Home Blog Page 408

U Kini zabeležen rekordan pad emisija ugljen-dioksida tokom drugog kvartala ove godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Emisije ugljen-dioksida (CO2) u Kini pale su u drugom kvartalu ove godine za rekordnih 8 odsto u odnosu na isti vremenski period 2021. Druga najveća privreda sveta oslobodila je od aprila do juna 2022. za 230 miliona tona CO2 manje što je najveći pad zabeležen u prošloj deceniji, prenosi Klima101.

Ovo su rezultati analize Carbon Brief-a, priznatog engleskog sajta specijalizovanog u oblasti nauke o klimatskim promenama.

Nalazi autora, utemeljeni na zvaničnim i komercijalno dostupnim podacima, pokazuju da je ovo četvrti uzastopni kvartal tokom koga su štetne emisije u Kini smanjene u poređenju sa godinom ranije. Tako se najduže razdoblje pada emisija CO2 u skorašnjoj istoriji u toj državi produžilo za tri meseca.

Najnovije opaženo smanjenje emisija u Kini posledica je ponovnog usporavanja ekonomskog rasta izazvanog strogim merama i zatvaranjem u cilju suzbijanja koronavirusa, kao i ozbiljne krize na tržištu nekretnina.

S obzirom na to da se gradi manje objekata, znatno su opale količine CO2 koje dolaze iz građevinarstva. Naime, ovaj sektor je veliki izvor štetnih emisija, najviše zbog proizvodnje čelika i cementa. Samo proizvodnja cementa u Kini smanjena je za 18 odsto – a koliko je građevinski materijal štetan po klimu dočarava sledeći podatak: kada bi globalnu cementnu industriju posmatrali kao državu, bila bi treća na listi najvećih svetskih emitera ugljen-dioksida.

Povrh toga, obnovljivi izvori u Kini doživljavaju procvat, u ovoj godini se očekuje proširenje kapaciteta za 156 GW solarnih elektrana i vetroparkova, što je više nego što je čitav svet instalisao pre samo sedam godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)

Sa druge strane, u potrošnji električne energije ne meri se ozbiljno povećanje. Umanjen doprinos Kine globalnom zagrevanju tokom drugog kvartala ove godine omogućilo je i to što je korišćenje uglja u proizvodnji struje manje za 6 odsto. Između ostalog, tržište ovog prljavog energenta je u protekloj godini narušeno zbog privremenog zatvaranja na desetine domaćih rudnika uglja u ključnim rudarskim regionima koje su pogodile poplave.

Inače, Kina se preko dva meseca ovog leta suočavala sa toplotnim talasom koji je po trajanju, rasprostranjenosti i intenzitetu bio presedan kako na nacionalnom nivou, tako i globalno, te negativne efekte porasta srednje globalne temperature, koji nastaje usled sagorevanja fosilnih goriva, već oseća na svojoj koži.

Kina je trenutno najveći uzročnik štetnih emisija na svetu, tokom 2020. Ispustila je 10,6 milijardi tona ugljen-dioksida. Prema planu kineskog rukovodstva trebalo bi svoj vrhunac da dostignu pre 2030. godine, nakon čega treba da krenu da padaju.

Kineske vlasti planiraju da do 2060. država bude karbonski neutralna, a ovaj cilj podržavaju snažnim razvojem zelenih energetskih kapaciteta.

Izvor: Klima 101

Zašto je neophodna kalcifikacija zemljišta?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Za uzgajane biljke od izuzetne važnosti je pH reakcija zemljišta. Većini biljnih vrsta odgovara kada je ono slabo kiselo ili neutralno u rasponu od 5,6 do 7,2. Međutim, ono može biti kiselo, ali i bazno.

Potreba za kalcifikacijom zasniva se na rezultatima analize i sprovodi se kada se radi o kiselom zemljištu, što je najčešći slučaj. Cilj je da se promenom pH vrednosti osigura poboljšanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina.

Letnji i jesenji termin

Izvodi se kada je prethodni usev uklonjen sa parcele. U letnjem terminu se obavlja posle žetve ozimih i ranih jarih kultura. U ovom se slučaju kalcijum iz đubriva aktivira do prolećne setve. Ovo je optimalan rok, jer se ono do tada izmeša sa zemljom i ima dovoljno vremena da se procesi uspore. Najbolje ga je obaviti sa zaoravanjem strnjišta, što obezbeđuje unošenje organske mase. Kalcifikacija najveći efekat postiže u drugoj godini od primene pa tada treba uzgajati biljke koje su najosetljivije na kiselost: lucerku, ječam, cveklu.

Drugi povoljan termin za tretman je jesen. Postupak se obavlja posle žetve suncokreta, soje, kukuruza i vađenja šećerne repe.

Zima i proleće su najnepovoljniji za realizaciju. Procesi u zemljištu su intenzivni, a gubimo vegetacijski period.

U istoj godini se ne preporučuje đubrenje stajnjakom, jer kalcijum ubrzava gubitak azota i procese mineralizacije. Izuzetak je veoma kiselo zemljište gde u letnjem terminu obavljamo njegovo dodavanje, a stajnjak u kasnu jesen.

Prednosti kalcifikacije

Kada pH reakcija ima niže vrednosti od pet dolazi do inaktivacije mnogih hranljivih elementa. Promenom pH reakcije oni postaju dostupni biljkama. Što je zemljište kiselije, to se brže oslobađa kalcijum iz dodatog đubriva. Osim toga, sprovođenjem postupka poboljšava se apsorpcija hraniva iz zemljišta i popravljaju se vodno – vazdušne osobine.

Photo-illustration: Unsplash (Roman Synkevych)

Njime se smanjuje sadržaj teških metala koji mogu da oštete zonu korenovih dlačica, a najopasnije je delovanje aluminijuma, mangana i gvožđa. S druge strane, povećava se pristupačnost fosfora, vodni kapacitet i sprečava ispiranje hranljivih sastojaka. Ubrzavaju se procesi razlaganja organske materije i mineralizacije.

