Home Blog Page 101

Solarna odeća za letnje, zimske i dane u kojima nemamo pristup utičnici

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (senivpetro)

Možda u velikom delu naše zemlje i dalje nisu stigle prave zimske temperature, ali osetno zahlađenje u svakom slučaju jeste. Višeslojna odevna kombinacija, šal, kapa i rukavice već su pripremljeni za one zimogrožljive. Sunce je ono što bi zaista dobro bilo u ovakvim danima, makar i zubato, zato što bi inovacije u proizvodnji odeće mogle u budućnosti pomoću sunčevih zraka da olakšaju šetnje po hladnim zimskim danima.

Reč je o odeći u koju su ugrađeni sićušni fleksibilni i organski fotovoltaički moduli, kako bi se pomoglo u regulaciji temperature tela. Iako bi za naše krajeve nekada bila korisna, ova solarna odeća posebno bi bila značajna za ekstemnija područja gde su temperature izuzetno niske. Iako je za njihov rad potrebna sunčeva svetlost, dobra vest je da uz 12 sati punjenja, efikasno mogu na rade naredna 24 časa, što je značajno s obzirom na to može da održava temperaturu i u toku noći, kada je to i potrebnije zbog dodatnog zahlađenja.

Iako sam započela sa njenom mogućnošću grejanja, s obzirom na to da ulazimo u zimske dane, treba pomenuti i sposobnost hlađenja. Klimatske promene koje nam donose i globalno zagrevanje, osetno i tokom zimskog perioda, a naročito neugodno leti, zahtevaju pronalazak novih rešenja za lakše nošenje sa njima. Jedan od načina jeste i solarna odeća koja može da obezbedi hlađenje od oko 10 stepeni Celzijusa.

Za nekoga je ovo otkriće verovatno nevažno ili će se kritikovati iz drugih razloga, ali ja bih u svakom slučaju pohvalila napore koji će za neke druge ljude biti od velike koristi. Sada bih predstavila još jedno otkriće koje je u vezi sa solarnom odećom, ali sa drugom namenom.

Naime, reč je o materijalu koji u sebe ima ugrađenih preko hiljadu malenih fotonaponskih ćelija, dužine pet milimetara i širine svega 1,5 milimetara. Međusobno su povezane fleksibilnom žicom i obložena zaštitom koja omogućava pranje u mašini. U budućnosti naučnici veruju da bi materijal mogao da se koristi za kreiranje jakni ili rančeva, a sve sa idejom da ovaj tekstil proizvodi električnu energiju koja može da se koristi za napajanje nekih malih uređaja kao što su telefon ili pametni sat, s obzirom na to da je ovakva tehnologija pokazala mogućnost izlazne snage, odnosno električne energije. Ovo može da bude vrlo interesantno, posebno ukoliko se neko nađe duže vreme na otvorenom prostoru gde nema pristup utičnici.

Iznova se iznenadim šta sve stručni ljudi iz ove oblasti pronalaze kao solarna rešenja, koja će verujem u budućnosti napredovati i biti šire dostupna, pa za mnoge vrlo korisna. Potencijal našeg izvora svetlosti i toplote svakodnevno pokazuje na koje načine ga je sve još moguće koristiti, osim onog osnovnog i najvažnijeg – omogućavanja postojanja života na planeti.

Katarina Vuinac

Sedam zemalja Evrope obavezalo se na dekarbonizaciju elektroenergetskog sistema

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Ministri energetike sedam zemalja Pentalateralnog energetskog foruma, usaglasilo se da imaju za cilj da podstaknu razvoj održive energetske budućnosti za njihove zemlje u koje spadaju Nemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Luksemburg, Holandija i Švajcarska. Tom prilikom izjavili su da se potpuno obavezuju na fer doprinos ostvarenju ciljeva Pariskog sporazuma i dostizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Na osnovu studija u vezi sa mogućnosti budućeg energetskog sistema koje je kroz regionalnu saradnju sproveo ovaj Forum, ali uzimajući u obzir i izveštaje IEA o putokazu prema neto nuli, zaključili su da je pravovremena dekarbonizacija električnog sistema preduslov za potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, a da zajedničko delovanje u njihovom regionu omogućava efikasnije i efektivnije suočavanje sa ovim izazovom, navodi se u izveštaju Pentalateralnog energetskog foruma o zajedničkoj viziji za dekarbonizovani elektroenergetski sistem. Dve države ovog regiona čine ujedno i najveće proizvođače u Evropi – Nemačka i Francuska.

Cilj težnje dekarbonizaciji njihovog međusobno povezanog elektroenergetskog sistema do 2035. i nastavak prema potpunoj dekarbonizaciji njihovih društava do 2050. godine, podrazumeva sledeća vodeća načela.

Pročitajte još:

Prvo jeste energetska efikasnost i ušteda energije. To podrazumeva promociju uštede energije i direktnu elektrifikaciju koja donosi trenutne koristi zajedinicama, poboljšavajući održivost i efikasnost kostišćenja energije.

Drugo načelo čini obnovljiva energija, posebno solarna i energija vetra, kao ključi element njihovih zajedničkim naporima prema energetskim sistemima neto nula. Prepoznata je potreba za ubrzanom implementacijom ovih obnovljivih izvora energije, uz poštovanje suvereniteta svake zemlje članice ovog Foruma da odlučuje o sopstvenom energetskom miksu.

