Home Blog Page 567

Poljoprivredna komora Beča predstavila novi brend

‚Stadternte Wien‘: Regionalmarke für landwirtschaftliche Produkte aus Wien Die Landwirtschaftskammer Wien hat die Regionalmarke ‚Stadternte Wien‘ entwickelt und präsentiert diese zum ersten Mal der Öffentlichkeit im Wiener Rathaus. Landwirtschaftliche Produkte, mit hoher Qualität und Wiener Herkunft kann man nun leichter an der neuen Marke erkennen. Wien verfügt über eine einzigartige und vielfältige Landwirtschaft. Mit der Regionalmarke ‚Stadternte Wien‘ ist nun die Kennzeichnung hochwertiger landwirtschaftlicher Erzeugnisse aus Wien möglich. Die neue Regionalmarke wurde von der Landwirtschaftskammer Wien mit der Agentur Magistris entwickelt und am 11. Mai 2021 gemeinsam mit Bürgermeister Dr. Michael Ludwig, Umweltstadtrat Mag. Jürgen Czernohorszky und LK-Präsident Ök.-Rat Ing. Franz Windisch im Arkadenhof des Wiener Rathauses präsentiert.
Foto-ilustracija: Unsplash (PHÚC LONG)

Poljoprivredna komora Beča razvila je novi lokalni brend „Gradska žetva Beča“ i nedavno ga predstavila javnosti u skupštini grada. Zahvaljujući novom brendu, poljoprivredni proizvodi visokog kvaliteta i bečkog porekla će sada biti prepoznatljivi.

„Gradska žetva Beča“ se zasniva na državno priznatim sertifikatima o kontroli kvaliteta i porekla. Novim brendom mogu da budu označeni samo proizvodi koji su uzgajani na bečkom zemljištu.

Beč ima 645 poljoprivrednih gazdinstava, a od 5.700 hektara bečkog obradivog zemljišta, 4.300 hektara su oranice. Proizvodnja povrća se prostire na 543 hektara, dok se bečko vino proizvodi na 637 hektara.

U okviru 207 uglavnom porodičnih gazdinstava proizvodi se 40 različitih sorti povrća, a najzastupljenije kulture su paradajz, krastavac i paprika. Sa 29.270 tona ubranih krastavaca u 2019. godini, Beč pokriva 65,3 odsto proizvodnje krastavaca u Austriji.

„Zahvaljujući kratkim linijama transporta lokalni proizvodi daju značajan doprinos zaštiti klime. Raznovrsni proizvodi, od povrća do vina i piva, koji se proizvde na području grada, stižu sveži na sto“, objašnjava Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za klimu.

Od 1978. godine grad Beč je počeo da organizuje sva poljoprivredna gazdinstva kao ekološka, a danas raspolaže sa 1.700 hektara ekološki obradivog zemljišta.

„Novi regionalni brend će olakšati održivu kupovinu za sve Bečlije“, izjavio je Mihael Ludvig, gradonačelnik Beča.

Izvor: EurocommPR

Kreće turistička sezona u Crnoj Gori, u planu i razvoj ruralnog turizma

Foto-ilustracija: Unsplash (Faruk Kaymak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oskar Hagberg)

Nakon što su prvi turisti već počeli da pristižu na Grčko primorje, i Crna Gora je najavila da će od sledeće nedelje otvoriti granice za turiste, piše RTCG.

“Ovaj dan je simboličan, jer je Grčka otvorena za sve turiste. Počele su da rade prodavnice, ugostiteljski objekti i hoteli, što ukazuje na značaj jake veze koju mi treba da sledimo, jer su naši protokoli slični, pristupi približno isti i Crna Gora će sledeće nedelje otvoriti sve granice za turiste, sa onom najznačajnijom rečju – Dobrodošli na crnogorsko primorje”, saopštio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

On je dodao da će grčka Vlada i biznismeni kroz investicije pružiti snažnu podršku Crnoj Gori za dalji razvoj turizma, kako bi Crna Gora postala Grčka na Balkanu, odnosno Jadranskom moru.

Osim toga, važno je razvijati i ruralni turizam, a iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavljen je novi agrobudžet sa velikim brojem mera, od koji će neke prvi put biti realizovane u Crnoj Gori, prenosi RTCG.

 

Nakon posete opštini Mojkovac, ministar Aleksandar Stijović je poručio da se ruralni turizam mora razvijati udruženim snagama, dok su predstavnici ove lokalne samouprave izneli strateški pravac razvoja opštine, kao i potencijale, projekte i aktivnosti koji se trenutno realizuju u oblasti poljoprivrede, sa planovima za ovu godinu.

Kada je reč o ruralnom turizmu, turisti mogu izabrati neko od mnogobrojnih domaćinstava u severnom, centralnom ili južnom regionu Crne Gore koji se znatno razlikuju po svojim geografskim karakteristikama, piše na sajtu udruženja Turizam na selu.