Na mahunarkama se razvijaju kvržice azotofiksirajućih bakterija. Njihov rast i razvoj smanjuje ili potpuno zaustavlja kisela sredina. S povećanjem pH reakcije sprečava se nastanak raznih biljnih oboljenja. Jedno takvo je kila kupusa koja se često javlja kada ovu kulturu uzgajamo na kiseloj zemlji.

Odabir đubriva

Za ovu agrotehničku meru najčešće se koriste kalcijum oksid i karbonat, dok se hidroksidna đubriva, gašeni kreč i silikati, ređe koriste. Oksidi reaguju intenzivnije i brže deluju na povećanje vrednosti pH reakcije, odnosno brže smanjuju kiselost zemljišta. Dejstvo traje između tri do sedam godina u zavisnosti od zemljišta i količine primenjenog đubriva.

Postupak se izvodi po mirnom danu bez vetra. Odmah posle primene obavlja se zaoravanje kako bi se đubrivo izmešalo sa zemljištem i sprečilo da ga vetar odnese.

Izvor: Agro klub

Zbog požara u Evropi najveće emisije u poslednjih 15 godina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

U poslednjih nekoliko meseci, usled toplotnih talasa i dužih sušnih perioda, u zapadnoj Evropi zabeležen je povećan broj šumskih požara. Tokom požara, u periodu od 4. juna do 3. septembra, na nivou Evropske unije izgorelo je oko 508.260 hektara površine, dok je prosek za period od 2006. do 2021. godine, takođe u letnjim mesecima, iznosio oko 215.500 hektara, navodi se na sajtu The Copernicus Atmosphere Monotoring Service (CAMS).

Posledice požara odrazile su se i na kvalitet vazduha usled emisije dima, uključujući ugljenične gasove, čestice i isparljiva organska jedinjenja. Prema podacima Globalnog Sistema za asimilaciju požara CAMS, ukupna emisija proizašla iz požara, u period od 1. juna do 31. avgusta, na nivou Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva iznosi 6,4 megatona ugljenika, što je najviši nivo od 2007. godine.

U Francuskoj i Španiji zabeležene su najveće emisije u poslednjih 20 godina. U požaru koji je izbio na jugozapadu Francuske u avgustu izgorelo je 7.000 hektara u region u kojem je u požarima tokom jula već uništeno 20.000 hektara šume. Na nivou cele Francuske, od početka godine do 3. septembra, šumski požari su uništili više od 62.000 hektara, što je u poređenju sa istim periodom od 2006 do 2021. godine šest puta više hektara. Francuska i Španija beleže najveće emisije ugljenika od 2003. godine, u period od juna do avgusta.

Foto-iliustracija: Unsplash (Samuel Jeronimo)

I u ostatku Evrope zabeležen je povećan broj požara. U Nemačkoj je ukupna izgorela površina 4.293 hektara, dok je prethodni maksumim bio 2.437 hektara. U period od 2006 do 2021. godine, godišnji prosek bio je nešto više od 330 hektara.

Međutim, nije samo Evropa pogođena požarima. Brazilski Nacionalni institute za svemirska istraživanja (INPE) registrovao je tokom avgusta oko 31.500 požara u Amazonu, što je najveći broj požara od 2010. godine.

U prvih nekoliko dana septembra zabeleženo je jasno povećanje požara širom Amazonije, sa dnevnim vrednostima znatno iznad proseka u nekoliko amazonskih država, što je rezultiralo velikim područjem dima iznad Južne Amerike. CAMS nastavlja da pomno prati i emisije požara i dima koji nastaje širom regiona.

I prvi dani septembra obeleženi su porastom broja požara širom Amazonije, što je dovelo do stvaranja dima iznad velikog područja Južne Amerike.

Energetski portal

Retke divlje pčele u Beču

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Brinksma)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kris Mikael Krister)

U poređenju sa drugim gradovima Beč ima veoma visok diverzitet divljih pčela. Razlozi za to su klimatski uslovi, geografski položaj i dostupnost prirodnih staništa.

U Beču je do sada otkriveno više od 450 vrsta divljih pčela što predstavlja 66 odsto svih vrsta u Austriji. Naučnici Prirodnjačkog muzeja u Beču trenutno istražuju područje u 22. bečkoj opštini koje zauzima 90 hektara i predstavlja stanište za mnoge vrste divljih pčela.

Jedna od veoma retkih vrsta je stepska pčela „Camptopoeum frontale“ koja je poznata isključivo iz panonskog regiona, a u Beču je do sada dokumentovano samo nekoliko primereka.

Ovoj vrsti je za odgajanje potomstva potreban polen čička i različka. Staništa su im suva i topla mesta.

Druga posebna vrsta je mala pčela drvarica „Xylocopa iris“. Ona se gnezdi u stabljikama koje je sama izgrizla. Ova vrsta pčela pati zbog raskrčenih, intenzivno obrađivanih i previše održavanih predela, jer oni ne nude dovoljno mogućnosti za gneždenje.

Dokumentovanje posebnih vrsta divljih pčela je značajno radi očuvanja njihovih urbanih divljih staništa i pokazuje koliko su urbana područja važna za očuvanje biodiverziteta.

Izvor: Eurocomm PR

Rekordno leto u Evropi, kakva nas jesen čeka?

Foto-Ilustracija: Pixabay (Aliya_99)
Foto-ilustracija: Pixabay (jrperes)

Klimatolog i profesor na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu Vladimir Đurđević izjavio je za RTS da u septembru neće biti visokih temperatura, ali da neće biti ni pretežno kišovito. Očekuje se, kaže, da će vreme biti kao i prethodnih dana – par dana toplije, pa kiša. Najtopliji dana u mesecu biće sledeći petak, kada će temperatura biti oko 30 stepeni, ukazuje Đurđević.

Leto traje, što su prethodnih dana pokazale i vremenske prilike. Polako se, ipak, pripremamo za hladnije dane.

