Home Blog Page 781

Besplatan priključak na daljinsko grejanje za građane Šapca!

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

U ulicama u Šapcu gde je izgrađena toplovodna mreža daljinskog grejanja, priključak na tu mrežu ubuduće će biti besplatan za građane.

Troškove priključivanja snosiće JKP “Toplana Šabac”. Ova Odluka, koju je nedavno usvojilo Gradsko veće grada Šapca, odnosi se i na kuće i na stambene zgrade, a uslov je da nisu više od 50 metara udaljeni od postojeće toplovodne mreže.

Cilj gradske Toplane je da se što više stambenih jedinica priključi na daljinski sistem grejanja, a njihova očekivanja su da će to rezultirati nižom cenom grejanja budući da će fiksni deo troškova, koji je stavka na svakom računu, biti podeljen na znatno više korisnika.

Dalje se navodi da ovakva praksa predstavlja pošteniji odnos prema građanima zato što Toplana investira u infrastrukturu koja ostaje u njenom vlasništvu, a ne u vlasništvu građana koji su do sada plaćali troškove izgradnje priključnih toplovoda i toplotnih podstanica, a zatim su bili obavezni da sve bez nadoknade prenesu u vlasništvo Toplani.

U perspektivi, očekuju se i ekološki benefiti ove odluke, odnosno prelazak domaćinstava koji se greju na neekološka goriva na daljinsko grejanje iz Toplane.

Izvor: Grad Šabac

Mehurićima protiv plastičnog otpada u morima (VIDEO)

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Neuspešno upravljanje plastičnim otpadom značajno je doprinelo rekordom nivou zagađenja plastikom u svetskim morima i okeanima. Iako se plastika koristi tek od pedesetih godina prošlog veka, čovečanstvo je usred okeana dosad uspelo da stvoriti nekoliko “ostrva” od plastičnog otpada.

Primera radi, samo Veliko pacifičko ostrvo smeća (GPGP) teži skoro 80.000 tona i pokriva površinu veću od kanadske pokrajine Kvebek. Već su se više puta čule tvrdnje istraživača prema kojima bismo u morima i okeanima do 2050. godine mogli da imamo veću masu otpada nego riba ako ne počistimo nered koji smo napravili.

Plastični otpad u mora i okeane dospeva vrlo lako i ima sve pogubniji uticaj na morske ekosisteme ugrožavajući sav podvodni život, a sve češće svedočimo velikom broju morskih kornjača i kitova koji zbog ljudskog uticaja uginu na plažama širom sveta.

Već postoje brojna rešenja kojima se radi na pokušajima sprečavanja dotoka plastičnog otpada u svetska mora i okeane, a nešto novo je ponudila i amsterdamska startap kompanija “The Great Bubble Barrier”, koja želi da obnovi morske ekosisteme degradirane ljudskim uticajem. Ova kompanija nudi rešenje stvaranjem barijera s mehurićima koji mogu biti postavljeni u kanalima, rekama i potocima. Barijera se postavlja dijagonalno na plovnom putu i stvara se pumpanjem vazduha kroz cev s rupicama koja se nalazi na dnu kanala ili reke. Mehurići se podižu prema površini i tako usmeravaju otpad prema obali, čime se zaustavlja njegovo nizvodno oticanje i dotok u more.

Ovaj mehanizam ne utiče na ribe koje mogu proći kroz mehuriće, ispod njih ili kroz poseban prolaz za ribe, kao ni na brodove koji prolaze kroz barijeru. Prototip je 2019. postavljen u jednom od amsterdamskih kanala i to u blizini glavne stanice i na toj lokaciji će se prikupljati otpad do 2021. godine.

“The Great Bubble Barrier” je inovativna tehnologija koja upozorava na neodgovorno ponašanje gradskog stanovništa i podiže svest o važnosti odgovornog upravljanja otpadom. Takođe, projekti poput ovog doprinose usađivanju osećaja hitnosti pri postizanju ciljeva održivog upravljanja otpadom, što bi trebalo da bude jedan od glavnih zadataka lokalnih i regionalnih samouprava i vlada zemalja.