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Treće predstavlja koordinisano planiranje energetskog sistema, što je ključno za postizanje pravovremenog i ekonomičnog transormisanja sistema.

Četvrti preduslov je fleksibilnost, što je osnova stabilnog elektroenergetskog sistema i sigurnog snabdevanja. Usaglasili su se da će zajedno raditi na porastu i osiguranju dovoljne fleksibilnosti, što uključuje i fleksibilnost nove potrežnje električne energije.

Kao peto načelo, prepoznata je važnost obnovljivih molekula u koje pre svega spada vodonika. Zbog toga se obavezuju na unapređivanje dostupnosti vodonika.

Šesto načelo podrazumeva razvoj infrastrukture, kroz povećanje kapaciteta elektromreže, ali i ojačanje mreže na svim nivoima.

Na kraju, tu je i tržišni dizajn koji je otporan na budućnost. On treba da stimuliše neophodna ulaganja u obnovljivju proizvodnju, fleksibilnost, skladištenje i prenosnu infrastrukturu, ali da dozvoljava i efikasnu raspodelu resursa, kao i da obezbedi adekvatnost resursa i prenosa za održivu i otpornu energetku budućnost, navodi se u izveštaju.

Pentalateralni energetski forum ustanovljen je 2005. godine upravo sa ciljem integracije tržišta električne energije ovih sedam država.

Energetski portal

Pamuk bolje raste u svemiru nego na Zemlji – Vreme je za novo poglavlje u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Trisha Downing)

Globalno tržište pamuka vredeće 46 mlrd USD do 2027. godine, prema procenama, zbog čega naučnici širom sveta testiraju načine za povećanu proizvodnju ove biljke. Američki naučnici otišli su korak dalje – u svemir, analizirajući zašto pamuk bolje raste u svemiru nego na Zemlji. Ovo otkriće može otvoriti novo poglavlje u poljoprivredi, koje poboljšava naše useve i na Zemlji i u svemiru.

Tim istraživača sa Univerziteta Viskonsin-Medison je u Nacionalnoj laboratoriji Međunarodne svemirske stanice (ISS) proučavao odgovor pamuka na mikrogravitaciju i stres. Tim je istraživao kako običan pamuk raste u svemiru u poređenju sa genetski modifikovanim pamukom koji uspeva u uslovima suše.

Običan pamuk uzgajan u svemiru doživeo je povećanu degradaciju proteina i pokazao različite biohemijske markere koji signaliziraju stres, a koji nisu pronađeni kod genetski modifikovanog pamuka, pokazali su rezultati predstavljeni u poslednjem broju časopisa Upward, zvaničnog magazina Nacionalne laboratorije Međunarodne svemirske stanice.

Pročitajte još:

Modifikovani pamuk bolje raste od običnog

Biljke obično teže uspevaju u surovim uslovima svemira. Međutim, testirani pamuk, posebno genetski modifikovana varijanta, bolje je rasla u svemiru nego na Zemlji. Istraživači sada istražuju tačno zašto pamuk, kako se čini, dobro uspeva u svemiru. Dekodiranje ovih saznanja moglo bi dovesti do proizvodnje otpornijih useva koji podnose stresne uslove na Zemlji i tokom dugotrajnih svemirskih misija.

Istraživanje predvodi profesor Sajmon Gilroj, profesor botanike, koji je testirao da li biljke osećaju stres u mikrogravitaciji i kako bi se mogle prilagoditi da uspevaju u svemiru. Njegov tim je 2021. godine lansirao pamuk na svemirsku stanicu u okviru 22. komercijalne misije za snabdevanje SpaceX-a. Projekat pod nazivom „Usmeravanje unapređenja pamuka putem orbitalne obrade“ (Targeting Improved Cotton Through Orbital Cultivation, TIC-TOC) finansirala je kompanija Target.

Foto-ilustracija: Pixabay (LoganArt)

Oduzimanjem efekata gravitacije, Gilrojev tim se nadao da će projekat otkriti genetske tragove koji bi mogli dovesti do proizvodnje otpornih pamučnih biljaka koje efikasnije koriste resurse na Zemlji. Na svemirskoj stanici, korenje biljaka raste drugačije jer im nedostaje gravitacija kao smerni pokazatelj za rast prema dole prema vodi u zemljištu. Takođe, nema gravitacije da povuče vodu nadole.

Tim je istraživao kako običan pamuk raste u svemiru u poređenju sa genetski modifikovanim pamukom koji uspeva u uslovima suše. Modifikovani i običan pamuk bolje su rasli u svemiru nego pamuk u kontrolnom eksperimentu na Zemlji. Modifikovani pamuk imao je najveće korene i doživeo najmanji stres tokom svemirskog leta.

Genetska analiza uzoraka neizmenjenog pamuka iz svemira ukazala je da su ove biljke bile pod većim stresom od njihovih genetski modifikovanih pandana. Običan pamuk uzgajan u svemiru doživeo je povećanu degradaciju proteina i pokazao različite biohemijske markere koji signaliziraju stres, a koji nisu pronađeni kod genetski modifikovanog pamuka.

Izvor: Cirkularna ekonomija

HE „ZVORNIK“ i HE „ĐERDAP 2“ OBARAJU REKORDE

Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)
Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)

Dve hidroelektrane, inače jedne od ključnih stubova energetske infrastrukture, su tokom ove godine zabeležile rekordne dane i mesece u proizvodnji električne energije, uprkos  veku trajanja jedne od njih.