Klimatolog Vladimir Đurđević, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao je da će tokom sledeće nedelje doći do postepenog porasta temperature do petka, ali da će vikend biti kišovit.

Prema njegovim rečima, u septembru “neće biti visokih temperatura ili previše kiše”. “Ostajemo u vremenu kakvo je bilo prethodnih nekoliko dana. Slično vreme će biti do kraja septembra”, navodi Đurđević.

“Kiša kasno došla”

Ovo leto, pamtiće se po suši i visokih temperaturama. Za Evropu ovo je jedna od najveća suša u poslednjih 500 godina.

Klimatolog kaže da je kiša “kasno došla”, ali da pomaže da se stanje, kada je reč o suši, popravi. “Što više budemo imali kiše u toku jeseni, veća je šansa da ćemo se izvući iz suše i vratiti u normalne vrednost”, navodi Đurđević.

Ukazuje da je suša uticala i na reke, te da je potrebno da se rečna korita ponovo napune.

“Poslednji podaci pokazuje, osim toga što je ovo bila najveća suša u poslednjih 500 godina, da je ovo bilo najtoplije leta, kada gledamo Evropu. Ovo je bilo rekordno toplo leto, nikada u prošlosti nismo imali ovako toplo leto”, objašnjava Đurđević.

“Manja proizvodnja za 15 odsto”

Kada je reč o poljoprivrednoj proizvodnji, ističe, očekuje se da će na kontinentalnom nivou 15 odsto biti manja, te objašnjava da je to posledica suše. “Ovo je retkost da na celom kontinentu postoje ovako veliki gubici”, navodi klimatolog.

Đurđević kaže i da je naša potrošnja resursa koji se prirodno obnavljaju, veća nego što su kapaciteti planete.

“Dugoročno gledano mi smo u debelom minusu, odnosno trebalo bismo da imamo puno godina u kojima trošimo manje resursa nego što smo do sada trošili, da bi planeta uspela da obnovi neke resurse koji su u međuvremenu potrošeni”, zaključuje klimatolog Vladimir Đurđević.

Izvor: RTS

Utvrđene najviše maloprodajne cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacije
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacije

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacije utvrdilo je nove maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 9. septembra 2022. godine do 15 časova 16. septrambra 2022. godine i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 217,50 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 177,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Pored toga, Vlada Republike Srbije donela je izmenjenu Odluku o privremenoj zabrani izvoza evro dizela EN 590 kojom se zabrana produžava za još sedam dana, s ciljem sprečavanja moguće štete po privredu i građane.

Odluka je doneta imajući u vidu da energetska kriza na svetskom tržištu i dalje prouzrokuje pretnju od nastanka kritične nestašice ove robe, bitne za građane Republike Srbije.

Energetski portal

Subvencije za još tri kupca-proizvođača solarne energije u Kragujevcu

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Projekat “Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji”, koji sprovodi GIZ, obezbediće sufinansiranje ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije na tri porodične kuće u Kragujevcu.

Sufunansiranje su dobili građani koji ispunjavaju sve uslove propisane Javnim pozivom koji zajednički sprovode Ministarstvo rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije i lokalna samouprava Kragujevca, a zbog velikog broja prijavljenih nisu dobili subvencije.

Memorandum kojim se potvrđuje da će kroz aktivnosti ovog projekta biti obezbeđeno 50 odsto od ukupne vrednosti investicije za instalaciju i ugradnju solarnih fotonaponskih panela, potpisan je u prostorijama opštine Grada Kragujevca. Memorandum o saradnji potpisali su predstavnici GIZ-a, građani korisnici opreme za solarne panalene i kompanije dobavljači opreme, koje će sprovesti i instalaterske radove.

,,Potpisivanjem ovog sporazuma saglasili smo se i da aktivnosti ugradnje i priključenja solarnih panela i prateće opreme za proizvodnju električne energije na krovu porodičnih kuća potpisnika budu deo našeg pilot projekata. Rezultat ovih pilot projekata biće razvoj standardizovanih tehničkih i finansijskih modela za korišćenje solarnih fotonaponskih sistema u pristupu kupac-proizvođač. Primeri dobre prakse i korak po korak vodiči kako postati kupac-proizvođač u domaćinstvima, koji ćemo izraditi tokom realizacije ovih aktivnosti, poslužiće kao smernice za sve one koji su zainteresovani da postanu kupci-proizvođači solarne energije i doprineti većoj primeni ovog pristupa u Srbiji,” objasnio je Aleksandar Popović iz GIZ-a, predstavnik projekta “Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji”.

Očekuje se da će primena i razvoj pristupa kupac-proizvođač iz solarne energije u narednom periodu rasti i u Srbiji, kao što poslednjih godina raste u svetu.  Ministarstvo rudarstva i eneregetike u tom smislu je građanima otvorilo mogućnost da za postavljanje solarnih panela dobiju subvencije od 50 odsto.

Za one građane koji se odluče da postanu takozvani kupci-proizvođači, benefiti su nezavisnost od nestabilnog tržišta i cene električne energije, ušteda i doprinos smanjenju emisija, kao i zaštiti životne sredine. Dodatni benefit je što se zahvaljujući subvenciji, period otplate ukupne investicije ugradnje solarnih panela smanjuje na pola.

U saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, projekat „Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji’’ sprovodi niz aktivnosti na poboljšanju zakonodavnog, institucionalnog i tehničkog okvira za veću upotrebu održivih energetskih tehnologija u Srbiji. U fokusu ovih aktivnosti je razvoj pristupa kupac-proizvođač u proizvodnji električne energije iz solarnih izvora.

Izvor: GIZ

Mesečna karta za javni prevoz od samo 9 evra u Nemačkoj smanjila emisije CO2 za skoro 2 miliona tona

Foto-ilustracija: Unsplash (Stanislav Kondratiev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)

Stanovnici (ali i posetioci) Nemačke su tokom leta koristili javni prevoz po ceni od samo 9 evra mesečno. Ovaj tromesečni program rezultovao je smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte za 1,8 miliona tona, prenosi Klima101.