Izvor: S.F./Ekovjesnik 

Srbija učestvovala na konferenciji o afričkoj kugi svinja u Berlinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Kameron Kincade)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Carson)

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije Velimir Stanojević, v.d. direktora Uprave za veterinu Emina Milakara i rukovodilac Centra za krizno planiranje i upravljanje naročito opasnim zaraznim bolestima u Upravi za veterinu Saša Ostojić učestvovali su na ministarskoj „Konferenciji o globalnoj budućnosti proizvodnje svinja u svetlu rastuće pretnje od afričke kuge svinja“, održanoj u Berlinu 17. januara 2020. godine na marginama 85. Međunarodnog sajma „Zelena nedelja“.

Afrička kuga svinja (AKS) predstavlja ozbiljan izazov koji preti globalnom sektoru proizvodnje svinja i predstavlja rizik po životinu sredinu i populaciju svinja i divljih svinja. Borba protiv AKS zahteva opsežnu intervenciju različitih nivoa vlasti i dugoročno koordinisane aktivnosti širom sveta.

Učešće brojnih ministara i vlasti Evropske unije i trećih zemalja, međunarodnih organizacija (OIE) koji su jasno istakli da je globalno širenje AKS ozbiljan izazov sa značajnim štetnim posledicama po životnu sredinu, poljoprivredu, trgovinu i bezbednost hrane. Naglašena je i hitna potreba za upravljanjem populacijom divljih svinja.

U nedostatku vakcine globalno iskorenjivanje bolesti kod domaćih i divljih svinja je ograničeno.

Rezultati konferencije jačaju globalni poziv na transparentnost i saradnju i jasno prepoznavanje regionalizacije kao osnovnog principa održivosti celog sektora.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

“Priroda u slici i (ne)prilici” u Inđiji

Foto: Inđijativa

Inđijci će do 31. januara biti u prilici da pogledaju jednu nestrandardnu izložbu fotografija pod nazivom „Priroda u slici i (ne)prilici“, koja već svojim imenom najavljuje sadržaj ekološkog karaktera, ali dve sasvim različite perspektive. Izložba je otvorena u petak, 17. januara u Galeriji Kuće Vojnovića u Inđiji.

Foto: Inđijativa

U okviru Eko foto-konkursa koji se prošle godine održao pod pokroviteljstvom Energetskog portala, izabrano je mnoštvo fotografija, kao i pobednička Đurđine Tomić, pod nazivom „Sakupljač zaboravljenih stvari“.

Nemoguće je ostati ravnodušan nakon doživljavanja scena koje prikazuju ono najlepše prirodno što nas okružuje, ali i ono manje lepo koje je takođe deo naše realnosti.

Inđijativa i Energetski portal zahvaljuju ljudima iz Kulturnog centra i Galerije što su omogućili prostor i vreme da se ovakav događaj desi i u njihovom gradu.

Autor: Mladen Rajić

Izvor: Inđijativa

Prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike je obavestilo stranke da je prestala da važi Uredba o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i iz visokoefikasne kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije („Službeni glasnik RSˮ, br. 56/16, 60/17 i 91/18).

Lica koja steknu status privremenog povlašćenog proizvođača i/ili povlašćenog proizvođača električne energije po osnovu zahteva podnetog posle 31. decembra 2019. godine stiču prava na podsticajne mere, ali ne mogu da ih ostvare do donošenja nove uredbe, saopštilo je nadležno ministarstvo.

Navedeno ne važi za lica koja steknu status povlašćenog proizvođača električne energije po osnovu zahteva podnetog posle 31. decembra 2019. godine, ako su prethodno stekli status privremenog povlašćenog proizvođača električne energije, kao ni za lica koja steknu status privremenog povlašćenog proizvođača i/ili povlašćenog proizvođača električne energije posle 31. decembra 2019. godine, a po osnovu zahteva koji su podneti pre 31. decembra 2019. godine, navodi se.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpisani sporazumi za projekat prečišćavanja otpadnih voda u Beogradu

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić i zamenik gradonačelnika Goran Vesić prisustvovali su juče, 20. januara, u Vladi Republike Srbije potpisivanju Sporazuma o saradnji i Ugovornog sporazuma za projekat sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda centralnog kanalizacionog sistema grada Beograda. Sporazume su potpisali potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, direktor predstavništva kompanije „China Machinery Engineering Corporation” (CMEC) u Srbiji Li Sjuećeng i direktor JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” Dragan Đorđević. Potpisivanju su prisustvovali i predstavnici Ambasade NR Kine.

Gradonačelnik Radojičić je naglasio da se radi o kapitalnom, dugoročnom i izuzetno važnom projektu za Grad Beograd.