U severnom regionu nalaze se tri nacionalna parka – Durmitor, Biogradska Gora i Prokletije, a karakteriše ga mnoštvo brzih, planinskih reka, glečerskih jezera i izazovnih planinskih vrhova sa četinarskim i listopadnim šumama.

Centralni deo bogat je kutlurno-istorijskim spomenicima, a turisti mogu posetiti Podgoricu, Cetinje i nacionalne parkove Lovćen, Danilovgrad i Nikšić, kao i Skadarsko jezero koje se prostire na teritorije Crne Gore i Albanije.

Južni region nalazi se na obali Jadranskog mora i obuhvata opštine Ulcinj, Bar, Budvu, Kotor, Tivat i Herceg Novi, a naročito se izdvaja  Bokokotorski zaliv sa Kotorom u kome se nalaze zidine starog grada koje su pod zaštitom UNESCO.

Energetski portal

Toplana u Priboju prva u Srbiji na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U Priboju se gradi prva toplana na biomasu u Srbiji. Izgradnja ove toplane doprineće boljoj energetskoj efikasnosti i kvalitetu energije koju će koristiti građani ovog grada i u velikoj meri će doprineti zaštiti životne sredine, jer se smanjuje emisija štetnih gasova za najmanje 70 odsto.

Radove na izgradnji toplane obišla je ministarka Zorana Mihajlović, koja je navela da oko 10 odsto toplana u Srbiji koristi mazut, 10 odsto ugalj, a 80 odsto gas.

“U narednom periodu posetićemo i druge gradove koji koriste lošije energente kako bismo razgovarali sa njima o tome da se prebace na druge izvore energije. To je važno ako želimo da imamo zelenu Srbiju koja će koristiti dobra i kvalitetna goriva, a građani samim tim dobre i kvalitetne izvore toplotne energije”, navela je Mihajlović.

Direktor KfW u Srbiji Ridiger Hartman rekao je da projekat koji se realizuje u saradnji sa Vladom Srbije i partnerima iz Švajcarske dobro napreduje i da će kada bude završen predstavljati doprinos i klimatski neutralnom razvoju i boljem životu građana.

Predsednik Opštine Lazar Rvović naglasio je da će Priboj biti jedna od prvih opština u Srbiji koja će sa fosilnih goriva preći na biomasu kao energent u toplani, i najavio da će u slobodnoj zoni krenuti i sa korišćenjem solarne energije.

“Pored ekoloških efekata, građani Priboja imaće i kvalitetnije grejanje. Nadam se da će ovo biti primer i za druge opštine u Srbiji i zbog ekonomskih efekata i zbog zaštite životne sredine”, naveo je predsednik opštine.

Načelnik Zlatiborskog okruga Boban Perišić izrazio je uverenje da će projekti prelaska sa fosilnih energenata na alternativna goriva u ovom okrugu i drugi projekti u oblasti energetike doprineti većoj energetskoj efikasnosti, kvalitetnijem životu građana i razvoju u skladu sa principima održivog razvoja, navodi se na sajtu Vlade.

Vrednost investicije je oko sedam  miliona evra, a po završetku radova, koji je planiran u oktobru, nova toplana će zameniti staru na mazut i obezbediće grejanje za blizu 1.500 domaćinstava, odnosno za više od 4.000 stanovnika u Priboju.

Energetski portal

Uskoro počinju radovi na uređenju Mirijevskog potoka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Hayley Catherine)

Stanovnici Mirijeva uskoro će odahnuti jer je na pomolu rešavanje dugogodišnjeg problema, Mirijevski potok biće uređen. Naime, opština Zvezdara dobila je ovlašćenje da izradi tehničku dokumentaciju i izvede radove na uređenju Mirijevskog potoka.

Radovi će se obaviti od uliva u zacevljeni deo potoka u Ulici Matice srpske, uzvodno u dužini od 285 metara, do Ulice Marije Crnobori 9 u naselju Mirijevo, navodi se na sajtu grada.

U ovom momentu zacevljavanje dela Mirijevskog potoka predstavlja tehničko rešenje problema kojim se uklanjaju neprijatni mirisi iz potoka. Neprijatni mirisi su posebno izraženi tokom letnjih meseci. Realizacijom ovog projekta oni će biti uklonjeni čime ćemo obezbediti bolje uslove za život građana ovog dela Mirijeva”, istakao je Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda

Kako je naveo izradu projektno-tehničke dokumentacije obezbeđuje i finansira Opština Zvezdara, dok će izvođenje radova finansirati Grad Beograd.

Prema njegovim rečima realizacija projekta očekuje se do sredine avgusta. Vrednost investicije je oko 73 miliona dinara, a izvođenje radova izvršiće Javno vodoprivredno preduzeće „Beogradvode”.

“Ovo je još jedan pokazatelj dobre saradnje Opštine Zvezdara i Grada Beograda i primer dobre komunikacije sa građanima. Dali smo dobar primer kako se izlazi u susret  inicijativi građana, a u cilju rešavanja ekoloških i komunalnih pitanja i poboljšanja kvaliteta života naših sugrađana”, zaključio je gradonačelnik.