To je jednaka količina ugljen-dioksida (CO2) koju u toku godine upije čak 9 miliona stabala drveća, ali je ipak mali deo godišnjih emisija ove države koje iznose skoro 700 miliona tona CO2.

Od 1. juna do kraja avgusta kupljeno je preko 52 miliona mesečnih karti, a jedan od pet kupaca se po prvi put vozio javnim prevozom. Kako je saopštilo Udruženje nemačkih transportnih kompanija, rezovi u štetnim emisijama nastali su, pre svega, zahvaljujući tome što je oko 10 odsto putnika svoje automobile zamenilo javnim prevozom.

Pored niske cene mesečnih karti, korisnicima se dopala i njihova jednostavnost s obzirom na to da nisu postojale komplikacije kao što su različite zone i kategorije – odakle god da su i gde god da idu, trebalo je da plate 9 evra za mesec, a karta je važila neograničeno u regionalnim vozovima, autobusima i tramvajima.

Inače, cilj pojeftinjenja mesečne karte za javni prevoz u Nemačkoj, koje je trajalo do srede ove nedelje, bio je da se smanje potrošnja goriva i troškovi života u kontekstu aktuelnih kriza.

Eksperiment je vladu koštao preko 2,5 milijarde evra i ne planira se njegovo ponavljanje uprkos tome što se vlasti nalaze pod ogromnim pritiskom naroda da to urade.

Jedan od argumenata za nastavak subvencionisanja javnog prevoza jeste doprinos zaštiti životne sredine, dok protivnici te ideje navode gužve i nemogućnost prevoza bicikala kao razloge da se program ovde ipak zaustavi, a ukazuju i na to da bi usmeravanje novca na subvencije sprečilo razvoj javnog prevoza u ruralnim regijama.

I druge zemlje odlučile su da subvencionišu javni prevoz kako bi obuzdale inflaciju. Tako će u Španiji korišćenje vozova koji saobraćaju na prigradskim linijama i regionalnim linijama udaljenosti manje od 300 kilometara, a kojima upravlja nacionalna železnička kompanija Renfe, biti besplatno od 1. septembra do 31. decembra.

Izvor: Klima 101

Projekti sa KfW bankom važni za energetsku tranziciju i sigurnost Srbije

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)

Projekti koje Srbija realizuje zajedno sa nemačkom razvojnom bankom KfW, važni su za energetsku tranziciju i veću energetsku sigurnost Srbije, rekla je potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović.

 ,,Već godinama radim sa nemačkom razvojnom bankom KfW i Vladom SR Nemačke na energetskim projektima, koji su ujedno i najvažniji deo saradnje Srbije sa ovom institucijom. Ukupna vrednost projekata u oblasti energetike iznosi oko 1,4 milijarde evra, od čega su blizu 400 miliona evra projekti koji su već realizovani”, rekla je Mihajlovićeva nakon sastanka sa članicom Izvršnog odbora nemačke razvojne banke KfW Kristiane Lajbah.

Potpredsednica je naglasila da su projekti koji se realizuju sa razvojnom bankom KfW važni za energetsku tranziciju, modernizaciju energetske infrastrukture, unapređenje znanja i mogućnost da proizvodimo energiju na zdraviji način i tom prilikom zahvalila se Lajbahovoj na dobroj saradnji sa KfW u  prethodnim godinama.

Dodaje da je u narednom periodu je važno da se bolje povežemo sa regionom u oblasti prenosa električne energije, gde kako kaže imamo zajedničke projekte.

,,U vreme energetske krize, zelena energetika i zelena agenda su možda jedini način da budemo energetski bezbedni i da obezbedimo energetsku stabilnost, zbog čega neumorno radimo na novim projektima’’, rekla je potpredsednica.

Kristiane Lajbah je rekla da je Ministarstvo energetike jedan od najdugoročnijih i najpouzdanijih partnera KfW banke u Srbiji i zahvalila potpredsednici Vlade i Ministarstvu na dobroj saradnji.

Lajbahova je rekla da je prvi projekat, od kako su počeli da rade sa srpskom vladom pre 22 godine, bio upravo u oblasti energetike, i dodaje da je energetski sektor veoma važan u vreme kad postoji velika zabrinutost za energetsku bezbednost, sigurnost snabdevanja i cene energije.

,,Drago nam je da možemo zajedno sa Vladom Srbije, a posebno sa Ministarstvom energetike, da radimo na ovim pitanjima, kao i na razvoju obnovljivih izvora energije koji mogu da budu pouzdan izvor energije u budućnosti. Kad uzmemo za primer samo projekte u oblasti OIE, na kojima smo radili zajedno sa Vladom Srbije, već danas oko 100.000 domaćinstava ima koristi od njih. Takođe, posebno je važna naša saradnja na projektima u vezi sa sistemima daljinskog grejanja, gde projekti doprinose kvalitetnijem grejanju 250.000 ljudi”, rekla je Lajbahova.

Ona je dodala da je uverena u nastavak dobre saradnje u budućnosti, naglasivši da se agenda na kojoj treba raditi tiče zelene ekonomije i sigurnog snabdevanja po prihvatljivim cenama.

,,To je nešto što je svima zajedničko, dok se krećemo ka ekonomiji koja je više klimatski neutralna i dekarbonizovana. Saradnja sa Vladom Srbije i resornim ministarstvom je jedna od najboljih u Evropi i nadamo se nastavku te saradnje i u budućnosti”, dodala je ona.

Energetski portal

Udruženje “Ulice za bicikliste” sprovodi kampanju ”Bajsom na posao”

Foto: Udruženje "Ulice za bicikliste"
Foto: Udruženje “Ulice za bicikliste”

Udruženje građana “Ulice za bicikliste” od 1. avgusta do 31. septembra sprovodi kampanju #BajsomNaPosao kojom poziva Beograđane i Beograđanke da isprobaju alternativne i održive vidove transporta. U sklopu kampanje biće urađeno i istraživanje o načinu transporta naših sugrađana na posao i sa posla.