“Ovo je izuzetno značajan projekat za Beograd – dugoročan, kapitalni projekat. Važan je i zato što godinama nismo imali rešenje za ovaj veliki problem”,  rekao je Radojičić.

Dodao je i da je 2020. važna godina za realizaciju velikih ekoloških projekata u Beogradu.

“Ova godina je za Beograd godina velikih projekata koji se tiču zaštite životne sredine i unapređenja života Beograđana. Radiće se na realizaciji projekata kao što su metro, prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu, toplovod ObrenovacNovi Beograd, kao i na završavanju projekta Vinče, a sve ovo možemo da realizujemo zahvaljujući stabilnoj finansijskoj situaciji. Ovo je još jedan od projekata koje radimo zajedno sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture”, rekao je Radojičić, koji je zahvalio potpredsednici Vlade, kao i predstavnicima kineske korporacije kojima je poručio da očekuje da ovaj projekat bude na najvišem tehnološkom nivou, ali i da se rokovi poštuju.

On je precizirao da ovaj projekat ima dva dela – prvi koji je danas potpisan, i drugi, ništa manje važan, koji se tiče izgradnje same fabrike.

“Za realizaciju ovakvih projekata, osim saradnje Vlade, Ministarstva i Grada, potrebni su razumevanje i pomoć građana Beograda i verujem da ćemo zajedno unaprediti Beograd i imati jasne rezultate”, rekao je Radojičić.

Goran Vesić je istakao značaj projekta za grad Beograd jer, kako je podsetio, jedna trećina nema kanalizaciju, dok se u ostale dve trećine direktno izliva u Savu i Dunav.

“Postoji 100 direktnih ispusta u Savu i Dunav. Ne postoji nijedan veliki grad u Evropi kao što je Beograd, koji takav zločin radi prema svojim rekama. Kada bude završena ova fabrika za preradu otpadnih voda, najveća od predviđenih pet, 80 odsto ispusta u Savu i Dunav biće ukinuto”, ukazao je Vesić.

On je istakao da će nova fabrika pokriti 1,5 miliona ljudi, tačnije centralni, južni i zapadni deo Beograda. Takođe je dodao da će se fabrika raditi u dve faze. U prvoj fazi, prema njegovim rečima, radiće se interceptor, kanalizaciona crpna stanica „Ušće 2”, kao i još nekoliko manjih crpnih stanica.

“Radiće se ispod Save prolaz koji će svu kanalizaciju sa Novog Beograda i Zemuna prihvatati u interceptor i dalje usmeriti ka fabrici u Velikom selu. Takođe, radiće se veliki tunel od Venizelosove do Hitne pomoći. Potom nas čeka druga faza radova kada će se na pravi način tretirati otpadne vode, odnosno prerađivati sekundarno i tercijalno, a u skladu sa svim pravilima EU”, ukazao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je dodao da se uporedo sa ovim projektom izvode radovi na izgradnji kanalizacije na levoj obali Dunava.

“Tu će se raditi prečistač kako bi sve otpadne vode odlazile prečišćene u Dunav. Takođe, završavamo projekat fabrike manjeg kapaciteta za preradu otpadnih voda u Batajnici koji će Grad Beograd sam finansirati. Pregovaramo o projektu fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici i Obrenovcu i gradićemo još jednu manju fabriku u Boleču“, naveo je Vesić.

On je zaključio da će posle tih radova biti završen proces prerade otpadnih voda u Beogradu.

“Zato je ovo veliki dan za Beograd i zahvalan sam Vladi Republike Srbije, potpredsednici Zorani Mihajlović i predsedniku Aleksandru Vučiću, jer je ceo ovaj proces počeo u maju 2018. godine u Pekingu, kada je predsednik potpisao memorandum sa kineskom kompanijom, sa kojom danas potpisujemo i ovaj sporazum”, podsetio je Vesić.

Ministarka Zorana Mihajlović je precizirala da su danas potpisana dva dokumenta. Prvi se odnosi na sporazum sa kineskom kompanijom da mogu da počnu istražni radovi za realizaciju jednog ovako velikog projekta. Drugi se odnosi na ugovor za izgradnju fabrike za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Beograda u vrednosti od 271 milion evra, istakla je Mihajlovićeva.

“Ovo jeste važan dan za Beograd, jer su kapitalni projekti kao što su obilaznica oko Beograda, izgradnja metroa i prečišćavanje otpadnih voda najvažniji za jedan veliki grad koji se razvija iz godine u godinu i broji sve više stanovnika”, ukazala je resorna ministarka.