Energetski portal

Projekti iskopavanja litijuma u Evropi nailaze na otpor stanovništva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Fejsbuk skrinšot

Još uvek je neizvesno hoće li kompanija Rio Tinto dobiti dozvolu za iskopavanje litijuma u dolini Jadar, a slično je i sa projektima iskopavanja ove rude u drugim Evropskim zemljama.

Neka od najbogatijih nalazišta litijuma nalaze se u Portugalu, Španiji, Finskoj, Češkoj i Austriji, ali projekti se ne odvijaju glatko jer su građani zabrinuti zbog mogućeg negativnog uticaja na okolinu.

Kako piše portal Potitico, Portugal je na korak od otkazivanja projekata iskopavanja litijuma jer kompnija „LusoRekursos“ nije obavila kompletnu procenu uticaja na životnu sredinu.

Lokalno stanovništvo oštro se protivi eksploataciji litijuma jer ovi projekti nose rizik da zagade vode i onesposobe poljoprivredu, kao i da degradiraju planinu Sera Darga koja, osim što je bogata biljnim i životinjskom svetom, predstavlja i važnu turističku destinaciju.

Španija bogata litijumom, ali i kulturnim bogatstvom koje je ugroženo

Španija je jedna od zemalja sa velikim rezervama litijuma – preko 37,2 miliona tona. Zato je ova zemlja jedna od ključnih za snabdevanje Evrope, a u toku je projekat “San Hose” koji se realizuje na oko 280 kilometara od Madrida, piše MiningTechnology.

Međutim, nedavno su 134 lokalne samouprave i organizacije za zaštitu životne sredine izrazile svoje protivljenje eksploataciji ove rude u pismu upućenom Evropskoj komisiji. Oni navode da “San Hose” preti da zagadi životnu sredinu i pristup vodi, da ugrozi lokalnu ekonomiju i turizam, kao i istorijski centar Kaseres koji je pod zaštitom UNESCO, prenosi Resursni centar za poslovna i ljudska prava.

Australijska kompanija “Infiniti Litijum”, koja sprovodi ovaj projekat, u odgovoru je navela da ne postoji zvanični izveštaj prema kome proizvodnja litijuma ugrožava zdravlje stanovništva, te da “San Hose” ne predstavlja nikakvu opasnost za turizam ili istorijsko i kulturno nasleđe, što će detaljna procena uticaja na okolinu i pokazati.

 Finska primer održive eksploatacije litijuma

Kompanije Kerliber i Nordik Majning uveliko razvijaju projekat litijuma na zapadu Finske koja je izutetno bogata ovom rudom, a kako piše Euractiv, u močvari u blizini gada Kokola pronađene su rezerve od oko 9 miliona tona litijuma.

Iako studija uticaja na životnu sredinu još uvek nije gotova, na sajtu kompanije Kerliber navodi se da se ova kompanija pridržava strogih zakona o zaštiti životne sredine, a da proizvodni proces ispunjava kriterijume odgovorne i održive proizvodnje litijuma.

Prilikom procene uticaja na okolinu, ispituju se različite mogućnosti izvođenja projekata i njihovi efekti u skladu sa propisima Administracije za energetske informacije (EIA) kako bi se sprečio negativan uticaj na okolinu, a svi građani na koje projekat utiče, bilo direktno ili indirektno, mogu i moraju da učestvuju u donošenju odluka, kao i da imaju kompletan pristup informacijama.

Milena Maglovski

Španija planira da dostigne ugljeničnu neutralnost do 2050. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Willian Justen de Vasconcellos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Fernandez Salas)

Španija je još 2018. godine postavile ambiciozan cilj, a to je da do 2050. godine u potpunosti koristi obnovljive izvore energije. Tada je Vlada napravila detaljan i konkretan plan kako bi ostvarila ovaj cilj.

Međutim, tek nakon tri godine od ovih najava, usvojen je Zakon o klimatskim promenama i energetskoj tranziciji, a sve u cilju da dostignu ugljeničnu neutralnost do 2050. godine i da se usaglase sa ciljevima Evropske unije.

Tako Španija planira da do 2030. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte smanji za 23 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Prodaja automobila sa motorima na unutrašnje sagorevanje biće zabranjena do 2040. godine, a iz saobraćaja će biti isključeni do 2050. godine. U prvi plan stavlja se upotreba vozila na električni i hibridni pogon.

„Za planetu, za našu budućnost i za sledeće generacije. Od danas Španija ima klimatski zakon na osnovu kojeg može graditi zelenu, održivu, poštenu i prosperitetnu budućnost za sve “, objavio je na tviteru premijer Pedro Sančez.

Zakon ograničava nove projekte kada je u pitanju eksploatacija uglja, nafte i gasa. Plan je da do 2030. godine obnovljivi izvori energije čine 42 odsto ukupne potrošnje električne energije u ovoj zemlji, navodi se na sajtu Parlamenta.