Prva podignuta hidroelektrana na reci Drini – HE „Zvornik“, stara 68 godina, uspela je da pre nekoliko dana ostvari rekord u godišnjoj proizvodnji električne energije. Izgradnja ove hidroelektrane počela je 1948. godine, a radovi su završeni 1955. godine, i od tada je u funkciji.  Zbog povoljnih uslova reke, tokom ove godine u HE „Zvornik“ proizvedeno je 591,405 miliona kilovat-sati električne energije, samim tim godišnji plan proizvodnje u 2023. godini biće premašen za 17 odsto. Tokom ove godine je kako navodi Elektroprivreda Srbije, oboren i dnevni rekord – 16. maja desila se najveća dnevna proizvodnja od kada elektrana radi, jer je HE „Zvornik“ proizvela 2.940 MWh električne energije.  

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Branevgd)

Međutim, i hidroelektrana „Đerdap 2“, koja je u funkciji već 38 godina, postigla je izvanredne rezultate u proizvodnji električne energije. Tokom samo dve nedelje decembra, elektrana je premašila svoj godišnji rekord postavljen 2014. godine, proizvedivši impresivnih 1.646.032 megavat-sati (MWh). Zahvaljujući odličnim hidrološkim uslovima i visokoj spremnosti elektrane, dnevna proizvodnja je u proseku iznosila između 5.000 i 5.500 MWh, navodi Elektroprivreda. Očekuje se da će ukupna godišnja proizvodnja do kraja kalendarske godine premašiti 1.700.000 MWh.

Dodatni doprinos ovom uspehu dao je i agregat A7, koji je pušten u rad petnaest dana pre predviđenog roka nakon remonta. Agregat bi trebalo da doprinese sa dodatnih 500-600 MWh dnevno, što bi moglo dovesti do postavljanja novih rekorda u proizvodnji. „Đerdap 2“ je zabeležio najveću mesečnu proizvodnju u svojoj istoriji tokom 2023. godine, sa 173.774 MWh. Takođe, 6. marta 2023. godine, elektrana je postigla rekord u dnevnoj proizvodnji, baš kao i HE Zvornik, sa 6.220 MWh električne energije. 

Energetski portal

Potpisana arhitektonska osnova za BIO4 kampus sa njegovim budućim stanarima

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Arhitektonska osnova za prostorije BIO4 kampusa potpisana je sa predstavnicima institucije koja će, po izgradnji tog kampusa, biti njegovi stanari, a u narednih pet dana očekuje se i prva građevinska dozvola.

Potpisivanju je pristustvovala i ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović, koja je nakon potisivanja ovog dokumenta sa predstavnicima sedam fakulteta i devet instituta, istakla da BIO4 kampus nije samo infrastrukturni projekat, već i najveće ulaganje u pojedinačni projekat iz oblasti nauke u Srbiji.

,,Ovaj projekat predstavlja promenu koncepta nauke kakvu poznajemo. Tokom prethodne dve godine rada zbližili smo institute i fakultete zato što smo postali svesni da jedni bez drugih ne možemo da napredujemo. Sada su u nastajanju novi projekti i saradnja sa kompanijama’’, rekla je ministarka.

Dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Ljubiša Stanisavljević istakao je da je za taj fakultet i sve druge fakultete i institucije ovaj projekat od izuzetnog značaja, i to ne samo zbog činjenice da će konačno dobiti sopstveni prostor i najsavremeniju opremu, već će ovakav koncept rada privući i mnogo veći broj studenata i omogućiti puno popunjavanje kapaciteta.

Pročitajte još:

Direktorka Instituta za primenu nuklearne energije Marija Gnjatović ocenila je da je za institute bilo veoma važno da implementiraju ovaj projekat kako bi ispunili svoje potrebe u naučnoistraživačkom radu.

Kako je navela, infrastruktura ne podrazumeva samo prostor i opremu, već i centre znanja i podrške za bavljenje naučnoistraživačkim radom, dodavši da će u okviru BIO4 kampusa postojati odeljenja za transfer tehnologije, podršku projektnom finansiranju i inovacionoj delatnosti.

,,Naučna znanja moramo iskoristiti na najbolji mogući način, kao i potencijal za saradnju sa privredom i mogućnost da pružimo podršku razvoju inovacija u okviru startap ekosistema, koji će biti atraktivniji i moći će da privuče nove investicije’’, zaključila je Gnjatović.

Energetski portal

Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal – šta se promenilo?

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Knežević)
Photo-ullustration: Pixabay

Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal (GBF) usvojen je tokom petnaestog sastanka Konferencije UN-a o biodiverzitetu (COP 15). Nedavno je obeležena prva godina od kada je 196 zemalja dogovorilo Globalni okvir za biodiverzitet (GBF). Ovaj akcioni plan ima za cilj zaštitu, obnovu, održivo korišćenje, upravljanje i finansiranje ekosistema.