Ona je podsetila da 190 miliona kubika otpadnih voda, upravo ovih koje će se sada prečišćavati, odlazi u Savu i Dunav na godišnjem nivou. Prema njenim rečima, to je oko 60.000 olimpijskih bazena.

“Beograd je jedini veliki grad u Evropi koji nema ovakvo postrojenje. Zato je to pitanje kvaliteta života i zaštite životne sredine. Ovo jeste kapitalni projekat u koji moraju da budu uključeni i svi, od Vlade do Grada Beograda i lokalnih samouprava unutar prestonice”, ukazala je resorna ministarka.

Foto: Grad Beograd

Ona je podsetila da je u okviru nedavno usvojenog investicionog plana Vlada Republike Srbije do 2025. godine obezbedila sredstva u iznosu od milijardu evra koja će biti uložena u ostale delove Srbije sa sličnim problemima.

Direktor predstavništva kompanije „China Machinery Engineering Corporation” Li Sjuećeng je istakao da će se Beograd ovim projektom ozbiljno baviti tretmanom otpadnih voda, što će doprineti poboljšanju života Beograđana, ali će se izbeći i opasnost od poplava.

“Projekat će se izvesti u dve faze. U prvoj fazi će se kompletirati mreža interceptora za prihvat otpadnih voda i kišnih kanalizacija, a posebno u vreme velikih padavina. U drugoj fazi planiramo da koristimo najsavremeniju tehnologiju za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda. Ja sam takođe stanovnik Beograda i zadovoljstvo mi je što mogu da dam doprinos ovom gradu”, rekao je Li Sjuećeng.

Izvor: Grad Beograd

Peščani cunami u Australiji (VIDEO)

Foto: Twitter (screenshot)
Foto: Twitter (screenshot)

Mesecima su u Australiji buktali požari koji su sravnili nekoliko miliona hektara. Kontinent je delimično spasila kiša, ali ju je bilo previše pa je došlo do poplava. Tokom vikenda su zemlju pogodile peščane oluje.

Jaki vetrovi u Novom Južnom Velsu podigli su u vazduh pesak i prašinu, pa se u pojedinim gradovima dan iznenada pretvorio u noć.

U pojedinim delovima Novog Južnog Velsa vetar je duvao brzinom većom od 100 kilometara na sat.

Prema pisanju medija, najgore je bilo u mestu Dabo, pa su pojedini meštani oluju nazvali “peščani cunami”. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika hitne službe primile su u nedelju više hiljada poziva.

Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije i snimci na kojima se vidi zid peska koji se kreće u blizini pojedinih naselja.

Izvor: RTS

Vlasnici pasa u Beču moraju prvo da prođu obuku

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Ward)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Zamora)

Počev od jula 2019. godine, svi novi vlasnici pasa u Austriji moraju da prođu stručnu obuku kako bi stekli osnovna znanja o čuvanju i nezi svojih četvoronožnih prijatelja. U Beču je do sada ovu obuku prošlo 1.000 građana.

Nakon što je u julu 2019. godine u Austriji izglasan novi Zakon o držanju životinja, svi vlasnici pasa dužni su da prođu odgovarajuću obuku koju obavljaju ovlašćeni stručnjaci za pse.

Kurs košta ukupno 40 evra i traje najmanje 4 sata. Na njemu polaznici mogu da steknu osnovna znanja o dresuri, nezi i zdravlju pasa. Na obuci je moguće informisati se o zakonskim regulativama i propisima držanja pasa.

One vlasnike koji su u prethodne dve godine već nabavili psa zakon ne obavezuje da završe ovaj kurs. Međutim, novi vlasnici pasa mogu da dobiju dozvolu za držanje psa i registruju svog ljubimca tek nakon što završe ovu obuku.

Iako je deo polaznika smatrao da im kurs za držanje pasa uopšte nije potreban, ipak su pohvalili nastavu, izjavila je bečka pravobraniteljka za prava životinja Eva Persi.

Bilo je polaznika koji su odustali od obuke kada su uvideli koliko obaveza podrazumeva držanje psa.

Cilj obuke jeste da građani osveste kolika ih odgovornost očekuje pre nego što se upuste u pustolovinu posedovanja kućnog ljubimca.