Zakonom je definisano da gradovi sa više od 50.000 stanovnika uvedu zone sa niskom emisijom ugljenika, poput onih u Madridu i Barseloni.

Španija je novi zakon usvojila nakon što je Evropska unija postigla načelni sporazum o klimi. Ovaj sporazum čanicama treba da obezbedi da dostignu klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Milica Radičević

 

 

ABB Ability™ Smart Sensor: Želite li da ih isprobate?

Foto: ABB
Foto: ABB

Kada bi Vaš elektromotor mogao da govori, šta bi Vam rekao?

Želimo da Vam pružimo priliku da potpuno besplatno saznate odgovor uz pomoć ABB Ability™ Smart Sensor, koji je od sada dostupan i za instalaciju na elektromotore u eksplozivnim sredinama!

Pametni senzor ABB Abiliti ™ pretvara tradicionalne motore, pumpe, montirane ležajeve i zupčanike u pametne, bežično povezane uređaje.

Meri ključne parametre sa površine opreme koji se mogu koristiti za dobijanje značajnih informacija o njenom stanju i performansama, omogućavajući korisnicima da identifikuju neefikasnosti unutar svog sistema i da smanje rizike u vezi sa radom i održavanjem.

Održavanje se sada može planirati prema stvarnim potrebama, a ne na osnovu generičkih rasporeda. Ovo produžava životni vek opreme, smanjuje troškove održavanja i smanjuje ili sprečava neplanirani zastoj.

Prijavite se u periodu od  10 – 21. maja 2021. godine: proverite neophodne uslove i pošaljite zahtev!

Mogu da učestvuju svi koji se prijave, a ispunjavaju uslove navedene OVDE i imaju sedište svoje kompanije u Srbiji.

Isporuka? Isporučujemo direktno na adresu Vaše kompanije!

Više o konkursu pogledajte ovde.

Kragujevac prvi u Srbiji gasi kotlarnice na ugalj i prelazi na gas

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Gradska toplana u Kragujevcu ove godine će u potpunosti izbaciti ugalj iz upotrebe i u potpunosti će preći na gas, što će u velikoj meri smanjiti aerozagađenja u ovom gradu. Osim zamene kotlova u toplani, biće sanirana i deponija pepela, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Evropska banka za obnovu i razvoj objavila je obaveštenje o javnoj nabavci usluga vezanoj za projekat daljinskog grejanja u Kragujevcu.

Kako se navodi, resorno ministarstvo će iskoristiti deo sredstava od zajma Evropke banke za obnovu i razvoj za ovaj projekat i to u dve tranše.

Deo sredstava u iznosu od 1 do 14 miliona evra biće upotrebljen za zamenu kotlova na ugalj novim kotlovima na prirodni gas. Dok će za sanaciju deponije pepela biti potrebno od 2 do 4 miliona evra.

Međunarodni tender za potrebe projekta biće raspisan 31. maja i uključiće radove i konsultantske usluge.

Čelni ljudi Kragujevca gašenje kotlarnica ranije su najavili. Uz povoljniju cenu i uslove priključka, nadaju se, da će se sve više domaćinstava opredeliti za grejanje na gas.

Energetski portal

Park ili parking na Keju oslobođenja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Oakville News)
Foto: Grad Beograd

Zelena površina na Keju oslobođenja u Zemunu mora ostati javni park, koji treba dodatno da se uredi i opremi mobilijarom kako bi služio svim građanima ovog kraja – 0vo je zaključak analize koju je uradila Saobraćajna grupa Ne davimo Beograd povodom namera JKP “Parking servisa” da dodeli ugovor za izgradnju privremenog parkinga na njoj.

Nakon urađenih analiza opravdanosti izgradnje parkinga na zelenoj površini na Keju oslobođenja u Zemunu, Saobraćajna grupa Ne davimo Beograd ponudila je svoju viziju iskorišćenja ovog prostora.

“Smatramo da je jedina opravdana odluka, koja je u interesu svih građana, da ova zelena površina ostane u javnoj nameni, da se ona uredi i opremi mobilijarom kako bi postala park koji će služiti svim komšijama i građanima Zemuna”, navodi se na sajtu pokreta Ne davimo Beograd.

Članovi pokreta Ne davimo Beograd smatraju da su Zemunu, kao i celom Beogradu, preko potrebne zelene površine, drveće i parkovi, a ne više betona jer se grad, kako kažu, guši u zagađenju. Zato će kao građani nastaviti da se bore za očuvanje i unapređenje zelenih površina širom grada.

“Izgradnjom parkiga neće se rešiti problem parkiranja stanara, već se novo parkiralište pravi za posetioce restorana i splavova, a da bi se zaradio dodatni novac od naplate parkiranja. Ne davimo Beograd podržava zahteve građana i ovom prilikom još jednom poziva JKP “Parking servis” i gradsku administraciju da odustanu od ovog štetnog projekta”, dodaje se u tekstu ovog pokreta.