Postoji određeni broj ciljeva postavljenih za 2030. godinu, a neki od tih ciljeva jesu obnova 30 odsto svih degradiranih ekosistema, očuvanje 30 odsto kopna i mora, zaustavljanje izumiranja vrsta, zabrana trgovine divljim vrstama, smanjenje uvođenja invazivnih stranih vrsta za 50 odsto, poboljšanje urbanog planiranja i drugi ciljevi. Međutim, postoji i nekoliko velikih ciljeva postavljenih za 2050. godinu. Jedan od prvih postavljenih cijeva tiče se ponovo divljih vrsta, po kom bi trebalo da istrebljenje poznatih ugroženih vrsta bude potpuno zaustavljeno, da stopa izumiranja i rizik za druge vrste budu deset puta manji, dok broj autohtonih vrsta treba biti povećan na otporan nivo.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

EU je napredovala u implementaciji GBF-a, usvajanjem novih zakona, uključujući Uredbu o proizvodima bez krčenja šuma i Privremenog sporazuma o zakonu o obnovi prirode, jer je 81 odsto staništa u lošem stanju u EU. Prema njihovim podacima, jedna od tri vrste pčela i leptira su u opadanju. Ovi zakoni imaju za cilj obnovu degradiranih ekosistema i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Primera radi, pomenuta uredba ima za cilj da evropska potrošnja ne uzrokuje krčenje šuma u drugim delovima sveta, što će se primenjivati od sledeće godine, ali ima za cilj i smanjenje emisija za 32 miliona tona ugljenika godišnje. Takođe, povećava se praćenje i merenje putem zakona o nadzoru zemljišta i praćenju evropskih šuma.

Usvojena je i Direktiva o proceni održivosti, koja zahteva od kompanija da identifikuju i ublaže štetne uticaje na ljudska prava i životnu sredinu. Pored toga, EU je odlučila da udvostruči svoje međunarodno finansiranje biodiverziteta na 7 milijardi evra  za razdoblje od 2021.-2027. i najavila je da će 10 odsto novog budžeta EU biti usmereno na aktivnosti relevantne za biodiverzitet od 2026. godine.

EU je takođe potpisala Ugovor o otvorenom moru, koji podstiče zaštitu morskih područja i postizanje cilja GBF-a za očuvanje 30 odsto kopna i mora do 2030. godine.

Energetski portal

SKE i Huawei – partneri koji stvaraju sigurniju solarnu budućnost

Foto: SKE
Foto: SKE

Inovativna i efikasna solarna rešenja čine Huawei svetskom vodećom kompanijom u ovoj oblasti. Njihovi invertori, optimizatori i baterije, omogućavaju veću efikasnost i bržu isplativost investicije.

Ova kompanije više od 30 godina posluje u oblasti digitalne i informacione tehnologije. FusionSolar brend nudi rešenja za primenu solarne energije, koja su dostupna za tri oblasti primene.

Prva se odnosi na zgrade i kuće – Huawei FusionSolar Residential Solutions, zatim za industrije i trgovinu – Huawei FusionSolar Commercial & Industrial Solutions i na kraju za za velike elektrane i projekte – Huawei FusionSolar Utility Scale Solutions.

SKE kao partner sa dodatom vrednošću kompanije Huawei, posvećena je svojim klijentima, zbog čega u ponudi imaju pametnu solarnu opremu visokog kvaliteta i rešenja, koja mogu da zadovolje gotovo sve potrebe njihovih korisnika. Solarna oprema koju imaju u ponudi dostupna je za isporuku u 16 država srednje, južne i istočne Evrope.

Pročitajte još:

Pored toga, kompanija SKE koja je specijalizovana za fotonaponska rešenja, nudi kurseve za obuku korisnika ili trgovaca u vezi sa načinom na koji najefikasnije koristiti rešenja kompanije Huawei, ali i saveta i podrške u vezi sa odabirom pravih proizvoda.

,,Partner Event’’ koji je održan u Splitu od 16. do 17. novembra, bila je još jedna odlična prilika da se kompanija SKE predstavi nove proizvode iz programa Huawei FusionSolar, ali i da se približi svojim postojećim, ali i budućim partnerima iz našeg regiona, odnosno Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, kroz razmenu ideja i iskustava.

SKE je jedna od vodećih kompanija kada je reč o solarnom tržištu u Evropi i energetskoj tranziciji sa fosilne na solarnu energiju.

Energetski portal

Solarna energija – sigurno snabdevanje

Foto: MT-Komex
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Srbija, kao i cela Evropa, intenzivno radi na tome da postane energetski nezavisna i to želi da postigne pomoću obnovljivih izvora energije (OIE). Kako bismo ispunili zacrtane ciljeve, potrebno je povećati udeo OIE na oko 40 odsto, u sveukupnoj potrošnji energije do 2030. godine. Država je baš iz ovih razloga 2021. godine donela Zakon o korišćenju OIE, koji je revidiran ove godine.

Solarni potencijal Srbije je veći nego potencijal Severne Evrope, što znači da, ako uzmemo u obzir Nemačku, koja je lider u proizvodnji električne energije iz fotonaponskih sistema, naša zemlja ima 30–40 odsto više solarnog potencijala.

Donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije, kao i energetska kriza u kojoj smo se našli podstakli su i građane i industriju da postavljanjem solarnih elektrana obezbede sigurno i stabilno snabdevanje. Kao i u svakom poslu, partneri od poverenja i sa dugogodišnjim iskustvom ključni su za sigurno i uspešno poslovanje.

Kompanija MT-KOMEX, koja ove godine obeležava 30 godina poslovanja, pionir je u projektima izgradnje solarnih elektrana u Srbiji. U toku dugogodišnjeg rada izgradili su i isporučili opremu za više od 180 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, čija je ukupna instalirana snaga veća od 60 MW.