Iako je tempo u našem gradu tokom jula i avgusta laganiji, za september se očekuju slike kolona, zvuci truba i miris zagađenja. Jedna od inicijativa da se ovaj problem ublaži dolazi od volontera i aktivista udruženja Ulice za Bicikliste.

Nikola Petković iz Ulica za bicikliste i vođa projekta rekao je da su procene da u Beogradu manje od 1 odsto stanovništva koristi bicikl kao svakodnevni transport.

,,U Amsterdamu bicikl koristi oko 50 odsto stanovništva, Novom Sadu 10 odsto. Pitali smo se šta možemo da učinimo da se ovo promeni i na taj način poveća ekološka i zdravstvena svest o benefitima vožnje bicikla, kao i da se smanje gužve u gradu’’, navodi Petković.

Prednosti vožnje bicikla su brojne. Za putovanja do 5 kilometara bicikl je najbrže prevozno sredstvo. Značajna je i ušteda novca jer nema troškova goriva koje postaje sve skuplje, kao i parkinga koji se dosta lakše nalazi ako ste na biciklu. Osim toga, bicikl je jedan od najboljih načina rekreacije jer se koristi samo energija ljudskog tela – bez zagađenja.

Foto: Udruženje “Ulice za bicikliste”

,,Jedan od ciljeva kampanje je da prikupimo što više odgovora na upitnik kojim ćemo analizirati na koji način Beograđani i Beograđanke idu na posao. Naš upitnik će mapirati glavne načina transporta, ali i razloge zašto se neki održivi vidovi transporta više ne koriste. Rezultate istraživanja ćemo objaviti krajem septembra i biće dostupni svim zainteresovanim akterima kojima je saobraćaj u gradu važno polje delovanja’’, dodao je inicijator kampanje.

Svi zainteresovani sugrađani upitnik mogu popuniti na sajtu kampanje https://bajsomnaposao.rs/ gde se nalaze i sve informacije o projektu.

Kampanja “Bajsom na posao” namenjena je svim pojedinicima u gradu Beogradu, ali i biznis zajednici i posebno kompanijama koje na bilo koji način podržavaju zaposlene da na posao ne dolaze automobilom. Nakon istraživanja biciklističke zajednice u Beogradu plan je da se projekat proširi na celu Srbiju.

Ova inicijativa realizovana je u okviru projekta “Aktivni građani – bolje društvo” koji realizuje Beogradska otvorena škola uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Izvor: Udruženje “Ulice za bicikliste”

Kratkotrajna nestašica mleka zbog njegove cene u susednim zemljama

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Unsplash (an_vision)

Do kratkoročne nestašice mleka došlo zato što je u susednim zemljama ono bilo skuplje, te je prerađivačima bilo isplativije da mleko njima prodaju, rekao je potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović.

Potpredsednik je rekao da ovih dana postoji dosta dezinformacija, počev od toga da nema krava, pa do toga da mleka nema u prodavnicama.

,,Činjenica je da je litar mleka u Srbiji koštao do 119 dinara, a cena litra mleka u okruženju kretala se između 1,35 i 1,7 evra’’, naveo je potpredsednik i objasnio da se tako ulazi u procep, jer tržište traži mleko, a proizvođači traže cenu za svoju robu i onda dođe do kratkotajnih nestašica.

Rekla je i da je dodatni problem to što Bugarska, Severna Makedonija, Rumunija i Crna Gora nemaju više mlečnu industriju, odnosno ako i proizvode to je mnogo manje od potreba, a jedine koje imaju dovoljno mleka su Srbija i Bosna i Hercegovina.

Prema njegovim rečima, pitanje je samo gde mleko završi – da li na srpskim policama kao UHT mleko ili u jogurtu, kiselom mleku, pavlaci, kojih ima dovoljno.

Takođe, kako je predočio, sa našeg tržišta su kompenzovane nestašice mlečnih proizvoda u okruženju, kao što je recimo bilo u Austriji pre par meseci, zbog čega je Vlada Srbije zabranila izvoz sirovog i pasterizovanig mleka do kraja septembra.

Potpredsednik je ukazao na to da se nestašice nekada i veštački izazivaju, a da se sada dešava da ljudi kupuju i po 20 litara mleka, za čim nema potrebe.

Istovremeno, on je najavio da ćemo prve preliminarne rezultate vezane za žetvu suncokreta imati sutra, ali prema onome što sada znamo, očekuje nas istorijski maksimalna proizvodnja ove ratarske kulture.

Energetski portal

Da li će država umanjiti račune građanima koji ne mogu da plaćaju struju, gas i grejanje?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Građani Srbije od 1. septembra plaćaju skuplju struju jer je cena kilovat-sata za domaćinstva uvećana za 6,5 odsto. Iako se u javnosti već neko vreme govori o Uredbi o energetski ugroženom kupcu, koja će pomoći onima koji ne mogu da plate račune za struju, gas ili toplotnu energiju, prema navodima resornog ministarstva ona je “u postupku usvajanja”, pa još uvek nije izvesno kada će građani moći da računaju na ovu olakšicu.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o energetici, koji je stupio na snagu 30. aprila 2021. godine, stvoren je osnov da se uvedu novi kriterijumi i uslovi za sticanje statusa energetski ugroženog kupca. On je bazično definisan kao kupac iz kategorije domaćinstva koji ima pravo na umanjenje mesečne obaveze za određene količine električne energije, prirodnog gasa ili toplotne energije.

,,Važeća uredba nije omogućavala da veliki broj domaćinstava, koji spadaju u kategoriju energetski ugroženog kupca, ostvari pravo na olakšice. Takođe, važeći propisi ne predviđaju pomoć za toplotnu energiju. Donošenjem nove uredbe, koja je u proceduri, trebalo bi da se značajno proširi krug građana koji mogu da koriste ovo pravo, a prvi put je uvedena olakšica i za toplotnu energiju”, kažu u Ministarstvu rudarstva i energetike za Biznis.rs.

