postrojenje za proizvodnju električne energije, prvo nakon skoro četiri decenije, koje će doprineti energetskoj nezavisnosti Srbije i stabilnom snabdevanju građana i privrede.

Pročitajte još:

Neophodno je, kako je rekao, da kineska i srpska strana zajedno prate dinamiku izvođenja radova u narednih nekoliko meseci, najavivši da će u narednih desetak dana biti održani novi sastanci na temu izazova u izvođenju radova i načinima da se oni ubrzaju.

Ovaj ogroman projekat je od strateškog značaja za Srbiju i zato zajednički radimo na tome da on što pre bude i završen, naglasio je potpredsednik Vlade i dodao da Kina i Srbija imaju izuzetno razvijenu saradnju u mnogim oblastima, a da je energetika jedna od njih.

Lo Ćei je izrazio zahvalnost na ukazanom poverenju, navodeći da je kompanija CMEC zainteresovana za dalju saradnju na novim projektima.

Energetski portal

Predstavljanje inicijative „ESG Lab”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Konfindustrija Srbija, Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji, uz institucionalnu podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), i u saradnji sa partnerima: Banca Intesa, Deloitte, Bureau Veritas, Advokatska kancelarija Sekulović, Business Intelligence Institute i SIAD Group, organizuje svečano predstavljanje ESG Lab-a, inicijative kreirane sa ciljem da pomogne malim i srednjim preduzećima da postignu održive poslovne prakse i ispune regulatorne i tržišne zahteve u oblasti ESG-a.

Pridružite se dinamičnoj razmeni ideja na događaju 16. aprila u 11.00 časova u „Fabrika Events“, Poenkareova 32, Beograd, koji će predstaviti koncept i značaj inicijative „ESG Lab“.

Upoznajte detalje predstojećeg programa:

  • Seminari: otvoreni za sve kompanije zainteresovane da se informišu o ESG praksi i njenom uticaju na poslovanje
  • Personalizovani kursevi: koji imaju za cilj da podrže kompanije u izradi i implementaciji održivih i finansijski isplativih projekata

Informišite se iz prve ruke kako „ESG Lab“ može da podrži i pomogne vašoj kompaniji u primeni ESG standarda i omogući vam da održite tržišta i klijente koje ste već stekli, ali pre svega da uključite održivost u svoje dugoročno poslovanje.

Agendu možete da pogledate ovde.

Ne propustite priliku da budete deo ovog važnog događaja!

Prijave putem mejla office@confindustria.rs 

Izvor: CONFINDUSTRIA SERBIA

Isprepletenost energetske efikasnosti i energetskog siromaštva

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristaps Grundsteins)
Foto-ilustracija: Unsplash (nikola-stojanovic)

Primena energetske efikasnosti u stambenim objektima, naročito poslednjih godina, tema je koja se proteže kroz medije, vladine i nevladine organizacije, kompanije koje se bave proizvodnjom električnih i elektronskih uređaja i energetskih materijala… Sprovođenje ovakvih mera važne su iz više razloga, pa se izdvajaju ekološki, finansijski i oni koji se odnose na energetsku bezbednost.

Prisećanja radi, Vlada Srbije je na predlog Ministarstva energetike, usvojila Uredbu o energetski ugroženom kupcu koja je na snagu stupila u decembru 2022. godine. Na ovaj način su bliže definisani kriterijumi i uslovi za sticanje statusa energetski ugroženog kupca.

Iako se primena energetske efikasnosti preporučuje, između ostalog, kako bi domaćinstva smanjila svoje račune za stuju, ukoliko se mere ne sprovode pravilno i pravedno, može da se izazove kontra efekat.

Najveći deo objekata u Srbiji građen je u prošlom veku, kada se energetska efikasnost nije uzimala kao važna stavka, a tako ni novoizgrađeni objekti nisu u velikom broju u najvišim energetskim razredima.

Socio-ekonomski ugroženo stanovništvo verovatnije je da živi u objektima koji nisu energetski efikasni, zbog čega je potrebno da ulože u njihovu energetsku obnovu. Pritom, ove je reč ne samo o obnovi samog objekta, kao što je ugradnja PVC stolarije, izolacije, solarnih panela i drugog, već i o kupovini energetski efikasnijih kućnih uređaja, koji iziskuju dodatna ulaganja.