U FOKUSU:

Vredni radnici ovog preduzeća, 130 inženjera i instalatera, zaduženi su za uvođenje novih oblasti poslovanja na domaćem tržištu, a zaposleni u kompaniji redovno pohađaju specijalno pripremljene obuke i poseduju sve neophodne sertifikate.

O kvalitetu i posvećenosti kompanije najbolje svedoči podatak da tokom nezapamćenog nevremena koje je pogodilo Srbiju u julu mesecu nije oštećena nijedna solarna elektrana koju je izgradio MT-KOMEX Čelni ljudi kompanije uvideli su da mogu da pomognu u razvoju projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, zbog čega je u aprilu ove godine doneta odluka da se otvori preduzeće MT-KOMEX BH.

Stručni tim kompanije izdvaja spremnost da klijentima u svakom trenutku pruže punu podršku u svim fazama projekta, od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i ishodovanja upotrebne dozvole, po principu ključ u ruke.

Tekst priredila: Milica Radičević

Tekst objavljen u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST

Rekordna vožnja od 14 sati jednim punjenjem

Foto-ilustracija: Unsplash (chengqi-sun)
Foto-ilustracija: Unsplash (maud-bocquillod)

Kineska kompanija sa sedištem u Šangaju po imenu Nio, bavi se proizvodnjom električnih automobila. Kompanija osnovana 2014. godine, ima jednu specifičnost, a to je inovativni pristup u industriji električnih vozila – sistem zamene baterija, što je tehnologija koja omogućava brzu i efikasnu zamenu ispražnjenih baterija novim i napunjenim baterijama na posebno dizajniranim stanicama.

Singapur je počeo da eksperimentiše sa zamenom baterija za EV prošle godine, međutim ove tehnologije generalno još uvek nisu istražene niti prostranjene među drugim proizvođačima u svetu.

Zanimljivo da je kompanija prvu svoju stanicu u Evropi otvorila u Norveškoj. Od samog kraja 2022. godine izgradili su 1.305 stanica za zamenu baterija u svim provincijskim regionima u Kini, a pružali su u proseku 40.000 dnevnih usluga zamene baterija. Što se tiče Evrope, u Nemačkoj je radilo sedam menjačnih stanica u drugoj polovini ove godine.

Tehnologija zamene baterija daje Nio-u prednost u pogledu rešavanja problema ograničenog dometa i dugog vremena punjenja što jeste manjkavost električnih vozila. Iako popularan u Kini, njegova prisutnost mogla bi se proširiti na evropsko tržište, što vidimo i po stanicama za zamene baterija. Ono što može biti potencijalni problem jeste nedavni spor između EU i Kine. 

Pročitajte još:

EU istraga

Evropska unija je nedavno pokrenula temu o zvaničnoj istrazi o subvencijama koje je Kina pružala svojim proizvođačima električnih vozila (EV), što bi moglo rezultirati uvođenjem kaznenih dažbina na uvoz kineskih električnih vozila. Predstavnici su izrazili zabrinutost zbog taktike koju Peking koristi da osvoji svetsko tržište električnih vozila, putem nižih cena koje su kupcima primamljive.

Ključna tvrdnja leži u tome da se niske cene ovih vozila održavaju zahvaljujući značajnim državnim subvencijama, što utiče na tržišnu ravnotežu unutar EU. Prema informacijama Evropske komisije, cene vozila iz Kine su generalno niže za oko 20 odsto u poređenju sa onima proizvedenim u EU. Osim toga, postoji zabrinutost da bi Kina mogla do 2025. godine da ostvari oko 15 odsto udela na tržištu električnih vozila unutar EU. Ova istraga može imati dalekosežne posledice za trgovinske odnose između EU i Kine, kao i za globalno tržište električnih vozila. Međutim, treba biti oprezan s obzirom da je nemačka automobilska industrija značajno isprepletena sa kineskim tržištem i da veliki procenat svojih automobila oni izvoze u Kinu.

Postavljen rekord

Što se tiče najnovijeg uspeha u automobilskoj industriji i kompaniji Nio, reč je o jednom od njihovih modela luksuznih električnih limuzina koja je postavila nov standard, zahvaljujući svojoj polučvrstoj bateriji visoke gustine od 150 kWh. Test vožnja je prošla tako što je model uspeo preći impresivnih 1.044 kilometara s jednim punjenjem. Testiranje se vršilo u zimskim uslovima, što je poznato da loše utiče na pražnjenje baterije. Celokupna test vožnja trajala je oko 14 sati, sa prosečnom brzinom od 84 km/h, a na krajnje odredište se stiglo sa tri odsto baterije.

Energetski portal

Vazduh u Srbiji jutros na trećem mestu po zagađenosti u svetu

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto: waqi.info – screenshot

Prema podacima waqi.info, Srbija se oko 8.30 časova jutros našla na trećem mestu po zagađenosti vazduha u svetu, sa prosečnim indeksom kvaliteta od 194.

Pet gradova označeno je kao veoma nezdravo i to su Kruševac, Novi Pazar, Knjazevac, Lazarevac i Šabac, a preko 15 gradova svrstano je u kategoriju nezdravo, među kojima su Čačak, Zemun, Kraljevo i Užice.