Ne davimo Beograd poziva sve građane da pruže svoju podršku kako bismo se zajedno izborili da Beograd postane dobar i održiv grad za sve.

Analizu planiranog parkinga pogledajte ovde.

Izvor: Ne davimo Beograd

Norveška kompanija NBT zainteresovana za ulaganje OIE u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

Norveška kompanija NBT, koja ima iskustva sa projektima vetroelektrana u svojoj zemlji, Ukrajini i NR Kini, veoma je zainteresovana za ulaganja u obnovljive izvore energije u Srbiji, izjavio je potpredsednik kompanije Magnus Johansen.

Na sastanku sa ministarkom energetike Srbije Zoranom Mihajlović, on je rekao da se NBT već priključio projektima vetroelektrana koje je započela kompanija „Vind vižn“ (Windvision).

Ministarka je podsetila da je Srbija donela novi zakonski okvir u oblasti energetike, uključujući prvi poseban Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije

i istakla da zemlja želi da privuče kvalitetne investicije u ovoj oblasti, navodi se u saopštenju.

Ambasador Norveške Jern Jelstad koji je takođe prisustvovao sastanku, rekao je da se nada da će Norveška i norveške kompanije, koje imaju veliko iskustvo, biti još prisutnije u Srbiji i da će imati značajniju ulogu u razvoju i modernizaciji energetskog sektora u Srbiji.

Energetski portal

Očistili divlju deponiju, ali je u blizini počela da se stvara nova

Foto: Grad Beograd
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je očišćena i stavljena pod nadzor inspektora jedna divlja deponija u blizini Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, ta lokacija je čista, ali je smeće počelo da se gomila nedaleko odatle – pored zgrada u Triglavskoj ulici. Za Južne vesti iz Opštine Palilula kažu da rešenje za čišćenje nove deponije, ali i mere za sprečavanje da se ona ponovo stvara, još traže.

Divlja deponija u niškom naselju Crvena Zvezda pre nekoliko dana je očišćena, a kako bi se sprečili građani da na to mesto ponovo donose smeće, tu 24 sata dežuraju komunalni milicajci i inspektori.

Međutim, građani su tu lokaciju zamenili drugom, pa je novo smetlište postao prostor oko zgrada u Triglavskoj ulici.

“Problem postoji što je kod PMF-a očišćena deponija, a pošto sad tu dežura neko, ljudi koji su tamo bacali đubre dolaze kod naših zgrada da bacaju đubre. To je par stotina metara dalje” ukazuje stanar Triglavske Aleksandar Ilić i ističe da se na tom mestu smeće dovozi i kamionima iz kojih se istovaruje đubre i građevinski šut, a koliko god puta da se ono očisti, svaki put se iznova pojavi.

Novu divlju deponiju, dodaje Ilić, danas je obišla “delegacija” u kojoj su između ostalih bili direktor JKP Mediana Dragoslav Pavlović i predsednik Opštine Palilula Bratislav Vučković, kojeg je pre toga upravo Ilić, kako tvrdi, obavestio o novom smetlištu.

“Šetali su se tu pored deponije. Par nas građana sačekalo ih je da im objasni sa kakvim se problemima susrećemo. Nešto treba da se uradi da se to više ne dešava, a ne da svake druge godine neko dođe da čisti, da se slika tu i potom ode odatle, a mi ostajemo da živimo tu i opet imamo taj problem. Oni su međutim, prošli kroz tu deponiju i sišli kod PMF-a, pa ih posle toga nismo našli”, prepričava Ilić.

Vučković u odgovoru Južnim vestima nije precizirao kada bi i nova deponija mogla da bude očišćena i stavljena pod nadzor, ali je istakao da se radi na rešavanju tog problema.

“Kad bude, biće. Ja ne mogu prejudiciram, tražimo neka rešenja i nadam se da ćemo ih naći. I za preventivu, i za čišćenje”, kaže Vučković.

Podsetimo, pre nekoliko dana radnici JKP Mediana očistili su divlju deponiju u naselju Crvena Zvezda u Nišu kod Prirodno-matematičkog fakulteta, a kako je tada rekao Vučković, sa tim preduzećem dogovorili su da na tom mestu postave još jedan kontejner za kabasti otpad. Jedna od deponija u Crvenoj Zvezdi nedavno je bila u plamenu.

Izvor: Južne vesti 

Koliko košta organski ručak?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alina Karpenko)

Recimo da ste jednoga dana, dok vam je među prstima dogorevala poslednja cigareta, odlučili da se rešite svih loših navika i iz temelja promenite svoj stil života – jutarnju kafu zamenićete vitaminskim smutijem, redovna fizička aktivnost se podrazumeva, meditacija, hobi i boravak u prirodi su dobrodošli, a sve to, naravno, ne ide bez zdrave, organske hrane.