Na pitanje kada se očekuje usvajanje pomenute uredbe, u resornom ministarstvu nismo dobili konkretan odgovor.

,,Uredba o energetski ugroženom kupcu, koja je u postupku usvajanja, predstavlja zbir podsticajnih mera koje su usmerene na postizanje cilja – smanjenje energetskog siromaštva kroz uvođenje kategorije energetski ugroženog kupca i utvrđivanje njegovih prava”, navode iz ministarstva.

Ko ima pravo na umanjenje računa?

Novom uredbom pomoć je predviđena za nabavku električne energije, električne i toplotne energije ili za gas. Lica koja su stekla status energetski ugroženog kupca za električnu energiju automatski stiču taj status i kada je toplotna energija u pitanju.

,,Uredbom je predviđeno da status energetski ugroženog kupca pored korisnika novčane socijalne pomoći i dečjeg dodatka mogu steći korisnici uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica, a na osnovu rešenja nadležnog organa o korišćenju prava, povećan je prag ukupnog prihoda domaćinstva kao uslova za sticanje statusa energetski ugroženog kupca i razrađeni drugi uslovi, sve u cilju povećanja broja lica koja mogu steći status energetski ugroženog kupca”, objašnjavaju u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Prema njihovim procenama, broj korisnika pomoći za električnu i toplotnu energiju sa postojećih 72.000 povećaće se na oko 200.000 domaćinstava. Takođe, broj potrošača prirodnog gasa koji ima pravo na pomoć mogao bi sa postojećih oko 70 da se poveća na nekoliko stotina.

S obzirom na to da poskupljenje struje ne pogađa samo građane, već očekuje i privredu, resornom ministarstvu uputili smo pitanje da li će država možda na neki sličan način izaći u susret kompanijama i preduzetnicima.

,,Kad je reč o privredi, podsećamo da je Vlada Srbije usvojila zaključak kojom se preporučuje Elektroprivredi Srbije cena struje za kupce na komercijalnom tržištu koja je značajno niža od tržišne i trenutno iznosi 95 evra po megavat-satu”, zaključuju u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Izvor: Biznis.rs

Sa nestrpljenjem očekujemo nove projekte iz oblasti OIE

Foto: Erste banka
Foto: Ljubaznošću Aleksandra Savića

Smanjenje podrške industriji fosilnih goriva i s druge strane razumevanje i podrška onim sektorima privrede koji imaju značajan uticaj na smanjenje zagađenja i klimatskih promena omogućavaju finansijskom sektoru presudan uticaj u energetskoj tranziciji. Erste bank Srbija je do sada finansirala više od 60 projekata u industriji obnovljivih izvora energije (OIE), a zahvaljujući njihovoj kreditnoj podršci izgrađeno je 400 megavata kapaciteta koji proizvode čistu zelenu energiju iz vetra, vode, sunca, biomase i biogasa. O situaciji na tržištu, projektima i planovima razgovarali smo sa Aleksandrom Savićem, direktorom Direkcije za poslove sa javnim sektorom i specijalna finansiranja ERSTE Banke.

EP: Recite nam više o projektima finansiranja OIE u Srbiji. Šta je novi Zakon doneo? Kako pristupate odabiru projekata i koje sve projekte finansirate?

Aleksandar Savić: Kada je u decembru 2009. godine doneta prva uredba o podsticajima za projekte OIE, Erste Banka je praktično bila pionir u njihovom finansiranju. Prvi projekat je finansiran već u aprilu 2010. godine, a u skladu sa svojim imenom (Erste, nemački, prvi – prim. urednika) finansirali smo prvo biogasno postrojenje i prvi vetropark u Srbiji. Svi ti projekti finansirani su na bazi feed-in tarifa koje su donešene uredbama, a zakonodavni okvir je definisan u okviru Zakona o energetici. U aprilu 2021. godine donet je prvi zakon koji se isključivo bavi korišćenjem OIE (paralelno su doneti i Zakon o racionalnom korišćenju energije i Zakon o energetskoj efikasnosti) i primenjena su rešenja koja se sprovode i u većini zapadnoevropskih zemalja.

Najznačajnija promena je svakako da se sa feed-in tarifa prešlo na aukcijski mehanizam. Za banke, aukcijski mehanizam sa dvostranom premijom predstavlja sličan nivo mitigacije rizika cene, ali ono što je presudno za uspešnu realizaciju projekata jeste postignuta cena na aukciji. Do sada nije održana ni jedna aukcija, ali je u novembru prošle godine najavljena prva aukcija za vetroelektranePredložena početna cena je iznosila 55,7 evra/MWh, i imajući u vidu ne samo trenutne okolnosti na tržištu električne energije već i očekivane trendove, kao i situaciju na tržištu opreme i trenutni nivo ulaganja, ponuđena maksimalna cena nije bila adekvatna.

Druga velika novina je uvođenje institucije proizvođač-potrošač, tzv. „prozjumer”, u pravni okvir. Ovim se otvorio izuzetan potencijal za izgradnju novih solarnih fotonaponskih kapaciteta. Što se tiče odabira projekata, proces je dosta kompleksan. Do sada smo finansirali preko 60 projekata svih vrsta dostupnih OIE u Srbiji, izuzev geotermalnih.

EP: Koliko je važna podrška KFW, svetske banke ili EBRD kroz fondove, a koliko naše države?

Foto: Erste banka

Aleksandar Savić: Podrška međunarodnih finansijskih institucija je od ogromne važnosti. Većina ovih projekata realizovana je korišćenjem kreditnih linija ovih institucija i u velikom broju slučajeva te linije su nosile i značajan deo grant komponente, odnosno bespovratnih sredstava. Što se tiče podrške naše države, ona je najvažnija u domenu pravne sigurnosti investicije i u pojednostavljenom i ekspeditivnom administriranju.