Izvor: Eurocomm-PR

Otvorena prva kompresorska stanica na gasnom transportnom sistemu Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva kompresorska stanica na gasnom transportnom sistemu Republike Hrvatske svečano je otvorena u Velikoj Ludini u petak, 17. januara.

Puštanjem ove kompresorske stanice u rad omogućeno je uspostavljanje stalnog dvosmernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, što će omogućiti i otpremanje gasa sa budućeg LNG terminala na Krku i mogućih novih izvora gasa prema Mađarskoj i drugim zemljama.

Pored toga, time je osigurana i fleksibilnost upravljanja postojećim transportnim kapacitetima i njihovo racionalno povećanje u skladu sa potrebama tržišta.

Reč je o investiciji vrednoj 209,5 miliona kuna (28,1 miliona evra).

Uz predsednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, svečanosti je prisustvovao i ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić, koji je tom prilikom istakao sledeće: „Republika Hrvatska u svojoj Strategiji energetskog razvoja jasno se opredelila za diversifikaciju ruta isporuke i smanjenje energetske zavisnosti. Ovaj projekat samo je jedan u nizu dokaza da u realizaciji te strategije idemo u smeru koji smo zacrtali“, zaključio je.

Predsednik Uprave “Plinacro” Ivica Arar izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je kompresorska stanica izgrađena u planiranom roku od 16 meseci. Dodao je i kako je to bio veoma složen zadatak jer je reč o najkompleksnijem objektu na hrvatskom gasnom transportnom sistemu.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Srbija dobila Katastar rudarskog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, Srbija je dobila Katastar rudarskog otpada kao rezultat istoimenog projekta Ministarstva rudarstva i energetike sprovedenog uz finansijsku podršku Evropske unije.

Katastar rudarskog otpada je veb-aplikacija koja sadrži sistematizovane podatke o rudarskom otpadu sa 250 napuštenih ili zatvorenih rudnika.

Katastar takođe sadrži i rezultate detaljnih istraživanja za 41 lokacije rudarskog otpada sa hemijskim, mineraloškim, geomehaničkim ispitivanjima i laboratorijskim analizama, kao i kategorizaciju otpada i procenu uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

“Dobijeni rezultati pomoći će Ministarstvu u budućim analizama mogućnosti za eventualno preduzimanje aktivnosti sanacije, remedijacije i rekultivacije odlagališta koja su kritična u pogledu zagađenja životne sredine i opasnosti po zdravlje ljudi”, rekla je Dragana Jelisavac Erdeljan, šef Odseka za rudarstvo pri nadležnom Ministarstvu.

Jelisavac Erdeljan je takođe najavila da 2020. godine počinje primena uredbe koja reguliše oblast upravljanja rudarskim otpadom.

Privredna društva imaju mogućnost da u roku od najviše dve godine usklade svoje poslovanje sa tom uredbom, dodaje se u saopštenju.

Projekat vredan 2,1 miliona evra bi trebao da doprinese daljem razvoju i unapređenju sistema odgovornog i održivog upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji.

Izvor: Nova ekonomija

Ribari koji čiste more i recikliraju morski otpad dobili priznanje od pape

Foto-ilustracija: Unsplash (Sasan Rashtipour)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fredrik Öhlander)

Papa Franja je u subotu, 18. januara, odao priznanje ribarima koji čiste more sakupljajući otpad koji im se uhvati u mreže i reciklirajući ga i pozvao da se taj model primeni u čitavom svetu.

“Želeo bih da odam posebno priznanje za čišćenje morskog dna. To je važna inicijativa, pre svega zbog velike količine otpada, najviše plastičnog, koji ste sakupili, jer to može da postane model za druge regione Italije i inostranstvo”, rekao je papa ribarima iz jadranskog sela San Benedeto del Tronto.

Oni dobrovoljno skupljaju otpad i sortiraju ga kako bi se mogao reciklirati.

Ribari koje je Franja primio u Vatikanu svake nedelje mrežama uhvate oko tonu otpada, od čega oko 60 odsto čini plastika.

Procene su da oko 80 odsto otpada u okeanima potiče s kopna, a da preostalih 20 odsto dolazi s brodova i ribarske industrije.

Izvor: Zelena Srbija

Izgradnja i rekonstrukcija dečijih igrališta na 17 lokacija u Podgorici

Foto-ilustracija: Unsplash (Myles Tan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tatiana Rodriguez)

Glavni grad Podgorica, odnosno gradsko preduzeće “Zelenilo” planira da ove godine na više lokacija izgradi nova ili rekonstruiše igrališta koja su zbog stepena devastacije van upotrebe.