Sa terminom „organska hrana“ prvi put sam se susrela još kao dete, dok nam je u poseti bila jedna rođaka iz inostransva. Za šopsku salatu, koju smo joj ljubazno servirali, pitala je da li je organska, nakon čega je usledio neočekivani mini-seminar o zdravom načinu ishrane.

„Ova žena ne zna šta priča“, pomislila sam, „Pa nismo li u školi učili da je sva hrana organska, a da je, recimo, gvožđe neorgansko?“ Ubrzo se moj veo neznanja skinuo, pa sam razumevanje organske hrane proširila na „to je nešto zdravo“, a nakon jedne namenske posete supermarketu ne bih li videla tu “famoznu” hranu, shvatila sam i da je „to nešto skupo!“

Organski biftek uz pečeni organski krompir, sa salatom od organskog paradajza i kriškom organskog hleba – voilà, organski ručak! Zvuči dobro, ali koliko košta ova ekstravagancija?

Iako i vrapci znaju da za organsku hranu morate imati pozamašan budžet, nije zgoreg da znate koliko pojedine namirnice u Srbiji tačno koštaju. Zato sledi jedno veoma grubo istraživanje koje vam može poslužiti kao orijenrir ukoliko ste ostali dosledni svojoj odluci da nikada više ne zapalite cigaretu niti da pojedete prskani paradajz. Sve brojke su dobijene kao srednja vrednost cena koje neznatno variraju na različitim prodajnim mestima sertifikovanih organskih proizvoda.

*kako nisam uspela da pronađem cene sirovog svinjskog mesa, ovo se odnosi na cenu mesnih prerađevna

Prema analizi agrarnog analitičara Vojislava Stankovića, svaki građanin Srbije godišnje pojede oko 120 kilograma povrća, 106 kilograma hleba i peciva, 100 kilograma voća, 73 kg mleka i mlečnih proizvoda i 60 kilograma mesa.

Najviše se jede krompir jer ko ne voli musaku, pitu krompirušu (kako je zovu u mom kraju) i pomfrit? Ako ste jedni od onih koji mesečno pojedu 4 do 5 kilograma krompira, onda spremite oko 1.600 dinara, ili blizu 20.000 godišnje. Za jednu pristojnu činiju organske salate biće vam potrebno oko 750 dinara, a ručak za četvoročlanu porodicu koštaće vas oko dve crvene.

Uostalom, sve zavisi od vaših navika u ishrani, a na osnovu date tabele računicu možete izvesti i sami pa procenite da li se isplati hraniti se zdravo.

Verujem da bi za organsku trpezu svi rado seli jer niko ne voli kada naleti na plastičan paradajz ili jagode koje imaju ukus farbe, ali jedno su želje, a drugo mogućnosti. Prosečan stanovnik, uz brojna ustezanja i pažljivo praćenje akcija, na hranu potroši oko 30.000 dinara mesečno, a ako biste da se u vašem frižideru šarene samo organske đakonije, spremite barem još toliko.

Ipak, da ne bude da je ovaj blog neka anti-organska propaganda, ukoliko imate šansu da se hranite organski, učinite to. Organska hrana nije još jedna snobovska podvala 21. veka već možda jedini način da, u moru genetski modifikovane i pesticidima tretirane hrane, jedete zdravo.

Kompromis je uvek okej – recimo da polovinu, ili trećinu namirnica kupujete sa organskom oznakom, a možda najbolji savet koji imam za vas jeste da, ako vas je Bog već nagradio dvorištem – iskoristite ga! Posadite svaki raspoloživi centimetar zemljišta, prskajte biljke prirodnim sredstvima (kopriva je dobra protiv vaši), brižljivo ih gajite, pevajte im ako treba, ali ćete zato uživati u sopstvenoj organskoj hrani.

Milena Maglovski

Održano finale Treće tehnološke studije slučaja “Tech Case Study 2021”

Foto: eVOC
Foto: Promo

Finale Treće tehnološke studije slučaja „Tech Case Study 2021“ održano je 12.5.2021. godine u organizaciji Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu (TMF) i Saveza studenata fakulteta.

Takmičenje tradicionalno podržava Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a ovogodišnja studija slučaja realizovana je u saradnji sa projektom „eVOC Srbija” koji finansijski podržava ambasada Кraljevine Norveške.

Ovogodišnji zadatak bio je da učesnici predlože novo atraktivno rešenje za pakovanje smoothie napitka uz smanjenje emisije lako isparljivih organskih jedinjenja, što je izazov za prehrambenu industriju danas.

Srednjoškolci su se odlično snašli tako da je u finalu učestvovalo deset odličnih timova, a podršku tokom priprema su im pružali mentori – profesori srednjih škola ili studenti TMF-a.

Rešenja srednjoškolaca bila su napredna i kreativna, pa je u finalnom nadmetanju bilo zaista teško odabrati tri pobednička tima.