Kada su u pitanju subvencije, potrebno je zauzeti ozbiljniji pristup i sagledati na pravi način šta predstavlja njihovu najracionalniju upotrebu. U suprotnom, možemo se naći u apsurdnim situacijama kao što je na primer činjenica da kao država subvencionišemo nabavku električnih vozila u 45 iznosu od 5.000 evra u situaciji kada ona, zbog trenutnog energetskog miksa, zagađuju znatno više od EURO 6 benzinskih i dizel vozila.

EP: Koji je značaj sektora zelene energetike i drugih vidova održivog razvoja za bankarski sektor u Srbiji? Koje su novine na tom polju u poslovnoj politici banke? Da li Erste banka planira da obezbedi dodatni kapital za finansiranje održivog razvoja u Srbiji?

Aleksandar Savić: Za većinu vodećih banaka u Srbiji ovaj sektor je već sada veoma važan, a imajući u vidu trenutne okolnosti i buduća očekivanja, siguran sam da će (ukoliko već nije) postati najvažniji, jer pitanje energetske tranzicije i održivog razvoja postaje najznačajnije društveno pitanje. Taj trend se mora reflektovati i na način na koji banke posmatraju okruženje u kome posluju, što za posledicu neumitno ima izmenu ili uvođenje novih poslovnih praksi i politika.

Klijenti će sve češće od banaka dobijati pitanja koja ranije nisu i koja se možda na prvi pogled čine „nebankarskim”. Recimo fizičkom licu koje traži stambeni kredit može biti postavljeno pitanje kom energetskom razredu pripada nekretnina koju kupuje. Pravno lice može dobiti pitanja koja se tiču količine proizvedenog otpada na godišnjem nivou, potrošnji goriva, vode i slično. Siguran sam da će ovakva pitanja ubuduće determinisati ne samo cenu zaduživanja, već u određenim slučajevima i mogućnost istog. To samo po sebi dovoljno govori o značaju.

EP: Kakvi su svetski trendovi kada je u pitanju finansiranje OIE i da li je Srbija na dobrom putu? Možete li izdvojiti neke pri- mere dobre prakse iz Evrope koje bismo mogli da preslikamo i u našoj zemlji?

Aleksandar Savić: Možda je teško poverovati, ali Srbija je nekada bila vodeća zemlja u oblasti korišćenja OIE. Prva hidroelektrana u Evropi je napravljena u Srbiji (samo 19 godina nakon prve hidroelektrane na svetu, nadomak Nijagare). U pitanju je MHE „Pod Gradom” nadomak Užica, koja je puštena u rad 1900. godine, a i dalje je u funkciji. Ne treba zaboraviti ni hidrokapacitete koji su građeni tokom prošlog veka. Nažalost, usled različitih okolnosti i faktora trenutno smo jedna od najmanje razvijenih zemalja po pitanju korišćenja OIE u Evropi. I dalje struju većinski (70 odsto) proizvodimo spaljujući niskokaloričan lignit. Potencijale koje imamo u sferi OIE ne koristimo. Primera radi, u Češkoj koja je prema skoro svim podacima uporediva sa Srbijom (poljoprivredna proizvodnja, obradive površine, generisan organski otpad) trenutno je instalisano preko 330 MW biogasnih postrojenja sa planom da se do 2030. dostigne 485 MW. U Srbiji oko 30 MW – 11 puta manje.

Mišljenja sam da je tržište već rešilo najveći deo pitanja isplativosti ulaganja, te u toj sferi podrška države nije presudna, iako su stvarna proizvodna cena struje iz uglja kao i cena po kojoj se nabavlja deficitarna električna energija daleko veće od onih po kojoj se može dobiti adekvatan kapacitet iz OIE. Ipak, efikasna, jeftina i brza administracija svakako predstavlja deo u kome se mogu napraviti najveći pomaci.

Intervju vodila: Milica Marković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Reciklaža limenki na Los Silos festivalu

Foto: Los Silos festival
Foto: Los Silos festival

Često želimo da recikliramo, da otpad ostavimo na odgovarajuće mesto, a nemamo uslove. Međutim čini se da se stvari menjaju na bolje. Naime, zanimljivo je da se sve više velikih i malih manifestacija odlučuje da uz podršku kompanija obezbedi punktove za reciklažu kao i da nakon velikog okupljanja „iza sebe“ ostavi uredan i čist prostor.

Upravo tako je i bilo tokom ovog vikenda na Los Silos Festivalu koji je organizovan u blizini Dunava na Silosima.

Ljubitelji burgera uživali su u bogatoj ponudi istih. Pored uživanja u hrani, piću i bogatom programu, posetioce kojima je bitna i zaštite životne sredine obradovala je činjenica da su se tokom tri dana trajanja manifestacije, uz podršku kompanije Ball Packiging Europe je na licu mesta, organizovao sakupljanje iskorišćenih limenki za piće.

Gosti Festivala su mogli da odložene iskorišćenu aluminijumsku ambalažu u rančeve za reciklažu, koje su na leđima nosile volonterke. Takođe postavljene su zelene kante za reciklažu kako limenke od piva i drugih pića ne bi završile u prirodi.

Cilj ove inicijative je podizanje svesti o zaštiti životne sredine i značaju koji reciklaža ima za očuvanje planete zemlje, na kome kompanija Ball Packiging Europe radi duži niz godina kroz projekat “Svaka limenka se računa”.

Aluminijumska ambalaža može da se reciklira 100 odsto da i to neograničen broj puta sa minimalnim gubicima i zato je njeno odlaganje na pravo mesto izuzetno bitno.

Izvor: Los Silos festival

Otpadne vode Užica, Požege i Arilja biće prečišćene u regionalnom kolektoru – Na ranom javnom uvidu prostorni plan područja posebne namene

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasilo je rani javni uvid povodom izrade Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta regionalnog prečišćavanja otpadnih voda na teritoriji lokalnih samouprava Požega, Užice i Arilje. Preliminarna granica plana obuhvata oko 172 km2.