Kada je reč o glavom gradu Srbije, podaci sajta Beoeko pokazali su da je kvalitet vazduha zagađen. U jako zagađene delove grada svrstani su Zemun TB i Zemun Ugrinovačka, Omladinskih brigada, Lazarevac, Bežanijska kosa, Banovo brdo i Borča.

Govoreći o zagađenju PM 2,5 česticama, najzagađeniji je bio Lazarevac sa gotovo 160 μg/m3, Zemun Ugrinovačka sa 146 μg/m3 i Zemun TB sa 131 μg/m3. Za kategoriju odličnog kvaliteta vazduha dozvoljena je pristunost nula do 15 μg/m3 PM,25 čestica, a za kategoriju dobrog 15.1 do 30 μg/m3 PM2,5.

Pročitajte još:

Pored jako zagađenih, u zagađene su svrstani i Ovča, Obrenovac, Vinča, Dragiša Mišović, Veliki Crljeni, Topčiderska Zvezdara i drugi delovi Beograda.

Na svetskom nivou, najzagađenije države ovog jutra pored Srbije bile su Indija, Kina i Pakistan. U Indiji je najzagađeniji grad bio Khuldabad sa indeksom kvaliteta od 895, a u Kini je to bio Kašgar sa indeksom od 999.

Energetski portal

Radionica o usklađivanju sa EU propisima o zaštiti divlje faune i flore

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

U okviru napora da se unapredi zaštita životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine, zaduženo za ovu oblast, je u saradnji sa projektom Pravna podrška pregovorima (PLAC III), organizovalo radionicu posvećenu usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa Uredbom Saveta Evropske zajednice o zaštiti vrsta divlje faune i flore kroz regulisanje njihove trgovine.

Ovaj važan događaj je deo širih napora projekta PLAC III, čiji je cilj da podrži proces pregovora o članstvu Republike Srbije u Evropskoj uniji. Ovo se postiže kroz pružanje podrške u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Tokom radionice, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa rezultatima projekta. Ovi rezultati uključuju detaljnu procenu usaglašenosti zakonodavstva Srbije u oblasti trgovine divljim vrstama.

PROČITAJTE JOŠ:

Fokus radionice bio je i na predlozima za izmenu Pravilnika o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama, kao i Pravilnika o uslovima držanja, načinu obeležavanja i evidentiranju divljih životinja u zatočeništvu. Ove izmene su u skladu sa najnovijim promenama Uredbe Komisije EU.

Cilj ovih preporuka je da omogući punu primenu propisa EU u oblasti trgovine divljim vrstama.

Kroz ovakve inicijative, Republika Srbija želi da pokaže svoju posvećenost očuvanju divlje faune i flore, ali istovremeno pokušava da prati evropske propise i standarde.

Energetski portal

IEA: Očekujemo li smanjenje upotrebe uglja do 2026?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Potražnja za ugljem u ovoj godini dostigla je rekordni nivo, međutim izveštaj Međunarodne agencije za energetiku (IEA) o tržištu uglja, prvi put predviđa pad globalne potražnje uglja od 2,3 odsto do 2026. u poređenju za tekućom godinom.

Predviđanja se baziraju na informacijama o povećanju kapaciteta obnovljive energije u naredne tri godine. Preko 50 odsto ovog povećanja očekuje se da će se ostvariti u Kini, koja ipak u ovom trenutku predstavlja preko polovine svetske potražnje za ugljem. Potražnja u ovoj zemlji očekuje se da će opasti u narednoj godini, a taj nivo bi trebalo da se zadrži do 2026. godine. I pored predviđenog pada, globalna potrošnja uglja do 2026. godine mogla bi da ostane iznad osam milijardi tona.

U ovoj godini Kina, Indija i jugoistočna Azija čine preko 70 odsto globalne potrošnje ovog energenta, a naročito se očekuje da će u jugoistočnoj Aziji potrošnja prvi put u 2023. godini premašiti onu u Sjedinjenim Državama i Evropskoj Uniji.

Pročitajte još:

Kako se navodi, jedino su Indija i jugoistočna Azija regioni gde se previđa značajan rast potrošnje uglja kroz 2026. godinu, dok se u razvijenim ekonomijama širenje obnovljive energije dovesti do pada potrošnje uglja.

Prisećanja radi, na održanoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28), najsnažnija polemika vodila se upravo u vezi sa temom fosilnih goriva. Konačni dogovor poziva zemlje da pređu sa fosilnih na alternativna goriva, naročito kada je reč o snabdevanju energetskih sistema. U okviru razgovora, smanjenje emisija ugljen-dioksida do 2025. godine bila je važna tema, a tom prilikom se istaklo da bi ubrzana zelena tranzicija upravo Kine i Indije bila od velikog značaja za ostvarenje ciljeva.

Energetski portal

Subvencije za zamenu starih dizelaša kasne već dva meseca, čeka se pravilnik

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nabeel Syed)

Sredinom decembra prošle godine, pre otprilike godinu dana, Vlada Srbije usvojila je Program zaštite vazduha u Republici Srbiji od 2022. do 2030. godine sa akcionim planom, a jedna od mera i aktivnosti za poboljšanje kvaliteta vazduha je i finansijski podsticaj za zamenu najstarijih dizel vozila novijim, koja manje zagađuju životnu sredinu.

Međutim, prijave zainteresovanih građana za ovu akciju još uvek nisu ni počele, iako je to trebalo da se desi još u oktobru, dakle pre dva meseca.