Tri najbolje plasirana tima su:

1. ZERO – Anđela Ruta Stanču, Todor Dimitrijević, Teodora Jelisavčić, Sofija Avramesku, mentor Goran Milićev, Peta i Četrnaesta beogradska gimnazija

2. PRACTICAL SOLUTIONS GROUP – Đorđe Nožanić, Nevena Ilić, Goran Кnežević, Vuk Obradović, mentor Olivera Vukoičić, Istraživačka stanica Petnica

3. APEX – Bojana Tepavčević, Vuk Tomić, Luka, Papak, Marko Latas, mentor Maja Dejanoska, Peta beogradska gimanzija

Ideja takmičenja potekla je od Saveza studenata srpskih fakulteta, kako bi srednjoškolci iz cele Srbije dobili priliku da se upoznaju sa poslom tehnologa i da testiraju svoje inženjerske veštine kroz rešavanje realnih problema iz oblasti održivog razvoja.

Finale su svečano otvorili gospodin prof. dr Ivica Radović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, ambasador Кraljevine Norveške NJ.E. gospodin Jern Eugen Jelstad i dekan fakulteta, prof. dr Petar Uskoković ističući značaj promovisanja nauke, novih tehnologija i zaštite životne sredine.

Zbog epidemioloških mera, bio je ograničen broj mesta u sali, ali su svi zainteresovani mogli finale da prate onlajn preko Jutjub kanala Tehnološko-metalurškog fakulteta.

Gledaoci su mogli da glasaju i da podrže svoje favorite, a glasovi publike su uzeti u obzir prilikom dodele nagrada, uz glasove stručnog žirija.

Stručni žiri činili su mr Svetislav Puzić, zamenik direktora proizvodnje FMC Srbija, dr Aleksandar Ćosović, ekspert projekta eVOC Srbija, prof. dr Melina Кalagasidis Кrušić, prodekan za kadrove Tehnološko-metalurškog fakulteta, doc. dr Aleksandra Đukić Vuković, ispred organizacionog tima Tech Case Study 2021 i Vladimir Smuđa, student prodekan Tehnološko-metalurškog fakulteta.

Foto: eVOC (tim “Zero” sa svojim mentorom, profesorom Goranom Milićevim)

“Zadovoljan sam kako su srednjoškolci, na jedan ozbiljan način, pristupili rešavanju ovogodišnjeg zadatka i jednog kompleksnog problema. Pored svega, pokazali su preduzetnički duh i smisao za plasman svojih proizvoda. Mnogi su pored istraživanja tržišta, uradili i istraživanje javnog mnjenja, što govori da su sa više aspekata sagledali celokupan problem”, prokomentarisao je za Energetski portal dr Ćosović, član žirija ispred eVOC projekta.

Pobednički tim „Zero“ proveo je sate i sate u pripremi svog rešenja i pored odgovora na zadatu temu oni su odlučili da proces proizvodnje učine i održivijim.

“Sve se pravi od jednog materijala – PHB biopolimera (flašica, čep i etiketa/nalepnica), koji nastaje hranjenjem bakterija otpadom koji nastaje u samoj fabrici koja se bavi proizvodnjom sokova. Na taj način pokrili smo i segment upravljanja otpadom, jer nam je svima jako važno da naš proces proizvodnje zadovoljava ekološke standarde u što većoj meri”, objasnili su nam složno pobednici Treće tehnološke studije slučaja.

Prvoplasirani tim dobio je vredne robne nagrade i specijalnu nagradu – stipendiju Tehnološko-metalurškog fakulteta, dok je drugoplasirani tim dobio i komplet knjiga za prvu godinu TMF-a, dok su svi članovi najbolja tri tima dobili putovanje na Akademiju studentskih lidera.

Energetski portal

Podeli svoju ekološku ideju i kreiraj održivu budućnost za sve!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Globalno takmičenje u preduzetništvu „Battle of Minds“ je idealna prilika za sve mlade, talentovane ljude koji su zainteresovani za oblast ekologije i žele da podele svoje inovativne ideje koje će stvoriti održivu budućnost za sve nas.

Takmičenje se organizuje na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou, a učesnici sa najboljim idejama mogu osvojiti nagradu do 50.000 funti, kao i šansu za dalji profesionalni razvoj. Prijave se mogu slati do 13. juna.

Izazov iz oblasti ekologije koji zahteva angažovanje takmičara u kreiranju nove, originalne ideje, odnosi se na odlaganje svakodnevnog otpada. Uprkos dostupnosti reciklirajuće ambalaže, mnogi potrošači ne recikliraju svoj otpad, što znači da on završava na deponijama. Zadatak za takmičare je da osmisle i predstave inovativno rešenje pomoću kog se potrošači mogu podstaći na pravilno odlaganje otpada.

Ekologija je samo jedna od četiri oblasti koje su zastupljene na takmičenju. Preostale oblasti iz kojih takmičari prijavljuju svoje ideje odnose se na poslovnu kulturu, poljoprivredu i energetiku.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: New Media Team

Srbija će uskoro dobiti prvu eko-opštinu

Foto: Opština Čajetina
Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Zlatibor je već dugi niz godina omiljena turistička destinacija sa preko 300.000 poseta godišnje, a opština Čajetina, u duhu modernizacije i razvoja infrastrukture ovog dragocenog područja, za svoj primarni cilj ističe nameru da postane prva eko-opština u Srbiji, navodi se na sajtu opštine.