Predviđeno je da komunalne otpadne vode Užica, Požege i Arilja do kompleksa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda budu dovedene zajedničkim gravitacionim cevovodom, a da se prečišćena voda ispušta u reku Skrapež.

Izrada Prostornog plana svrstana je u prioritetne planske dokumente za donošenje i za cilj ima aktiviranje regionalnog sistema odvođenja i prečišćavanja otpadnih vode, koji treba da pokriva područje od Užica i Arilja ka Požegi (naselja u donjim delovima tokova Đetinje, Skrapeža i Golijske Moravice, odnosno delu gornjeg sliva reke Zapadne Morave) gde se javlja pojačani vid zagađenja usled izlivanja komunalnih, ali i industrijskih otpadnih voda, i osiguraće odvođenje i njihovo prečišćavanje, što će imati pozitivne efekte na kvalitet životne sredine i rečnih sistema, kao i konkurentnost područja za budući razvoj – navedeno je u PPPPN.

Izgradnja regionalnog sistema odvođenja i prečišćavanja otpadnih vode, od Užica i Arilja ka Požegi, direktno će doprineti očuvanju kvaliteta životne sredine, pozitivnom uticaju na socijalni razvoj i bržem privrednom razvoju obuhvaćenih delova Zlatiborskog upravnog okruga (Užice, Arilje i Požega), u prvom redu u pogledu obezbeđenja nedostajućih i kvalitetnih komunalnih infrastrukturnih sistema. Izgradnja regionalnog sistema odvođenja i prečišćavanja otpadnih vode indirektno će doprineti jačanju funkcija Užica, Arilja i Požege, i većeg broja ostalih naselja na predmetnom području.

Prostornim planom su obuhvaćeni:

1) Koridor regionalnog kolektora za otpadne vode ukupne dužine oko 30 km. Širina koridora iznosi oko 100 m, i obuhvata trasu sa zaštitnim pojasevima; i

2) Postojeći i planirani koridori drugih magistralnih infrastrukturnih sistema sa trasom i zaštitnim pojasima (užim i širim) infrastrukturnih sistema koji su u obuhvatu planskog područja (železničke pruge, gasovodi, dalekovodi, optički kablovi idr., koji se ukrštaju sa regionalnim kolektorom za otpadne vode).

Planirano PPOV Požega biće konvencionalno postrojenje sa aktivnim muljem u A2O (anerobno, anoksi, oksi) konfiguraciji, sa anaerobnom digestijom mulja, iskorišćenjem biogasa i solarnim sušenjem mulja. Nominalni kapacitet postrojenja iznosi 102.000 ekvivalentnih stanovnika. U tehnološkom smislu, PPOV Požega činiće četiri celine: linija vode, linija mulja, linija biogasa i pomoćni sistemi.

Komunalne otpadne vode Užica, Požege i Arilja će do kompleksa PPOV biti dovedene zajedničkim gravitacionim cevovodom. Prečišćena voda se iz PPOV upušta u reku Skrapež, što podrazumeva i planirane aktivnosti na regulaciji dela vodotoka izgradnjom odbrambenog nasipa za odbranu od velikih voda.

Javni uvid će trajati do 15. septembra.

Izvor: eKapija

Kruševac: Plan izgradnje obilaznice i povezivanja sa auto-putem E761 iznet na javni uvid

Foto: Grad Kruševac
Foto: Grad Kruševac

Grad Kruševac izneo je na javni uvid Plan detaljne regulacije ,,Istočna obilaznica-Jug’’, kojim se obezbeđuje saobraćajni obilazak grada kao i povezivanje na državni put Ia reda, A5 (auto-put E761) preko petlje ,,Kruševac-Istok’’.

Plan će na javnom uvidu biti do 16. septembra.

Deo trase Istočne obilaznice, koja je predmet Plana, nalazi se na zemljištu koje je neizgrađeno i pod samoniklim zelenilom. Približna dužina planirane trase od ukrštaja Ulice Jastrebački put sa Istočnom obilaznicom, sa istočne strane, do uliva u Bruski put na zapadu iznosi oko 1150 metara, dok približna površina obuhvata 14 hektara, navodi se u dokumentu na sajtu Grad Kruševac.

Primarne saobraćajnice za dvosmerni saobraćaj imaće minimalnu širinu kolovoza od 6,5 metara sa obostranim trotoarom širine po 1,5 metara, uz primenu obaveznih mera zaštite u ekološkom pojasu ,,Saobraćajnica’’, kao i sprovođenje posebnih mera zaštite životne sredine uz izbegavanje ekoloških konflikata pojedinih planiranih namena.

Planirana pretežna namena je park sa deonicom planirane istočne obilaznice.

Planirano zelenilo na obalama Rasine, predstavlja deo planiranog gradskog parka, koji se uređuje kao višefunkcionalni park. Planiraju se sadržaji rekreacije, odmora, sporta, zabave, edukacije, turizma i drugi slični sadržaji. Druga važna uloga ovog prostora je zaštitna uloga u smislu zaštitnog zelenila. To znači da je u zaštitnom pojasu zabranjena svaka izgradnja osim saobraćajnica koje su namenjene za opsluživanje. Takođe, vrste biljnog materijala, njihov raspored i gustina sadnje, uslovljeni su primarnom funkcijom samog pojasa, odnosno zaštiti od zagađenja i vetra, kao i zaštiti rečnih tokova, klizišta i nasipa. Očuvanje i unapređenje zelenila koje se nalazi duž vodenih tokova i saobraćajne koridore je obavezno.

Komercijalne delatnosti kao što su trgovina, ugostiteljstvo i objekti u funkciji turizma, predviđene su kao dopunska namena u urbanističkoj celini u kojoj je pretežna namena park. Na kraju, u prateću namenu spadaju sport i rekreacija, čiji će se sadržaj ostvariti u zatvorenim objektima kao što su sportske sale bez tribina, sa terenima za različite vrste sportova.

Energetski portal