Prošle godine započeta je ova lepa akcija u nekoliko podgoričkih naselja i zaključeno je da je neophodno da se što pre najmlađim građanima omogući da u svakom delu grada dobiju adekvatan prostor za igru i razonodu, ali i za socijalnu integraciju i dalji razvoj.

U zavisnosti od vremenskih uslova, izvođača radova, kao i konkursnih i ostalih neophodnih procedura, u ovoj godini planira se izgradnja ili rekonstrukcija na ukupno 17 lokacija, pa se novim igralištima mogu radovati mališani i njihovi roditelji na Starom aerodromu (dve lokacije), u Novoj varoši, Zagoriču, Maslinama, Draču, Staroj Zlatici, Donjoj Gorici, Nikšićki put, MZ Ljubović, Ublima, Piperima, iza Maše, iza zgrade Simpa, u Momišićima, na Koniku i u Bloku VI.

Izgradnju i rekonstrukciju igrališta pratiće i adekvatno uređenje lokacija, u smislu oplemenjavanja sadnim materijalom i postavljanja neohodnog mobilijara za park.

Tokom prošle godine za ovu namenu Podgorica je utrošila sredstva u iznosu od 140.000 eura.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Obnove na Vidikovcu – fasade zgrada, pijaca, dečije igralište

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić razgovarao je u subotu, 18. januara, sa građanima dela Vidikovca i potom obišao radove na rekonstrukciji fasada jedne od šest velikih stambenih zgrada, koje će biti završene tokom ove godine. Sa građanima su tom prilikom razgovarali i državni sekretar u MUP-u Milosav Miličković, član Gradskog veća Filip Marjanović, predsednik opštine Rakovica Vladan Kocić, direktor „Zelenila – Beograd” Slobodan Stanojević i predstavnici nadležnih gradskih i opštinskih preduzeća i službi.

Kako je tom prilikom istakao Vesić, razgovor s građanima o njihovim problemima je od velikog značaja.

“Vidikovac je lepo i veliko stambeno naselje, izgrađeno kada je naša zemlja bila bogata, ali su fasade poslednjih decenija propale. Dobra vest za žitelje šest stambenih zgrada jeste da će tokom ove godine one biti rekonstruisane, a radovi na jednoj već su počeli. Pored toga, u ovom delu grada radimo jedno dečije igralište, uradiće se još jedno, kao i još jedan park“, precizirao je Vesić.

On je naveo da su se građani uglavom požalili na komunalne probleme, među kojima prednjači nered oko Vidikovačke pijace. Tim povodom najavio je da će tokom ove godine početi da se radi projekat preuređenja pijace, te da bi rekonstrukcija najverovatnije trebalo da počne za dve godine. Biće to moderna, natkrivena pijaca, istakao je Vesić, i dodao da će svi nadležni pojačati kontrolu nelegalne prodaje.

Građani su se požalili i na problem nepropisnog parkiranja i nedovoljnog broja parking mesta, a izrazili su i želju da se napravi autobusko stajalište na Ibarskoj magistrali nedaleko od ovog dela Vidikovca. Te stvari će u narednom periodu biti predmet provera, kako bi se videlo da li građanima može da se izađe u susret.

Foto: Grad Beograd

“Popisali smo dosta stvari koje mogu da se urade, neke su vrlo konkretne i mogu da se urade brže, a rešavanje drugih će trajati. Ali najvažnije je da se s ljudima priča o problemima i da mogu da vide da se sa predstavnicima grada, opština, javnih preduzeća može razgovarati”, poručio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je podsetio da je ovo samo jedno u nizu rakovičkih naselja koje zajedno sa saradnicima obilazi, te da je tako u čitavom gradu i da će se razgovor s građanima nastaviti.

Osim fasada u ulici Vidikovački venac broj 75, 77, 79, 81, 83 i 85, koje se sređuju, u prethodnom periodu u ovom delu Vidikovca uređen je i sportski teren, izgrađene su dve pešačke staze i postavljeno je novo osvetljenje.