Pročitajte još:

Upravo se u ovome ogleda isprepletenost mera energetske efikasnosti i energetskog siromaštva. S jedne strane, sprovođenje ovakvih mera dugoročnije će smanjiti izdatke za račune, ali je za stanovništvo u ovoj kategoriji teško da izdvoje sredstva za početno ulaganje. Analiza efekta mera energetske efikasnosti na priuštivost stanovanja, publikacija koju je objavilo Ministarstvo prostora, pokazuje da je ugroženim domaćinstvima potrebna podrška koja uključuje više faktora. Prvo, potrebno je obrazovanje o energetskoj efikasnosti, kako bi se stvorila svest o prednostima koje donosi, ali ono mora da bude ispraćeno pristupu povoljnijim kreditima za ovakve investicije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)

Kako se navodi, programi unapređenja energetske efikasnosti moraju da budu osetljiviji na različite socio-ekonomske mogućnosti građana. Na njihov mogućnost uticaće dalji rast osnovne cene energenata, zato što će i primenom mera energetske efikasnosti, njihovi računi ponovo biti isti, a već su izdvojili dodatna sredstva i za investiciju.

Posmatrajući generalno situaciju, u Srbiji i dalje nema u značajnom broju zgrada koje zadovoljavaju minimalne standarde energetske efikasnosti. Štaviše, u pomenutoj publikaciji se navodi analiza stambenog fonda pokazuje da je reč o 85 odsto zgrada koje ne ispunjavaju ova standarde.

Čak i novoizgrađene za koje postoji zakonska obaveza za poseduju energetski pasoš, kao i oni objekti na kojima je izvršena rekonstrukcija, proširenje, dogradnja ili energetska sanacija, nemaju najviše energetske razrede. Podaci o ovome preuzeti su iz Centralnog registra energetskih pasoša (CREP), a pokazuju da je najviše onih u energetskog razredu C, čak 84,6 odsto od ukupnog broja. U najvišim razredima A+ i A nalazi se svega 0,016 i 0,164 odsto, što je zajedno manje od jednog procenta.

Celu publikaciju možete da pročitate ovde.

Katarina Vuinac

Otvoren ekskluzivni Maserati salon u Beogradu

Foto: Delta Auto Grupa
Foto: Delta Auto Grupa

Delta Auto grupa predstavila je ekskluzivni Maserati salon u Beogradu, koncipiran po najvišim standardima prestižnog italijanskog brenda. Kao jedino zvanično Maserati predstavništvo u regionu, ovaj salon ujedno predstavlja završetak prve faze ambicioznog projekta Delta Auto grupe da u Srbiji sagradi najveće multibrend auto-moto dilerstvo površine od skoro 17.000m².

Kreiran u slakdu sa najnovijim vizuelnim identitetom koji je predstavljen u Milanu pre tačno godinu i po dana, novi Maserati salon srpsku prestonicu postavlja rame uz rame sa najvećim svetskim metropolama poput Hongkonga, Tokija, Los Anđelesa, Londona, Berlina i drugih. Dizajn ovog nesvakidašnjeg prostora potpisuje njujorški studio Eight Inc koji stoji iza svetski poznatih projekata poput Apple Store-a.

Brend Maserati više od 100 godina simbolizuje prepoznatljivu italijansku estetiku, inovativnu tehnologiju i strast prema automobilizmu i zato je svaki aspekt novootvorenog salona savršeno uklopljen u luksuzni karakter brenda – od elegantnog, modernog enterijera, do pažljivo odabrane ambijentalne rasvete i najsavremenije AV tehnologije.

Foto: Delta Auto Grupa

U Maserati salonu izloženi su najnoviji prestižni modeli, koji predstavljaju sinonim za vrhunsku izradu, performanse i ekskluzivnost. Ovaj prostor je koncipiran tako da su automobili posebno osvetljeni i izloženi poput skulptura u umetničkoj galeriji, gde je na centralnom mestu posetilac koji istražuje suštinu luksuznog Masertati brenda.

Unutar salona izloženi su aktuelni modeli Grecale, kao i 1 od 75 primeraka u svetu Maserati GranTurismo Trofeo Primaserie, dok potencijalni klijenti imaju priliku da kreiraju potpuno autentičan Maserati primerak u skladu sa svojim afinitetima kroz program individualizacije Fuoriserie.