Naime, nagoveštavalo se da bi u oktobru trebalo da budu usvojeni kriterijumi kako za prijavu građana, tako i za reciklažne centre, a zatim je trebalo da usledi javni poziv za sve zainteresovane koji bi učestvovali u procesu reciklaže vozila. Potom se do kraja jeseni očekivao završetak prijavljivanja građana, da bi od 1. januara 2024. godine počela dodela subvencija.

Ova akcija će biti realizovana uprkos kašnjenju, a kako saznaje Biznis.rs – čeka se da Agencija za bezbednost saobraćaja donese Pravilnik koji će regulisati ovu oblast/akciju. To bi trebalo da se desi veoma brzo, nakon čega će početi prijave zainteresovanih.

Podsetimo, podsticaji za nabavku ekološki čistijih vozila iznosiće 2.100 evra za kupovinu putničkog automobila, 2.500 evra za kupovinu lakih teretnih vozila (kamioni čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 12 tona) i 2.900 evra za kupovinu autobusa. Takođe je naglašeno da finansijski podsticaji pokrivaju 35 odsto troškova nabavke polovnih Euro 6 ili Euro VI vozila.

Kako smo ranije pisali, da bi se ovaj potez države realizovao Agencija za bezbednost saobraćaja daje predlog mehanizama podrške iz javnih sredstava za otpremanje starih dizel putničkih automobila, teretnih vozila i autobusa u reciklažne centre, dok su partneri u realizaciji Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

Za realizaciju planova iz strateškog dokumenta najavljena su ulaganja od 2,6 milijardi evra, od kojih je 102 miliona evra namenjeno za obnovu voznog parka otpremanjem najstarijih putničkih vozila, lakih teretnih vozila, kao i autobusa, u centre za reciklažu.

Ova mera podrazumeva da će se subvencijama omogućiti otpremanje najstarijih vozila iz voznog parka u reciklažne centre, a cilj je da do 2025. godine na ovaj način bude otpremljeno 122.300 vozila, a u 2026. godini još 17.900.

Usvojeni „Program zaštite vazduha u Republici Srbiji“ predviđa da se od 1. januara 2024. godine zabrani uvoz polovnih vozila sa standardima evro 3 i evro 4 emisionih gasova, a od 1. januara 2025. godine i standard evro 5.

Srbija će svakako morati da ubrza prelazak na ekološki prihvatljiva vozila, odnosno električne automobile, a prvi korak je upravo smanjenje broja dizelaša na putevima, odnosno polovnih vozila uopšte.

Često se ističe da je prosek starosti automobila u Srbiji 17 godina, i to je značajno više od onog u Evropskoj uniji koji iznosi 12 godina. Najavljena akcija subvencija za zamenu starih dizešala trebalo bi da popravi ovaj prosek i da pomogne da se na putevima Srbije voze nešto mlađi automobili.

Izvor: Biznis.rs

Bugarski parlament: Ukinute takse na ruski gas

Foto-ilustracija: Unsplash (KWON JUNHO)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

Članovi bugarskog parlamenta doneli su odluku o ukidanju dodatne takse za transport ruskog gasa kroz Bugarsku. Ujedno su prihvatili amandman kojim se ubrzava ukidanje izuzeća na uvoz ruske nafte, prenose mediji. 

Usvajanju ove odluke prethodila je žustra rasprava članova parlamenta koji su ukinuli komercijalnu taksu od 20 leva (oko 10 evra) po megavat-satu na uvoz i tranzit ruskog prirodnog gasa. Ova taksta uvedena je 13. oktobra i do sada nije donela nikakav prihod. 

Dodatni porez na ruski gas ukinut je pošto je Mađarska najavila da će uložiti veto na ulazak Bugarske u šengensku zonu.

Kada je reč o našoj zemlji, zbog uvođenja ovih taksi zvaničnici su se obratili Evropskoj komisiji

Pročitajte još:

Podsetimo, Bugarska je sredinom oktobra uvela dodatne takse na uvoz i transport ruskog gasa u iznosu od 20 bugarskih leva (oko 10 evra) po megavat-času u okviru restriktivnih mera prema Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

Kako je tada rečeno, cilj taksi nije bilo povećanje cena gasa za Srbiju i Mađarsku, već smanjenje profita Gasproma, ruskog giganta koji preko Bugarske doprema gas do Srbije i dalje prema Mađarskoj. 

Bugarska je očekivala 1,2-1,5 milijardi evra godišnjeg prihoda od naplate ove takse.

Energetski portal

Uspešno poslovanje K2 Systems u 2023. godini

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Kompanija K2 Systems svojim inovativnim sistemima za montažu solarnih panela, podržava tranziciju prema održivoj energiji. Uspeh u poslovanju nije izostao ni u 2023. godini, a svoje znanje i iskustvo uvek rado dele sa postojećim, ali i potencijalnim klijentima.

Ove godine pripremili su K2 Obuku, koja je besplatna i za koju nije potrebna registracija, a dostupna je 24 sata na nemačkom, engleskom, francuskom, italijanskom i španskom jeziku. Njihova obuka nudi znanje o savetovanju, planiranju i instalaciji odgovarajućeg K2 montažnog sistema u tri različita nivoa.