Izvor: Grad Beograd

Rizik od ponovljene upotrebe plastične flaše

Foto-ilustracija: Unsplash (Arshad Pooloo)
Foto-ilustracija: Unsplash/Jonathan Chng

Sigurno je da ste nekada plastične flaše ili balone za vodu i druga pića, nakon što popijete vodu ili sok, koristili ponovo, smatrajući da u tome nema ničeg lošeg i da čak pomažete očuvanju životne sredine, jer ste plastični proizvod upotrebili više puta. Ipak, takva praksa nekad može da ugrozi zdravlje.

Većina boca za vodu koje su za jednokratnu upotrebu napravljena je od polikarbonatne plastike, savitljivog i prozirnog materijala. Većina tih boca se proizvodi korišćenjem hemijskog jedinjenja koje se naziva polietilen tereftalat ili PET.

Boce napravljene od PET-a dugo se smatraju sigurnom alternativom u odnosu na sličan materijal koji sadrži bisfenol A, za koji je dokazano da može imati posledice za zdravlje i da utiče na srčane probleme, razvoj kancera, hormonske poremećaje.

Novija istraživanja pokazuju i da alternative bez bisfenola A, ipak nisu tako sigurne.

Problem je što određena hemijska jedinjenja iz plastične boce prelaze u tečnost kojom flaše punimo. Iako plastične boce možemo dobro i temeljno da operemo, problem sa mikroplastikom je sledeća prepreka za višestruko korišćenje plastične ambalaže.

Naučnici sa Državnog univerziteta u Njujorku, testirali su 259 posuda sa flaširanom vodom i pronašli sitne komade plastike u 93 odsto njih. Naučno mišljenje o „konzumiranju“ mikroplastike je, međutim, podeljeno. Dok neki stručnjaci u tome vide mogući problem, drugi smatraju da mikroplastika ne predstavlja opasnost za organizam koji je, kako tvrde, u stanju da se na svoj način izbori sa mikroplastikom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Amanda Shepherd)

Čak je i Svetska zdravstvena organizacija kategorisala rizik od unošenja mikroplastike u organizam kao „nizak“, iako navodi da je za krajnji zaključak potrebno još istraživanja.

Jedna stvar koja je sigurna, bez obzira na vrstu plastike, jeste da će tečnost kojom punimo već upotrebljavane plastične boce, sadržati više jedinjenja i čestica mikroplastike ako boca ima više nabora i reljefni dizajn. Takođe, svakodnevno pranje plastičnih flaša, dovodi do dodatnog habanja i povećava mogućnost da se po tim mikropukotinama skrivaju i talože razna neželjena jedinjenja i bakterije.

Zaključak koji i sami možemo da izvedemo, a na koji upućuju i stručnjaci je taj, da su sigurnija alternativa plastičnoj ambalaži svakako – metalna i staklena.

Izvor: RTS

Objavljen konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Bosse)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jochen Bückers)

U cilju povećanja pošumljenosti teritorije Republike Srbije Ministarstvo zaštite životne sredine raspisuje konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2020. godini, u skladu sa uslovima utvrđenim Uredbom o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslovi i način raspodele sredstava, kriterijumi i merila za ocenjivanje zahteva za raspodelu sredstava, način praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i druga pitanja od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije.

Sredstva Zelenog fonda dodeljuju se za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na zemljištu u javnoj svojini na teritoriji jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine), kao i gradskih opština.

Više informacija možete pronaći na linku.

Solarni paneli iznad biciklističke staze napajaju rasvetu na auto-putu!

Foto: Facebook (screenshot)

Na deonici auto-puta koja spaja dva grada u Južnoj Koreji,  Daejon i Sejong,  proteže se biciklistička staza sa po jednom trakom u oba smera. Trideset dva kilometra puta ne bi bili nimalo neobični da se iznad tamošnjih biciklista ne nalazi svojevrsna nadstrešnica napravljena od solarnih panela. Projekat je realizovan 2015. godine.

Foto: Facebook (screenshot)

Energija koju proizvede neuobičajena elektrana se koristi za napajanje rasvete na auto-putu, a snabdeva i punjače za elektromobile. Stručnjaci procenjuju da metar solarnih panela duž južnokorejskog puta godišnje generiše 50 kWh električne energije.

Povrh toga, solarka štiti vozače dvotočkaša od sunca i kiše.

Stazi se pristupa pomoću podzemnih prolaza.

Kritičari jedinstvenog insfrastrukturnog rešenja smatraju da su, uprkos izgrađenom paviljonu, vozači dvotočkaša nedovoljno zaštićeni od zagađenja, buke i turbulencija motornih vozila.

Jelena Kozbašić