Posetioci salona imaju mogućnost da istinski uživaju u okviru komforne bar-zone, a na raspolaganju je i ekskluzivni Lifestyle segment sa originalnim odevnim, putnim i aksesoar programom, koji uključuje cross branding saradnje sa brendovima poput Zegna i North Sails.

Pored globalnih, Maserati je uspostavio saradnju i sa lokalnim partnerima, pa su tako klijentima u Srbiji dostupne usluge Trident Rent-a koje podrazumevaju specijalne programe premijum finansiranja, razvijene u sradnji sa kompanijom Delta Rent Services.

Foto: Delta Auto Moto

Takođe, Maserati Delta Automoto ostvario je saradnju sa centrom Navak u okviru kog se organizuje program Maserati Corsa Experience, koji pruža mogućnost vožnje supersportskog modela MC20.

Uz novi Maserati salon, zvanično je otvoren najsavremeniji ovlašćeni multibrend servis sa čak 46 radnih mesta, od čega se 26 odnosi na mehaniku automobila, 10 na motocikle i 10 na limarko-farbarsku radionicu. Ovaj servis pruža kompletnu servisnu podršku i vrhunsku uslugu održavanja vozila uz pomoć najsavremenije opreme, alata i robotizacije.

Ljubiteljima Maserati brenda i luksuznog životnog stila u Srbiji i regionu od sada je na jednom mestu raspolaganju ekskluzivan prodajno-servisni kompleks koji omogućava jedinstveno iskustvo uz sveobuhvatnu, efikasnu i brzu uslugu.

Izvor: Delta Auto Grupa

Da li biste živeli u zgradi – košnici?

Foto: Društvene mreže / Edward Beierle

Prosečan čovek u industrijalizovanim društvima provede oko 70 odsto dana u zatvorenom prostoru ( u mnogim zemljama ovaj procenat je daleko veći). Celodnevno gledanje u ekran računara, sedenje i udisanje ustalajog vazduha ne idu na ruku našem zdravlju, pa nam ne preostaje ništa drugo nego da poboljšamo karakteristike prostora i uskladimo ga sa našim potrebama.

Sa druge strane, efikasne kuće i zgrade postale su sastavni deo globalne dekarbonizacije gradova jer jedino održivo stanovanje može da smanji veliku potrošnju energije i resursa u domovima.

Sada, kada savremena arhitektura ima jasan pravac u kom treba da ide, postavlja se pitanje koje je to najbolje rešenje koje će transformisati urbana mesta i obezbediti nam kvalitetniji život?

Naravno da su na scenu stupile brojne održive kuće i eko-zgrade koje na pametan način prevazilaze nedostatke tradicionalne gradnje, a ovih dana pažnju mi je privukao koncept nemačkog arhitekte Pitera Haimerla koji je dizajnirao zgradu po uzoru na košnicu.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели PETER HAIMERL . ARCHITEKTUR (@peterhaimerl.architektur)

Čovek po mnogo čemu treba da se ugleda na najvrednije insekte, pa tako i kada je reč o izgradnji stambenih i poslovnih objekata.

Pametne pčele ostaju dosledne šestouglu jer je to jedan od najjačih i najefikasnijih oblika na svetu. Šestougaona struktura u stanju je da izdrži veliko opterećenje koje se ravnomerno raspoređuje na sve strane što sprečava kolaps i deformacije. Takođe, izbor šestougla u arhitekturi omogućava nam da sa najmanje materijala pokrijemo velike površine pa time postaje jasnije zbog čega je šestougao verovatno najbolji izbor kada je reč o održivoj gradnji.

Ovo je prepoznao i Haimerl iz čijeg je studija ponikla zgrada-košnica u kojoj su cilindrični stanovi naslagani jedan na drugi baš kao u saću.

Izbor šestougla omogućio je nemačkom arhitekti da se poigra sa prostorom i iskoristi ga na kreativan i efikasan način. Haimerl tvrdi da ovi cilindrični stanovi deluju 1,3 puta veće od nihove stvarne veličine, nude dinamičnije i otvorenije životno okruženje i podstiču osećaj zajedništa. Pored toga, kosi plafoni i zidovi pružaju upotrebljiv prostor koji ne bi postojao u tradicionalnoj zgradi, a dva prozora na početku i kraju cilindra dovoljna su da osvetle ceo stan dnevnom svetlošću, piše Designboom.