Na teritoriji Čajetine nema divljih deponija što je, nažalost, retkost u Srbiji, a čitavo područje opštine, uključujući urbane i ruralne mesne zajednice, komunalno je opremljeno.

Od aprila 2017. godine opština Čajetina učestvuje u programu „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu ka EU – Druga faza” koji finansira Vlada Švedske i realizuje Stalna konferencija gradova i opština (SKGO).

Podrška se plasira kroz pet najznačajnijih programskih oblasti to su: zaštita životne sredine, unapređenje poslovne klime na lokalnom nivou, EU integracije i međunarodna saradnja, rodna ravnopravnost i prevencija i upravljanje vanrednim situacijama na lokalnom nivou.

Ovaj program sprovodi se kroz direktnu podršku unapređenju usluga za građane i privredu, tzv. opštinske pakete podrške određenom broju lokalnih samouprava sa fokusom na zaštitu životne sredine.

Osim opštine Čajetina, paketi podrške sprovode se još u osam lokalnih samouprava i to u oblasti upravljanja otpadom u Leskovcu i Golupcu, zatim na temu sprovođenja ispitivanja zadovoljstva korisnika komunalnih usluga sa preporukom unapređenja rada istih u Zrenjaninu, Žitištu, Sečnju, Novom Bečeju, Novoj Crnji i u sferi saradnje opština na zaštiti i održivom korišćenju jezera Ćelije u okviru paketa podrške Kruševcu.

Učešćem u programu podrške u oblasti zaštite životne sredine, opština Čajetina dodatno je edukovala svoje kadrove, ojačala kapacitete i infrastrukturu i donela strateške dokumente neophodne za realizaciju primarne selekcije i odgovornog upravljanja otpadom.

„Od početka smo bili svesni činjenice da je neophodno promeniti svest građana i da je potrebno krenuti sa edukacijom lokalnog stanovništva u čemu smo imali značajnu podršku projektnog tima. Nakon toga, morali smo da obezbedimo infrastrukturu za pravilno selektovanje otpada i da postavimo kontejnere, koji se uredno prazne i da se smeće odvozi i deponuje onako kako zakon to predviđa”, rekao je Milan Stamatović, predsednik opštine Čajetina.

Očekuje se da do 2022. godine, zahvaljujući uticaju ovog programa, lokalne samouprave u Srbiji budu bolje pripremljene za pridruživanje EU, sa poboljšanim uslugama, unapređenim dijalogom sa ključnim akterima i efikasnijom i transparentnijom lokalnom administracijom, koja funkcioniše shodno principima dobre uprave i rodne jednakosti.

Energetski portal

 

Direktorka EBRD Zsuzsanna Hargitai postala prvi počasni član OIE Srbija

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Zsuzsana Hargitai, direktorka EBRD za Zapadni Balkan postala je prvi počasni član Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije (OIE Srbija).

Počasnu člansku kartu, odlazećoj direktorki EBRD, predao je Miloš Colić, član UO Udruženja, na svečanoj sednici Skupštine OIE Srbija organizovanoj povodom odlaska gospođe Hargitai iz Srbije.

“Izuzetna je čast sarađivati sa gospođom Hargitai, koja je dala ogroman doprinos razvoju sektora zelene energije u Srbiji, kao i osnivanju Udruženja OIE Srbija. Ostavila nam je fantastičan osnov koji moramo dodatnu da unapređujemo i obnavljamo. Siguran sam da će gospođa Hargitai imati izuzetne rezultate na novoj funkciji u Aziji, baš kao i njen naslednik gospodin Matteo Colagneli u Srbiji, sa kojim ćemo vrlo rado nastaviti saradnju”, rekao Miloš Colić, inače direktor kompanije New Energy Solutions.

Zahvaljući se na prijemu u Udruženje i ukazanoj počasti, gospođa Hargitai je da je vrlo zadovoljna mandatom provedenim u Srbiji u poslovnom i društvenom smislu.

“Udruženje OIE Srbija čije smo osnivanje podržali je jedan od dobrih primera uspešne saradnje. EBRD je finansirao dva najveća vetroparka u Srbiji i verujem da novi projekti uskoro dolaze. Hvala svima, želim vam puno zdravlja i srećem uspešnu saradnju i rast organizacije”, rekla je Zsuzsanna Hargitai.

Svečanosti koje je OIE Srbija priredila u čast gospođe Hargitai, prisustvovao je Matteo Colagneli, koji funkciju direktora EBRD za Zapadni Balkan zvanično preuzima u ponedeljak 17. maja, pomoćnica ministra energetike zadužena za OIE Sabina Ivanović, NJ. E. ambasador Izraela Jahel Vilan, kao i članovi Udruženja.

Energetski portal