Sunčane dane tokom avgusta, iskoristili su da zajedno sa svojim partnerom Richter Aluminium, pronađu još sigurnija rešenja za postavljanje solarnih panela. Testiranjem njihovog novog samodržećeg rešenja K2 N-Rack, stekli su vredne uvide koji su ih doveli korak bliže serisjkoj proizvodnji. Na kraju uspešne probne instalacije, stvoreno je fotonaponsko rešenje, odnosno učvršćivanje putem zatezne žice, koja je značajno brža i praktičnija za postavljanje od drugih načina, kao što je korišćenje perforirane trake.

Pročitajte još:

Kao novog člana K2 porodice, predstavili su K2 Buddy, koji je sada dostupan. Ovo je prvi IoT proizvod od kompanije K2 Systems koji bez prekida meri opterećenje snegom na krovu i prenosi podatke putem B2 Buddy aplikacije, čime se povećava efikasnost i sigurnost solarnih panela. Takođe, ovaj proizvod ima sistem ranog upozorenja na moguća predstoječa opterećenja.

K2 Systems posvećen je razvoju proizvodnje električne energije iz solarne energije. Njihova misija je stvaranje montažnih sistema koji su laki za ugradnju, ujedino pažljivo prilagođeni potrebama njihovih klijenata.

Energetski portal

„Ne kosi još lolo“ – Beogradski pčelari predlažu šarenije zelene površine u gradovima

Foto: BeeCenter
Foto: BeeCenter

U Beogradu će tokom iduće godine biti pokrenut pilot projekat „Ne kosi još lolo“ koji će po ugledu na svetske metropole primeniti drugačiji način košenja i održavanja zelenih površina u gradovima. Inicijativu je pokrenuo „Bee Center“, pčelarski centar koje radi u okviru beogradskih Silosa, a projekat se realizuje u saradnji sa JKP „Zelenilo-Beograd“, uz podršku ambasada Holandije i Slovenije u Beogradu, zemalja koje prednjače u ovom polju.

Pčele, kao i svi ostali oprašivači su u konstantnom opadanju i brojne vrste su stavljene na listu ugroženih, dok su pojedine sasvim nestale. U Beogradu broj vrsta je oko 250, dok je na nivou cele Srbije oko 800, ali se broj takozvanih solitarnih pčela smanjuje iz godine u godinu. Intenzivna poljoprivreda, klimatske promene i korišćenje pesticida negativno utiču na broj oprašivača širom naše zemlje, pa su se paradoksalno gradovi pokazali kao bezbednija mesta za život ovih bića, bez kojih nema opstanka života na planeti, jer se procenjuje se da bi došlo do masovnog izumiranja svega nekoliko godina nakon što bi nestali svi oprašivači.

Pročitajte još:

Ideja iza ovog pilot projekta da se svim pčelama, ali i leptirima, bumbarima i ostalim oprašivačima koji žive kod nas, pruži veći pristup hrani i staništu. Zelenih površina u gradovima naizgled ima dosta, ali je kratko podšišana trava, zasađena kao monokulturna zelena površina bez cveća i medonosnog bilja, ravna pustinji za pčele. Promenom načina košenja zelenih površina u gradu utiče se pozitivno na biodiverzitet, dok se istovremeno smanjuju troškovi i negativan uticaj koji motorni uređaji za košenje imaju sami po sebi. Ovakva jednostavna promena pozitivno utiče čak i na prirodno suzbijanje korova jer dolazi do prirodne samoregulacije kroz rast korisnog medonosnog bilja poput bele deteline i sličnog livadskog cveća koje dodatno doprinosi prirodnijem i lepšem utisku zelenih površina.

Foto: BeeCenter

Deo zelenih površina u gradu koje se ne koriste direktno za rekreaciju stanovištva ili iz nekog drugog razloga moraju da ostanu monokulturne i kratko košene, preći će na nov način održavanja. Pilot projekat podrazumeva različite pristupe košenju tih parcela. U Akademskom parku će biti posejano medonosno bilje koje će se kositi mozaično, što znači da se pri svakom košenju ostavlja deo travnjaka nepokošenim kako bi cveće postiglo svoj pun ciklus, a pčele i drugi oprašivači imali izvor hrane i mesto za stanište. Neke lokacije po obodu grada će imati drugačiji pristup i kosiće se periodično i to posle maja i posle septembra.

Važno je napomenuti da se zbog ovoga neće povećati broj komaraca ili krpelja, a očekivani benefiti projekta „Ne kosi još lolo“ su razni. Istraživanja rađena u nekim svetskim gradovima su pokazala da se broj oprašivača povećao na mestima gde trava nije bila često košena, a cveće i viša trava su bolje apsorbovali toplotu i vlagu zbog čega se smanjio i uticaj toplotnih džepova u njihovoj blizini. Pčelari iz „BeeCenter“-a zajedno sa stručnjacima sa Biološkog fakulteta u Beogradu pratiće promene u broju oprašivača na tim mestima kako bi na kraju projekta imali konkretne strategije za nastavak i unapređivanje košenja u Beogradu, kao preporuka i za druge gradove.

Ovakvo košenje je već zastupljeno u većim evropskim gradovima, a partneri u projektu su ambasade Holandije i Slovenije gde su ovi modeli odavno usvojeni i koji pomažu Beogradu i Srbiji da lakše i bolje primeni dobru praksu koju su sa uspehom testirali kod sebe godinama unazad. Više o projektu na pogledajte ovde.

Izvor: BeeCenter