Čini se da je princip košnice sve atraktivniji savremenim arhitektama koji su tek skoro uvideli ono što su pčele oduvek znale – šestougao štedi materijal, osigurava čvrstinu i nudi prostranost.

Tako bi fraza „život kao u košnici“ uskoro  mogla da poprimi novo, pozitivno značenje ukoliko ideja o zgradama – košnicama zaživi, a naši stanovi i kancelarije dobiju šestougaoni oblik.

Milena Maglovski

Danas se obeležava Dan zaštite prirode Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Sitnikova)

Zaštita prirode u Srbiji svoj dan dobila je Zakonom o zaštiti prirode iz 2009. godine, a zvanično se obeležava 11. aprila. Datum je simbolično određen zato što je na isti dan 1949. godine prvi put ustanovljen status zaštićenog prirodnog dobra u našoj zemlji. Reč je o vodopadima koji se nalaze u okviru Spomenika prirode ,,Velika i Mala Ripaljka’’ u Istočnoj Srbiji na nekoliko kilometara od Sokobanje.

Prema pomenutom Zakonu, zaštićena područja jesu područja koja imaju izraženu geološku, biološku, ekosistemsku i/ili predeonu raznovrsnost i zbog toga se aktom o zaštiti proglašavaju zaštićenim područjima od opšteg interesa.

Zaštićena područja su klasifikovana u sedam kategorija: strogi rezervat prirode, specijalni rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, predeo izuzetnih odlika i park prirode.

Neki od najpoznatijih ovakvih područja u našoj zemlji jesu nacionalni park ,,Fruška gora’’ i ,,Đerdap’’, zatim specijalni rezervat prirode ,,Rtanj’’ i ,,Suva planina’’, tu je predeo izuzetnih odlika ,,Ovčarsko-Kablarska klisura’’, kao i park prirode ,,Golija’’, ,,Zlatibor’’ i ,,Stara planina’’, predeo izuzetnih odlika ,,Veliko Ratno ostrvo’’ i ,,Avala’’ i drugi.

Pročitajte još:

Tokom prošle godine, doneto je nekoliko odluka koje su značajne za prirodna staništa naše zemlje. Naime, 6. marta 2023. godine ,,Vardenik’’ koji se nalazi na području Vlasine i Krajišta proglašen je za Predeo izuzetnih odlika. U istom mesecu pokrenuta je i inicijativa za bolju zaštitu vlažnih područja u Srbiji i očuvanje raznovrsnosti biljnog i životnjskog sveta u njima.

Specijalni rezervat prirode ,,Uvac’’ koji obuhvata deo klisure reke Uvac, kao i njenih pritoka Veljušnice, Kladnice i Tisovice, prošle godine je proširen na 11.750 hektara, što je za oko četiri hiljade hektara više.

Pod zaštitu su stavljena i dva spomenika prirode ,,Dubočka pećina – Gaura Mare” na teritoriji opštine Kučevo i „Vražji kamen – Prosečnik“ na teritoriji opštine Trgovište. Takođe, doneta je odluka o proglašenju predela izuzetnih odlika ,,Potamšje’’ za prirodno dobro I kategorije.

Katarina Vuinac

Manastir Žiča je najveći prozjumer među verskim objektima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael Schwinge)
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Manastiri i crkve u Srbiji prate svetski trend instaliranja solarnih panela i proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe – trenutno, status kupaca-proizvođača električne energije ima 10 crkava i manastira u našoj zemlji. Ukupna instalisana snaga svih crkvenih objekata upisanih u Registar prozjumera Elektrodistribucije Srbije iznosi 209,59 kW, piše OIE Srbija.

Najveću instalisanu snagu ima Manastir Žiča (50kW), koji je u blizini Kraljeva izgradio prvi srpski kralj, Stefan Prvovenčani, početkom trinaestog veka. Slede manastiri u Nišu: Manastir Sveti Stefan (40,29 kW) i Manastir Uspenja presvete Bogorodice (40kW).

Solarnu elektranu u sklopu Manastira Žiča izgradila je kompanija MT-KOMEX koja je tokom svog dugogodišnjeg poslovanja izgradila i isporučila opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima.

Stručni tim kompanije MT-KOMEX je spreman da klijentima u svakom trenutku pruži punu podršku u svim fazama projekta, od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i dobijanje upotrebne dozvole, po principu „ključ u ruke“.

Iz kompanije MT-KOMEX kažu da su veoma ponosni što su učestvovali u realizaciji ovog projekta i što su dali svoj doprinos da jedan od naših najlepših manastira dobija zelenu energiju.

Pročitajte još:

Niš ima još jednog predstavnika na ovoj listi, reč je o Manastiru Svete Bogorodice. U registru su upisana i dva manastira iz Vranja, Manastir Sveti Stefan i Manastir Sveti Nikola, jedan u Raškoj – Manastir Končul, posvećen Svetom Nikoli, pa je u narodu poznat i pod imenom Nikoljača, dva u Kragujevcu – Manastir Blagoveštenje Rudničko i Manastir Svetog velikomučenika Georgija, kao i jedan u Varvarinu – Manastir Sveti Luka.

Time naše crkve postaju deo svetskog trenda u kom se solarni paneli instaliraju na krovovima vekovima starih verskih objekata, poput katedrale u Jorku, najveće gotičke katedrale u Severnoj Evropi. Ova katedrala je samo jedna od 5.500 crkava u Velikoj Britaniji koje su prešle na obnovljive izvore.

Energetski portal

Srbija, Slovenija i Mađarska – regionalna saradnja u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

Srbija, Slovenija i Mađarska nedavno su udružile svoje berze električne energije, čime je omogućeno jednostavnije i efikasnije trgovanje električnom energijom u regionu. Ipak, ove tri države rade na daljoj saradnji u oblasti energije, odnosno povezivanju energetskom infrastrukturom i prenošenju znanja u vezi sa korišćenjem nuklearne energije.

O ovakvoj saradnji razgovarali su Veljko Kovačević, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike, Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske i Bojan Kumer, ministar (zaštite) životne sredine, klime i energetike Slovenije.

Prema rečima državnoj sekretara Kovačevića, Srbija sa Mađarskom ima izuzetne odnose u gasnom sektoru, obe zemlje se snabdevaju preko gasovoda Balkanski tok, a za našu zemlju je važno što može da računa i na zalihe u skladištima gasa u Mađarskoj.

,,Planiramo da se bolje povežemo i gradnjom naftovoda Srbija-Mađarska, što će nam obezbediti dodatnu stabilnost u snabdevanju sirovom naftom i veću sigurnost u kriznim situacijama. Takođe, planiramo da do 2028. završimo Panonski koridor, kojim ćemo udvostručiti kapacitete za prenos električne energije na granici sa Mađarskom“, rekao je Kovačević.

Pročitajte još:

Kako je istakao, Srbija je zainteresovana za prenošenje iskustva Mađarske i Slovenije u vezi sa korišćenjem nuklearne energije.

,,Nuklearna energija predstavlja najstabilniji i najčistiji izvor energije u uslovima kada se u narednim decenijama očekuje dramatičan rast potrošnje. Ponosni smo na naše termoelektrane, ali moramo da se pripremamo za period u kojem ćemo morati da razmišljamo i o drugim izvorima bazne energije, kako bi izbegli razoran uticaj novih poreskih nameta koje EU planira da uvede na više industrija koje u svom proizvodnom procesu imaju značajan ugljenični otisak’’, rekao je državni sekretar.

On je dodao da je Srbija tek na početku procesa razvoja nuklearne energije i da bi od značaja bila pomoć Slovenije i Mađarske, pre svega u pogledu znanja u vezi sa izgradnjom i upravljanjem nuklearnim elektranama, s obzirom na to da obe zemlje imaju dugu tradiciju korišćenja nuklearne energije i planove za razvoj novih kapaciteta.

Trojica sagovornika saglasili su se da je energetska kriza podigla značaj povezivanja u regionu u cilju veće energetske sigurnosti i razmenili planove u vezi sa izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta i povezivanja u sektoru gasa, nafte i električne energije. Takođe je istaknut značaj formiranja zajedničke berze Srbije, Slovenije i Mađarske nastale zalaganjem sve tri strane, za razvoj tržišta u regionu, energetsku sigurnost i integraciju obnovljivih izvora energije.

Energetski portal